Potpisom kupoprodajnog ugovora Vinka je u potpunosti izašla iz Fortenova grupe. Naime, dezinvestiranje je započelo prošle godine kada je u Vinki ugašena nerentabilna industrijska proizvodnja prerade voća i povrća, nakon čega je pronađen partner koji je nastavio s poslovnim aktivnostima i preuzeo zaposlenike.

Vinka Plus je koncesionar oko 800 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta.

Osatina grupa posluje u četiri županije u Slavoniji i Podravini i zapošljava oko 1500 ljudi.

Očekuje se da će transakcija između dvije kompanije značiti objedinjavanje površina i proizvodnje te će značajno doprinijeti modernizaciji i produktivnosti ukupne hrvatske poljoprivredne proizvodnje.

Osatina grupa, između ostalog, proizvodi voće i povrće što je bitno za održavanje i razvoj Vinkinih plantaža u voćnjaku Borinci, jednom od najvećih voćnjaka u Hrvatskoj, kaže se u priopćenju.

“Ovime Fortenova grupa uspješno zaključuje proces dezinvestiranja agribiznisa, jer je Vinka zadnja kompanija u grupi izravno vezana uz poljoprivrednu proizvodnju. Svim ovim procesima doprinijeli smo osnaživanju i razvoju ukupne hrvatske poljoprivredne proizvodnje i lokalnih sredina”, izjavio je glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško.

“Ova transakcija za nas predstavlja logičan iskorak u daljnjoj optimizaciji i širenju naših proizvodnih kapaciteta. Preuzimanjem Vinke dodatno povezujemo postojeće resurse i jačamo efikasnost unutar našeg proizvodnog lanca, posebno u segmentu voćarstva”, rekao je direktor Osatina grupe Mirko Ervačić. (Hina) 

Tvrtka Izbor šesti preuzela je robnu kuću Nama u zagrebačkoj Ilici, a službena primopredaja uspješno je zaključena. Cijeli proces protekao je uredno i u korektnoj suradnji s dosadašnjim vlasnikom, čime je formalno otvoreno novo poglavlje za jednu od najprepoznatljivijih zagrebačkih lokacija.

Primopredaja je obavljena bez poteškoća, a novi vlasnici trenutačno pripremaju sljedeću fazu razvoja. Prostori su zasad zatvoreni, dok su u tijeku aktivnosti usmjerene na definiranje budućeg koncepta. U dogovoru s prethodnim vlasnikom zadržan je iskusan i uhodan tim zaposlenika, čime se osiguravaju kontinuitet poslovanja i očuvanje dugogodišnjeg iskustva.

„Svi koji su voljeli ovu staru zagrebačku ljepoticu uskoro će imati novi razlog da joj se vrate, a oni koji je tek trebaju otkriti dobit će svoju priliku. Naš cilj nije bio izbrisati ono što Nama znači Zagrebu, nego joj vratiti sjaj kakav zaslužuje i dati novu vrijednost u samom središtu grada. Vjerujemo da je ovo početak jedne kvalitetne i dugoročne priče“, poručuju novi vlasnici.

Dok se planovi za daljnji razvoj još definiraju, prolaznici već dobivaju prve naznake da se na lokaciji pripremaju promjene. Izlozi zgrade pretvoreni su u komunikacijski prostor koji kroz svakodnevne, prepoznatljive gradske razgovore odražava trenutačno raspoloženje u gradu, znatiželju, nagađanja i iščekivanje.

1 od 5

Na izlozima se tako mogu vidjeti poruke poput: „Ak je dobro ko kaj pričaju, bit će gužva…“, „Šuššška se šuška“ i „Valjda im ne bu sad trebalo 140 godina da otvore“, uz ilustrirane likove koji komentiraju situaciju na način blizak svakodnevnoj komunikaciji Zagrepčana.

Takav pristup dodatno skreće pozornost na lokaciju i pretvara zatvorene izloge u prostor koji već sada komunicira s gradom.

Interes javnosti za buduće planove razvoja Name velik je, što ponovno potvrđuje važnost ove lokacije za Zagreb. Nova uprava u narednim će mjesecima predstaviti svoje planove i viziju uz poruku: „Jedno je jasno – očekuje se ponovno otvaranje prostora koji ima posebno mjesto u životu grada.“

U Čakovcu je otvorena prva KRAŠ & shop poslovnica, u užem središtu grada na adresi Ulica kralja Tomislava 4. Split također dobiva svoju slatku Kraš oazu, treću po redu, koja bi svoja vrata trebala otvoriti u prvoj polovici travnja 2026. na adresi Spinčićeva 2b, na splitskim Firulama.

Nove KRAŠ & shop poslovnice donose prepoznatljiv doživljaj kroz pažljivo odabranu ponudu – od premium delicija, Kraševih buketa te ručno rađenih čokolada preko Kraš Selection dražeja do posebnih specijaliteta poput Bajadera crème nougat namaza. U bogatoj rinfuznoj ponudi ističu se omiljeni Kraš klasici poput Ki-Ki i Bronhi bombona, kao i ekskluzivne praline Escura, Kraš 1911 i Novela, dostupne isključivo na Kraš prodajnim mjestima. Ponuda je obogaćena i proizvodima iz drugih kategorija.

Uz bogat izbor, KRAŠ & shop poslovnice nude i inspiraciju za darivanje kao što su Kraš poklon kartice, pažljivo osmišljeni poklon paketi pa čak i mogućnosti samostalnog kreiranja personaliziranog dara.

Za najmlađe posjetitelje pripremljeno je posebno iznenađenje – dječji kutak inspiriran omiljenim Životinjskim carstvom, koji svaki posjet pretvara u mali slatki doživljaj za cijelu obitelj. Otvaranjem novih lokacija Kraš nastavlja stvarati mjesta na kojima se rado zastaje, bilo za mali predah, pažljivo odabran poklon ili uživanje u dobro poznatim okusima.

Cilj tih potpora je ublažiti negativne posljedice rasta troškova proizvodnje, osigurati provedbu proljetne sjetve i sadnje u 2026. godini unatoč poremećajima, očuvati domaće proizvodne kapacitete i spriječiti pad proizvodnje te doprinijeti sigurnosti opskrbe hranom u uvjetima globalnih geopolitičkih nestabilnosti, navodi se u javnom pozivu. 

Kako su izvijestili iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, potpora iz ovog Programa dodjeljuje se u skladu s uredbom Europske komisije koja propisuje da ukupan iznos de minimis potpora po jednom poduzetniku ne smije prelaziti 50 tisuća eura tijekom razdoblja od tri prethodne godine.

Prihvatljivi korisnici su oni koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, koji su podnijeli jedinstveni zahtjev za 2025.  s poljoprivrednim površinama veličine 1 hektar i više, na kojima se uzgaja jedna ili više prihvatljivih kultura i koji su podnijeli zahtjev za potporu iz članka 6. stavka 3. predmetnog pravilnika.

Prihvatljive kulture za potporu su poljoprivredne kulture koja pripadaju sektoru žitarica, krmnog bilja, uljarica, soje, šećerne repe, ostalog industrijskog bilja, voćnih vrsta ili povrća.

Osnova za izračun prihvatljivih hektara je jedinstveni zahtjev koji je korisnik podnio u skladu s Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2025. godinu.

Minimalna poticana površina po korisniku je veličine 1 hektara zasijana/zasađena jednom ili više prihvatljivih kultura, a maksimalna 20 hektara zasijana/zasađena jednom ili više prihvatljivih kultura. Jedinični iznos potpore za prvih 10 prihvatljivih hektara iznosi 100 eura/ha, a 50 eura/ha za sljedećih 10 prihvatljivih hektara, navode iz Ministarstva.

Zahtjev za potporu popunjava se i podnosi putem AGRONET-a, zaštićene mrežne aplikacije Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u modulu Zajednička organizacija tržišta/Pčelarstvo, od 2. travnja do 17. travnja 2026. godine. Zahtjev nije potrebno ispisivati i dostavljati Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, navodi se u priopćenju. (Hina)

Potpisivanje ugovora o preuzimanju poslovnih udjela i zaključenje transakcije uslijedit će nakon što Bosqar realizira planirano financiranje te po dobivanju svih potrebnih regulatornih odobrenja, navodi se u priopćenju Fortenove.

Član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško rekao je kako je već izlaskom iz agrara Fortenova grupa započela strateški zaokret u poslovanju, s fokusom na djelatnosti i usluge koje nisu izravno vezane uz primarnu proizvodnju i preradu.

“Budući da je PIK u velikoj mjeri naslonjen upravo na poljoprivrednu proizvodnju, prirodna je bila naša odluka da za tu kompaniju pronađemo drugog vlasnika”, istaknuo je Peruško napominjući kako je sa svojim brandovima, kvalitetom i tržišnim udjelima PIK svakom partneru dodana vrijednost, a osobito Bosqaru koji ima dobre pretpostavke za stvaranje vlastite snažne platforme za proizvodnju hrane.

“Mi smo, s druge strane, izrazito sretni što smo i u ovom, kao i u svim dosadašnjim procesima dezinvestiranja, ispunili najvažnije vrijednosne kriterije – za našu kompaniju pronašli smo partnera koji će je dalje razvijati, jačati tržišne pozicije te očuvati zaposlenost. To je dobro za kompaniju i njezine zaposlenike, ali i za lokalnu zajednicu i gospodarstvo u cjelini”, rekao je Peruško.

U priopćenju Fortenove grupe navodi se kako bi potencijalno preuzimanje najvećeg hrvatskog proizvođača mesa i mesnih prerađevina bio važan korak Bosqar Investa u njegovoj strategiji izgradnje najsnažnije platforme za hranu u srednjoj i jugoistočnoj Europi, budući da bi se PIK time priključio Bosqarovoj diviziji Future Food u kojoj su već Panvita, vodeća slovenska poljoprivredno-prehrambena grupa i Mlinar, vodeća pekarska grupa u regiji Adria.

Komentirajući postignuti dogovor, predsjednik Uprave Bosqar d.d., holding tvrtke Bosqar Invest grupe Darko Horvat rekao je kako “planirano preuzimanje PIK Vrbovca predstavlja ključan novi moment u strategiji Bosqar Investa za izgradnju snažne regionalne platforme u poljoprivredno-prehrambenoj i mesno-prerađivačkoj industriji”.

Planiranim preuzimanjem PIK-a, Bosqar bi, kako je naveo, dodatno ojačao svoju platformu, okupljajući Panvitu, jednog od najvećih proizvođača hrane u Sloveniji, i PIK, jednog od najvećih proizvođača hrane u Hrvatskoj, unutar iste operativne strukture.

“Zadovoljni smo što je Fortenova grupa prihvatila našu obvezujuću ponudu. Radimo na finalizaciji ugovornih elemenata s našim partnerima u Fortenova grupi i PIK-u te očekujemo da će ugovor o kupnji poslovnih udjela biti potpisan u bliskoj budućnosti”, kazao je Horvat. 

PIK Vrbovec posjeduje najmoderniji pogon primarne obrade mesa (klaonicu) na ovim prostorima kao i pogone za preradu mesa. Izravno surađuje s preko 100 lokalnih farmi, kao i s farmama Belja, što ga čini najvećim domaćim prerađivačem svinjskoga mesa. Kompanija svoje proizvode izvozi u 20-ak zemalja, posjeduje izvozni broj HR 10 koji omogućuje izvoz na najzahtjevnija svjetska tržišta i trenutno zapošljava oko 1.500 radnika.

Stvaranje vodeće regionalne platforme za svježu hranu

U priopćenju Bosqar Investa navodi se kako bi potpisivanjem ugovora o kupoprodaji poslovnih udjela i ispunjenju svih potrebnih uvjeta i regulatornih odobrenja, Future Food vertikala Bosqae Invest grupe, temeljem javno dostupnih financijskih izvještaja za 2024. godinu, imala prihode od oko 640 milijuna eura i oko 4.800 zaposlenika, što bi je pozicioniralo kao vodeću platformu za svježu hranu u regiji.

Objedinjena platforma temeljila bi se na visoko integriranoj poljoprivrednoj proizvodnoj bazi, koja bi obuhvaćala više farmi, približno 86.000 tona godišnje proizvodnje mesa, voća, povrća i pekarskih proizvoda, tri najnaprednija pogona za preradu u regiji, kapacitet stoke od oko 120.000 svinja i 4,5 milijuna brojlerskih pilića. (Hina) 

U skupini povrća, voća i grožđa, proizvodnja rajčice u 2025. u usporedbi s 2024. povećala se najviše, za 28.451 tonu ili za 60,9 posto, na ukupno 75.135 tona.

Povećana je i proizvodnja kupusa, bijeloga i crvenoga, za 9.708 tona ili 34,7 posto, na 37.663 tone, paprike, za 2.717 tona ili 20,6 posto, na 15.931 tonu, cikle, za 1.646 tona ili 48,6 posto, na 5.036 tona.

Proizvodnja salate je povećana za 825 tona ili 11,3 posto, na 8.131 tonu, cvjetače i brokule, za 415 tona ili 16,7 posto, na 2.898 tona i poriluka, za 174 tone ili 9,8 posto, na 1.943 tone. Rast proizvodnje zabilježen je i kod mandarina, za 15.976 tona ili 52,1 posto, na 46.651 tonu i jagoda, za 211 tona ili 10,1 posto, na 2.299 tona.

Također je povećana proizvodnja grožđa, za 23.237 tona ili 23,6 posto, na 121.499 tona.

Maslina je lani proizvedeno 33.732 tone, što je pad od 38 posto u odnosu na godinu prije.

Proizvodnja jabuka pala za 12,6 posto

Podaci DZS-a pokazuju da se u 2025. u usporedbi s 2024. proizvodnja jabuka smanjila za 8. 745 tona ili 12,6 posto, na 60.832 tone. Smanjena je i proizvodnja ostalog voća – šljiva, za 4.825 tona ili 42,1 posto, na 6.626 tona, višanja, za 3.837 tona ili 55,8 posto, na 3.035 tona, bresaka i nektarina, za 975 tona ili 28 posto, na 2.509 tona, krušaka, za 826 tona ili 30,3 posto, na 1.901 tonu.

Pala je i proizvodnja lješnjaka, za 810 tona ili 24,2 posto, na 2.538 tona, trešanja, za 488 tona ili 32,8 posto, na 1.001 tonu, marelica, za 394 tone ili 44,8 posto, na 486 tona, smokava, za 255 tona, oraha, za 145 tona.

Pad proizvodnje zabilježen je i kod graška, za svježe zrno i mahune, za 4.065 tona, ili 76,7 posto, na 1.233 tone, mrkve, za 1.831 tonu ili 13,6 posto, na 11.616 tona, lubenica, za 1.528 tona ili 5,2 posto, na 27.812 tone, dinja, za 1.503 tone ili 33,6 posto, na 2.970 tona, luka i češnjaka, za 541 tonu ili 2,6 posto, na 20.016 tona, graha, za svježe zrno i mahuna, za 710 tona ili 26,5 posto, na 1.969 tona, te krastavca i kornišona, za 531 tonu ili 6,6 posto, na 7.533 tone.

Iz DZS-a napominju kako će konačni podaci o proizvodnji voća, povrća i grožđa biti dostupni 18. svibnja. (Hina) 

Kao član međunarodne inicijative International Coffee Partners (ICP), Franck sudjeluje u obilježavanju 25. obljetnice ove pretkonkurentne inicijative koja okuplja vodeće europske kompanije iz sektora kave – Delta Cafés iz Portugala, Joh. Johannson Kaffe iz Norveške, Lavazza iz Italije, Löfbergs iz Švedske, Neumann Kaffee Gruppe i Tchibo iz Njemačke.

ICP je osnovan 2001. godine, u razdoblju globalne krize u industriji kave, s ciljem zajedničkog djelovanja na jačanju otpornosti uzgajivača kave i unapređenju radnih i životnih uvjeta poljoprivrednih obitelji. U proteklih 25 godina članovi ICP-a uložili su 25 milijuna eura u aktivnosti inicijative, pritom mobilizirajući dodatna sredstva donatorskih organizacija i drugih partnera za rješenja koja donose stvarne i dugoročne promjene.

25 godina stvarnih promjena

U ovoj godini ICP obilježava 25 godina kontinuirane podrške malim uzgajivačima kave i njihovim zajednicama. Od samih početaka, rad ICP-a temelji se na kontinuiranom učenju i razumijevanju stvarnih potreba proizvođača, uz uvažavanje svih kompleksnosti s kojima se suočavaju.

Takav pristup rezultirao je razvojem sveobuhvatnog modela djelovanja usmjerenog ne samo na produktivnost i kvalitetu kave, već i na unapređenje radnih i životnih uvjeta obitelji uzgajivača – kroz razvoj obiteljskih gospodarstava, jačanje organizacija poljoprivrednika, otpornost na klimatske promjene, uključivanje mladih te rodnu ravnopravnost.

„U proteklih 25 godina kroz naše partnerstvo uložili smo 25 milijuna eura u aktivnosti ICP-a koje potiču stvarne promjene. Jačanje otpornosti proizvodnje kave i osiguravanje prosperitetnije budućnosti za obitelji uzgajivača i njihove zajednice zadaci su koji zahtijevaju zajednički pristup. Jasno nam je da udruživanjem znanja i resursa, kako među članicama tako i s poljoprivrednicima, možemo postići više“, izjavio je Rui Miguel Nabeiro, predsjednik Upravnog odbora International Coffee Partnersa.

Inicijativa je pokrenuta 1999. na poticaj Michaela R. Neumanna, a formalno osnovana 2001. Temelji se na odgovornom obiteljskom poduzetništvu europskih članica i zajedničkom pristupu održivosti.

„Impresivno je vidjeti da je takav poduzetnički i etički pristup dao rezultate kroz 25 godina. To potvrđuje kako dosljedan, zajednički rad može dovesti do stvarnih promjena, na dobrobit naših partnera – malih uzgajivača kave u Africi i drugim dijelovima svijeta“, izjavio je Michael R. Neumann.

Utjecaj na terenu: unaprijeđena proizvodnja i životni uvjeti

Od 2001. godine više od 125.700 obitelji proizvođača sudjelovalo je u ICP projektima u 13 zemalja u kojima se uzgaja kava. Primjena održivih poljoprivrednih praksi i diverzifikacija proizvodnje omogućile su unapređenje uzgoja kave te povećanje stabilnosti prihoda.

Razvijeni alati i pristupi prilagodbi dodatno su ojačali otpornost proizvođača na klimatske promjene, dok je podrška u uzgoju dodatnih kultura pridonijela većoj prehrambenoj sigurnosti i stvaranju dodatnih izvora prihoda. Ključnu ulogu ima i razvoj organizacija poljoprivrednika i zadruga koje članovima omogućuju pristup relevantnim uslugama i konkurentnim tržištima. Od 2001. ICP je surađivao s više od 2.700 organizacija poljoprivrednika, podupirući osnivanje novih i razvoj postojećih.

Kroz ciljane edukacije dodatno su osnaženi mladi i žene za aktivno sudjelovanje u donošenju odluka i pokretanju promjena u svojim zajednicama. U 2025. godini 22% sudionika edukacija činili su mladi poljoprivrednici u dobi od 18 do 35 godina, dok su žene činile 45% svih polaznika. Sve projekte ICP-a provodi Hanns R. Neumann Stiftung (HRNS), trenutačno u Brazilu, Etiopiji, Hondurasu, Indoneziji, Tanzaniji i Ugandi.

„U Indoneziji ICP ima važnu ulogu u jačanju tržišne pozicije proizvođača kave. Ključna lekcija jest da su inkluzivan i dugoročan pristup nužni za održive promjene. Dok se kava iz tih regija ranije smatrala neujednačenom i slabije kvalitete, danas se situacija značajno promijenila – zadruge uspješno povezuju uzgajivače s izvoznim kompanijama i kontinuirano podižu kvalitetu proizvodnje“, rekao je Arman Ginting, direktor HRNS-a u Indoneziji.

Dugoročna predanost i održiva transformacija

U uvjetima smanjenih prinosa, rasta troškova i sve izraženije globalne neizvjesnosti, ICP ostaje pouzdan partner obiteljima uzgajivača kave i njihovim zajednicama. Istodobno, učinci klimatskih promjena postaju sve vidljiviji, dok se međunarodna pomoć u pojedinim zemljama smanjuje ili potpuno ukida.  Ovi trendovi dodatno naglašavaju važnost dugoročnog djelovanja i pretkonkurentnih ulaganja.

„ICP ostaje predan dugoročnom pristupu i nastavlja doprinositi održivoj transformaciji sektora kave. Dijeljenjem iskustva i znanja s poljoprivrednicima i drugim dionicima pokazujemo što je moguće postići kada se ključni izazovi rješavaju zajednički“, istaknuo je Rui Miguel Nabeiro.

Konferencija je bila posvećena digitalnoj transformaciji hrvatskog gospodarstva i korištenju umjetne inteligencije, a kako je kazao guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, AI otvara puno mogućnosti za povećanje produktivnosti, međutim nosi i neke izazove, između ostalog i po tržište rada.

Poručio je da je prije svega potrebna sposobnost da se umjetnu inteligenciju koristi. “Možete imati umjetnu inteligenciju, ali ako nemate ideju što od nje možete dobiti i kako iz nje ‘izvući’ povećanje produktivnosti, ona vam neće puno pomoći. Međutim ako imate tu ideju, a prvenstveno vještine i sposobnosti radnika koji je mogu koristiti, onda ćete iz nje moći ‘izvući’ puno više”, rekao je Vujčić.

Istaknuo je da je ovo peta zajednička konferencija HNB-a i EIB-a, a da Hrvatska sada “stoji puno bolje” nego 2014. kada je održana prva. Tako, u međuvremenu je ušla u eurozonu i Schengen, a zadnjih pet godina je i među najbrže rastućim ekonomijama EU-a.

“Međutim, pred nama su izazovi daljnjeg rasta, a jedan od izvora budućeg rasta svakako može biti umjetna inteligencija i njena primjena”, kazao je Vujčić, još aktualni guverner HNB-a, koji je nedavno imenovan za potpredsjednika Europske središnje banke (ESB). 

Hrvatske tvrtke ispodprosječne po ulaganjima u nove proizvode i usluge

Donedavni, pak, hrvatski ministar financija a sada potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB), Marko Primorac, kao pozitivan je izdvojio podatak da hrvatske tvrtke investiraju i nešto više od europskog prosjeka, pri čemu u planiranju tih investicija imaju “pozitivan ali i racionalan optimizam”. 

Međutim, upozorio je, treba unaprijediti ulaganja u digitalizaciju, a posebno u umjetnu inteligenciju jer hrvatske tvrtke u tom kontekstu “malo zaostaju”. One i koje ulažu u taj segment, napomenuo je, uglavnom su fokusirane na unaprjeđenje internih procesa, a ne kako bi AI koristile u smislu “iskustva za korisnike ili poboljšanja usluga koje nude”.

Naime, kako je pokazalo EIB-ovo istraživanje o ulaganjima za 2025. godinu, udio hrvatskih tvrtki koje ulažu doseže 89 posto i neznatno je viši od prosjeka EU-a od 86 posto. Između ostalog, relativno je visok i udio hrvatskih tvrtki, 39 posto nasuprot 26 posto u Uniji, kojima su za slijedeće tri godine prioritet ulaganja u širenje proizvodnih kapaciteta. 

No s druge strane, hrvatske tvrtke u prosjeku manje od europskih ulažu u razvoj novih proizvoda, usluga ili proizvodnih procesa, a tek ih petina ili 22 posto koristi AI, dok je na razini Unije taj prosjek 37 posto. Također, hrvatske tvrtke su ispodprosječne i po korištenju više naprednih digitalnih tehnologija u svom poslovanju – to ih čini 29 posto, dok je europski prosjek 51 posto.

Primorac je rekao da je EIB, kao institucija koja podržava ulaganja i u digitalizaciju i digitalnu infrastrukturu, spremna kroz različite instrumente podržati i hrvatska mala i srednja poduzeća. “Vjerujemo da s instrumentima koje možemo pružiti, ne samo kroz EIB, nego i našu grupu, koju čini i Europski investicijski fond, možemo značajno poduprijeti i privatni sektor u Hrvatskoj”, poručio je.

“Potrebna ulaganja u energetsku, digitalnu i prometnu infrastrukturu”

Također, s obzirom na složenu geopolitičku i geoekonomsku situaciju, naveo je Primorac, EIB je usmjeren i na jačanje energetske infrastrukture i sigurnosti, kako bi se ojačao strateški suverenitet Unije, kao i diversificirali energetski dobavni pravci.

Izjavio je da sve što je Hrvatska ostvarila u proteklom razdoblju, u smislu jačanja financijskog kredibiliteta i kapaciteta te pozicioniranja u “uži” dio EU-a, pridonijelo jačanju njena gospodarstva, a da slijedeći iskorak treba biti jačanje produktivnosti. Tako, kako bi došlo do rasta gospodarstva na temelju veće produktivnosti, istaknuo je, potrebna su već spomenuta ulaganja u energetsku i digitalnu kao i prometnu infrastrukturu. “To je ono što ćemo nastojati zagovarati i truditi se da i na taj način pomognemo Hrvatskoj”, rekao je Primorac.

Inače, EIB je, kao financijska institucija u izravnom vlasništvu zemalja članica EU-a, samo lani diljem Unije osigurala financiranje u iznosu od sto milijardi eura, od čega se na Hrvatsku odnosilo 536 milijuna eura.

Apostrofiravši strategiju Unije za štednju i ulaganja, Primorac je naglasio i potrebu “mobiliziranja štednje i svih sredstava koja stoje neiskorištena”. Poručio je da kapital treba “transformirati” i “produktivno uložiti” u mlade i inovativne tvrtke, kako one u potrazi za kapitalom ne bi odlazile u “druge države, posebno prekooceanske”. “Zadržavajući te tvrtke u EU, posebno Hrvatskoj, trebamo nastojati jačati našu konkurentnost”, istaknuo je Primorac.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić je izjavio da je upotreba umjetne inteligencije u svijetu u “sve većem zamahu”, a potrebna je i hrvatskoj ekonomiji, prije svega s ciljem promjene njezine strukture i poticanja upravo onih sektora koji mogu za nju generirati novu dodanu vrijednost. (Hina)

Transakcija, ukupne vrijednosti do 80 milijuna eura, predvođena investicijom EBRD-ja s do 50 milijuna eura te sudjelovanjem Bosqar Investa i MidEurope u iznosu do 30 milijuna eura, strukturirana je u dvije faze. Prva faza se odnosi na inicijalno ulaganje EBRD-a u iznosu od 35 milijuna eura za vlasnički udio od 15,61 posto u Mlinaru, čime se osigurava kapital za ubrzano širenje, daljnji razvoj proizvoda i ulazak na nova tržišta.‍

Druga faza se odnosi na dodatnih 45 milijuna eura, za koje se očekuje da će biti investirani tijekom razdoblja od 12-24 mjeseci, pri čemu EBRD može odlučiti pružiti iznos od do 15 milijuna eura, a Bosqar Invest i MidEuropa mogu odlučiti pružiti iznos od preostalih 30 milijuna eura.

“Ta investicija označava novu prekretnicu unutar Bosqarove strategije izgradnje i jačanja regionalnih lidera u ključnim sektorima, uključujući proizvodnju hrane, uz istovremeni iskorak u dugoročnom stvaranju vrijednosti i otpornosti”, ističe se u priopćenju.

Suradnja Bosqar Investa i EBRD-a, kako se navodi, do danas je mobilizirala ukupno financiranje u iznosu od približno 170 milijuna eura, od čega je više od 80 milijuna eura u protekle dvije godine usmjereno u Bosqarovu poslovnu vertikalu Future Food, kroz kombinaciju ulaganja u vlasnički kapital i obveznice. 

Bosqar Invest najavio dokapitalizaciju za potrebe financiranja budućih akvizicija

Bosqar Invest danas je najavio da u kompaniji planiraju sekundarnu javnu ponudu dionica (SPO) radi financiranja novih akvizicija, među ostalim i PIK Vrbovca, kao i uvođenje nove politike dividendi te programa poticaja za zaposlenike.

Ta investicijska grupacija sazvala je glavnu skupštinu dioničara za 11. svibnja, na kojoj će predložiti povećanje temeljnog kapitala za najviše 7,82 milijuna eura, na iznos od najviše 23,46 milijuna eura, izdanjem do najviše 5,89 milijuna novih redovnih dionica.

 “Očekuje se da će SPO značajno ojačati bilancu i financijsku fleksibilnost Društva. Ponuda dionica trebala bi uključivati komponentu usmjerenu prema retail (malim) investitorima, uz sudjelovanje pojedinačnih investitora u Hrvatskoj i zaposlenika Grupe u Hrvatskoj i Sloveniji”, navode i Bosqara.

Glavna skupština razmotrit će i uvođenje ESOP (Employee Stock Ownership Program) programa poticaja za zaposlenike Grupe u Hrvatskoj i Sloveniji, pri čemu će sudjelovanje zaposlenika biti dio javne ponude dionica, s ciljem usklađivanja njihovih interesa s interesima dioničara te jačanja zadržavanja zaposlenika i dugoročnog stvaranja vrijednosti.

Sredstva prikupljena putem SPO-a planiraju se usmjeriti na strateške akvizicije u ključnim poslovnim vertikalama, uključujući namjeravanu akviziciju PIK Vrbovca, kao i na druge prilike spajanja i preuzimanja usmjerene na ostvarivanje sinergija, rast prihoda i dugoročno stvaranje vrijednosti, stoji u priopćenju.

Dioničarima će biti predstavljena i politika isplate dividendi, prema kojoj društvo namjerava isplaćivati do 50 posto neto dobiti ostvarene u pojedinoj godini, uz ispunjenje predviđenih uvjeta.

Osim toga, glavna skupština razmotrit će i novi okvir za stjecanje vlastitih dionica, kojim bi se zamijenila postojeća odluka koja je dopuštala otkup do 20 milijuna eura. Prema prijedlogu, Uprava bi bila ovlaštena tijekom razdoblja od pet godina stjecati vlastite dionice bez dodatnog odobrenja skupštine, pri čemu bi njihov ukupan udio bio ograničen na 10 posto temeljnog kapitala, a ukupni iznos otkupa na 75 milijuna eura, zaključuje se. (Hina)

Pekarna Hrstić zapošljava više od 80 ljudi te je u 2025. ostvarila tri milijuna eura prihoda. Tvrtka ima 12 vlastitih prodajnih mjesta, a kroz veleprodaju opskrbljuje još oko stotinu prodajnih mjesta trgovačkih lanaca Ribola i Studenac, uz očekivano daljnje širenje distribucijske mreže tijekom 2026. godine. Pekarna Hrstić proizvodi kruh, peciva i kolače po vlastitoj recepturi, a svi njihovi proizvodi su isključivo dnevno svježe pripremljeni i takvi se dostavljaju na sva prodajna mjesta. Dnevna proizvodnja iznosi oko 6.000 pekarskih proizvoda.

„Kao ulagači tvrtkama donosimo ne samo kapital, već širu podršku i mogućnost transfera znanja i iskustava vrhunskih stručnjaka, menadžera i poduzetnika s kojima surađujemo. Uz ulaganja u infrastrukturu i tehnologije, jednako važnim smatramo ulaganja u ljude. To je naš plan i s Pekarnom Hrstić. Vidimo puno potencijala za rast u regiji koja je jedna od turistički najsnažnijih u Hrvatskoj. Smatramo da uz tradiciju i već postojeće znanje, s modernizacijom, novim tehnologijama i dodatnim upravljačkim znanjima možemo zajedno napraviti značajne iskorake koji će donijeti željeni rast tvrtke, a istodobno obogatiti ponudu i lokalnoj zajednici i brojnim turistima koji posjećuju Split i Dalmaciju“, izjavila je Emília Mamajová, partnerica i suosnivača fonda EVERITA Capital.

„Zadovoljni smo i ponosni što je EVERITA Capital prepoznao naš dosadašnji rad i viziju daljnjeg razvoja na kojoj ćemo raditi zajedno. Kako bismo nastavili rasti i razvijati se, pridružili smo partnera koji će svojim ulaganjem, iskustvom i znanjem doprinijeti podizanju poslovanja na višu razinu. U Hrvatskoj ovakav oblik ulaganja još uvijek nije široko prisutan u segmentu malih i srednjih tvrtki kojima pripadamo, ali se nadam da će ga u budućnosti biti više. Ulaganjem u proizvodne i prodajne kapacitete, modernizaciju i nove tehnologije nastavljamo rasti i stvarati vrijednost za našu tvrtku, zaposlenike i zajednicu u kojoj poslujemo“, komentirala je Ana Mihaela Hrstić, prokuristica i suvlasnica Pekarne Hrstić.

Sjedište EVERITA Fonda je u Pragu, a osnivači su Emília Mamajová i Marko Jojič koji zajedno imaju više od 30 godina iskustva rada u private equity investicijskim fondovima na području srednje i istočne Europe. Fond je usmjeren na ulaganja u male i srednje tvrtke primarno na tržištima Češke, Poljske i Hrvatske, ali i u Slovačkoj te Sloveniji. EVERITA Capital ulaže u tvrtke koje su prošle start up fazu, koje su etablirane na tržištu, ostvaruju prihode od najmanje 3 milijuna eura godišnje i profitabilno posluju, a žele nastaviti razvijati poslovanje. Ulaganjima između dva i pet milijuna eura po transakciji fond osigurava kapital za daljnji rast i podržava osnivače u sljedećoj fazi razvoja poslovanja, uključujući međunarodnu ekspanziju.

U ulagačkoj strategiji EVERITA Capitala vodi se načelom „ljudi su najvažniji“ (people first). Osnivači fonda vjeruju da su upravo ljudi ključni za održiv rast tvrtki u koje ulažu pri čemu i svojom ulagačkom politikom aktivno podržavaju raznolikost i ravnopravnost. Zato svoju podršku posebice usmjeravaju prema tvrtkama koje u svojoj vlasničkoj i upravljačkoj strukturi imaju i žene. Rad EVERITA Capitala podržao je i Europski investicijski fond (EIF) s ulaganjem od 20 milijuna eura. Strateški investitori u fondu su i RSJ te fond grupe J&T.