Razgovarala: Marija Sedlar

Polleo Sport prošao je kroz veliki rebranding: koji su bili ključni razlozi i što to znači za retail partnere?

Industrija sportske prehrane dugo je vremena bila vrlo nišna, usmjerena na profesionalne sportaše i aktivne rekreativce. Svaka kategorija imala je vlastiti identitet, komunikaciju i pravila. Danas se to potpuno promijenilo. Kategorija je ušla u mainstream i FMCG, a kupac više ne traži kompleksnost, nego jasnoću, povjerenje i jednostavnost na polici. Rebranding je stoga bio logičan korak. Htjeli smo pojednostaviti komunikaciju i omogućiti kupcu da se lakše snađe, a istovremeno jasno komunicirati ono što Polleo Sport jest: spoj znanosti, inovacije i premium kvalitete. U FMCG-ju pobjeđuju brendovi koje kupac razumije u tri sekunde na polici. Za naše retail partnere to znači: jasniju kategoriju, veću konverziju i dugoročno stabilniji rast.

Koja je danas pozicija Polleo Sporta?

Polleo Sport i dalje ima lidersku poziciju u regiji, unatoč snažnom ulasku privatnih robnih marki i velikom broju novih igrača. U ovoj industriji postoje dva puta: lakši se fokusira na cijenu i kompromis u kvaliteti, a teži na ulaganje u razvoj, inovaciju, sastav i edukaciju tržišta. Mi smo od početka odabrali drugi, teži put. Against Easy nije slogan, nego poslovna odluka da biramo teži put jer jedino on dugoročno pobjeđuje. Danas potrošač čita deklaracije, razumije razliku između sirovina i sve više traži stvarnu vrijednost. To mijenja i retail. Dugo je bilo dovoljno na proizvod staviti riječ ‘protein’ na prednjoj strani ambalaže. Danas to više nije slučaj – ono što piše na deklaraciji mora pratiti ono što proizvod obećava i morate dokazati što je unutra.

Kako educirate tržište?

Polleo Sport nikada nije bio samo proizvod, nego platforma za zdraviji i aktivniji život. Edukacija je od početka dio našeg DNK i razvijamo je kroz više kanala – od vlastitih retail lokacija koje nazivamo ‘fitness apotekama’, preko stručnog tima i digitalnih sadržaja, pa sve do događanja i kontinuirane prisutnosti u sportskoj zajednici. Ono što nas razlikuje je činjenica da smo stalno u kontaktu s ‘coreom’ tržišta. Nalazimo se tamo gdje se kategorija stvarno živi – u teretanama, sportskim dvoranama i na treninzima.

Nismo samo promatrači tržišta, nego njegov aktivni dio, i upravo zato možemo autentično komunicirati s potrošačima i razumjeti njihove potrebe. Ta blizina s communityjem daje nam veliku prednost jer edukacija ne dolazi samo kroz marketing, nego kroz svakodnevnu interakciju s ljudima koji koriste naše proizvode. Istovremeno, kako kategorija sve više ulazi u FMCG, ključna edukacija počinje se događati i u retailu. Zajedno s partnerima radimo na tome da kategorija bude jasnije strukturirana, da kupac lakše razumije proizvode na polici i da se fokus pomakne s cijene na stvarnu vrijednost i benefit proizvoda.

Kako u Polleo Sportu izgleda proces testiranja kvalitete?

Kvaliteta u Polleo Sportu nije faza u procesu – ona je način razmišljanja koji je ugrađen u svaki korak razvoja proizvoda. Dolazimo iz treninga i sporta, gdje nema prečaca, i isti princip primjenjujemo i u proizvodnji. Naš proces temelji se na šest jasno definiranih faza testiranja. Sve počinje sa znanošću: svaka sirovina mora imati dokazanu učinkovitost kroz relevantna istraživanja i zadovoljiti stroge kriterije koje postavljamo u skladu s EFSA smjernicama. Nakon toga slijedi detaljna kontrola sirovina, gdje se svaka isporuka testira na čistoću, sigurnost i sljedivost prije nego uopće uđe u proizvodni proces.

No ono što nas posebno razlikuje je činjenica da se ne zaustavljamo na laboratoriju. Svaka formulacija prolazi i testiranje u stvarnim uvjetima, s rekreativcima i profesionalnim sportašima, jer proizvod mora funkcionirati i u praksi, a ne samo na papiru. Paralelno s tim, veliku pažnju posvećujemo okusu i iskustvu konzumacije jer vjerujemo da proizvod mora biti i funkcionalan i ugodan za svakodnevnu upotrebu. Kroz proizvodnju se provodi kontinuirana kontrola kvalitete od preciznog doziranja do završne provjere svake serije, uključujući ambalažu i deklaraciju. Na kraju, provodimo i verifikaciju stabilnosti proizvoda kako bismo osigurali da ono što obećavamo na etiketi vrijedi do posljednjeg dana roka trajanja.

Takav pristup zahtijeva veća ulaganja, ali smatramo da je to jedini ispravan put. Mi testiramo ono što drugi preskaču jer povjerenje se ne gradi obećanjima, nego dokazima. To je ujedno i srž naše filozofije Against Easy – ne radimo ono što je najlakše ili najjeftinije, nego ono što je dugoročno ispravno. Zato danas imamo i snažnu potvrdu tržišta, uključujući međunarodna priznanja i prisutnost na relevantnim industrijskim platformama poput Kölna, gdje se postavljaju standardi ove industrije. U konačnici, taj pristup donosi ono što je najvažnije – povjerenje potrošača, lojalnost i stabilan rast kategorije, što je jednako važno i za nas i za naše retail partnere.

Koliko je amino-spiking problem?

Radi se o jednom od najvećih problema industrije upravo zato što je na prvi pogled teško uočljiv. Regulativa danas propisuje da proizvođač mora navesti sastojke proizvoda, ali ne i njihov stvarni udio unutar sirovine, što ostavlja prostor za manipulaciju. U praksi to znači da proizvod može imati deklariran visok udio proteina, a da se pritom dio tog proteina ‘nadopunjuje’ dodavanjem jeftinih aminokiselina poput glicina ili taurina.

Na papiru, nutritivne vrijednosti izgledaju ispravno, ali u stvarnosti potrošač ne dobiva ono što očekuje od whey proteina. Slična situacija događa se i s razrjeđivanjem whey proteina milk proteinom, koji je višestruko jeftiniji, dok se komunikacijski proizvod i dalje pozicionira kao whey.

Problem je što većina potrošača još uvijek ne razumije razliku između tih izvora proteina. Takve prakse kratkoročno mogu donijeti konkurentnost u cijeni, ali dugoročno narušavaju povjerenje – ne samo u pojedine brendove, nego u cijelu kategoriju. Polleo Sport tu ima jasan stav – ne idemo tim putem. Ako proizvod nije ono što obećava – dugoročno gubite kupca. Bez iznimke.

Smatramo da je nužan korak naprijed veća transparentnost, odnosno jasnije deklariranje stvarnog udjela sastojaka, kao i stroži kriteriji oko toga što se uopće smije nazivati whey proteinom. No jednako važna je i odgovornost samih proizvođača jer povjerenje potrošača ne dolazi iz regulative, nego iz dosljednosti u onome što isporučujete.

Kako vidite odnos brend – retail – potrošač?

Danas taj odnos vidimo kao trokut povjerenja u kojem svaka strana ima jasnu ulogu. Brend mora isporučiti kvalitetu i dosljednost, retail mora znati kako tu kategoriju pravilno prezentirati i razvijati, a kupac na kraju mora dobiti stvarnu vrijednost za svoj novac. Ako jedna od tih karika popusti, cijeli sustav dugoročno ne funkcionira. Ono što je pozitivno, posebno u našoj regiji, jest da imamo sve veći broj retail partnera koji razumiju potencijal kategorije sportske i funkcionalne prehrane i aktivno rade na njezinom razvoju.

Kroz godine smo izgradili vrlo kvalitetnu suradnju s partnerima koji ne gledaju ovu kategoriju isključivo kroz kratkoročnu prodaju, nego kroz dugoročni rast i edukaciju kupca. Zajedno radimo na boljoj vidljivosti, jasnijoj strukturi kategorije i kvalitetnijem iskustvu na polici, što se direktno reflektira na rezultate. Retail koji razvija kategoriju, a ne samo prodaju, dugoročno pobjeđuje. Upravo takva partnerstva smatramo ključem daljnjeg rasta – jer samo kroz zajednički pristup možemo podići cijelu kategoriju na višu razinu i približiti je još širem krugu potrošača.

Najavili ste nove proizvode. Što pripremate?

Godina 2026. za nas je godina snažnih lansiranja i daljnjeg širenja kategorije prema široj populaciji. U rujnu planiramo veliki globalni launch i co-branding projekt koji će dodatno približiti funkcionalnu prehranu mainstream kupcu i otvoriti novu razinu vidljivosti u retailu. Radi se o kolaboraciji dva lidera. Već u svibnju i lipnju dolazimo s konkretnim novitetima.

Lansiramo Hydro X protein cookie s čak 50% proteina, što ga čini najjačim proizvodom u toj kategoriji. Uz našu postojeću verziju dolazi i lava cookie koji u sredini ima proteinski namaz i donosi potpuno novo iskustvo konzumacije. Kreatin, kao jedan od najprodavanijih proizvoda u kategoriji, uvodimo u gummy format koji je prilagođen širem krugu potrošača. Paralelno s tim, najprodavaniji Polleo 1st whey protein u regiji dolazi u novim okusima inspiriranima našim najpopularnijim proteinskim čokoladicama, poput Milk Choco Buenissimo i Dubai whey.

Ono što je ključno jest da se kategorija više ne razvija unutar fitness okvira. Danas se stvarna borba na polici vodi između klasičnih snackova i funkcionalnih proizvoda. Tržište se više ne dijeli na protein i ne-protein, nego na šećer i bolju alternativu. Upravo tu vidimo priliku da sustignemo i dugoročno izazovemo globalne lidere poput Marsa, Kinder Buena ili Snickersa, ali s proizvodima koji su nutritivno kvalitetniji, a jednako ukusni.

Za retail partnere to znači jasnu priliku za rast kategorije kroz proizvode koji imaju široku prihvaćenost i potencijal visoke rotacije. Ako proizvod može zamijeniti klasični snack, a pritom donosi dodatnu vrijednost, tada govorimo o kategoriji koja može nadmašiti postojeće lidere na polici. Naš cilj je jasan – funkcionalnu prehranu učiniti dijelom svakodnevne konzumacije i pretvoriti je iz nišne kategorije u standard u košarici potrošača.

Što očekujete od retail partnera?

Od retail partnera očekujemo, prije svega, razumijevanje da sportska i funkcionalna prehrana više nije nišna kategorija, nego segment koji ulazi u svakodnevnu potrošnju i ima izniman potencijal rasta. Kroz godine smo naučili da najveće rezultate postižu partneri koji ovu kategoriju ne promatraju isključivo kroz akcije i cijenu, nego kroz dugoročni razvoj. To podrazumijeva pravilno pozicioniranje na polici, jasnu kategorizaciju i kontinuirano ulaganje u vidljivost i edukaciju kupca. U tom smislu, naš pristup je uvijek partnerski. Ne dolazimo samo s proizvodom, nego s kompletnim razumijevanjem kategorije, potrošača i načina kako generirati dodatnu vrijednost i rast.

Posebno želimo istaknuti i zahvalnost partnerima koji su prepoznali potencijal ove kategorije ranije i krenuli s nama dok je još bila u razvoju. Danas upravo ti partneri imaju potpuno novu kategoriju koja raste dvoznamenkastim stopama i donosi značajan doprinos ukupnoj prodaji. Oni koji su ušli prvi, danas ubiru najveće benefite rasta kategorije. Istovremeno, vjerujemo da je ovo tek početak i da postoji još puno prostora za rast.

Retaileri koji danas ulaze u kategoriju i pravilno je postave, imaju priliku uhvatiti snažan momentum i izgraditi dugoročnu prednost. Najuspješniji retaileri nisu oni koji najviše prodaju danas, nego oni koji najbolje razvijaju kategoriju za sutra. Upravo takva partnerstva stvaraju najveći potencijal jer kada se kategorija pravilno postavi, ona ne kanibalizira postojeću prodaju, nego donosi novi rast, nove kupce i dodatnu vrijednost u košarici.

Koliko su se promijenili trendovi u industriji sportske prehrane?

Promjene su iznimno velike. Ono što je nekada bilo rezervirano za uski krug entuzijasta danas je postalo dio svakodnevnog života sve šire populacije. Kategorija je prošla put od niše do mainstreama i danas ulazi u fazu u kojoj se sve više integrira u FMCG. Granica između funkcionalne prehrane i klasičnih proizvoda gotovo nestaje, a potrošač više ne želi birati između okusa i funkcije – očekuje oboje u jednom proizvodu.

To je ključna promjena koja redefinira cijelu industriju: Kupac više ne želi kompromis – želi proizvod koji je istovremeno ukusan i funkcionalan. Upravo zbog toga vidimo da se kategorija sve više širi prema svakodnevnoj konzumaciji i ulazi u prostor snackinga, doručka i ‘on-the-go’ proizvoda. Za retail to znači da ovo više nije dodatna kategorija, nego segment koji ima potencijal postati jedan od ključnih generatora rasta. Ovo je jedna od rijetkih kategorija koja istovremeno donosi nove kupce i povećava vrijednost košarice.

Koji su ključni strateški prioriteti Polleo Sporta?

Naši prioriteti u narednom razdoblju usmjereni su na daljnje jačanje pozicije kroz kontrolu kvalitete, inovacije i širenje distribucije. Jedan od ključnih projekata je razvoj vlastite proizvodnje kroz Protein Factory, kojim želimo dodatno osigurati kontrolu nad kvalitetom i ubrzati razvoj novih proizvoda. Time ne samo da jačamo vlastiti brend, nego i stvaramo platformu koja može podržati rast cijele kategorije.

Paralelno s tim, nastavljamo s intenzivnim razvojem novih proizvoda i širenjem portfelja prema formatima koji su prilagođeni široj FMCG potrošnji, uz fokus na DACH regiju i daljnju internacionalizaciju. No ono što nam je možda i najvažnije jest dugoročna perspektiva. Naš cilj nije samo rasti brže od tržišta, nego zajedno s partnerima izgraditi kategoriju koja će biti standard u svakodnevnoj kupnji.

Vjerujemo da kategorija sportske i funkcionalne prehrane ima potencijal postati jedna od ključnih u retailu, a naš fokus je da taj potencijal pretvorimo u konkretne rezultate zajedno s partnerima koji to prepoznaju na vrijeme.

Razgovarala: Marija Sedlar

Kotányi ove godine obilježava 145 godina poslovanja. Koje biste ključne vrijednosti i strateške odluke izdvojili kao temelj dugovječnosti brenda?

Priča o Kotányiju započela je 1881. godine kada je Janos Kotányi u Szegedu pokrenuo proizvodnju paprike i začina vođen strašću prema okusima i kvalitetnim sirovinama. Upravo je paprika bila proizvod kojim je vrlo brzo osvojio tržište, pa čak i carski dvor u Beču. Paprika je tako postala proizvod koji je definirao kvalitetu i reputaciju brenda, a i danas je jedan od simbola Kotányija. Tijekom 145 godina tvrtka je ostala vjerna istim temeljnim vrijednostima: vrhunskoj kvaliteti sirovina, stručnosti u kategoriji začina i stalnoj želji za inovacijom. Kotányi je i danas obiteljska tvrtka u stopostotnom vlasništvu obitelji Kotányi, a kontinuitet kroz generacije omogućio je stabilan razvoj i dugoročnu viziju. Možda je upravo u tome tajna dugovječnosti – spoj tradicije, hrabrosti za nove ideje i ljudi koji kroz generacije dijele istu viziju razvoja brenda.

Kako danas ocjenjujete poziciju Kotányija na hrvatskom tržištu i što smatrate svojim najvećim konkurentskim prednostima?

Kotányi je na hrvatskom tržištu prisutan skoro tri desetljeća i danas ima vrlo snažnu poziciju u kategoriji začina. Posebno smo prepoznati u segmentima mono začina, začinskog bilja, mlinaca i mješavina začina, gdje već godinama ostvarujemo vodeće tržišne udjele. Naša najveća prednost je kombinacija kvalitete proizvoda, širokog asortimana i kontinuiranih inovacija. Uz to, potrošačima želimo ponuditi više od samog začina – inspiraciju za kuhanje i nove ideje koje obogaćuju svakodnevna jela.

Koji trendovi u ponašanju potrošača najviše utječu na razvoj kategorije? Gdje vidite najveći prostor za daljnji rast asortimana?

U kategoriji začina vidimo nekoliko paralelnih trendova. Potrošači danas sve više obraćaju pažnju na kvalitetu sastojaka, podrijetlo sirovina i prirodnost proizvoda. Istovremeno raste interes za autentične okuse i kuhinje svijeta. Velik prostor za rast vidimo i u praktičnim rješenjima koja olakšavaju pripremu jela kod kuće, ali bez kompromisa kada je riječ o okusu. Upravo zato sve su popularnije pažljivo osmišljene mješavine začina, proizvodi inspirirani internacionalnim kuhinjama te rješenja koja omogućuju brzu i kreativnu pripremu jela.

Kako pristupate razvoju inovacija u asortimanu? Kako balansirate između inovacija i očuvanja prepoznatljivih, tradicionalnih proizvoda?

Inovacije su važan dio razvoja kategorije začina i u Kotányiju ih razvijamo polazeći od potreba potrošača i trendova u kuhanju. Veliku pažnju pritom posvećujemo analizi tržišta i bliskoj suradnji s maloprodajnim partnerima kako bismo procijenili potencijal pojedinih proizvoda na polici. Istovremeno nam je iznimno važno očuvati proizvode koji su desetljećima dio svakodnevnog kuhanja. Upravo balans između inovacija i tradicije omogućuje da razvijamo nove ideje, a pritom zadržimo povjerenje potrošača.

Što danas čini uspješno partnerstvo proizvođača i trgovca u FMCG sektoru, posebno u upravljanju kategorijom začina?

U FMCG sektoru uspješno partnerstvo proizvođača i trgovca temelji se na zajedničkom razumijevanju kategorije i dugoročnom pristupu razvoju tržišta. U kategoriji začina posebno je važna stručnost u upravljanju asortimanom – od jasne strukture police i optimalnog izbora proizvoda do uvođenja inovacija koje donose dodatnu vrijednost potrošačima. Transparentna komunikacija, razmjena podataka i zajedničko planiranje ključni su za razvoj kategorije i dugoročan rast.

Kako se globalni izazovi u opskrbnim lancima odražavaju na dostupnost sirovina i stabilnost cijena u kategoriji?

Kategorija začina snažno je povezana s globalnim tržištima pa promjene u klimatskim uvjetima, logistici ili geopolitičkim okolnostima mogu utjecati na dostupnost sirovina i stabilnost cijena. Zato su dugoročni odnosi s dobavljačima i pažljivo upravljanje opskrbnim lancem iznimno važni. U Kotányiju veliku pažnju posvećujemo kontroli kvalitete i stabilnosti opskrbe kako bismo potrošačima osigurali proizvode vrhunske kvalitete, bez obzira na izazove na globalnom tržištu.

U kojoj mjeri održivost i odgovorno nabavljanje postaju važan faktor u suradnji s retail partnerima i komunikaciji s potrošačima?

Održivost i odgovorno nabavljanje postaju sve važniji u našoj suradnji s maloprodajnim partnerima jer oni sve više očekuju transparentne opskrbne lance i mjerljive ekološke obveze. Za nas u Kotányiju to znači blisku suradnju s dugoročnim dobavljačima te kontinuirano unapređenje u područjima poput sljedivosti sirovina, smanjenja ambalaže i upravljanja CO₂ otiskom. S druge strane, kod potrošača svijest o pravednim praksama i utjecaju na okoliš sve više utječe na odluke o kupnji, posebno u premium segmentu začina. Upravo zato održivost više nije samo dodatak u komunikaciji – ona je sastavni dio naše priče o brendu i ključan element u izgradnji dugoročne lojalnosti.

Kako digitalizacija i e-trgovina mijenjaju način prezentacije i prodaje začina?

Digitalizacija i e-commerce uvelike proširuju način na koji se začini otkrivaju, doživljavaju i kupuju, daleko izvan fizičke police u trgovini. U online okruženju imamo priliku ispričati bogatiju priču o podrijetlu začina, njihovim aromama i kulinarskoj inspiraciji kroz video sadržaj, društvene mreže i detaljne stranice proizvoda – mnogo više nego što to može prenijeti sama etiketa. E-commerce platforme također otvaraju prostor za ciljano lansiranje proizvoda, limitirane edicije i izravne povratne informacije potrošača. Istovremeno, snažna vizualna prezentacija, optimizacija pretraživanja i kvalitetan sadržaj postaju jednako važni kao i dizajn ambalaže kada je riječ o poticanju kupnje u digitalnom okruženju.

Vidite li pomak prema premium segmentu i proizvodima s dodanom vrijednošću te kako na to odgovarate kroz strategiju portfelja?

Svjedočimo razvoju u dva smjera. S jedne strane, jasno vidimo pomak prema premium i proizvodima s dodanom vrijednošću, potaknut potrošačima koji su sve znatiželjniji u kuhinji i sve više obraćaju pažnju na kvalitetu i autentičnost. Umjesto pojedinačnih začina, mnogi danas traže pažljivo osmišljene mješavine začina, inspiracije iz različitih kuhinja svijeta, organske proizvode te praktična rješenja koja pružaju i izvrstan okus i kulinarsko iskustvo. Istovremeno, moramo voditi računa o različitim razinama cjenovne osjetljivosti među određenim skupinama potrošača, pritom ne narušavajući integritet brenda. Takav uravnotežen pristup omogućuje nam da odgovorimo na rast potražnje za premium proizvodima, a istovremeno ostanemo relevantni i dostupni različitim segmentima potrošača i maloprodajnim formatima.

Koji su najveći izazovi za proizvođače brendiranih proizvoda u sve konkurentnijem retail okruženju? Kakvu viziju razvoja Kotányija imate u sljedećih pet do deset godina?

U sve konkurentnijem maloprodajnom okruženju proizvođači brendiranih proizvoda suočavaju se s intenzivnim pritiskom na cijene, sve jačom prisutnošću privatnih robnih marki, volatilnošću cijena sirovina te stalnom potrebom da opravdaju svoje mjesto na polici jasnom dodanom vrijednošću. Istovremeno, potrošači očekuju transparentnost, održivost, inovacije i konkurentne cijene. Ključni izazov je ostati prepoznatljiv i relevantan, uz učinkovito poslovanje i snažna partnerstva s maloprodajnim partnerima temeljena na povjerenju i stručnosti u kategoriji.

Gledajući unaprijed, u sljedećih pet do deset godina naša je vizija dodatno učvrstiti poziciju Kotányija kao vodećeg premium brenda začina u srednjoj i istočnoj Europi, uz selektivno širenje na nova tržišta. Rast želimo potaknuti kroz inovacije i operativnu izvrsnost, nudeći inspirativna rješenja okusa koja nadilaze samo začinjavanje hrane. Naš cilj je da Kotányi i u budućnosti ostane sinonim za kvalitetu, autentičnost i modernu kulinarsku inspiraciju za nove generacije potrošača.

Razgovarala: Marija Sedlar

Kao dio Fortenova grupe, mStart ima velik potencijal za primjenu umjetne inteligencije, ali i niz izazova. Koje su ključne prednosti, a koje najveće prepreke u takvom okruženju?

Najveća prednost je razmjer i kompleksnost sustava – upravo tamo gdje umjetna inteligencija stvara najveću vrijednost. Fortenova grupa raspolaže s velikim količinama podataka, širokim spektrom procesa i vrlo konkretnim poslovnim procesima čiji se izazovi mogu rješavati na industrijskoj razini. Širina grupe od maloprodaje, prehrambene industrije do logistike i nekretninskog poslovanja, omogućuje primjenu AI-ja u različitim stvarnim poslovnim scenarijima gdje se vrijednost može brzo dokazati. Na hrvatskom tržištu teško je pronaći sustav koji je kompleksniji i interesantniji za ozbiljnu primjenu umjetne inteligencije. S druge strane, najveće prepreke su fragmentiranost sustava, različite razine digitalne zrelosti među kompanijama te važnost definiranja jasnog vlasništva nad podacima i odlukama. AI ne funkcionira dobro u okruženjima s nejasnim procesima i u neodlučnim organizacijama. Zato je iznimno važno kontinuirano podizati internu svijest, ali i aktivno pratiti te odgovarati na brze promjene i trendove na tržištu.

Koliko složena organizacijska struktura utječe na brzinu i način implementacije AI rješenja u maloprodaji i FMCG-ju? U kojoj mjeri danas IT i digitalni timovi stvaraju vrijednost za poslovanje?

Složenost organizacije sama po sebi ne mora biti prepreka, ali implementacija se značajno usporava ako AI ostane percipiran kao isključivo ‘IT projekt’. Uspješni primjeri nastaju onda kada su poslovni ciljevi jasno definirani, a IT i digitalni timovi djeluju kao partneri biznisu, a ne samo kao podrška. Stvarna vrijednost primjene umjetne inteligencije nastaje tek kada AI izravno utječe na maržu, razine zaliha, cijene i dostupnost proizvoda. Ne govorimo o izoliranim projektima, već o svakodnevnim operativnim odlukama. Nikada prije nije bilo važnije da biznis i IT rade zajedno – klasične organizacijske barijere sve više nestaju.

Izjavili ste da je umjetna inteligencija danas istodobno precijenjena, ali dugoročno podcijenjena. Što to konkretno znači u kontekstu velikih maloprodajnih ili FMCG sustava?

Kratkoročno se od AI-ja često očekuju brzi i spektakularni rezultati, što nerijetko vodi razočaranju. Dugoročno, međutim, umjetna inteligencija postaje temelj za pametnije planiranje i stabilnije odlučivanje u velikim sustavima. Njezina prava snaga leži u kontinuitetu, a ne u efektu iznenađenja. Danas je percepcija AI-ja uvelike oblikovana kroz LLM alate poput ChatGPT-ja, Geminija ili Perplexityja. Slobodno mogu reći da to predstavlja manje od deset posto onoga što umjetna inteligencija može i tek će moći. Veću IT revoluciju nismo vidjeli još od pojave Interneta početkom devedesetih.

Razlika je u tome što danas komunikacijska infrastruktura već postoji – usko grlo postaju procesorski kapaciteti, podatkovni centri i energija. Ono što je potpuno novo jest brzina promjene. Procesi koji su nekad trajali deset godina danas se odvijaju u nekoliko mjeseci. Bit će iznimno zanimljivo vidjeti tko će se uspjeti prilagoditi, a tko će postati nova Nokia ili novi Kodak.

U FMCG industriji potencijal je ogroman. Neke su ga tvrtke već snažno prihvatile dok druge još uvijek kaskaju. Algoritmi umjetne inteligencije danas mogu analizirati povijesne podatke o prodaji, tržišne trendove i vanjske čimbenike poput vremenskih ili ekonomskih uvjeta kako bi vrlo precizno predvidjeli potražnju. Time se smanjuju viškovi zaliha, otpis i vezivanje kapitala. Primjeri poput Procter & Gamblea jasno pokazuju kako AI unapređuje učinkovitost lanca opskrbe i osigurava dostupnost proizvoda uz minimalan višak zaliha. Dugoročno, AI mijenja način na koji organizacije planiraju, odlučuju i uče iz podataka – svakodnevno, kroz tisuće malih odluka.

Gdje trenutno vidite najveći raskorak između očekivanja od AI-ja i njegove stvarne primjene u poslovanju?

Najveći raskorak postoji između atraktivnih demonstracija i stvarne, dubinske primjene u operativnim procesima. Mnoge organizacije imaju AI inicijative, ali vrlo malo njih ima umjetnu inteligenciju ugrađenu u svakodnevno poslovanje. Za to su potrebni vrijeme i jasna strateška odluka. Vrijednost dolazi tek kada AI prestane biti tema i postane infrastruktura. Tromost velikih sustava i nespremnost na promjenu dodatno usporavaju implementaciju. Tehnologija je često daleko ispred sposobnosti organizacija da je brzo usvoje, što vrijedi i za FMCG industriju.

Zašto smatrate da umjetna inteligencija nije samo tehnologija, već i novi način razmišljanja i donošenja odluka?

Umjetna inteligencija tjera organizacije da prihvate nesigurnost, rad s vjerojatnostima i eksperimentiranje. To je velika promjena za sustave navikle na hijerarhiju i ‘sigurne’ odluke. U svakodnevnom radu timova to znači više testiranja, brže iteracije i donošenje odluka temeljenih na podacima, uz zadržavanje iskustva i intuicije.

Promjene su već vidljive u softverskoj industriji. U samo nekoliko godina tržište rada se dramatično promijenilo – pojavili su se novi modeli rada poput Vibe, AI-asistiranog i agentic programiranja, a uloga razvojnih inženjera pomiče se od razvoja softvera prema arhitekturi i razumijevanju poslovnih problema. Ista transformacija očekuje se u svim segmentima poslovanja. Fokus se ponovno vraća na poslovni akumen dok sama proizvodnja softvera postaje sekundarna. IT i biznis sve više funkcioniraju kao jedinstvena cjelina u realnom vremenu.

U kojim segmentima retail i FMCG poslovanja vidite najveći potencijal za primjenu AI-ja?

Najveći potencijal nalazi se u područjima s izravnim financijskim učinkom: prognoza potražnje, upravljanje zalihama, cijene, promocije i lanac opskrbe. Dugoročno, najveću konkurentsku prednost imaju organizacije koje te segmente povežu u jedinstveni, inteligentni sustav. Takvi sustavi omogućuju kontinuiranu razmjenu podataka u stvarnom vremenu, automatsku prilagodbu operacija i proaktivan pristup tržištu. Time se smanjuju troškovi, povećava produktivnost i postiže znatno veća agilnost u odnosu na tradicionalne modele poslovanja.

Kako AI može pomoći boljem razumijevanju potrošača i bržem reagiranju na tržišne promjene, uz poštivanje sigurnosti i regulative?

AI omogućuje duboko razumijevanje potrošača kroz obradu velikih količina podataka u stvarnom vremenu. Umjesto oslanjanja na povremene ankete, organizacije dobivaju kontinuirani uvid u ponašanje i preferencije kupaca. Ključna konkurentska prednost danas leži u recommendation engineima i personalizaciji ponude. Istovremeno, balans između podataka, sigurnosti i regulative postaje presudan. Podatke treba promatrati kao povjerenje koje nam je kupac dao, a ne kao resurs koji posjedujemo. Fokus na first-party podatke, sigurnosne arhitekture poput Zero Trust modela te pristup ‘compliance by design’ omogućuju agilnost bez kompromisa na sigurnosti.

Treba li zaposlenike poticati da AI dožive kao alat, a ne kao prijetnju?

Apsolutno. Pristup mora biti utemeljen na povjerenju, otpornosti i efikasnosti. Umjetna inteligencija mijenja uloge, ali ne eliminira potrebu za ljudima. Organizacije koje to na vrijeme shvate moći će se prilagoditi dok će one koje pružaju otpor promjenama imati ozbiljne izazove.

Gdje vidite mStart i Fortenova grupu u primjeni umjetne inteligencije u narednim godinama?

Vidim nas kao organizacije koje koriste umjetnu inteligenciju operativno, a ne eksperimentalno. mStart ima ključnu ulogu kao poveznica tehnologije i poslovanja, ali i kao nositelj znanja, standarda i skalabilnih rješenja na razini cijele grupe i tržišta na kojem djelujemo. Tvrtke koje danas ne prihvate AI kao poslovnu realnost riskiraju svoj opstanak u razdoblju od tri do pet godina. U skladu s tim razmišljanjem usmjeravamo sve svoje kapacitete.

Koju biste poruku poslali liderima u retail i FMCG industriji koji tek razmatraju ozbiljniju primjenu AI-ja?

Poruka je jasna: umjetna inteligencija više nije tehnološki projekt, već operativna strategija. Najveći povrat na investiciju ne dolazi od chatbotova, već iz optimizacije lanca opskrbe, upravljanja zalihama i dinamičkog određivanja cijena. Bez strukturiranih podataka i jasnog upravljanja podacima AI ostaje skup i nepouzdan eksperiment. Najveća prepreka nije tehnologija, već otpor srednjeg menadžmenta. Počnite s jednim procesom, dokažite vrijednost u kratkom roku i tek onda skalirajte. AI nije IT tema – to je tema upravljanja. Oni koji danas koriste AI za donošenje boljih odluka, sutra će voditi tržište.

Razgovarala: Marija Sedlar

KTC već godinama stabilno raste i jača svoju poziciju na domaćem tržištu. Koje biste ključne faktore istaknuli kao najzaslužnije za kontinuirani rast kompanije?

KTC već više od tri desetljeća gradi stabilan poslovni model, a iza uspjeha stoje predanost, upornost i vjera u domaće znanje. Naš rast nije rezultat kratkoročnih trendova, nego sustavnog ulaganja u ljude, infrastrukturu i odnose s kupcima te partnerima. KTC nije nikada težio brzom profitu, već održivom i organskom razvoju – ukorak s tržištem, ali uz zadržavanje domaćeg identiteta.

Posebno smo ponosni na veliki udio žena u strukturi zaposlenih, na svim nivoima organizacije. Činjenica da smo u potpunosti obiteljska kompanija, kako po vlasničkoj strukturi tako i po vrijednostima, daje nam iznimnu fleksibilnost i brzinu u donošenju odluka u skladu s tržišnim promjenama, što se osobito očituje u kriznim razdobljima. Našu organizacijsku kulturu oblikuju obiteljski mentalitet, međusobna lojalnost i duboka svijest – uvijek smo ‘tu’ jedni za druge.

Kako ocjenjujete poslovne rezultate KTC-a u protekloj godini i koji su najveći izazovi s kojima ste se susreli?

Prošla godina bila je zahtjevna, ali je pokazala otpornost našeg poslovnog modela. Unatoč inflaciji i rastu troškova, uspjeli smo zadržati stabilnost, ostvariti rast prometa i očuvati konkurentnost cijena. Kontinuirano jačanje zadovoljstva kupaca i zaposlenika su, uz izvrsne financijske rezultate, najbolja potvrda našeg pristupa. Najveći izazovi bili su porast troškova poslovanja i stalni pritisak na cijene, no zahvaljujući optimizaciji internih procesa i partnerskom odnosu s dobavljačima, uspjeli smo očuvati konkurentnost. KTC se razvija bez stranih investitora i akvizicija, što nam omogućuje da u potpunosti upravljamo dinamikom svog razvoja. Sve planirane investicije uspješno smo realizirali.

KTC se snažno oslanja na suradnju s domaćim proizvođačima. Koliko je to važan dio vaše strategije?

Suradnja s domaćim proizvođačima nije samo element strategije – to je dio našeg identiteta. Više od 70% prehrambenih proizvoda u našem asortimanu dolazi iz hrvatske proizvodnje. Prednost dajemo kvaliteti, svježini i lokalnom podrijetlu. Dobavljači znaju da su više od brojki i specifikacija, a njihova sposobnost da u naš asortiman unesu kvalitetu i pouzdanost odražava se kroz kupce koji to prepoznaju; žele podržati lokalno i znaju da KTC donosi proizvode koji ‘imaju priču’ i jasno podrijetlo. Na taj način održavamo kratke lance opskrbe, smanjujemo ekološki otisak i kreiramo dodatnu vrijednost unutar zemlje. KTC ne želi biti samo trgovac, nego partner i suputnik u svakodnevnom životu svojih kupaca i dobavljača.

Primjećujete li promjene u navikama potrošača?

Potrošači su danas informirani i svjesni. Rastuća potražnja za zdravijim, lokalnim i ekološkim proizvodima te za premium segmentom proizvoda oblikuje naš asortiman. Tržište traži transparentnost i još uvijek vrednuje emocionalnu povezanost s poznatim brendovima. Pandemijske navike poput planirane kupnje i većeg interesa za domaće proizvode ostale su i danas. KTC odgovara fleksibilnim asortimanom, snažnim odnosima s proizvođačima i pažljivim upravljanjem nabavom.

Održivost je sve važnija u retailu. Što KTC poduzima u ovom segmentu poslovanja?

Održivost je oduvijek naš način razmišljanja, a ne samo jednokratni projekt. Već dugi niz godina ulažemo u energetsku učinkovitost u vidu uvođenja solarnih elektrana u sve objekte, u LED rasvjetu, nabavu učinkovitijih rashladnih uređaja te recikliranje i edukaciju zaposlenika o odgovornom korištenju resursa. Također, kroz donacije, sponzorstva i humanitarne aktivnosti kontinuirano podržavamo lokalnu zajednicu u svim županijama u kojima smo prisutni. Za nas održivost znači brigu i za okoliš i za zajednicu. Planiramo dodatna ulaganja u zelene tehnologije i digitalnu optimizaciju logistike kako bismo smanjili ekološki otisak, ali i stvorili dugoročnu vrijednost za naše kupce i društvo.

Tržište rada sve je zahtjevnije. Kako KTC privlači i zadržava kvalitetne zaposlenike?

Ljudi su srce KTC-a i upravo su oni naša najveća snaga. Mnogi članovi našeg tima s nama su više od dvadeset godina, što govori o atmosferi u kojoj se ljudi osjećaju sigurno i cijenjeno zbog čega ostaju raditi dugi niz godina.

Ta lojalnost stvara stabilnost i kulturu u kojoj svaki novi zaposlenik vrlo brzo osjeti da ćemo biti tu za njega, posebice u trenucima kada fleksibilnost i međusobna podrška najviše znače.

Novi zaposlenici koji traže radno okruženje u kojem neće biti samo broj, već dio tima, svoju priliku za zaposljenje vide kod nas.

Stvaramo prilike za rast, potičemo nova učenja i nudimo širu sliku posla što znači da ne ograničavamo zaposlenike na uzak segment posla, nego im dajemo priliku za učenje i napredovanje. Organizacija na taj način nudi prostor gdje se znanje dijeli, odgovornost raste, a svatko može ići prema ostvarenju svojeg potencijala.

Koju ulogu digitalna transformacija ima u poslovanju KTC-a?

Digitalizacija nam pomaže da radimo pametnije, brže i jeftinije. Ona je alat koji olakšava da iskustvo i znanje naših ljudi dođe još više do izražaja – oslobađa nas rutinskih poslova i fokusira nas na kvalitetu usluge. Uveli smo napredne sustave upravljanja zalihama i programe lojalnosti potrošača te unaprijedili online komunikaciju i procese unutar logistike. Drugim riječima, digitalizacija dodaje veću vrijednost našim zaposlenicima, a kupcima donosi jednostavnije i ugodnije iskustvo kupnje.

Što je, po Vašem mišljenju, presudno za uspjeh u domaćem retailu?

Često čujem kako kupci ostaju vjerni našem brendu upravo zato što smo dio priče tog lokaliteta. „Tu sam išao s bakom dok sam bio mali“ ili „Tu se ide, to tako treba biti“. Imajući to na umu, mogu reći kako uspjeh u retailu ovisi o kombinaciji više ključnih faktora: konkurentnih cijena, dostupnosti proizvoda, kvalitetnog asortimana, iskustva kupovine i povjerenja kupaca. Maksimalna logistička učinkovitost postaje nužnost, ali KTC ostaje prepoznatljiv po onome što nas razlikuje – autentičnosti i domaćem identitetu. KTC kombinira inovacije i tradiciju, tehnologiju i ‘ljudski’ pristup potrošačima.

Koji su strateški ciljevi KTC-a za narednih pet godina — u pogledu maloprodaje, veleprodaje i usluga?

Planiramo širenje maloprodajne mreže, ugostiteljske ponude putem restorana, benzinskih pumpi i poljoljekarni. Polivalentnost kompanije daje nam stratešku prednost u odnosu na jaku konkurenciju. I dalje ćemo raditi na modernizaciji trgovine, digitalizaciji procesa i razvoju novih usluga. Sve to radimo kako bismo zadržali dugoročni rast i društvenu odgovornost te ostali prepoznatljivi domaći brend na zasićenom FMCG tržištu.

No jednako važan dio strategije su ljudi. U vremenu kada su svi poslodavci izloženi izazovima manjka kadrova, usmjereni smo na dodatnu edukaciju, ulaganje u zaposlenike i stvarnu brigu o njima. Želja nam je dodatno ojačati osjećaj zajedništva koji nas karakterizira, ali i pružiti prostor da se svaki pojedinac, a kojih danas u KTC-u ima više od 1.750, razvije unutar kolektiva. Možemo reći da su ljudi ključ ostvarenja svih planiranih ciljeva u narednom razdoblju.

Koja je Vaša vizija budućnosti KTC-a?

Želimo da KTC i dalje bude simbol stabilnosti, pouzdanosti i domaćeg identiteta. Kompanija koja kombinira tradiciju i inovaciju, koja cijeni ljude i okoliš te pokazuje da obiteljsko vlasništvo i žensko liderstvo mogu ići ruku pod ruku s rastom i razvojem. Naša vizija je KTC koji je moderan i digitalno povezan, ali i topao, ljudski – kompanija od koje kupci, zaposlenici i zajednica dobivaju vrijednost i na koju su ponosni.

Razgovarala: Marija Sedlar

Kako biste opisali put kompanije u Hrvatskoj od početaka do danas? Koji biste trenutak izdvojili kao prekretnicu u poslovanju PMZ-a na domaćem tržištu?

U 20 godina poslovanja u Hrvatskoj, prošli smo put od klasične duhanske kompanije do tehnološki napredne, znanošću vođene organizacije koja se odvažila u potpunosti preokrenuti vlastito, i to vrlo uspješno, poslovanje te kreirati bolju budućnost. Taj put je bio sve samo ne bez izazova, ali veseli me što smo po putu naučili da za ovaj tim ne postoji nemoguće. Godine 2005. startali smo s dva, doduše najpoznatija svjetska proizvoda, Marlboro Gold i Marlboro Red, a danas smo prisutni sa širokim portfeljem inovativnih proizvoda iz raznih kategorija.

I danas je naša uloga u društvu potpuno drugačija – ne proizvodimo samo cigarete, već razvijamo znanstveno utemeljene alternative koje, iako ne bez rizika, predstavljaju manje štetnu alternativu nastavku pušenja. Primjer takvog proizvoda je IQOS, prvi uređaj za grijanje duhana lansiran na hrvatskom tržištu 2018. godine.

Upravo je to trenutak koji bih izdvojila kao prekretnicu za našu kompaniju u Hrvatskoj, ne samo u kontekstu proizvoda koje nudimo, već i u kontekstu organizacije i načina na koji radimo i razmišljamo, koji se također u potpunosti promijenio. IQOS je u toj promjeni bio predvodnik, no bio je samo prvi korak prema poslovanju usmjerenom na bezdimne proizvode. Naime, portfelj bezdimnih proizvoda dodatno smo proširili lansiranjem elektroničke cigarete VEEV, a nedavno, u listopadu ove godine, i lansiranjem nikotinskih vrećica ZYN.

Koliki značaj domaće tržište ima u okviru globalnog Philip Morris Internationala?

Danas je Hrvatska dio regije Europa, jedne od ključnih regija globalno. Iako smo relativno malo tržište, prepoznati smo po tome što iz godine u godinu bilježimo rast poslovanja i predvodnik smo transformacije duhanske industrije i u Hrvatskoj. Ono na što sam posebno ponosna su naši talenti jer su njihovi uspjesi s razlogom prepoznati unutar globalnog PMI-ja.

Kako se mijenjaju potrošačka percepcija i navike u kontekstu sve veće orijentiranosti prema bezdimnim alternativama?

Kako hrvatski potrošači reagiraju na njih? Procjenjujemo da je danas na svijetu više od 41 milijun punoljetnih korisnika naših bezdimnih proizvoda, koji su dostupni za prodaju na čak 100 tržišta. Također, gotovo 41% naših ukupnih neto prihoda u trećem kvartalu ove godine dolazi upravo od bezdimnih proizvoda. Ove brojke jasno pokazuju da potrošači danas zaista žele i traže bolje alternative cigaretama, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj.

Ipak, riječ je o novoj kategoriji proizvoda, a mnogi potrošači još uvijek nemaju pristup vjerodostojnim i potpunim informacijama, što otežava donošenje informirane odluke. Zato je presudno da regulativa i edukacija idu ruku pod ruku. Ako potrošači nemaju točne informacije, teško mogu razlikovati cigarete od proizvoda smanjene štetnosti. Ključna je transparentnost, kredibilitet i znanost iza proizvoda jer samo tako potrošači mogu razumjeti i prepoznati stvarne razlike. Naravno, najbolja je odluka uopće ne početi pušiti ili u potpunosti prestati pušiti. No za sve one punoljetne pušače koji bi inače nastavili pušiti, znanost i tehnologija su nam omogućili da im možemo ponuditi manje štetne alternative.

Philip Morris je posljednjih godina snažno usmjeren prema inovacijama i transformaciji poslovnog modela. Koje su najvažnije novosti u vašem asortimanu?

Globalno, PMI je u razvoj, znanost i proizvodnju bezdimnih proizvoda uložio više od 14 milijardi dolara, a gotovo cjelokupni R&D danas usmjeravamo upravo na segment bezdimnih proizvoda. Naš fokus je na IQOS-u i novoj generaciji IQOS ILUMA i sustava koji grije, a ne sagorijeva duhan – bez dima i pepela. ILUMA indukcijska tehnologija grijanja koja pojednostavljuje korištenje i podiže ukupno korisničko iskustvo pokazuje jako dobre rezultate.

Istodobno širimo portfelj nikotinskih alternativa, a važan korak u tom smjeru bila je akvizicija kompanije Swedish Match 2022. godine. Švedska je poznata kao zemlja s manje od 5% pušača, ponajprije zahvaljujući upotrebi snusa, zbog čega bilježi i nižu pojavnost karcinoma povezanih s pušenjem te značajno manji broj smrti uzrokovanih pušenjem u odnosu na ostatak Europske unije. U skladu s PMI vizijom svijeta bez dima cigarete, PMI je akvizicijom u portfelj uključio i General Snus te ZYN koji je vodeći proizvod u kategoriji oralnih nikotinskih vrećica.

Što su ključni izazovi, ali i prilike, u procesu prelaska s klasičnih cigareta na inovativne bezdimne proizvode?

Prelazak s klasičnih cigareta na bezdimne proizvode nosi svoje izazove, kao što su navike pušača, percepcija bezdimnih tehnologija, ali i neizvjesnost regulative. Međutim, ti su proizvodi nedvojbeno bolji izbor od nastavka pušenja cigareta, i predstavljaju značajan iskorak prema smanjenju štete po zdravlje. Put prema prevladavanju izazova leži u znanosti, transparentnosti i dijalogu. Ljudi trebaju razumjeti razliku između bezdimnih proizvoda i klasičnih cigareta, a to zahtijeva stalno ulaganje u istraživanje, edukaciju i otvorenu komunikaciju s potrošačima i regulatorima.

Naš je fokus na dokazima i odgovornom informiranju jer jedino tako možemo graditi povjerenje i omogućiti da informacije o prednostima ovih proizvoda dođu do onih kojima su namijenjene. To je proces koji traži vrijeme, ali svaki korak naprijed znači bolju budućnost za milijune punoljetnih pušača. No, ono što je bitno naglasiti, jest da je pritom važno osigurati da duhanski i nikotinski proizvodi nisu dostupni maloljetnicima. Snažno se zalažemo za dosljednu primjenu zakona i činimo sve što je u našoj moći kako bismo zajednički osigurali da se ovi proizvodi ne nađu u rukama maloljetnika.

Održivost i odgovorno poslovanje danas su nezaobilazne teme. Na koji način PMZ doprinosi održivom razvoju i zajednici u kojoj posluje?

Održivost je ključni dio naše poslovne strategije i integrirana je u cijeli segment bezdimnih proizvoda – od faze dizajna proizvoda, odabira materijala i pakiranja, pa sve do pravilnog postupanja s iskorištenim proizvodima te njihovo recikliranje i energetsku oporabu. U Hrvatskoj tako od prošle godine provodimo Kružni program, jedinstvenu inicijativu ove vrste u industriji, a koji je usmjeren na reciklažu i odgovorno postupanje s iskorištenim bezdimnim proizvodima naših brendova. Program danas obuhvaća 21 lokaciju u 14 gradova, uz jednostavan sustav povrata bezdimnih uređaja za grijanje duhana i parilica te duhanskih umetaka.

Kada je riječ o društvenoj dimenziji održivosti, fokus stavljamo na osnaživanje impact poduzetništva i stvaranje novih prilika u zajednicama u kojima djelujemo. Projekt ‘Pokreni nešto svoje’ pruža podršku domaćim mikropoduzetnicima kroz financijsku i mentorsku pomoć, omogućujući im da razvijaju poslovanje s pozitivnim okolišnim i/ili društvenim učinkom. Do sada je u program uloženo oko 900.000 američkih dolara, čime je podržano 68 poslovnih inicijativa koje donose stvarne promjene i otvaraju nova radna mjesta širom Hrvatske u područjima ekologije, zdravstva, edukacije, IT-ja, kulture i umjestnosti, između ostalog. O važnosti ovog programa govori i činjenica da je prošle godine društveni povrat ulaganja iznosio gotovo 4,5 eura za svaki uloženi euro.

Kako digitalizacija i nove tehnologije mijenjaju način poslovanja unutar kompanije?

U skladu s promjenama na tržištu i razvojem novih tehnologija, kontinuirano unapređujemo naše digitalne sustave kako bi bili intuitivniji, brži i bolje povezani. Uveli smo AI alate u sve procese u kojima mogu donijeti stvarnu vrijednost, a naša interna mjerenja pokazuju da oni već sada značajno olakšavaju svakodnevni rad zaposlenika, automatiziraju rutinske zadatke, poboljšavaju učinkovitost i ostavljaju više prostora za analitički i kreativni dio posla. Stoga je i ovdje rješenje u – dijalogu između toga kako maksimizirati efikasnost koju nam donosi digitalizacija, a poticati ljudsku kreativnost i ideje.

Jedna od glavnih strateških poruka Philip Morrisa globalno jest ‘vizija svijeta bez dima’. Kako ta vizija konkretno izgleda u Hrvatskoj i kako vidite budućnost duhanske industrije u idućih 10 do 20 godina?

Kada pogledamo koliko se svijet promijenio u samo zadnje desetljeće, od električnih automobila koji su postali svakodnevica do umjetne inteligencije koja mijenja način na koji živimo, jasno je da transformacija više nije iznimka, nego pravilo. Isto vrijedi i za našu industriju. Duhanska industrija kakvu smo poznavali desetljećima zapravo nestaje pred našim očima. PMI već više od 10 godina gradi budućnost bez dima, a Hrvatska je dio tog puta. Vjerujem da će u idućih 10 do 20 godina cigarete postati stvar prošlosti, ali tempo te promjene ovisit će o spremnosti svih dionika da prihvate dijalog i znanost umjesto zastarjelih dogmi. Napredak se ne događa sam od sebe, nego traži suradnju, otvorenost i volju da se sagledaju činjenice bez predrasuda – u suradnji industrije, zakonodavaca i društva možemo ubrzati prijelaz na rješenja koja dokazano smanjuju štetnost i time postići stvarni javnozdravstveni učinak. U tom smislu, vjerujem da duhanska industrija može i mora biti dio rješenja, a ne samo dio problema.

Koji su planovi i ciljevi PMZ-a u narednom razdoblju? Na što ćete biti najviše fokusirani?

Naš glavni cilj ostaje isti, a to je omogućiti zainteresiranim punoljetnim potrošačima podršku u procesu prelaska na znanstveno potvrđene, bezdimne alternative, i tako doprinijeti bržem ostvarenju budućnosti bez dima. Nastavit ćemo nadograđivati našu kulturu suradnje, uključivosti i kontinuiranog rasta i razvoja jer vjerujemo da je upravo snaga naših ljudi ono što čini razliku. Nastavit ćemo graditi okruženje u kojem se potiče inovativnost i napredak, ali i odgovornost, i u kojem jedni druge poštujemo, inspiriramo, osnažujemo i podržavamo.

Razgovarala: Marija Sedlar

Na koji način Marker prati i implementira AI tehnologije u suradnji s klijentima iz maloprodajnog i FMCG sektora?

U Markeru umjetnu inteligenciju promatramo kao snažan alat za postizanje efikasnosti, ali i kao područje koje zahtijeva pažljivo i odgovorno uvođenje. Naš pristup temelji se na razumijevanju konkretnih poslovnih potreba klijenata te pronalasku načina kako AI može pružiti mjerljivu vrijednost – bez nepotrebne kompleksnosti. AI rješenja uvodimo postupno, najčešće kroz projekte personalizacije, optimizacije pretrage, automatiziranog marketinga i analitike korisničkog ponašanja. U suradnji s trgovcima, osobito u FMCG i retail segmentu, integriramo podatke iz webshopova, CRM-a, loyalty programa i fizičkih trgovina kako bismo stvorili temelje za primjenu AI tehnologije. Time pomažemo u podizanju korisničkog iskustva i operativne učinkovitosti, uz realnu procjenu organizacijske spremnosti svakog pojedinog klijenta.

Koje alate i rješenja smatrate najkorisnijima za unapređenje korisničkog iskustva u maloprodaji?

AI u maloprodaji ima veliki potencijal, ali u našem kontekstu njegova implementacija mora biti pažljivo usklađena s tehnološkom zrelošću i poslovnim ciljevima tvrtki. Mnoge tvrtke u regiji još uvijek su u fazi izgradnje osnovne podatkovne infrastrukture. No upravo zato preporučujemo da se AI primjenjuje kroz konkretne i usko definirane funkcionalnosti koje donose jasan rezultat – poput personaliziranih preporuka, pametne pretrage ili automatiziranih kampanja. U fizičkim trgovinama, korisna su rješenja koja prate ponašanje kupaca, omogućuju bolju organizaciju prostora i optimizaciju zaliha, ali njihova vrijednost dolazi do izražaja tek kada su integrirana u širi kontekst poslovanja.

Gdje vidite najveći potencijal primjene AI-ja u FMCG segmentu? Kako će u narednim godinama teći razvoj maloprodaje pod utjecajem umjetne inteligencije?

FMCG sektor ima velike mogućnosti primjene AI-ja, posebno zbog količine transakcija i dostupnosti podataka. Međutim, i tu je važno realno sagledati koliko su ti podaci kvalitetni i spremni za analizu. Najveći potencijal vidimo u prediktivnoj analitici – za planiranje potražnje, upravljanje zalihama i dinamičko određivanje cijena.

Također, AI može pomoći u mikrosegmentaciji kupaca i kreiranju učinkovitijih kampanja. U fizičkim trgovinama, upotreba AI-ja za optimizaciju rasporeda proizvoda, planiranje osoblja ili dinamičko označavanje cijena može značajno unaprijediti svakodnevne operacije, ali pod uvjetom da postoji kontinuitet u upravljanju tim procesima.

Maloprodaja će se sve više razvijati u smjeru integriranih iskustava – granica između online i offline svijeta postupno nestaje. No važno je napomenuti da digitalna transformacija ne ide jednakim tempom za sve trgovce. Vidimo da će neki brže uvesti omnichannel pristup i AI te postići prednosti u personalizaciji i operativnoj efikasnosti dok će drugi i dalje raditi na temeljnim digitalnim kompetencijama.

Offline trgovine imat će sve više digitalnih elemenata – poput pametnih polica, digitalnih ekrana, prediktivne analitike za zalihe i osoblje – ali njihova učinkovitost ovisit će o stupnju integracije s drugim sustavima. Online kanali će jačati, ali offline iskustvo ostat će ključno, posebno u kategorijama gdje kupci žele osobni kontakt. Jedno bez drugoga teško može dugoročno opstati.

Može li manji trgovac bez snažnih resursa pratiti velike lance koji već ulažu u napredne AI sustave?

Uvođenje naprednih tehnologija mijenja dinamiku tržišta, ali to ne znači da su manji trgovci isključeni iz igre. Upravo suprotno – uz pažljiv odabir alata i partnera, manji trgovci mogu vrlo ciljano primjenjivati AI rješenja koja im donose prednost. No važno je napomenuti da digitalna transformacija zahtijeva određenu spremnost organizacije – ne samo tehničku, već i stratešku i kadrovsku. Ne preporučujemo brzoplete implementacije samo zato što su druge tvrtke krenule. Ključ je u tome da se dobro razumije gdje AI može pomoći, a gdje još treba raditi na osnovama poput strukture podataka, procesa i kompetencija.

Pomažete li klijentima pri edukaciji zaposlenika u procesu uvođenja umjetne inteligencije?

Edukacija zaposlenika je iznimno važna jer o njihovom razumijevanju i prihvaćanju AI rješenja ovisi uspjeh cijelog procesa. Bez osnovne razine znanja i svijesti o prednostima i ograničenjima AI-ja, tehnologija može ostati neiskorištena ili se koristiti pogrešno. U Markeru uz svaku implementaciju nudimo i edukativne aktivnosti – kroz radionice i savjetovanje. Ne smatramo edukaciju dodatkom, već integralnim dijelom svakog projekta. U fizičkim trgovinama to znači da osoblje zna tumačiti podatke koje AI generira i koristiti ih za poboljšanje korisničkog iskustva.

Koja su (nova) očekivanja kupaca u digitalnom dobu?

Kupci danas očekuju više nego ikad – žele brzinu, točnost i iskustvo prilagođeno njihovim potrebama. Međutim, važno je razumjeti da nisu svi kupci isti, i da digitalna očekivanja ovise o navikama, dobi i vrsti proizvoda. Općenito, raste očekivanje da informacije budu dostupne odmah, da su ponude relevantne i da nema razlike između online i fizičkog iskustva. AI može pomoći u zadovoljavanju tih očekivanja, ali samo ako je podržan jasnim podacima i stabilnim poslovnim procesima. Uvođenje AI funkcionalnosti bez šire pripreme može izazvati više štete nego koristi.

Kako se trgovci mogu prilagoditi činjenici da napredak tehnologije i nova digitalna rješenja mijenjaju način na koji potrošači donose odluke o kupnji?

Potrošačke navike se već mijenjaju, a napredak tehnologije dodatno će ih ubrzati. Ipak, promjene neće biti jednolike. Određene skupine kupaca brzo prihvaćaju nove alate i modele odlučivanja dok druge i dalje traže klasično iskustvo. Trgovci se trebaju pripremiti na raznolike potrebe i postupno uvoditi rješenja koja odgovaraju njihovoj bazi kupaca. AI može značajno pomoći u personalizaciji komunikacije, ponude i korisničkog puta – ali trgovci trebaju znati koje podatke imaju, kako ih koristiti i kada je pravo vrijeme za promjene. Pretjerano agresivna primjena tehnologije bez uzimanja u obzir konteksta kupaca može imati suprotan efekt.

Mogu li hrvatske tvrtke ostati konkurentne u digitalnom dobu na globalnom tržištu?

Hrvatske tvrtke imaju priliku biti konkurentne kroz specijalizaciju, brzu prilagodbu i pametnu upotrebu dostupnih tehnologija. No realno je priznati da mnoge još rade na postavljanju osnovnih digitalnih temelja. Ključ uspjeha nije u slijepom praćenju globalnih trendova, nego u pažljivoj selekciji onoga što donosi vrijednost za konkretnog korisnika. Korištenje podataka za donošenje odluka, testiranje novih tehnologija u manjim koracima i rad na razvoju digitalnih kompetencija unutar timova su najvažniji elementi za dugoročnu konkurentnost. Partnerstva s tehnološkim stručnjacima koji razumiju i lokalni i globalni kontekst također su važan faktor uspjeha.

S obzirom na dugogodišnje iskustvo u izradi web shopova, o čemu treba voditi računa tijekom tog procesa?

Izrada webshopa danas nije izolirani projekt, to je ključna točka unutar šire omnichannel strategije. Web trgovina mora biti povezana s fizičkim prodajnim mjestima, korisničkom podrškom, loyalty programom, ERP-om i svim ostalim sustavima koji čine suvremeno maloprodajno iskustvo. Marker svakom projektu pristupa individualno. Prilagođavamo se specifičnostima brenda, vrsti proizvoda i strukturi kupaca. Ne slijedimo slijepo želje klijenata, nego ih savjetujemo i vodimo kroz proces, balansirajući između onoga što klijent želi, onoga što tržište očekuje i onoga što je tehnički i poslovno održivo. U idealnom scenariju, to postaje partnerstvo u kojem zajedno donosimo odluke koje su korisne za poslovanje na duge staze. Dobar webshop je onaj koji nije samo lijep, već koji radi posao – konvertira, educira, zadržava korisnike i omogućuje učinkovito upravljanje procesima.

Koje su najčešće pogreške pri izradi weba i kako ih izbjeći?

Mnoge tvrtke kreću u projekt webshopa bez jasne ideje što žele postići, kako će mjeriti uspjeh i koje KPI-jeve žele pratiti. Webshop se često promatra kao zaseban kanal, umjesto kao dio šire prodajne i komunikacijske strategije. Prije početka izrade potrebno je definirati poslovne ciljeve (npr. povećanje konverzije, razvoj novih tržišta, digitalizacija korisničkog iskustva), razumjeti kupovne navike ciljane publike i odrediti ključne funkcionalnosti koje tome doprinose.

Dizajn i sadržaj webshopa često se temelje na osobnim preferencijama naručitelja, a ne na analizi ponašanja stvarnih korisnika. To dovodi do rješenja koja su možda estetski dojmljiva, ali nefunkcionalna ili učinkovita. Korisničko iskustvo treba temeljiti na analizi korisničkih potreba, UX testiranju i podacima o stvarnom korištenju postojećih kanala. Uključite krajnje korisnike već u fazi planiranja kroz istraživanja, ankete ili testne verzije. Webshop se također često razvija izolirano, bez dublje integracije s fizičkom trgovinom, CRM-om, loyalty programom, call centrom i ostalim touchpointima. Rezultat je nepovezano korisničko iskustvo koje frustrira kupce.

Izradu web trgovine treba planirati kao ključnu točku u omnichannel ekosustavu. Kupac očekuje da ga trgovac prepoznaje bez obzira kupuje li online, telefonski ili u fizičkoj trgovini što zahtijeva povezane sustave i podatke. Mnoge tvrtke ulažu puno energije u izradu webshopa, ali ne planiraju njegov daljnji razvoj, održavanje i optimizaciju. Web trgovina često se doživljava kao ‘projekt’ s krajem, umjesto kao živi sustav koji se razvija kroz vrijeme.

Već pri inicijalnom planiranju treba uključiti budžet i resurse za redovitu analitiku, testiranje, SEO optimizaciju, nadogradnje funkcionalnosti i sadržajni razvoj. Webshop je kanal koji treba kontinuirano pratiti i poboljšavati. Loši opisi proizvoda, nestrukturirane kategorije, niska kvaliteta fotografija i nejasni filteri znatno otežavaju kupovinu i sljedeći su razlog zašto mnoge web trgovine ne uspiju pronaći put do kupaca.

Još jedan važan aspekt su zaposlenici koji upravljaju webshopom, a često nemaju dovoljno znanja o svim mogućnostima platforme ili nemaju jasne procese kako koristiti podatke, upravljati sadržajem i analizirati uspješnost. U plan izrade webshopa uključiti treninge, onboarding i edukaciju timova. Osigurajte interne procedure, dokumentaciju i stalnu podršku te ponavljajte to prilikom svake promjene zaposlenika u vašoj organizaciji.

Uz Marker, na čelu ste i tvrtke Presido – kojim se važnim temama ona bavi?

Presido je vodeća konzultantska tvrtka specijalizirana za zaštitu osobnih podataka, privatnost, AI tehnologije i IT pravo. Sa sjedištem u Hrvatskoj, Presido pruža vrhunska pravna i regulatorna rješenja klijentima iz više od 25 zemalja. Tim stručnjaka kombinira pravno, tehnološko i sigurnosno znanje kako bi organizacijama pomogao u usklađivanju s GDPR-om i drugim propisima, pretvarajući usklađenost u konkurentsku prednost.

Među klijentima su HNB, Hanfa, RTL, Nova TV, King ICT, Fortenova, Podravka, Plodine, Styria, Real grupa, Friedhelm Loh grupa, Arsano Medical Group i mnogi drugi. Zahvaljujući povjerenju takvih partnera, Presido se pozicionirao kao regionalni lider u području zaštite podataka, privatnosti i digitalne regulative.

Plan Markera za nadolazeće godine?

Naš strateški fokus u narednim godinama usmjeren je na daljnji razvoj naprednih rješenja koja povezuju sve dodirne točke između kupca i trgovca – online, offline, mobilno i fizičko. Vjerujemo da budućnost maloprodaje leži u istinskom omnichannel pristupu, a umjetna inteligencija je alat koji može povezati sve te slojeve u jedno konzistentno i personalizirano korisničko iskustvo.

Naš cilj je omogućiti trgovcima alate koji im pomažu da bolje razumiju svoje kupce, predviđaju njihova ponašanja i odgovore na njihove potrebe – bez obzira gdje i kako kupuju. To uključuje rješenja za personalizaciju ponude, optimizaciju operacija, upravljanje lojalnošću te sinkronizaciju komunikacije između webshopa, fizičkih trgovina, CRM-a i korisničke podrške.

Istovremeno, nastavljamo ulagati u edukaciju i savjetodavne usluge jer znamo da tehnologija sama po sebi nije dovoljna – ključna je spremnost ljudi, procesa i organizacijske kulture. Marker ostaje partner koji klijentima ne nudi samo alate, nego i znanje, iskustvo i dugoročnu podršku u tranziciji prema maloprodaji budućnosti.

Razgovarala: Marija Sedlar

Inflacija, rast cijena energenata i promjene u potrošačkim navikama snažno su utjecale na poslovanje trgovaca i proizvođača robe široke potrošnje. Kako se to odražava na njihove potrebe za financiranjem?

Inflacija i promjene u potrošačkim navikama potiču potrebu za prilagodbom financijskih strategija kako bi se osigurala stabilnost i konkurentnost na tržištu. S porastom cijena energenata, troškovi proizvodnje se povećavaju, što može smanjiti profitne marže, te proizvođači mogu trebati dodatno financiranje kako bi pokrili te povećane troškove ili investirali u učinkovitije procese. Također, određeni klijenti, kako bi ublažili potencijalni utjecaj volatilnosti cijena sirovina, kamata ili tečaja na poslovanje, odlučili su se za hedging određenih sirovina, hedging tečaja i/ili ugovaranje interest rate swapova.

Posljednjih godina primjećujemo fokus trgovaca i proizvođača na uvođenje novih tehnologija i alata koji pridonose smanjenju potrošnje resursa, laganije ambalaže ili one koja se može višestruko koristiti. U okruženju povećanih cijena, potrebe proizvođača za obrtnim kapitalom su se povećale, što se uglavnom financiralo iz kratkoročnih linija za obrtna sredstva, no maloprodajni lanci nastavili su s ekspanzijom, kapitalnim investicijama u nove prodajne prostore i/ ili povećanjem skladišno-distributivnih centara kako bi što bolje iskoristili ekonomiju obujma i postigli veću efikasnost uključujući smanjenje CO2 emisija i potrošnju resursa.

Također, uslijed pada kamatnih stopa u zadnjih godinu dana, većina maloprodajnih lanaca i proizvođača refinanciralo je dio kredita, posebno onih s višim fiksnim kamatnim stopama, kako bi smanjili i financijske troškove. Uz klasične kredite komercijalnih banaka, neke kompanije poput Atlantic Grupe su se odlučile izdati korporativne obveznice kao bi osigurale pristup širem spektru investitora i na taj način diversificirale svoje izvore financiranja.

Tržište se brzo razvija i mijenja, a uspjeh se mjeri sposobnošću brze prilagodbe. Potrebe za financiranjem sve više nadilaze tradicionalne modele, zahtijevajući cijeli spektar proizvoda i rješenja koji istovremeno podržavaju upravljanje likvidnošću, rast i transformaciju poslovanja.

Koji su najčešći financijski proizvodi i rješenja koja poduzeća iz retaila i FMCG-ja traže od banaka?

Uz uobičajene proizvode transakcijskog bankarstva potrebne za svakodnevno poslovanje, primjećujemo kontinuiranu potražnju za investicijskim kreditima, kojima se financiraju kapitalne investicije za širenje poslovanja, dok se transportne flote i ponekad i tehnološka oprema financiraju putem leasinga. U razdobljima sezonskih oscilacija i naglih promjena potražnje, klijentima su dostupni kratkoročni i srednjoročni krediti, kao i revolving linije koje osiguravaju stabilnu likvidnost, Za brže oslobađanje kapitala i sigurnije upravljanje potraživanjima tu su PBZ faktoring rješenja.

Također smo prepoznati i kao partner savjetnik pri provedbi i financiranju akvizicija. Tako smo primjerice bili ekskluzivni savjetnik Podravki, kupcu poljoprivrednog poslovanja Fortenova grupe, te smo ujedno i uspješno aranžirali financiranje s klubom domaćih banaka. Širokom paletom proizvoda i poznavanjem poslovanja naših klijenata razvili smo partnerski odnos u kojem pružamo podršku klijentima da povećaju produktivnost i unaprijede svoju konkurentsku prednost na zahtjevnom tržištu.

Maloprodajni lanci i proizvođači, potaknuti potrošačkim trendovima, sve više digitaliziraju svoje poslovanje, pri čemu se trudimo ponuditi i nova digitalna rješenja, posebno u sferi transakcijskog bankarstva i platnog prometa.

Digitalna transformacija u retailu i FMCG-ju ubrzana je posljednjih godina. Na koji način PBZ prati i podržava digitalne projekte svojih klijenata – od e-commercea do automatizacije lanca opskrbe?

Podrška koju pružamo našim klijentima u njihovoj digitalnoj transformaciji ovisi o industriji u kojoj posluju, njihov veličini i cilju koji žele ostvariti. Svim klijentima, bez obzira na veličinu, potreban je brz i pouzdan sustav platnog prometa koji omogućava jednostavan prijenos sredstava ili plaćanja. U tom dijelu najvažnije su komponente digitalni kanali – od klasičnog digitalnog bankarstva do direktnih kanala koje, sve više, koristi segment srednjih i velikih poduzeća. Pritom, vrlo je važno da svi kanali zadovoljavaju visoke sigurnosne standarde, a sve je važnije i korisničko iskustvo koje korisnici doživljavaju – jednostavnost pristupa podacima, jednostavnost provođenja transakcija, dostupnost različitih proizvoda na kanalima.

Naime, digitalni kanali već dulje vrijeme nisu samo sredstvo za iniciranje plaćanja već mediji za komunikaciju s klijentima, prodaju, prikupljanje podataka u digitalnom obliku, potpisivanje ugovora digitalnim potpisom i slično. Osim kanala plaćanja ovakve tvrtke, s obzirom na specifičnost njihovog poslovanja, najčešće traže brza, fleksibilna i digitalno integrirana rješenja većinom iz područja upravljanja sredstvima i novčanim tokovima poput različitih vrsta Cash management te depozitnih proizvoda gdje značajnu ulogu imaju usluge pologa gotovine koja je, još uvijek, značajno zastupljena u maloprodaji. Također, vrlo su traženi proizvodi vezani uz plaćanja njihovih klijenata poput različitih vrsta EFT POS uređaja na kojima je moguće vršiti obročna plaćanja ili ‘Payment gateway’ sustava za naplatu transakcija realiziranih kroz web trgovanje. Sve ove proizvode i usluge PBZ može ponuditi svojim klijentima izravno ili preko PBZ Carda, članice PBZ Grupe.

Koliko fintech rješenja i novi oblici plaćanja (mobilna plaćanja, digitalni novčanici) mijenjaju maloprodajno iskustvo i što to znači za bankarski sektor?

U posljednje vrijeme je došlo do značajnog porasta broja fintech kompanija koje proaktivno nude svoje usluge u području mobilnih plaćanja, kao i drugih usluga koje tradicionalno pružaju banke. Takve kompanije, s jedne strane, ubrzavaju inovacije u specifičnim uslugama koje su tradicionalno pokrivale banke, dok s druge strane nastavljaju koristiti sigurnu infrastrukturu banaka ili kartičnih shema. To vidimo kao priliku za integraciju najboljeg iz oba svijeta – inovacije i povjerenja.

Međutim, ako govorimo o korisničkom iskustvu u maloprodaji, tada treba primijetiti da su još uvijek dominantne klasične i provjerene metode plaćanja poput kreditnih i debitnih kartica ili gotovine. Digitalne platforme poput Apple pay, Google pay, Revolut i sl. koriste, u pozadini, klasične kartične sheme za provođenje plaćanja. Zasigurno će i u tom segmentu doći do inovacija, ali trenutno su one ograničene na nositelje platnih instrumenata (mobilni telefoni, satovi i slično), a sam transfer novca se provodi kroz banke.

Banke na ovakve izazove imaju odgovore poput implementacije sustava Instant plaćanja, a značajno unaprjeđenje očekuje se uvođenjem Digitalnog eura, u skoroj budućnosti. Fintech kompanije posjeduju veliki razvojni potencijal i predstavljaju značajan poticaj za banke. Ključno je naglasiti ulogu zakonodavca, od kojeg se očekuje da osigura jednak tretman fintech i bankarskog sektora unutar zakonodavnog okvira, kao i nadzor i kontrolu kako bi se osigurala zaštita potrošača.

Koliko hrvatske kompanije koriste mogućnosti EU fondova u kombinaciji s bankarskim rješenjima? Može li se to poboljšati i kako?

Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju 2013. godine postala jedan od najvećih dobitnika europskog proračuna, povukavši više od 21 milijardu eura iz EU fondova do srpnja 2024., iako je u razdoblju od 2014. do 2020. gotovo potpuno iskoristila svoju alokaciju od 13,73 milijarde eura. Korištenje EU fondova u kombinaciji s bankarskim rješenjima jedno je od ključnih pitanja za razvoj i konkurentnost hrvatskih kompanija. U praksi, kompanije sve više prepoznaju bespovratna sredstva Europske unije kao priliku za financiranje investicija, modernizaciju poslovanja i jačanje izvozne konkurentnosti. Više od 8.306 privatnih poduzeća koristi nepovratna sredstva, no mala i srednja poduzeća suočavaju se s izazovima poput složene administracije i nedostatka stručnjaka.

Proces povlačenja sredstava je zahtjevan i banke će odigrati važnu ulogu kao partneri koji nude predfinanciranje, sufinanciranje, garancije, kao i savjetodavne usluge vezano za provedbu projekata. Malo se koji projekt može realizirati bez sudjelovanja banke, barem u jednom dijelu projekta. Privredna banka Zagreb posjeduje značajno iskustvo u suradnji s HBOR-om, HAMAG BICRO-om i međunarodnim financijskim institucijama te sudjeluje u svim financijskim instrumentima koje su strukturirala hrvatska provedbena tijela.

S ponosom bih istaknula da smo prva banka u Hrvatskoj koja je strukturirala kreditnu liniju potpomognutu bespovratnim sredstvima EU i tehničkom pomoći, te prva u regiji čiji su klijenti ostvarili financijske poticaje za u potpunosti provedene ekološke, socijalne i projekte energetske učinkovitosti. Također, u okviru InvestEU programa (2021.–2027.) ugovoreni su brojni inovativni instrumenti, uključujući mini obveznice – prvi pilot-program takve vrste u cijeloj EU, također smo zaključili i jedinstvene Risk Sharing Agreemente s EIB-om i EBRD-om.

Za poboljšanje iskorištavanja fondova potrebno je pojednostaviti administrativne procese, povećati informiranost poduzetnika i potaknuti ih na strateško planiranje. Naime, za uspješnu apsorpciju EU fondova važno je da klijenti strateški planiraju svoj rast i sukladno toj strategiji odabiru način na koji će financirati projekt. Kombinacija EU fondova i bankarskih rješenja može biti snažan alat za jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, ali samo ako se koristi na strateški i sustavan način. Razvojem inovativnih financijskih instrumenata, jačanjem edukacije i digitalizacije procesa te stvaranjem dugoročnih partnerstava između kompanija i banaka, Hrvatska može povećati iskorištenost dostupnih sredstava i ostvariti održivi gospodarski rast.

Nedavno ste predstavili inicijativu ‘PBZ za poduzetnice’ – što sve inicijativa podrazumijeva i zašto smatrate da je važno poticati i podržavati žene u poduzetništvu?

Poduzetništvo žena u Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja, i dalje ima veliki neostvareni potencijal. Statistike pokazuju da žene rjeđe pokreću vlastite poslovne pothvate, a kada to čine, češće nailaze na prepreke u financiranju, pristupu mrežama podrške i edukaciji. Upravo zato inicijative usmjerene posebno prema poduzetnicama imaju snažan društveni i gospodarski značaj.

U srpnju ove godine pokrenuli smo Women in Business inicijativu s ciljem unapređenja poduzetništva među ženama nudeći pritom široku paletu proizvoda i kombinirajući programe EIB Grupe i InvestEU. Inicijativa, osim pružanja financijske podrške, obuhvaća i edukaciju i mentorstvo, umrežavanje poduzetnica i poslovnih žena iz raznih poslovnih područja. Inicijativa PBZ za poduzetnice predstavlja važan iskorak prema stvaranju inkluzivnijeg i konkurentnijeg gospodarstva. Kroz kombinaciju financijske podrške, edukacije i umrežavanja, ova inicijativa ne samo da pomaže ženama da pokrenu i razviju vlastite poslove, već dugoročno doprinosi ravnoteži na tržištu rada i jačanju inovacijskog potencijala Hrvatske.

Kako PBZ pomaže kompanijama da financiraju projekte vezane uz održivost i energetsku učinkovitost?

ESG standardi danas su ključni čimbenik koji oblikuje dugoročnu strategiju poslovanja u gotovo svim sektorima, a posebno u FMCG industriji, gdje su potrošači sve svjesniji pitanja održivosti, porijekla proizvoda i utjecaja na okoliš. U PBZ-u, kao dijelu Intesa Sanpaolo Grupe, ESG pristup integriramo u sve razine poslovanja – od kreditnih politika do strateškog savjetovanja klijenata. Naša uloga nije samo financiranje, već i partnerstvo u tranziciji prema održivom poslovanju.

Kada govorimo o projekatima vezanim uz održivost, kompanijama nudimo:

• financiranje projekata zelene i cirkularne ekonomije,
• nenamjenske S-kredite uz preuzimanje obveze ispunjenja unaprijed definiranog društvenog ili upravljačkog ESG cilja,
• namjenske zelene S-kredite za financiranje okolišnih projekata s definiranim ESG ciljevima.

Također, aktivni smo na tržištu kapitala kao investitor i aranžer obveznica poveznih s održivošću. Tako smo u srpnju bili jedini agent SLB izdanja Span grupe te sudjelovali i kao agent u SLB izdanjima Bosquar grupe i Zagrebačkog holdinga. Izdali smo i prvu mini obveznicu sa srednjim poduzećem Solaris Pons, s fokusom na solarnu energiju.

Sa širokom paletom ESG proizvoda pomažemo klijentima ispuniti njihove ESG ciljeve, kao što su smanjenje emisije CO₂ po jedinici proizvoda, pokrenuti proizvodnju električne energije iz vlastitih izvora, povećati udio reciklirane ili bio-ambalaže u ukupnom pakiranju, smanjenje potrošnje vode i energije po jedinici proizvoda, povećati stope preusmjeravanja otpada kao i smanjiti uporabu plastike u ambalaži proizvoda.

Naš cilj nije samo pružiti financiranje, već i pružiti savjetodavnu podršku pri pozicioniraju na tržištu, imajući u vidu i usklađenost s ESG regulativnim okvirom, osobito u kontekstu EU Direktive o korporativnom izvještavanju (CSRD). Za nas ESG i održivo financiranje nije samo trend, već novi standard poslovanja, a nama je važno biti financijski partner koji klijentima pomaže ostvariti mjerljive, pozitivne promjene u njihovu poslovanju, ali i u širem društvenom kontekstu.

Koje financijske alate i rješenja PBZ smatra ključnima za jačanje konkurentnosti retail i FMCG sektora u sljedećem razdoblju?

Kada govorimo o financijskim proizvodima i uslugama koji su važni za razvoj retaila i FMCG sektora treba, prije svega, razumjeti njihove potrebe i izazove s kojima se suočavaju u operativnom poslovanju kako bismo mogli ciljano ponuditi proizvode i usluge koje će kompanije iz ovih sektora učiniti konkurentnijima. Primjerice, za kompanije ovoga tipa vrlo su kompleksni i bitni procesi upravljanja novčanim tokovima i njihova optimizacija. Tu PBZ ima na raspolaganju niz proizvoda i usluga iz skupine Cash management poput Direktnog bankarstva gdje omogućavamo izravno povezivanje računovodstvenih sustava tvrtki s izvršnim sustavima banke, što omogućava razmjenu podataka u standardiziranim formatima baziranim na ISO20022 formatu. Ova usluga omogućava potpunu automatizaciju procesa plaćanja, što smanjuje troškove i operativne rizike poslovanja Retail kompanija. Također, Cash pool usluge su vrlo korisne jer omogućavaju velikim kompanijama automatsko upravljanje gotovinskim tokovima i optimizaciju korištenja sredstava unutar kompanije, ali i unutar kompanija iste Grupe.

U suradnji s matičnom bankom Intesa Sanpaolo, u mogućnosti smo sve ove usluge ponuditi i multinacionalnim kompanijama u svim zemljama u kojima je Intesa Sanpaolo prisutna, što velikim multinacionalnim retail kompanijama povećava mogućnosti korištenja vlastitih sredstava iz cijele mreže te im značajno smanjuje potrebe za financiranjem i snižava povezane troškove. Sljedeći veliki izazov za maloprodajne lance je upravljanje gotovinom koja još uvijek predstavlja značajan oblik plaćanja u Hrvatskoj.

Ovdje PBZ nudi, pored ostalih klasičnih usluga, Pametne sefove koji omogućavaju digitalizaciju gotovine u realnom vremenu. Ovom uslugom omogućavamo da klijenti polažu gotov novac u vlastite sefove gdje se on provjerava, broji i u realnom vremenu knjiži na tvrtkin račun u banci, čime postaje raspoloživ za poslovanje. U klasičnim modelima upravljanja gotovinom, za polog gotovine potreban je angažman zaštitara, specijalnih vozila, djelatnika u trezorima ili šalterima banke, što generira značajne troškove, a potrebno je i vrijeme da tako prikupljen gotov novac postane vidljiv na računu tvrtke i raspoloživ za poslovanje.

Spomenula bih i uslugu eRačuna. U suradnji s Financijskom agencijom, još 2021. ponudili smo svojim klijentima uslugu razmjene eRačuna integriranu u PBZ Digitalno bankarstvo. Ideja ove usluge je zaokružiti procese plaćanja roba i usluga te ih dovesti do maksimalne automatizacije. Očekujemo značajan porast korištenja ove usluge stupanjem na snagu Zakona o fiskalizaciji, početkom 2026. U promišljanima kako osigurati retail i FMCG kompanijama kompetitivnost, ključno je ponuditi kvalitetna rješenja i na strani kupaca. Tu PBZ Grupa, kroz svoju članicu PBZ Card, ima na raspolaganju niz rješenja poput najveće mreže EFTPOS uređaja s mogućnosti Obročne otplate za plaćanje karticama na više od 30 tisuća prodajnih mjesta.

Nadalje, tu je Payment gateway usluga, kao centralizirano rješenje za online naplatu koje trgovcima omogućava prihvat kartičnih transakcija u e-commerce trgovanju (web trgovanje). Pri tome je ključno osigurati visoku razinu sigurnosti transakcija korištenjem 3D Secure sustava, jednostavnost integracije s web trgovinama, te sustave za praćenje transakcija i upravljanje povezanim rizicima, što predstavlja najveći izazov. U posljednje vrijeme ponudu smo proširili i sa SoftPOS uređajima, koji se instaliraju na mobilne telefone i dio su strategije smanjenja troškova i povećanja dostupnosti kartičnog prihvata. Sve ove usluge podižu korisničko iskustvo u maloprodaji i pridonose konkurentnosti retail poduzeća.

Što biste izdvojili kao tri glavna trenda koja će oblikovati budućnost maloprodaje i industrije robe široke potrošnje do 2030.?

Postoji nekoliko trendova transformacije koji će značajno utjecati na maloprodaju i sektor robe široke potrošnje do 2030. Kao tri ključna trenda istaknula bih digitalnu transformaciju i širenje e-trgovine, održivost i etički osviještenu potrošnju te promjene u procesu odlučivanja koji će se sve više oslanjati na velikim bazama podataka i uporabi umjetne inteligencije. Rast digitalnih kanala i e-trgovine nastavit će oblikovati način na koji potrošači kupuju i komuniciraju s brendovima. Kako tehnologija napreduje, možemo očekivati poboljšana iskustva online kupovine putem umjetne inteligencije, proširene stvarnosti i personaliziranih marketinških strategija.

Maloprodajni lanci koji prihvate višekanalni pristup – integrirajući online i offline iskustva – vjerojatno će steći konkurentsku prednost. Također, potrošači postaju sve svjesniji svoga utjecaja na okoliš i društvo te očekujem značajan pomak prema održivim praksama do 2030., pri čemu će tvrtke davati prioritet ekološki prihvatljivim proizvodima, transparentnim opskrbnim lancima i etičkoj nabavi.

Brendovi koji se iskreno posvete održivosti ne samo da će privući ekološki osviještene potrošače, već će također izgraditi dugoročnu lojalnost. Vjerujem i da će se proces odlučivanja sve više oslanjati na analizu podataka pri optimiziranju zaliha, poboljšavanju korisničkih iskustava, kao i pri prilagodbi svojih usluga i proizvoda novim tržišnim potrebama.

Razgovarala: Marija Sedlar

Koji su najveći izazovi s kojima se susrećete u industriji koja je podložna sezonalnosti?

Sezonalnost industrije pića je kao takva označena kako dolaskom toplijeg i sunčanijeg perioda godine, tako i velikim udjelom turizma u BDP-u Hrvatske, relativno kratkom turističkom sezonom s vrhuncem u periodu srpanj / kolovoz te najvećim udjelom dolazaka turista na obalu. To uvelike označava sezonalitet ne samo industrije pića, nego cijelog sektora trgovine, ugostiteljstva i smještaja te ostalih djelatnosti koje su direktno ili indirektno povezane. Velike oscilacije u prometu tijekom godine te planiranje potrebnog broja zaposlenika i kapaciteta, kako proizvodnje, tako i logistike i prodaje, zahtijevaju posebne pristupe. S obzirom na to da smo proizvodno središte za Somersby, osim sezonaliteta u Hrvatskoj, adaptiramo se potrebama i sezonalitetu ostalih tržišta na koje ga izvozimo.

S kojim novostima u asortimanu dočekujete sezonu?

Svake godine izlazimo s različitim novitetima i inovacijama, prateći trendove, osluškujući potrebe i promjene navika potrošača. Dio inovacija su novi proizvodi, primjerice ulazak u kategorije bezalkoholnih pića, poput Twist ISO izotoničnog napitka s kojim smo nedavno izašli na tržište s okusima limun i nar. Ovo je idealan napitak za sve koji traže bezalkoholno osvježenje s dodatnim funkcionalnim benefitima, poput vitamina i minerala.

Redovno radimo istraživanje tržišta i ocjenu koncepta proizvoda tijekom razvoja okusa i izgleda te je Twist imao izvrsne ocjene prije lansiranja. Posebno nas veseli oduševljenje potrošača od kada je proizvod došao na tržište, i to ne samo izgledom i okusom. Vesele nas pozitivne reakcije koje svakodnevno dobivamo te ispunjeni stolovi kafića s bocama Twista ISO kojeg potrošači konzumiraju uz kavu ili samostalno.

Osim ulaska u nove kategorije i lansiranja novih brendova, kontinuirano dolazimo s novim okusima No1 cidera u Hrvatskoj – Somersby. Ove godine, novi okus je Malina-Limeta te Somersby 0.0% s novim okusom bazge i limete. U pivskom segmentu, noviteti brenda PAN su Pan radler limun u 4packu 0.5 limenke, 1664 Blanc u 4pack 0.5 limenke i točeno pivo za posebnu tehnologiju bez CO2, kojem je potreban samo izvor struje, prilagođen lokalima s manje prostora za standardnu instalaciju opreme.

Kako odgovarate na sve izraženiji interes potrošača za niskoalkoholna, bezalkoholna i funkcionalna pića?

Vidljiva je promjena u ponašanju potrošača i načinima konzumacija te očekivanja od brendova i proizvoda. Dio utjecaja na to imaju povećana svjesnost za zdravlje i dobrobit, pogotovo kod mlađih potrošača te drugačija socijalizacija i načini interakcija koji su ubrzani digitalizacijom i socijalnim mrežama. Treba spomenuti i veću informiranost koja omogućava brži dolazak trendova već prisutnih u zapadnim zemljama.

Carlsberg Grupacija kao globalna kompanija djeluje na svim kontinentima te prati sve trendove – samo smo prošle godine na tržište lansirali oko 60 novih bezalkoholnih piva. Velikom akvizicijom tvrtke Britvic u Engleskoj ove godine te integracijom u Carlsberg poslovanje u Engleskoj, Irskoj i Brazilu, obogatili smo ponudu bezalkoholnih pića u svim segmentima, od gaziranih, niskokaloričnih i nekaloričnih pića, raznih sirupa i energetskih napitaka. S ovom akvizicijom Carlsberg Grupa, i dalje pivar u srcu, postaje multibeverage kompanija te može zadovoljiti sve zahtjeve potrošača i više segmenata.

Kakva je uloga ovih kategorija u vašoj strategiji rasta?

Osnova poslovanja je pivo, to nam je u srcu, i u tom segmentu imamo kontinuirani rast, dok segmenti premium piva, cidera, bezalkoholnog piva i općenito bezalkoholnim pića rastu nešto brže slijedom promjena ponašanja potrošača. U tim segmentima širimo portfelj te očekujemo ubrzani rast.

Koje ključne promjene u ponašanju potrošača prepoznajete na hrvatskom tržištu?

Promjene su najvidljivije u sve većem interesu potrošača za funkcionalnim i bezalkoholnim proizvodima, kao i u većoj osjetljivosti na kvalitetu i brend vrijednosti. Potrošači su informiraniji, pažljiviji u odabiru i sve više traže proizvode koji se uklapaju u njihov stil života. To uključuje i povećanu potražnju za održivim proizvodima, lokalnim okusima i novim iskustvima. Mi te promjene pratimo kontinuiranim razvojem portfelja i prilagodbom pristupa različitim kanalima, od tradicionalne maloprodaje i HoReCa kanala do digitalne komunikacije i promocija.

U kojoj mjeri su lokalni okusi i preferencije ugrađeni u razvoj novih proizvoda u Carlsbergu?

Lokalne preferencije su vrlo važan dio našeg procesa razvoja proizvoda. Iako djelujemo unutar globalne grupacije, veliki fokus stavljamo na razumijevanje specifičnosti svakog tržišta, uključujući i Hrvatsku. Tijekom razvoja svakog novog proizvoda provodimo opsežna istraživanja kako bismo osigurali da okusi, formati i komunikacija odgovaraju lokalnim očekivanjima. To je ključ za dugoročnu relevantnost i uspjeh na tržištu.

Kakva je uloga inovacija u vašem poslovanju, bilo u proizvodima, procesima ili marketingu?

Inovacija je dio naše poslovne kulture. Ona se ne odnosi samo na razvoj novih proizvoda, nego i na unapređenje internih procesa, digitalizaciju, održivost i marketinške pristupe. U industriji koja se brzo mijenja, kontinuirano tražimo načine kako biti agilniji, učinkovitiji te kako potrošaču pružiti više od samog proizvoda. Inovacije su često potaknute promjenama u navikama potrošača, identifikacijom tzv. White spotova poput klimatskih izazova, ali i potrebom da u svijetu prepunom marketinških poruka budemo kreativni, relevantni i drugačiji. Bilo da je riječ o proizvodima, procesima ili komunikaciji, cilj je uvijek isti, a to je stvarati održivu vrijednost za potrošače i poslovanje.

Kompanija globalno ističe održivost kao ključnu vrijednost. Kako se te inicijative ogledaju na lokalnu razinu u Hrvatskoj?

Održivi razvoj nam je jedan od prioriteta. Na lokalnoj razini to znači stalna ulaganja u smanjenje potrošnje energije i vode, optimizaciju pakiranja i učinkovitije upravljanje otpadom. Pratimo globalne ciljeve održivosti Carlsberg Grupe, ali ih i lokalno prilagođavamo kroz konkretne suradnje s gradovima i zajednicama, kao i kampanje kojima podižemo svijest o odgovornoj konzumaciji i brizi za okoliš. Održivost je dio i naše interne kulture, u našem ‘DNA-u’ je raznolikost i uključivost. Trenutno imamo 48% žena u middle managementu, a u ovom trenutku sam jedini muškarac u management timu, što jasno govori o tome koliko ozbiljno shvaćamo jednakost i balans u vodstvu. Vjerujemo da održivo poslovanje nije samo ekološko pitanje, već i pitanje vrijednosti koje svakodnevno živimo.

Kako vidite ulogu Carlsberga u lokalnoj zajednici?

Našu ulogu ne vidimo isključivo kroz ekonomsku prizmu, već i kao društvenog partnera koji može pozitivno doprinijeti zajednici. To se ogleda u podršci lokalnim manifestacijama, sportskim događanjima, donacijama i volonterskim aktivnostima naših zaposlenika. Vjerujemo da je društvena odgovornost sastavni dio poslovanja, a ne zasebna aktivnost.

Na koji način Carlsberg koristi digitalne alate i podatke za poboljšanje poslovnih odluka?

Digitalni alati i analitika podataka sve više postaju oslonac za donošenje informiranih odluka, bilo da se radi o planiranju proizvodnje, optimizaciji distribucije ili razvoju novih proizvoda. Automatizacija u proizvodnji donosi veću učinkovitost dok umjetna inteligencija otvara brojne mogućnosti u području prediktivne analitike i personalizacije pristupa tržištu. Iako je pivarska industrija tradicionalna, prostor za digitalnu transformaciju je velik i uzbudljiv.

Koje su glavne strateške smjernice tvrtke u narednih pet godina?

Naše strateške smjernice temelje se na održivom rastu, inovaciji i digitalizaciji. Fokus nam je jačanje ključnih brendova, širenje portfelja u rastućim kategorijama te jačanje izvoznog potencijala. Uz to, veliku pažnju posvećujemo internom razvoju, od talenata do procesa. Želimo ostati relevantni i konkurentni, zadržavajući visoku razinu kvalitete i odgovornosti u svemu što radimo.

Gdje vidite najveće prilike za rast?

Različite dimenzije, poput novih kategorija, izvoza, partnerstva ili digitalizacijskih procesa, predstavljaju prilike za rast i ne isključuju jedna drugu. Ušli smo u nove kategorije, poput bezalkoholnih i funkcionalnih napitaka i to je smjer u kojem se planiramo i dalje razvijati. Izvoz nam omogućava da znanje i kvalitetu iz Hrvatske plasiramo na druga tržišta dok nam digitalizacija svakodnevno otvara nove mogućnosti koje nastojimo brzo i smisleno integrirati u poslovanje. Važan dio našeg pristupa su i snažni partnerski odnosi s lokalnom zajednicom i tržišnim akterima koji dodatno jačaju našu relevantnost i otpornost. U konačnici, rast vidimo kao rezultat pametnog balansiranja svih tih elemenata.

Razgovarala: Marija Sedlar

Kako je tada izgledalo tržište e-trgovine u Hrvatskoj?

Hrvatsko eCommerce tržište bilo je tek u povojima, i u grupi smo odmah shvatili da nitko ne zna koja pravila vrijede. Svatko je radio na svoj način, a suradnja među webshopovima praktički nije postojala. Najveći igrač tada je bio prvi domaći marketplace eKupi, uz kojeg su krenuli rasti i Bazzar.hr i Abrakadabra. Naš premium član Lesnina među prvima je pokrenuo prodaju namještaja online, što nije bilo jednostavno radi logističkih izazova. Isticao se i tada najveći site za grupnu kupovinu – Ponuda dana, krenuo je rasti Polleo Sport, a među prvima su bili i mnogi webshopovi poznatih brendova informatičke opreme i tehnike poput Mikronisa, Linksa, Sancta Domenice i sličnih.

Kako se eCommerce razvijao tijekom godina – što je najviše utjecalo na njegov razvoj i kako biste opisali trenutno stanje eCommerca?

Te 2015. godine na snagu je stupio Zakon o zaštiti potrošača koji je vjerojatno napravio najveću promjenu u umovima potrošača. Naime, od tada možete robu kupljenu preko interneta vratiti u roku 14 dana – bez navođenja razloga. Mnogi su trgovci u startu skrivali tu informaciju u općim uvjetima kupovine, nesvjesni da bi isticanje iste na naslovnici zapravo moglo povećati povjerenje, a time i prodaju na webshopu. Zato je jedna od prvih kampanji naše udruge bila informiranje istih o novostima koje donosi taj zakon.

Dalje, svi znamo da je epidemija za eCommerce napravila više nego bilo kakav zakon. Ljudi su počeli kupovati online jer nisu imali drugog izbora. S druge strane, trgovce je natjerala da se napokon malo više posvete svom webshopu. Ili da naprave svoj prvi webshop. Nakon toga su na scenu ušli veliki europski brendovi, koji su uveli besplatnu dostavu i besplatan povrat – još jedna stvar koja je povećala povjerenje u online kupovinu, ali i zadala glavobolje domaćim trgovcima koji si takvu politiku nisu mogli priuštiti.

Trenutno stanje uma je ‘Temu’. Svi kupuju na Temu, Shein i sličnim platformama. Zašto? Prvo, oni nude iznimno širok asortiman proizvoda po vrlo konkurentnim cijenama, što privlači različite skupine kupaca. Drugi važan aspekt je personalizacija. Oni koriste napredne algoritme i podatkovnu analitiku kako bi prilagodili ponude i preporuke pojedinačnim korisnicima, čime poboljšavaju iskustvo kupovine.

Naravno, ti veliki kineski shopovi su na neki način nelojalna konkurencija domaćim trgovcima jer paketi niže vrijednosti ne podliježu carinama, a to je većina paketa u njihovom slučaju. Također su stvorili strku u logistici koja nije bila spremna na te kapacitete, pa su zbog toga ispaštali i drugi trgovci, čije su pošiljke kasnile uslijed kaosa u skladištima. Ipak, moramo priznati i da je pojava takvih ecommerce giganata značajno utjecala na navike hrvatskih online potrošača koji su počeli kupovati češće, a također i plaćati karticama.

Jesu li domaći web trgovci konkurentni u usporedbi s europskim tržištem? Kako im pomažete u poslovanju?

Hrvatski web trgovci znaju biti iznenađujuće dobri, što potvrđuju i rezultati našeg eCommAwards natjecanja kroz koju smo dosad analizirali više od 500 webshopova. Imamo pojedince i tvrtke koje su, po pitanju UX-a i digitalnog marketinga, rame uz rame s europskim konkurentima, a ponekad ih i prestižu. Dostava je uvijek bila veliki izazov u Hrvatskoj, radi oblika same države. Ipak, dostava uglavnom stiže u roku 1-2 radna dana, a pojavom paketomata trgovci i kupci imaju više izbora i povoljniju dostavu. A pojavom fulfillment kompanija poput MBE i Pickpack, trgovci više ne moraju gubiti vrijeme ni na pripremu i slanje paketa jer to za njih odrade ove tvrtke.

Što se tiče digitalnog marketinga, naši trgovci su nevjerojatno kreativni u gerila pristupu. S malim budžetima postižu velike stvari, ali teško je plesati valcer dok stalno brojiš korake. Najveći je problem što domaći trgovci još nisu shvatili koliko je povjerenje bitno pa premalo ulažu u razvoj korisničkog iskustva, poboljšanje korisničke podrške i korištenje recenzija kao alata za povećanje transparentnosti, ali i poboljšanja usluge. Udruga svim našim članovima nudi besplatnu certifikaciju i edukaciju. Dosad smo certificirali više od 200 webshopova, a ove smo godine razvili vlastiti sustav za prikupljanje i prikaz recenzija, čime smo im omogućili lokalnu i brzu podršku u slučaju lažnih recenzija, ali i nadogradnje alata po njihovim potrebama.

Kakav je profil prosječnog hrvatskog online kupca?

Udruga je uz pomoć naših članova godinama provodila istraživanja online kupaca, a na posljednjem smo prikupili 1.531 odgovor online kupaca koji su nam odgovorili na 50 pitanja. Prema našim podacima, profil prosječnog hrvatskog online kupca može se opisati ovako: radi se o osobi koja najčešće kupuje online nekoliko puta mjesečno; većina još uvijek najviše naručuje iz hrvatskih webshopova, i to odjeću, obuću, opremu za dom i elektroniku.

Ljudi vole istražiti opcije online, ali i dalje puno njih ode ‘opipati’ proizvod uživo prije kupovine, pogotovo kad kupuju skuplje proizvode. Htjeli bi plaćati karticama, ali 61% onih koji to ne rade kažu da se boje krađe podataka. Sve nam to puno govori o povjerenju, odnosno nedostatku istog. Zanimljivo je i to da većina ispitanika ocjenjuje svoje znanje o online kupovini vrlo visokim, a iskustvo online kupovine većinom pozitivnim. Dakle, prosječni hrvatski online kupac danas je pametan, štedljiv, nestrpljiv i dobro informiran — i ne prašta lošu dostavu ili skrivene troškove u košarici.

Koje aktivnosti udruga provodi kako bi pomogla online trgovcima?

Udruga pomaže prije svega tako što spaja ljude, širi znanje i dijeli najbolje prakse iz prve ruke. Mi smo tu da pomognemo kroz edukacije i konferencije, ali i da ‘izgruntamo’ rješenje kada naiđu problemi koje ni Google ni ChatGPT ne znaju riješiti (niti mi ne znamo sve, ali uvijek netko iz zajednice ima sličan problem koji je već riješio).

U prvih 10 godina smo organizirali više od 100 događanja, educirali 15 generacija eCommerce Akademije, snimili 90 epizoda Nominis podcasta, proveli brojna istraživanja i analizirali više od 500 webshopova.

Prošle smo godine izdali prvi tiskani eCommerce magazin u regiji, a ove godine lansirali i vlastiti softver za prikupljanje i prikaz recenzija (safeshop. hr), koji svi naši članovi mogu iskoristiti da povećaju prodaju bez dodatnog ulaganja – jednim klikom aktiviraju prikupljanje recenzija, a sve ostalo je na nama.

Na portalu safeshop.hr ćemo objavljivati i sve novosti vezane za dodatno povećanje sigurnosti na webshopu, ali i za sigurnu kupovinu.

Važno je napomenuti da smo još prije tri godine lansirali i prvi projekt koji pomaže kupcima prepoznati lažnu web stranicu i spriječiti prijevare na internetu (check.ecommerce.hr).

Ukratko, mi smo zajednica koja pruža konkretna znanja i kvalitetan networking u prijateljskoj atmosferi, a kroz sve naše aktivnosti pomažemo povećati povjerenje u online kupovinu. Volim reći da pomažemo ljudima pronaći nove partnere i prijatelje u zajednici! Trenutno nam je najpopularniji event naša CRO Commerce konferencija čije sedmo izdanje organiziramo 14.10. 2025. u Mozaik Event Centru u Zagrebu. Tamo se svake godine okupi više od 500 eComm stručnjaka (od čega barem polovica trgovaca) iz čitave regije (conference.ecommerce.hr).

Koliko su e-trgovci upoznati s EU zakonima o zaštiti potrošača, GDPR-u i sigurnosti plaćanja?

Većina domaćih web trgovaca upoznata je s direktivama i zakonima, ali, nažalost, često samo površno. Znaju otprilike što moraju imati, ali rijetki sve prouče detaljno, a još rjeđe netko sve ispravno primijeni. GDPR je većini još uvijek enigma, pogotovo kad treba objasniti kupcu zašto traže toliko privola. Ima, naravno, izuzetaka, pogotovo među većim igračima, koji imaju pravne timove ili surađuju s vanjskim stručnjacima. Mali trgovci često idu po principu ‘skini uvjete od nekog većeg i promijeni naziv firme’, dok se ne dogodi prvi problem ili inspekcija. Nažalost, zakoni se često mijenjaju i mali trgovci to teško mogu sami pratiti. Dobra vijest je da je dopredsjednica naše udruge odvjetnica Dijana Kladar, koja se specijalizirala za trgovačko i eCommerce pravo pa možete upisati njezin modul na Akademiji i saznati sve što vas zanima.

Što mogu poduzeti za povećanje sigurnosti i povjerenja?

Prvo i osnovno – neka redovito prate izmjene zakona, što mogu i besplatno putem našeg newslettera. Trebali bi koristiti jake lozinke na svojim webshopovima (šteta koja se može dogoditi ako ih ‘hakiraju’ je nemjerljiva po pitanju gubitka povjerenja). Nadalje, trebali bi redovito ažurirati sve pluginove (module) na svojim webshop platformama te imati jasne i dostupne informacije o politici povrata, zaštiti podataka i kontakt za podršku (i da taj kontakt stvarno odgovara na upite). Bilo bi dobro da prikažu neku oznaku povjerenja (jer to kupcima signalizira da je webshop provjeren od treće strane). I posljednje, svakako bi trebali koristiti neki poznati sustav za prikupljanje recenzija (Google, Trustpilot, naš Safe Shop, ili sve navedeno).

Kako vidite razvoj odnosa između fizičke i online trgovine u budućnosti?

Tko još uopće razdvaja fizičku i online trgovinu? Kupcima je svejedno gdje će kupiti, samo da se ispoštuju uvjeti koje ste im obećali. Prvo googlaju, onda dođu opipati, pa naruče online, pa opet zovu podršku u fizičku trgovinu jer nisu sigurni je li narudžba stvarno prošla. Ukratko, granice se brišu i trgovci koji to još nisu shvatili, već opako zaostaju. Fizičke trgovine će sve više postati ‘showroomovi’, odnosno mjesta gdje dolaziš isprobati, posavjetovati se, a onda možda kupiš odmah ili naručiš online.

Online trgovine, s druge strane, već danas grade fizičko prisustvo kroz pick-up pointove, pop-up storeove i razne evente. Budućnost je ‘phygital’ (znam, ružna riječ, ali dobro opisuje stvarnost), gdje pobjeđuju oni koji znaju spojiti najbolje iz oba svijeta. Kupci očekuju maksimalnu fleksibilnost, žele sve informacije odmah, žele doći kad im paše, žele povrat u bilo koju poslovnicu, očekuju instantnu podršku putem direktnih kanala (Chat, Messenger, WhatsApp, Viber…). Na kraju, tko god misli da može živjeti samo na jednom kanalu – ili će brzo promijeniti mišljenje ili će izumrijeti.

Koliko eCommerce sektor prati održivost i ESG kriterije?

Kod nas je to još uvijek ‘u razvoju’, što je pristojan način da kažemo da većina trgovaca deklarativno voli održivost, ali kad treba uložiti novac u ekološku ambalažu, odjednom to više nije tako. Ima izuzetaka, pogotovo među velikim igračima, internacionalnim brendovima i domaćim entuzijastima koji to nose iz uvjerenja, ali prosjek tržišta je da se radi minimalno koliko se mora. No potrošači sve više pitaju za održivu ambalažu i očekuju zelene opcije, pogotovo mlađe generacije. Kako raste pritisak s EU strane, a i iz džepova kupaca, i naši trgovci će morati ozbiljnije pristupiti ESG-u. Ne zato što to žele, nego zato što će im to biti uvjet za opstanak na tržištu. Zanimljivo, u istraživanju koje smo proveli sredinom prošle godine, većina trgovaca još nije ni čula za ESG.

Što smatrate ključnim za daljnji rast e-trgovine u Hrvatskoj?

Ključ za daljnji rast e-trgovine kod nas nije neka magična strategija, nego spremnost trgovaca da se otvore prema inozemstvu i napokon zaigraju na europskom tržištu. Hrvatski trgovci moraju prestati razmišljati lokalno i početi se ozbiljno baviti cross-border prodajom, jer ako se oni ne prošire, netko izvana će preuzeti njihov dio kolača kod nas. Za to je apsolutno nužno da dostava u svijet postane brža, jeftinija i pouzdanija. Iako ni sad nije toliko skupa kao što to trgovci misle, pogotovo za EU zemlje. Drugo, webshopovi moraju podići standard korisničke podrške.

Nema više ‘primit ćemo vašu reklamaciju pa ćemo vam se možda javiti za dva tjedna’. Ljudi, posebno vani, traže instant podršku, jasne informacije i dostupnost na svakom kanalu. Treće, edukacija, ali stvarna, primjenjiva, a ne samo teorijska predavanja. Potrebno je što više konkretnih radionica, razmjene iskustava i praktičnih rješenja iz prve ruke.

Na kraju, možda najvažnije – država bi trebala shvatiti eCommerce sektor kao nešto u što je vrijedno ulagati. Mi već 10 godina djelujemo kao udruga, nikad nismo uzeli poticaje ni donacije od nikoga. Ne moraju nas financijski podržavati, ali bilo bi poželjni da povremeno pitaju koji su problemi trgovaca i da smanje birokraciju. Ukratko, otvaranje prema inozemstvu, brža i jeftinija dostava u svijet, bolja korisnička podrška, praktična edukacija i manje birokracije – to je recept za ozbiljan rast. Sve ostalo su izgovori.

Koji su planovi i projekti eCommerce Hrvatska u nadolazećem razdoblju?

Uz certifikaciju, edukacije i networking, sada se fokusiramo na razvoj portala safeshop.hr koji bi trebao pomoći trgovcima povećati povjerenje, a kupcima smanjiti rizik od prijevare preko interneta. Online prijevare postaju sve veći problem, i to ne samo kod nas. A u zadnje vrijeme, zahvaljujući razvoju AI alata, situacija postaje još ozbiljnija. Danas svatko s 20 eura i malo volje može u nekoliko klikova generirati lažni webshop s profesionalnim dizajnom, s video recenzijama (koje su zapravo deepfake) i uvjerljivim tekstovima koje piše umjetna inteligencija.

Prije je trebalo znati barem razviti koliko-toliko uvjerljiv web, a danas je dovoljno znati koristiti ChatGPT koji će sve napraviti. Rezultat? Kupcima će biti sve teže razlikovati što je stvarno, a što fejk. To što stranica dobro izgleda više nije nikakva garancija. Prevaranti su uvijek korak ispred običnih korisnika, a često i ispred zakona (samo 0,05% svih online prijevara je prijavljeno na svjetskoj razini). Zato će povjerenje postati valuta broj jedan u online trgovini.

U tom novom svijetu, recenzije stvarnih kupaca i oznake povjerenja postat će ključni filter za svakog ozbiljnog kupca. Ljudi će sve više gledati što drugi kažu i hoće li webshop proći test zajednice prije nego što upišu podatke o kartici. Webshopovi koji žele preživjeti morat će graditi transparentnost, skupljati i prikazivati prave recenzije te jasno isticati svoju vjerodostojnost. Udruga tu ima važnu ulogu – kroz certifikaciju, edukaciju i razmjenu informacija, pomažemo i trgovcima i kupcima da online kupovina bude sigurnija.

Što je najvažnije hrvatskim kupcima, osim cijene?

• Besplatna ili jeftina dostava – svi znamo da besplatnu dostavu kupci danas gledaju skoro kao svoje ljudsko pravo
• Brza dostava – žele da im paket dođe što prije (instant bi bio idealan, ali za sad im je i 1-2 dana OK)
• Dostupnost robe odmah – nitko ne voli čekati robu koja je na lageru u Kini (zato i Kinezi imaju europska skladišta)
• Više opcija plaćanja – kartice, pouzeće, Paypal, ljudi vole imati izbor
• Recenzije drugih kupaca i oznake povjerenja značajno povećavaju povjerenje i vjerojatnost kupovine na nekom webshopu

Razgovarala: Marija Sedlar

S kojim ste ciljem organizirali konferenciju o sigurnosti hrane i održivosti proizvodnje?

Nacionalni imperativ u sektoru poljoprivrede i hrane je povećati produktivnost i konkurentnost te provesti strukturnu transformaciju sektra poljoprivrede i hrane radi povećanja samodostatnosti osobito u proizvodnji voća i povrća te proizvodnji mesa i mlijeka. To znači kako je neophodno intenzivirati proizvodnju i proizvoditi više i učinkovitije. U isto vrijeme moramo održivo koristiti naše resurse i prilagođavati se klimatskim promjenama.

Nadalje, moramo slijediti ciljeve Zajedničke poljoprivredne politike i provoditi regulative u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova iz proizvodnje. Iz svega navedenog proizlazi značajna potreba izmjena tehnologija proizvodnje pri čemu je vrlo kompleksna zadaća pomiriti sve navedene zahtjeve koji su naizgled proturječni.

Na ove izazove, analize i odgovore može dati jedino znanost i struka prvenstveno na temelju interdisciplinarnog pristupa. Stoga smo ponosni što je HAPIH u Hrvatsku i Osijek doveo neke od najvećih europskih stručnjaka za budućnost proizvodnje i sigurnosti hrane; od Francuske agencije za sigurnost hrane, okoliša i zdravlje na radu (ANSES), Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) FAO, WHO, Europske komisije, Europskog parlamenta i brojnih drugih, a sve kako bi zajednički adresirali ključne izazove u području sigurnosti hrane i održivosti proizvodnje.

U kontekstu geopolitičkih izazova, klimatskih promjena i ubrzanih tržišnih trendova, sigurnost hrane i održiva proizvodnja postaju neizostavna tema država članica EU, a s FOODCOOLTOURom smo osigurali platformu i prostor za otvorenu raspravu, umrežavanje i transfer znanja i inovacija.

Jesu li potrošači svjesni važnosti sigurnosti hrane i koja je uloga HAPIH-a u edukaciji javnosti?

Sigurnost hrane zauzima visoko mjesto među prioritetima potrošača u Europi – odmah iza okusa, cijene i roka trajanja proizvoda. To pokazuje da, iako nije prvi čimbenik pri odabiru hrane, sigurnost je izuzetno važna za potrošače. Europsko istraživanje provedeno prilikom lansiranja ovogodišnje kampanje Safe2Eat, pokazalo je da 45% ispitanika prepoznaje ovu edukativnu kampanju te su ispitanici iskazali veću razinu interesa za teme sigurnosti hrane, više povjerenja u sustav i veću spremnost na kritičko promišljanje o prehrambenim navikama.

HAPIH ima ključnu ulogu u edukaciji potrošača jer je važno ukazati na činjenicu kako EU, pa tako i Hrvatska, ima visoko razvijen sustav sigurnosti hrane, zatim potaknuti kritičko razmišljanje o prehrambenim navikama, povećati razumijevanje građana o znanosti o hrani te ojačati povjerenje potrošača u spomenuti nacionalni i europski sustav kontrole sigurnosti hrane. Istraživanje nam je također pokazalo da potrošači često doživljavaju informacije o sigurnosti hrane kao previše tehničke, zbog čega je uloga HAPIH-a važna u jasnoj i pristupačnoj komunikaciji.

Kako se HAPIH priprema za potencijalne krize, poput onih izazvanih klimatskim promjenama ili globalnim poremećajima u opskrbi?

Ponosni smo što imamo izvrsnu suradnju i koordinaciju s međunarodnim tijelima što nam osigurava dostupnost pravovremenih informacija o aktualnostima na globalnoj razini. U Hrvatskoj, HAPIH je dionik protokola za brzu reakciju u slučaju kriza koji su jasno i detaljno propisani i uređeni zakonskim i podzakonskim aktima, uključujući nadležna tijela i procedure postupanja. Uloga HAPIH-a, temeljem Plana upravljanja krizom u području sigurnosti hrane i hrane za životinje, jest članstvo u Nacionalnom kriznom stožeru te Agencija ima zadaću u kriznoj situaciji hitno izraditi znanstveno mišljenje i dostaviti stožeru. U situacijama poput pandemija ili klimatskih ekstrema, Agencija prilagođava svoje aktivnosti kako bi osigurala sigurnost prehrambenog lanca, uzimajući u obzir nove rizike i izazove.

Sve se više susrećemo s greenwashingom – kakav on problem predstavlja i kako se može spriječiti?

Greenwashing je danas ozbiljan izazov za cjelokupnu industriju. Potrošači sve više traže ‘zelene’ proizvode, a proizvođači nerijetko samo kroz marketing, bez stvarnih promjena u proizvodnji, nastoje prikazati proizvode kao ekološki prihvatljivije i održive dok u stvarnosti to najčešće nisu. Takva praksa je zavaravajuća prema potrošačima i najviše šteti kompanijama koje iskreno i sustavno ulažu u održivost. Pri tome napominjem kako je sustav ekološke proizvodnje u EU, pa tako i Hrvatskoj, na regulatornoj i provedbenoj razini visoko uređen i možemo imati povjerenje u proizvode koji su označeni znakom ekološkog proizvoda.

Međutim, za proizvode proizvedene ostalim praksama okolišno i klimatski održive proizvodnje, ne postoje sustavi označavanja niti jasni i mjerljivi standardi koji bi odvojili proizvode proizvedene temeljem stvarno održivih praksi od marketinških poruka bez pokrića. Na konferenciji smo se složili da je u određenim segmentima moguće pojačati regulaciju, potaknuti suradnju između industrije i nadzornih tijela i, što je jednako važno, kontinuirano educirati potrošače. Tek kad ljudi znaju što stvarno znači održiv proizvod, moći će prepoznati razliku između istinske održivosti i čistog greenwashinga.

Koliko je održiva poljoprivreda prisutna u hrvatskoj proizvodnji i kako je HAPIH podržava?

Održiva poljoprivreda, a posebice ekološka proizvodnja, proteklih je godina imala značajan trend rasta u Hrvatskoj, ali u recentno vrijeme bilježimo određenu stagnaciju. Međutim, bilježimo vrlo značajan interes proizvođača za primjenu održivih proizvodnih praksi poput konzervacijske obrade tla. HAPIH podržava ove prakse kroz stručne usluge u području laboratorijskih analiza, preporuka za optimizaciju gnojidbe, primjenu sredstava za zaštitu bilja, optimizaciju hranidbe u animalnoj proizvodnji, edukaciju i podršku u promidžbi sljedivosti i kakvoće domaćih proizvoda.

Na konferenciji FOODCOOLTOUR raspravljali smo o izazovima bacanja hrane i nužnosti izgradnje održivijeg prehrambenog sustava. Svake godine u svijetu se baci oko 1,3 milijarde tona hrane, a procjenjuje se da i u Europskoj uniji otprilike 10% dostupne hrane završi kao otpad. Ovakvi gubici ne predstavljaju samo gospodarski problem, već i velik pritisak na okoliš i prirodne resurse.

Pri tome lokalna i sezonska proizvodnja dobiva sve veću važnost jer je pretpostavka uspostave kratkih lanaca opskrbe te smanjuje potrebu za dugotrajnim skladištenjem i transportom i time izravno doprinosi smanjenju emisija i klimatskog otiska. Osim okolišnih prednosti, ona jača otpornost lokalnih zajednica i ima određeni potencijal povećanja samodostatnosti.

Koja je uloga digitalne tehnologije i inovacija u modernoj poljoprivredi?

U današnje vrijeme sve je prisutnija tzv. precizna poljoprivreda, gdje se uz pomoć tehnologije, konkretno GPS sustava, senzora pa i dronova točno može utvrditi koliko koja kultura i površina treba vode, gnojiva ili sredstava za zaštitu bilja. Primjerice, senzori u tlu mogu u stvarnom vremenu slati podatke o temperaturi, vlažnosti, pa čak i raspoloživosti hranjiva.

Dronovi se koriste za nadzor velikih površina snimanjem površina, mogu detektirati gdje su prvi znakovi pojave bolesti ili štetnika, a neki čak mogu precizno aplicirati sredstva za zaštitu bilja. Osim toga, sve je više automatiziranih strojeva i robota, primjerice sustavi koji automatski navodnjavaju ovisno o stvarnim potrebama biljaka. To je posebno važno u situaciji kad sve teže nalazimo radnu snagu u poljoprivredi.

Tu je i umjetna inteligencija – koja pomaže u analizi podataka i predstavlja potporu za donošenje odluka, odnosno može biti osnova za upravljanje proizvodnim procesima i rizicima. Primjerice AI može poslužiti za predviđanje potencijalnih rizika od bolesti ovisno o vremenskim uvjetima. Sve to predstavlja digitalnu tranziciju koja vodi prema održivoj i otpornijoj proizvodnji hrane. Tehnologija nam omogućuje da proizvodimo više, s manje resursa, i uz kontrolirani utjecaj na okoliš.

Koji su najveći izazovi s kojima se suočava hrvatska poljoprivreda?

Klimatske promjene, geopolitičke napetosti, trgovinske barijere, poremećaji u opskrbnim lancima, rastuće cijene energije i inputa u proizvodnji te ograničenost prirodnih resursa izravno utječu na stabilnost prehrambenih sustava i sigurnost hrane diljem svijeta. Sve su to čimbenici koji značajno oblikuju i domaći poljoprivredni sektor.

Konkretno u Hrvatskoj, poljoprivreda se suočava s nizom vlastitih strukturnih izazova: fragmentiranim poljoprivrednim zemljištem, niskom produktivnošću, niskom razinom tehnološke opremljenosti, ograničenom dostupnošću investicijskog kapitala, izostankom interesa za organiziranje i udruživanje proizvođača, nepovoljnom obrazovnom strukturom, depopulacijom i starenjem ruralnog stanovništva, te nedovoljnom generacijskom obnovom u sektoru. U tom kontekstu, neophodna je strukturna transformacija sektora poljoprivrede i hrane pri čemu je potrebno ustrajno i sustavno otklanjati strukturne izazove. Prisutna je potreba za ubrzanom modernizacijom proizvodnih procesa i jačanjem otpornosti poljoprivrednih gospodarstava.

Na konferenciji je posebno istaknuta važnost postizanja veće samodostatnosti u ključnim prehrambenim sektorima poput stočarstva, voćarstva, povrćarstva i prerade primarnih proizvoda kao strateškog odgovora na globalne nestabilnosti. Naglašena je i potreba za jačanjem suradnje između znanosti, industrije i politike, kao i za integriranim pristupom koji uključuje sve dionike u lancu ‘od polja do stola’. Samo zajedničkim djelovanjem moguće je izgraditi otporniji, održiviji i sigurniji prehrambeni sustav u Hrvatskoj.

Surađujete li s drugim institucijama i organizacijama u području održive prehrambene politike?

HAPIH surađuje s nacionalnim i međunarodnim institucijama kao što su Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) te Europska komisija u razvoju i provedbi politika koje promiču sigurnost hrane, održivu proizvodnju i odgovornu potrošnju. Ta suradnja omogućuje razmjenu znanja, usklađivanje standarda i jačanje stručnih kapaciteta kako bi se učinkovitije odgovorilo na izazove poput klimatskih promjena, otpada od hrane i poremećaja u lancima opskrbe. Uz stručnu i institucionalnu suradnju, HAPIH kroz inicijative poput kampanje Safe2Eat i konferencije FOODCOOLTOUR aktivno povezuje dionike iz znanosti, industrije i javnog sektora, stvarajući platformu za dijalog i konkretne korake prema održivijem prehrambenom sustavu.

Koji su najveći izazovi u postizanju dugoročne sigurnosti i održivosti prehrambenog sustava u RH?

Ključan izazov je nedostatna produktivnost proizvodnje u odnosu na produktivnost koja se ostvaruje u razvijenim državama članicama EU. Vrlo značajan izazov je i nedostatna konkurentnost i samodostatnost, osobito u tehnološki zahtjevnim sektorima kao što je proizvodnja u stočarstvu, voćarstvu i povrćarstvu. Značajan izazov su klimatske promjene – ekstremne suše, učestale poplave i nestabilni vremenski uvjeti koji izravno utječu na prinose i sigurnost opskrbe hranom.

Kao i u drugim državama, i hrvatska poljoprivreda osjetljiva je na klimatske ekstreme, a sustavi prilagodbe još su nedovoljno razvijeni. Nadalje, značajan izazov je tehnološki jaz – iako su digitalne inovacije dostupne, njihova primjena u hrvatskoj poljoprivredi još je nedovoljna. Sljedeći veliki izazov je degradacija prirodnih resursa, prvenstveno tla, pri čemu je 40-50% našeg tla degradirano u smislu kiselosti i nedostatnog sadržaja organske tvari. U isto vrijeme, ruralna područja pogođena su iseljavanjem mladih, a sve više poljoprivrednika je starije dobi – što otežava generacijsku obnovu i prijenos znanja.

I konačno, još uvijek nedostaje snažna povezanost između znanosti i prakse. Imamo izvrsne znanstvene institucije, istraživanja postoje, rješenja postoje, ali ona često ne pronalaze put do polja i gospodarstava. Tu treba raditi na boljoj komunikaciji, edukaciji i sustavnoj podršci proizvođačima.

Što smatrate ključnim koracima za osiguranje zdrave, sigurne i održive hrane za buduće generacije?

Ključni koraci u Hrvatskoj uključuju investicije u suvremene tehnologije proizvodnje, distribucije i prerade proizvoda, diverzifikaciju proizvodnje, sve u cilju otklanjanja strukturnih izazova, povećanja produktivnosti i konkurentnosti te realizacije strukturne transformacije proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Potrebna postupanja uključuju podršku održivim poljoprivrednim praksama, ulaganja u provedbu mjera kondicioniranja tla, a osobito ulaganja u istraživanje i razvoj, kontinuiranu edukaciju proizvođača, ali i potrošača, što sve osigurava realizaciju ciljeva zelene i digitalne transformacije poljoprivredno-prehrambenih sustava.

Neophodna je suradnja između svih dionika prehrambenog sustava – od proizvođača i prerađivača kroz horizontalno i vertikalno udruživanje do zakonodavaca i potrošača – kako bi se stvorio sustav koji može odgovoriti na izazove budućnosti. Stoga će u svrhu osiguranja prehrambene sigurnosti za buduće generacije biti potrebne značajne promjene u načinu na koji se hrana proizvodi, prerađuje, distribuira i gospodari otpadom, s ciljem stvaranja održivijeg, otpornijeg i pravednijeg sustava.

Ključni ciljevi transformacije poljoprivredno-prehrambenih sustava uključuju održivost proizvodnje kroz smanjenje negativnog utjecaja na okoliš, otpornost što podrazumijeva izgradnju sustava koji može odgovoriti na krizna stanja, a mogućnosti realizacije se temelje na primjeni digitalizacije i inovacija putem korištenja suvremenih tehnologija za poboljšanje učinkovitosti.

Konferencija FOODCOOLTOUR upravo je ponudila platformu za razmjenu znanja, iskustava i inovacija. Kroz panel-rasprave, interaktivne sadržaje i umrežavanje, sudionici su zajednički raspravljali o najvažnijim temama prehrambenog sektora i sudjelovali u oblikovanju rješenja koja će pridonijeti otpornijem i održivijem prehrambenom sustavu – u Hrvatskoj i šire.