Rat na Bliskom istoku već utječe na poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost hrane diljem svijeta, s posljedicama za poljoprivrednike i radnike migrante, rekao je Máximo Torero na konferenciji za novinare u sjedištu UN-a u New Yorku.

“Svaki je trenutak sada važan i vremena je sve manje, pa rješenje treba pronaći bez odgode”, poručio je ekonomist FAO-a putem videoveze iz Rima.

Prije rata Hormuškim tjesnacem prolazila je petina nafte i ukapljenog prirodnog plina, utvrdila je Međunarodna agencija za energiju (IEA). Tranzit je uključivao i više od 30 posto svjetskih isporuka uree i oko 20 posto isporuka dušičnih gnojiva i fosfata, dodali su.

Poremećaji u tranzitu dodatno su zaoštrili ionako tijesnu opskrbu umjetnim gnojivima, uz rizik poskupljenja hrane i moguće probleme u opskrbi prehrambenim proizvodima, upozorila je IEA sredinom mjeseca.

“Posrijedi nije samo energetski već sistemski šok koji osjećaju poljoprivredni prehrambeni sustavi širom svijeta”, naglasio je dužnosnik FAO-a. Poljoprivrednici se u takvim uvjetima suočavaju s “dvostrukim šokom”, poskupljenjem gnojiva i goriva, ključnih za proizvodnju, napominje pak ekonomist FAO-a. Ako se uskoro pronađe rješenje, tržišta bi se mogla stabilizirati u roku od tri mjeseca, no ako se poremećaji otegnu, “pesimističniji scenariji su sve izgledniji”, upozorio je Torero.

Srednjoročni scenarij tromjesečne blokade pokazuje težak udarac za poljoprivrednike diljem svijeta, a posljedice bi se u tom slučaju prelile i na iduću sezonu”, rekao je dužnosnik FAO-a, ukazujući na smanjene prinose.

Situacija bi mogla potaknuti i veću konkurenciju iz sektora biogoriva, posebno ako cijene nafte premaše 100 dolara po barelu. To bi moglo koristiti poljoprivrednicima, ali bilo bi loše za potrošače jer će cijene porasti, napominje Torero.

Kratkoročno, prioritet je pomoći zemljama poput Šri Lanke i Bangladeša, gdje je u tijeku žetva riže, a ranjive su i afričke države koje ovise o uvozu gnojiva. No, posljedice će osjetiti i veliki izvoznici, poput Argentine, Brazila i Sjedinjenih Američkih Država.

Što se tiče Perzijskog zaljeva, Torero je primijetio da cijene hrane u Iranu već “vrtoglavo rastu”. Iran pokriva otprilike 70 posto domaćih potreba, a ostatak uvozi. U zemljama Perzijskog zaljeva rade i milijuni radnika migranata iz južne Azije i istočne Afrike i te regije mogle bi zabilježiti pad doznaka ako se sukob nastavi.

Kako bi se ublažila kriza, FAO apelira da se hitno utvrde alternativne pomorske rute i da se osigura financijska potpora zemljama ovisnima o uvozu. “Moramo im hitno pružiti financijsku podršku s bilancom plaćanja, prije sjetve”, naglasio je dužnosnik FAO-a. (Hina) 

Stručni žiri nagradio je Tetra Pak® Factory OS™ zbog sposobnosti da proizvođačima hrane i pića omogući povećanje proizvodnje, brže uvođenje novih proizvoda i smanjenje troškova u sve izazovnijem geopolitičkom i gospodarskom okruženju. S obzirom da rast cijena hrane i ulaznih troškova stvara pritisak na proizvođače, platforma tvrtke Tetra Pak im pomaže povećati učinkovitost i ojačati operativnu otpornost, uz istovremeno očuvanje kvalitete proizvoda.

Primjenjiv na lokacijama s različitim stupnjevima digitalne zrelosti, Tetra Pak® Factory OS™ jača operativne performanse, ubrzava digitalnu transformaciju na razini cijelog sustava i otvara nove prilike za rast uvođenjem koherentnosti, inteligencije i mogućnosti ponavljanja u cjelokupne tvorničke procese. Izgrađen prema načelu security‑by‑design i višeslojnih obrambenih mehanizama, Tetra Pak® Factory OS™ štiti poslovne procese i podatke u uvjetima povećanih geopolitičkih kibernetičkih rizika te pruža AI‑spremnu osnovu koja pretvara podatke u stvarnom vremenu u kontekstualizirane uvide za brže i pametnije odluke.

Sean Sims, potpredsjednik odjela Automation & Solutions tvrtke Tetra Paka, izjavio je: „Proizvođači hrane i pića pod sve su većim pritiskom da isporuče više s manje resursa, a pritom ostanu konkurentni na nestabilnim tržištima. Ova nagrada potvrđuje stvarni utjecaj napredne industrijske automatizacije koja omogućuje da tvornički podaci postanu upotrebljivi i primjenjivi u velikom opsegu. Uz Tetra Pak® Factory OS™, proizvođači mogu pretvoriti složenost u jasnoću, kontinuirano poboljšavati performanse i izgraditi digitalne temelje spremne za sljedeći val proizvodnje pokretane umjetnom inteligencijom”.

Microsoft Intelligent Manufacturing Award (MIMA) prepoznaje inovativna industrijska rješenja koja ostvaruju mjerljiv učinak kroz inteligentne proizvodne tehnologije. Nagradu dodjeljuju Microsoft i Roland Berger, nakon rigoroznog evaluacijskog procesa. Tetra Pak je ušao u uži izbor i predstavio svoje rješenje neovisnom žiriju prije nego što je proglašen pobjednikom u kategoriji Scale!. Službena dodjela nagrade za Tetra Pak® Factory OS™ održat će se 22. travnja na sajmu Hannover Messe.

Više informacija o Tetra Pak® Factory OS™ dostupno je ovdje.

Postignu li kompanije dogovor, pod jednim krovom tako bi se našli brendovi poput Unileverove Hellmann’s majoneze i ljutog umaka Cholula tvrtke McCormick, sa sjedištem u Marylandu.

Kompanije nisu još odgovorile na Reutersove zahtjeve za komentar.

Nekoliko novinskih kuća ovih je dana izvijestilo da Unilever razmatra odvajanje prehrambenog dijela poslovanja, jer taj proizvođač robe široke potrošnje planira pojednostaviti svoje poslovanje. Ujedno, prehrambene tvrtke bore se sa slabom potražnjom jer potrošači, pazeći na svoje budžete, smanjuju potrošnju i odlučuju se za jeftinije robne marke, a i sve veća upotreba lijekova za mršavljenje također je ograničila ukupnu potrošnju hrane.

Prošle godine Reuters je izvijestio da taj proizvođač razmatra prodaju britanskih brendova, uključujući Marmite, Colman’s i Bovril, kako bi pojednostavio svoj portfelj i usredotočio se poslovanje vezano uz ljepotu.

McCormick, koji je u siječnju prognozirao slab profit za 2026. zbog viših troškova povezanih sa carinama, ima tržišnu vrijednost od oko 14,51 milijardi dolara, dok se londonski Unilever procjenjuje na više od 134 milijarde dolara.

Financial Times je u srijedu izvijestio da su Unilever i Kraft Heinz nedavno vodili razgovore o potencijalnom spajanju dijelova svojih prehrambenih poslova, ali ti su razgovori u međuvremenu završeni. (Hina)

Prekretnica naglašava razvoj i širenje tvrtke i izvan online prodaje, primjećuje agencija dpa. Amazon je osnovao Jeff Bezos 1994. kao online knjižaru, a tvrtka se u međuvremenu transformirala u tehnološku silu.

Walmart i Amazon konkuriraju u prodaji robe široke potrošnje, no div elektroničke trgovine u kratkom se roku proširio i na područja upravljanja podacima, oglašavanja i pretplatničkih usluga.

Njegova podružnica za upravljanje podacima Amazon Web Services ostvarile je prošle godine prihod od gotovo 129 milijardi dolara, pružajući usluge klijentima širom svijeta, uz dodatni poticaj umjetne inteligencije.

Maloprodaja je ipak i dalje središte dio Amazonovog poslovanja, s prihodom online i fizičkih trgovina i naknadama od drugih prodavača u 2025. godini od 464 milijarde dolara. Prihod u segment oglašavanja i Prime pretplata premašio je pak 100 milijardi dolara.

Walmart je pak više od 90 posto svojih prihoda ostvario u fizičkim trgovinama i u maloprodaji na internetu.

Tvrtka je nedavno postala prvi tradicionalni trgovac na malo koji je premašio tržišnu kapitalizaciju od bilijun dolara, a pod vodstvom izvršnog direktora Johna Furnera njezin prihod u SAD-u porastao je u tromjesečnom razdoblju zaključno sa siječnjem za 4,6 posto, odražavajući kontinuirani zamah unatoč sve intenzivnijoj konkurenciji. (Hina) 

Smjernice je objavilo pet vladinih tijela, uključujući ministarstvo industrije i informacijske tehnologije, a trebale bi značajno poboljšati kvalitetu i učinkovitost sektora. Do 2030. godine Kina planira uspostaviti dobro opskrbljen, ekološki prihvatljiv i međunarodno konkurentan sustav.

Smjernice također postavljaju ciljeve za 2028. godinu, određujući kontinuirani napredak u glavnim tradicionalnim regijama-proizvođačima i kontinuirano poboljšanje kvalitete i učinkovitosti prepoznatljivih lokalnih proizvođača napitka, navodi novinska agencija Xinhua.

Planira se i modernizacija industrijskog lanca, uz širi raspon proizvoda i raznovrsnije mogućnosti za potrošače.

Kako bi se ostvarili ti ciljevi, smjernice ocrtavaju niz zadataka, uključujući jačanje znanstveno-tehnoloških inovacijskih kapaciteta, potporu proizvođačima i unapređenje specijaliziranih industrijskih klastera. Također potiču proširenu upotrebu čajne sirovine i sastojaka na bazi čaja u kozmetičkoj i u industriji njege zdravlja, te u proizvodnji kućanskih potrepština.

Kina je domovina čaja i najveći svjetski proizvođač. U 2024. izvezla je 374.100 tona čaja, za 1,79 posto više nego u 2023., prema podacima odbora za industriju čaja pri kineskoj udruzi za promociju međunarodne poljoprivredne suradnje. Uvezeno je čak 54 tisuće tona čaja, za 38,34 posto više nego u prethodnoj godini. (Hina) 

FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u siječnju u prosjeku 123,9 bodova, signalizirajući za 0,4 posto niže cijene nego na kraju prošle godine. Njegova vrijednost najniža je od rujna 2024. godine. Godišnja usporedba za prvi mjesec u 2026. pokazuje 0,6-postotni pad cijena.

Najviše su na početku godine pojeftinili mlijeko i mliječni proizvodi, za čak pet posto u odnosu na prosinac, odražavajući obilnu ponudu sira i maslaca. Najviše su pale cijene sira u uvjetima oštrije globalne konkurencije. Uteg cijenama maslaca bile su pak obilne zalihe u Europi i sezonski uvjetovana obilna ponuda mliječne masti.

Osjetno je pojeftinio i šećer, za jedan posto, uz očekivanja bolje ponude u aktualnoj sezoni zahvaljujući oporavku proizvodnje u Indiji i povoljnim prognozama za urod na Tajlandu i u Brazilu. Blago su pale i cijene mesa, za 0,4 posto, uz jeftiniju svinjetinu i skuplje meso peradi.

Biljna ulja poskupjela su pak za 2,1 posto u odnosu na prosinac. Cijene palminog ulja porasle su zbog sezonski uvjetovane posustale proizvodnje u jugoistočnoj Aziji. Poskupjelo je i suncokretovo ulje, odražavajući tijesnu opskrbu iz crnomorske regije.

Žitarice su pak u siječnju bile 0,2 posto skuplje nego na kraju prošle godine budući da je poskupljenje riže, za 1,8 posto, prevagnulo nad marginalno nižim cijenama pšenice i kukuruza. 

Rekordan urod pšenice

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na svjetskim tržištima žitarica FAO je izračunao da su u svijetu u 2025. godini proizvedene 3,023 milijarde tona žitarica, uz rekordan urod pšenice, krupnih žitarica i riže.

Podignuta prognoza proizvodnje pšenice odražava neočekivano dobar urod u Argentini, Kanadi i Europskoj uniji.

U 2026. godini ratari u Indiji trebali bi pšenicom zasijati najveću površinu otkada se objavljuju podaci zbog visokih domaćih cijena i povoljnih vremenskih prilika. Površina u SAD-u trebala bi pak biti smanjena zbog nižih cijena i neuobičajeno suhog vremena u ključnim proizvođačkim regijama. 

Svjetska potrošnja žitarica trebala bi pak u sezoni 2025/2026. porasti za 2,2 posto, izračunali su u FAO-u, i dosegnuti 2,938 milijardi tona. Zalihe bi na kraju sezone u srpnju ove godine trebale biti veće za 7,8 posto nego na njezinom početku i dosegnuti rekordna 936,4 milijuna tona. Trgovina žitaricama trebala bi porasti za 3,6 posto, pokazuju nove procjene, na 501 milijun tona. (Hina)

Gospodarska aktivnost u eurozoni porasla je u četvrtom tromjesečju 2025. za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kad je, prema revidiranom podatku, bilježila isti postotni rast, izračunali su statističari na temelju sezonski prilagođenih podataka.

Na razini Unije aktivnost je također porasla za 0,3 posto, neznatno sporije nego u ljetnom tromjesečju kad je uvećana za 0,4 posto, prema revidiranom podatku.

Preliminarna procjena BDP‑a temelji se na podacima 19 zemalja članica i ‘pokriva’ 96 posto BDP‑a eurozone, te 94 posto BDP‑a Europske unije, napominju iz Eurostata.

U izvješću se pak navode podaci za samo 15 članica, među kojima su, uz četiri vodeća gospodarstva Njemačku, Francusku, Italiju i Španjolsku, i Belgija, Češka, Estonija, Irska, Litva, Mađarska, Nizozemska, Austrija, Portugal, Finska i Švedska.

Litva na čelu

U skupini velike ‘četvorke’ najsnažnije je na tromjesečnoj razini i u razdoblju od listopada do prosinca porasla aktivnost u Španjolskoj, za 0,8 posto, nešto snažnije nego u tri ljetna mjeseca.

U Njemačkoj uvećana je za 0,3 posto, nakon stagnacije u razdoblju od srpnja do rujna. Isti postotni rast bilježila je na kraju godine i Italija, uz blago ubrzanje aktivnosti.

Francuski BDP porastao je pak za 0,2 posto, otprilike upola slabije nego u prethodna tri mjeseca.

Najsnažnije je u razdoblju od listopada do prosinca među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao porasla aktivnost u Litvi, za 1,7 posto, uz otklonjenu prijetnju recesije.

Irska je pak kliznula u recesiju, uz pad aktivnosti za 0,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je smanjena za 0,3 posto i napomenu statističara o metodološkoj razlici u izračunima.

Blago usporavanje

Godišnja usporedba pokazuje rast gospodarstva eurozone u razdoblju od listopada do prosinca za 1,3 posto, izvijestio je Eurostat. U trećem tromjesečju uvećana je na godišnjoj razini za 1,4 posto, prema revidiranom podatku. Neznatno usporavanje pokazuju i izračuni za Europsku uniju, s 1,6 na 1,4 posto.

Usporavanje rasta na oba područja protegnulo se tako na treće tromjesečje zaredom, pokazuju podaci Eurostata. Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao četrnaest ih je bilježilo rast aktivnosti, a samo jedna stagnaciju.

Španjolska ‘iznimka’ 

Daleko najsnažniji rast na godišnjoj razini u skupini četiriju vodećih gospodarstava ponovno je bilježila Španjolska, za 2,6 posto.

Francuski BDP porastao je pak za 1,1 posto, a blizu je i Italija s godišnjom stopom rasta u četvrtom tromjesečju od 0,8 posto.

Aktivnost u njemačkom gospodarstvu uvećana je pak upola slabije, za 0,4 posto, tek neznatno snažnije nego u prethodna tri mjeseca. 

Prema podacima kojima je Eurostat raspolagao, daleko najsnažniji rast aktivnosti na godišnjoj razini bilježila je i u četvrtom tromjesečju Irska, za čak 6,7 posto.

U Finskoj aktivnost se zadržala na razini četvrtog tromjesečja 2024. godine, nakon 0,6-postotnog pada aktivnosti u razdoblju od srpnja do rujna. (Hina) 

Osnovan 2002. godine, CFO Forum zastupa interese svojih članova – koji predstavljaju značajan dio europske industrije osiguranja – u pitanjima financijske, bonitetne i održive regulative.

O Generaliju

Generali osiguranje d.d. dio je Generali Grupacije – jedne od najvećih integriranih grupacija za osiguranje i upravljanje imovinom u svijetu. Osnovan 1831. godine, Generali je prisutan u 50 zemalja svijeta, s ukupnim premijskim prihodom od 95,2 milijarde eura i 863 milijarde eura imovine pod upravljanjem (AUM) u 2024. godini.

S oko 87.000 zaposlenika koji uslužuju 71 milijun klijenata širom svijeta, Grupacija ima liderski položaj u Europi i sve veću prisutnost u Aziji i Latinskoj Americi.

U središtu strategije Generalija njegova je predanost biti Lifetime – cjeloživotni partner svojim klijentima, što postiže svojim inovativnim i personaliziranim rješenjima, vrhunskim korisničkim iskustvom i sposobnostima digitalizirane globalne distribucije. Grupa je u potpunosti ugradila održivost u sve strateške izbore, s ciljem stvaranja vrijednosti za sve dionike, istovremeno izgrađujući pravednije i otpornije društvo.

Indeks koji mjeri očekivanja potrošača u eurozoni porastao je u siječnju za 0,8 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u prosincu, na minus 12,4 boda, izvijestila je Komisija. Podaci pokazuju da je njegova vrijednost na početku nove godine najviša od veljače 2025. 

U studenome se bio spustio na najnižu razinu od rujna, od minus 13,2 boda.

I potrošači na razini Unije pokazali su blagi optimizam na početku nove godine, prema rastu vrijednosti indeksa također za 0,8 bodova, na minus 11,7 bodova. Raspoloženje europskih potrošača bilo je ipak i na početku nove godine ispod dugoročnog prosjeka, napominje Komisija.

Anketa za najnovije izvješće provedena je od 1. do 21. siječnja u svih 27 zemalja EU-a, napominje Komisija. U proteklih nekoliko mjeseci nisu bili raspolagali podacima za Španjolsku. Komisija će kompletno izvješće o očekivanjima u gospodarstvu objaviti krajem mjeseca. (Hina) 

Uprava nije u odgovoru na upit novinske agencije dpa precizirala koliko bi točno radnih mjesta trebalo biti ugašeno ni u kojem dijelu poslovanja. Specijalizirani portal “Lebensmittel Zeitung” izvijestio je da Aldi Süd planira ugasiti do 500 radnih mjesta u računovodstvu, ljudskim resursima i u nabavi.

Aldijevo poslovanje podijeljeno je u Njemačkoj na Aldi Süd (jug) i na Aldi Nord (sjever) otkako su braća Aldi, Karl i Theo Albrecht osnovali dvije odvojene tvrtke 1961. godine, podsjeća novinska agencija dpa. Aldi Süd posluje na zapadu i jugu Njemačke, a Aldi Nord upravlja supermarketima na sjeveru i istoku.

Uprava nije navela konkretne razloge otkaza, rekavši tek da je kompanija oduvijek težila pojednostavljenju procesa i da ih nastavlja razvijati.

Aldi Süd trenutno u sjedištu u gradu Mühlheimu na rijeci Ruhr zapošljava 2.000 radnika. Maloprodajni div ima u Njemačkoj oko 2000 supermarketa koji zapošljavaju ukupno 50.000 radnika i spada među najveće prodavače hrane na malo u najvećem europskom gospodarstvu. (Hina)