Početkom godine Kina je otvorila istragu o mogućem dampingu žestica iz Europske unije, zaključivši da je udruga domaćih proizvođača podastrla „relevantne dokaze” da su njihove prodajne cijene niže od troškova proizvodnje. Istraga je obuhvatila razdoblje od listopada 2022. do rujna 2023. i štetu u kineskom sektoru proizvodnje žestica u razdoblju od 2019. do 2023.

Europske destilerije prodavale su žestoka pića uz popust od 30,6 do 39 posto, objavilo je ministarstvo.

Udruga proizvođača konjaka BNIC ustvrdila je pak u siječnju da je popust iznosio 15,88 posto i da je “posebno skroman u usporedbi s onim što je opće prihvaćeno kao osnova za antidampinšku istragu”.

U srpnju tvrtke koje stoje iza brendova Martell, vlasništva Pernod Ricarda, te Remy Martina, poslovanja Remy Cointreaua, i Hennessyja, u vlasništvu LVMH-a, dobile su, prema navodima neimenovanog izvora, poziv da sudjeluju u istrazi. Proizvođači su tražili da se čuje i njihov glas i otići će na sastanak, rekao je tada putem elektronske pošte glasnogovornik udruge BNIC, dodavši da planiraju surađivati i u budućnosti.

Odluka o našoj sudbini bit će na koncu konca donesena u političkim pregovorima, rekao je tada neimenovani izvor, dodajući da su proizvođači konjaka “oprezno optimistični” pred razgovore dužnosnika Pekinga i Bruxellesa o trgovinskim sporovima.

EU je u međuvremenu uveo dodatne carine na kineske električne automobile, a kinesko ministarstvo trgovine najavilo je u utorak preliminarne carine na uvoz europskih žestica.

Preliminarni je zaključak istrage da bi dampinške cijene europskih žestica mogle nanijeti “značajnu štetu” kineskim proizvođačima, izvijestili su, dodavši da će od 11. listopada uvoznici europskih žestica morati uplaćivati polog u rasponu od 34,8 do 39 posto vrijednosti uvoza, dodali su.

Trenutno nije jasno hoće li im novac biti vraćen.

Kompanije koje su surađivale u istrazi moraju položiti iznos od 34,8 posto vrijednosti uvezenih žestica. Najniža stopa određena je francuskom Martellu, od 30,6 posto. Najviše stope izrečene su pak Hennessyju i Remy Martinu, od 39 odnosno 38,1 posto.

Udruga proizvođača konjaka BNIC poručila je danas da EU mora poduzeti maksimalne napore kako bi se izbjeglo uvođenje carina. Pernod Ricard i Remy Cointreau nisu odmah odgovorili na upit Reutersa da komentiraju odluku kineskih vlasti.

Kinesko ministarstvo podsjetilo je da trenutno provodi istragu i o mogućim dampinškim cijenama europskih proizvoda od svinjskog mesa, naglasivši da će odluka koju će donijeti nakon istrage biti “objektivna i poštena”.

Dodali su i da razmatraju povećanje carina na uvoz europskih vozila s motorima velike zapremnine. Eventualna odluka zadala bi najteži udarac njemačkim izvoznicima koji su lani kineskim kupcima isporučili vozila s motorima zapremnine veće od 2,5 litara u vrijednosti 1,2 milijarde dolara. (Hina) 

Piše: Kristina Tolj, Udruga konobara i barmena Hrvatske

Svakodnevno se svijet alkoholnih pića mijenja i dopušta svojim potrošačima istraživanje njegovih beskrajnih okusa koje pruža. Tri su komponente koje su trenutno najaktualnije u svijetu jakih alkoholnih pića pa stoga ne čudi da je svoje mjesto zauzeo i dobri stari “whisk(e)y”.

Ovo omiljeno piće ljudi diljem svijeta, cijenjeno zbog svog izrazitog okusa, često je glavna namirnica u mnogim kućanskim ormarićima za piće. Čini se da će to tako ostati i u doglednoj budućnosti. Povrh toga, pojavila su se pića od kanabisa te sve više jačaju pritisak na tržište koje se tek otvara toj mogućnosti. Online prodaja svih alkoholnih pića i dalje ne posustaje, što govori o novim prihvaćenim navikama potrošača.

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA VISKIJEM

Novi ‘boom’ viskija počinje postavljati pitanje stvara li se prezasićenost proizvodima. Koliko će dalje potražnja rasti i koliko će ljude držati zainteresiranost za ova smeđa žestoka pića? Eksponencijalni rast u proizvodnji i destilaciji dokazuje upravo suprotno. Dugotrajnost ‘booma’ viskija paralelno se odvija s povećanom potražnjom općenito za alkoholom.

Kupci danas znaju što piju, posebice u slučaju viskija. Pandemija je odigrala značajnu ulogu jer su ljudi kod kuće imali dovoljno vremena sve istraživati, dijeliti svoje doživljaje i razmišljanja putem raznih grupa i društvenih mreža. Obrazovani potrošači Potrošač nikada nije bio bolje obrazovan o tome što pije nego danas, kada postoji toliko dostupnih informacija putem društvenih medija i influencera.

Više nisu dovoljne samo osnovne informacije o načinu proizvodnje, već o svim specifičnostima svakog pojedinog viskija. Destilerije dodatno motiviraju potrošače izdavanjem specijalnih i ograničenih izdanja čime ih drže u neizvjesnosti. Više ne žele samo vodeće i poznate brendove, već one nedostupne svima. Čini se da uzrečica kako je viski stil života jednostavno nikada neće izaći iz mode!

POPULARNOST PIĆA OD KANABISA

Trenutno su još uvijek manji trend, ali maha definitivno uzimaju pića od kanabisa. Kako u sve više zemalja dobiva veliku pozitivnu pozornost, THC i CBD napitci sve više zauzimaju prostora na policama, kako u ljekarnama tako i u proizvodnji alkohola. Sada su u fazi izrade i rada na poboljšanjima, ali definitivno se nitko više ne mora pitati sviđa li se populaciji ovo alkoholno piće ili hoće li kategorija porasti. Daljnji koraci su razvoj sljedeće faze u kojoj se treba poraditi na boljoj distribuciji i pakiranju.

Kanabis je kao biljka vrlo jednostavna za rukovanje, ali po pitanju pića potrebno je osmisliti praktičan sustav. Pića koja služe svrsi Razvoj ove kategorije jakih pića od kanabisa, pomogla je sve veća popularnost “funkcionalnih pića”. Potrošači, a posebno oni koji vode aktivan način života, željni su pića koja služe svrsi. Alkoholni THC I CBD napitci upravo su dio tog trenda s obzirom da potiču san, daju energiju, opuštaju, ublažavaju bol i imaju još mnoge prednosti.

Mnoga pića od kanabisa naizgled djeluju kao vrhunska voda u boci, a poanta nije u boji ili okusu. Cilj tih pića je da pomognu svojim djelovanjem i prirodno se uklope u svakodnevni život potrošača. Korporacije s velikom financijskom moći za izgradnju vlastitih mehanizama prve će biti u mogućnosti za izlazak na tržište i poticanje prodaje u brojne medicinske svrhe. Kada alkoholna pića od kanabisa postanu još dostupnija, potrošači će imati veću priliku upoznati se s ovim novim pićem koje se sve jače probija na police.

E-TRGOVINA ALKOHOLA

Kao i sve ostalo od početka pandemije Covid-19, trgovina alkoholom postala je najdominantnija putem e-trgovine. Brojni potrošači na ovaj su način prvi put otkrili da i putem interneta mogu naručiti alkoholna pića. Prodaja alkohola do sada se odvijala uživo, ali je došlo do velikih promjena slijedom nepredviđenih okolnosti. Velik broj proizvođača alkoholnih pića je morao u vrlo kratkom roku reagirati i poraditi na inovacijama kako prodaja ne bi potpuno stala.

Također, dolaze i do saznanja kako im odvijanje trgovine alkoholom putem interneta neće pomoći preživjeti samo trenutnu situaciju, nego će dugoročno biti značajna za svako poslovanje. U prodaji putem e-servisa leži budućnost za rast i profitabilnost. E-trgovina vrlo vjerojatno neće previše usporiti ni nakon završetka pandemije. Na ovaj način, proizvođači dolaze do većeg broja novih kupaca na internetu.

BRZO POVEZIVANJE S KUPCIMA

Osim toga, potrošačima se navike mijenjaju i naručivanje iz udobnosti svoga doma postaje njihova svakodnevica. Nisu svi u mogućnosti napraviti velik broj kilometara samo da bi se upoznali s, primjerice, nekom manjom destilerijom, a upravo online trgovina proizvode čini dostupnijima.

Susret proizvođača i potrošača u e-trgovini predstavlja taj važan korak naprijed. Digitalni marketing odavno prestaje biti samo puki sadržaj na društvenim mrežama, proizvođači se izravno povezuju s kupcima i stvaraju personalizirane odnose koji koriste poslovanju. Upravo su ti odnosi od najveće važnosti jer šalju povratne informacije od potrošača o proizvodima i uslugama, čime se skraćuje vrijeme od pojave novog proizvoda do njegovog širenja na tržištu.

Prikupljeni podaci online trgovini dovoljno precizno pokazuju tko kupuje što i kada, čime se omogućuje kvalitetniji ciljani marketing i bolja komunikacija.

Tri vodeća brenda čine 40% količinske prodaje

Segment koji nosi najviše prodaje su gorki likeri sa 37% količinske prodaje, a na drugom mjestu je vinjak sa 14%

Analizirala: Majda Babić, NielsenIQ

U kategoriji jakih alkoholnih pića prema klasifikaciji agencije Nielsen nalaze se sljedeće vrste pića: gorki likeri tzv. biteri, vinjaci (brandy, konjak), džin (gin), likeri, rum, rakije, tekile, vermuti, vodke, viskiji, mješavine alkoholnih pića (npr. Smirnoff Ice, Bacardi Breezer…, sve mješavine na bazi jakih alkoholnih pića) te likeri na bazi anisa.

U 2020. godini, zaključno s prosincem, jaka alkoholna pića su ostvarila pad količinske prodaje u odnosu na godinu prije. Segment koji nosi najviše prodaje su gorki likeri sa 37% količinske prodaje. Slijede vinjak sa 14%, vodka sa 12%, viski i rakija s 9%, miješana alkoholna pića 8%, gin sa 6%, rum sa 4% te ostali sa 1% količinskog udjela.

Kroz moderne formate prodaje se 56% količinske prodaje jakih alkoholnih pića dok se preostali dio (40%) prodaje kroz tradicionalne formate, trgovine mješovitom robom do 300 m2 prodajne površine te benzinske postaje i kioske 4%.

Vodeća tri brenda u jakim alkoholnim pićima po količinskoj prodaju su abecednim redom: Badel 1862, Maraska i Zvečevo te čine 40% ukupne količinske prodaje.

Postaje li navođenje popisa sastojaka obavezno u EU?

Europska komisija planira preispitati svoju politiku u odnosu na promociju alkoholnih pića i predložiti da se do kraja 2022. uvede obveza navođenja popisa sastojaka i nutritivne deklaracije, a do kraja 2023. i zdravstvenih upozorenja na etiketama alkoholnih pića

Piše: Dr.sc. Jasna Čačić, MBA, direktorica GIUPPH-a

Europska komisija podnijela je još 2017. godine Izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o obaveznom navođenju popisa sastojaka i nutritivne deklaracije alkoholnih pića. Navedeno izvješće napravljeno je sukladno članku 16. stavak 4. Uredbe (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani.

Tom se trenutno važećom odredbom pića koja sadržavaju više od 1,2 % vol. alkohola izuzimaju od obveze navođenja popisa sastojaka i nutritivne deklaracije. Komisija je bila dužna izraditi izvješće u kojemu razmatra bi li u budućnosti alkoholna pića trebala biti obuhvaćena zahtjevom navođenja informacija o energetskoj vrijednosti.

U svom Izvješću Europska komisija zaključuje da, kod alkoholnih i jakih alkoholnih pića te vina i piva, europski potrošači imaju smanjeni pristup nutritivnoj deklaraciji i popisu sastojaka osim sastojaka koji mogu imati alergijski učinak s obzirom na to da je nutritivna deklaracija od 13. prosinca 2016. postala obvezna za većinu zapakirane hrane.

DOBROVOLJNA NURITIVNA DEKLARACIJA

U pogledu označivanja hranjive vrijednosti, EK potiče subjekte u poslovanju s hranom da za hranu kao što su alkoholna pića, za koju bi trebalo ostaviti mogućnost navođenja samo određenih elemenata nutritivne deklaracije, dobrovoljno navode informacije sadržane u nutritivnoj deklaraciji. U tu svrhu, Uredbom se dopušta da dobrovoljna nutritivna deklaracija na alkoholnim pićima može biti ograničena na energetsku vrijednost.

Prema izvješću Europske komisije, u sektoru jakih alkoholnih pića vlada mišljenje da bi potrošači trebali dobivati podatke o odgovornoj konzumaciji jakih alkoholnih pića kako bi im se omogućio izbor zdravijeg načina života. Zbog toga se podržava objava podataka o količini kalorija.

Međutim, ti se podaci mogu pružiti i na drukčiji, alternativni način od navođenja na etiketi. Naime, mnogi proizvođači jakih alkoholnih pića već objavljuju energetsku vrijednost na svojim web stranicama i drugim platformama, a planira se i proširiti sadržaj podataka kako bi uključivao cijelu nutritivnu deklaraciju.

EK ZA OBVEZU NAVOĐENJA POPISA SASTOJAKA

Europska komisija nije na osnovu Izvješća krenula s obavezom navođenja popisa sastojaka i nutritivne deklaracije nego je dopustila daljnji razvoj dobrovoljnih inicijativa i zatražila samoregulatorni prijedlog od sektora alkoholnih pića. Sektor je iznio svoje prijedloge, a Europska komisija ih je trebala ocijeniti.

Iako Komisija nije negativno ocijenila prijedloge industrije, ove godine je pokrenut postupak izmjene navedene Uredbe o informiranju potrošača o hrani. Osnova za pokretanje postupka izmjene nađena je u novom dokumentu Europske unije Europskom plan za borbu protiv raka.

U tom dokumentu navodi se da će „Komisija preispitati svoju politiku u odnosu na promociju alkoholnih pića i predložiti da se do kraja 2022. uvede obveza navođenja popisa sastojaka i nutritivne deklaracije, a do kraja 2023. i zdravstvenih upozorenja na etiketama alkoholnih pića.“

Ciljevi zahtjeva za obavezno navođenje popisa sastojaka i nutritivne deklaracije na alkoholnim pićima su: povećati razinu svijesti potrošača o sadržaju i nutritivnom sastavu alkohola kako bi se olakšao informirani izbor potrošača i time pomoglo u smanjenju štetne konzumacije alkohola te stvoriti jednake uvjete za subjekte u poslovanju s hranom usklađivanjem označavanja na razini Europske Unije.

MOGUĆE TRI OPCIJE

U razmatranju načina na koji se ti ciljevi mogu riješiti, predlažu se tri opcije koje će se procijeniti tijekom postupka revizije Uredbe:

1. Sadašnje stanje Trenutačno izuzeće u Uredbi predviđa da alkoholna pića iznad 1,2 % volumena alkohola ne moraju sadržavati popis sastojaka, a nutritivna deklaracija ostaje. Subjekti u poslovanju s hranom i dalje dobrovoljno stavljaju popis sastojaka i nutritivnu deklaraciju na etiketu alkoholnih pića ili su podaci dostupni na drugi način, a kada je nutritivna deklaracija navedena na etiketi, može se ograničiti na energetsku vrijednost.

2. Izmijeniti pravila za sva alkoholna pića: opozvati izuzeće i dopustiti da se određeni navodi stavljaju izvan etikete (off label) Trenutačno izuzeće prema Uredbi 1169/2011 je opozvano i obavezno je navođenje popisa sastojaka i nutritivne deklaracije za sva alkoholna pića i određeni navodi mogu biti dani izvan etikete

3. Izmijeniti pravila za sva alkoholna pića: opozvati izuzeće i zahtijevati sve navode na etiketi Trenutačno izuzeće prema nevedenoj Uredbi je opozvano i obvezno je navođenje popisa sastojaka i nutritivne deklaracije za sva alkoholna pića. Ove informacije moraju biti navedene na etiketi.

TROŠAK PROMJENE ETIKETA

Za očekivati je da će bilo koja od navedenih promjena odredbi o označavanju (opcija 2 i opcija 3) imati negativan utjecaj na proizvođače jakih alkoholnih pića zbog porasta troškova uslijed promjena etiketa. Najviše će u tom slučaju biti pogođeni mali proizvođači koji imaju male količine, a različite proizvode u svom asortimanu. Također, u ovom trenutku nije vidljivo hoće li se, i ako da – kako, tolerirati razlike u odstupanjima navedene na etiketi u odnosu na sam proizvod. S obzirom na trenutnu situaciju u sektoru jakih alkoholnih pića Hrvatske zadržavanje postojećih odredbi o označavanju bilo bi najbolje rješenje (opcija 1). U slučaju bilo kakvih promjena nužno je uvođenje adekvatnog prijelaznog razdoblja radi prilagodbe na nove okolnosti.

Ciljevi zahtjeva za obavezno navođenje popisa sastojaka i nutritivne deklaracije na alkoholnim pićima su:

• povećati razinu svijesti potrošača o sadržaju i nutritivnom sastavu alkohola kako bi se olakšao informirani izbor potrošača i time pomoglo u smanjenju štetne konzumacije alkohola
• stvoriti jednake uvjete za subjekte u poslovanju s hranom usklađivanjem označavanja na razini Europske Unije

Uvoz bilježi pad, a izvoz nastavlja kontinuirani rast

U 2020. godini, vrijednosno gledano, uvoz pada dok izvoz raste. Tako je prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prošloj godini na tržište Hrvatske uvezeno jakih alkoholnih pića u vrijednosti od 40.805.804 USD ili 27% manje nego prethodne godine.

Istovremeno, izvezeno je jakih alkoholnih pića u vrijednosti od 23.554.292 USD što je 3% više nego 2019. Vanjsko trgovinska bilanca bila je negativna u iznosu od 17,2 mil USD čime je najbliža 2013. godini kada je bilanca iznosila -19,7 mil USD.

Navedeni podaci rezultati su Covid-19 krize koja je utjecala na poslovanje svih subjekata, kako u Hrvatskoj, tako i izvan nje. Na Slici 1 može se pratiti kontinuirani rast uvoza od 2015. do 2019. te pad u 2020. Istovremeno, izvoz raste od 2016. godine, s tim da je najveći izvoz ostvaren 2020.

U prošloj je godini u Hrvatsku uvezeno 7.489 tona jakih alkoholnih pića dok je izvoz iznosio 5.023 tone. Uvoz je bio 22% manji u odnosu na godinu ranije. Izvoz u tonama 2020. bilježi pad od 3% u odnosu na prethodnu godinu. U razdoblju od 2014. do 2019. godine uvoz raste dok kod je kod izvoza vidljiv oscilirajući trend.

Utjecaj na zdravlje – treba li popiti čašicu prije ručka?

Ljekovita svojstva koja se pripisuju pojedinim biljnim vrstama tradicionalno, ali i u suvremenoj medicini, idu u prilog općem prihvaćanju jakih alkoholnih pića. Ipak, treba biti oprezan pri konzumaciji akohola koji ima štetan učinak na zdravlje unatoč antioksidansima koje sadrže alkoholna pića.

Piše: Mirna Đurđević, mag.nutr.

O alkoholnim pićima često možemo čuti oprečne informacije. Alkohol djeluje štetno na zdravlje i ugrožava veliki broj organskih sustava. Alkohol uzrokuje cirozu jetre, neurodegeneraciju i povećava rizik za kardiovaskularne komplikacije koje se nalaze u deset najčešćih uzraka smrti u svijetu. S druge strane kažu kako umjerena konzumacija crnog vina smanjuje rizik za kardiovaskularne bolesti.

Možemo čuti da su jaka alkoholna pića koja se pripremaju od raznih voćki i bilja bogata polifenolima koji djeluju antioksidativno, samim time i štite organizam od bolesti. Mediteranska prehrana, kao jedna od onih koje se uzimaju kao standard pravilne prehrane, u svojoj tradiciji ima ispijanje vina uz obrok. Postoje i zapisi starih Egipćana koji potvrđuju korištanje alkoholnog pića u medicinske i druge svrhe. Što je zapravo istina o alkoholu i trebamo li popiti čašicu rakija prije jela?

PODJELA JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA

Prema pravilniku, jaka alkoholna pića su ona koja imaju minimalno 15% alkohola i dijelimo ih ovisno o vrsti sirovine i tehnološkom postupku te količini alkohola i šećera u pićima na tri skupine: prirodna jaka alkoholna pića, umjetna jaka alkoholna pića i aromatizirana vina. Prirodna jaka alkoholna pića su ona koja se proizvode destilacijom prirodnih supstrata i karakterizira ih specifična aroma sirovine od kojih su proizvedeni (npr. šljivovica, konjak, viski, tekila, vodka…).

Smatraju se najkvalitetnijim proizvodima jakih alkoholnih pića upravo zbog specifičnosti biljaka, tj. sirovine od koje su napravljeni. Dijele se na voćne rakije, žitne rakije, šećerne rakije i aromatizirane rakije prema hrvatskom pravilniku. Fermentacijom plodova biljaka od kojih se radi rakija dolazi do ekstrakcije različitih tvari koje mogu imati pozitivan učinak na zdravlje. Prilikom čuvanja određenih vrsta rakija u bačvama (npr. brandy) može doći do obogaćivanja rakija polifenolima iz drvenih hrastovim ili kestenovim bačvama.

Najpoznatije žitne rakije su viski, vodka, genever i gin koje se proizvode destilacijom prevrelih ošećerenih supstrata, dobivenih iz žitarica. Poznati predstavnik šećernih rakija je rum. Aromatizirane rakije i likeri dobivaju se aromatiziranjem vinskog destilata i rakija dodavanjem raznih plodova (voće, aromatično bilje, macerate i eterična ulja). Utjecaj jakih alkoholnih pića na zdravlje gleda se kroz dva segmenta. Prvi je utjecaj alkohola, posebno s obzirom da u ovoj skupini alkoholnih pića ima najveći postotak alkohola. Drugi segment su polifenolni spojevi iz biljaka koje se koriste u proizvodnji samog pića.

ALKOHOL

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2016. u Hrvatskoj se konzumacija alkohola procjenjuje na 9 litara čistog alkohola godišnje po osobi što je malo manje od europskog prosjeka koji iznosi 11 litara čistog alkohola po osobi. Trinaest posto ukupnog unosa alkohola odnosi se na jaka alkoholna pića, na prvom mjestu je pivo s 44.5%, a zatim vino – 39%.

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su umjereno uživanje u alkoholu iz razloga što prekomjeran unos alkohola dokazano štetno djeluje na zdravlje. Ono što se dovodi u pitanje je utječe li umjerena konzumacija pozitivno, negativno ili neutralno na zdravlje. Sve više istraživanja analizira utjecaj dobro poznatog ‘umjerenog’ uživanja u alkoholu. Umjerenost podrazumijeva jedno serviranje alkohola dnevno za žene i dva za muškarce. Serviranje jakih alkoholnih pića je 0.15 dcl.

Prema trenutno poznatim podacima o utjecaju umjerenog unosa alkohola možemo reći kako nema pozitivnog učinka na zdravlje. Zbog zabrinjavajućeg postotka osoba s prekomjernom tjelesnom masom u Hrvatskoj također važna je stvar napomenuti kako alkoholna pića nemaju obaveznu nutritivnu deklaraciju, iako alkohol ima značajnu energetsku gustoću.

Alkohol ima 7 kcal/g. Usporedbe radi, navest ćemo energetsku gustoću tri najvažnija makronutrijenta – ugljikohidrati (4 kcal/g), proteini (4 kcal/g) i masti (9 kcal/g). Potrošači često nisu svjesni kalorija unesenih alkoholom, što i ne čudi s obzirom da to većinom nigdje nije niti naznačeno.

POLIFENOLNI SPOJEVI IZ BILJAKA

O jakim alkoholnim pićima kao izvoru polifenolnih spojeva komentiramo prema udjelu polifenola u pojedinom piću kao i učestalosti konzumacije. Polifenoli u, primjerice, višnjevcu ili travarici dobivaju se maceracijom voća u etanolu dok u šljivovici, viskiju i rumu polifenoli potječu iz drva, tj. bačve u kojoj odležavaju.

Prema istraživanju provedenom na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, u destilatima koji ne stare, fenolni spojevi nisu detektirani dok su najviše koncentracije fenolnih spojeva zabilježene u višnjevcu i orahovcu. Možemo reći da su količine polifenola u jakim alkoholnim pićima različite i ovise o sirovini od koje se proizvode te procesu proizvodnje.

Najzastupljenije fenolne kiseline zabilježene u istom istraživanju bile su galna, siriginska, elaginska i vinilinska kiselina. Količina polifenolnih spojeva razlikuje se u istom piću različitog proizvođača. Zaključak je da jaka alkoholna pića mogu biti izvor antioksidansa u prehrani. Međutim, kada uspoređujemo, daleko su važniji izvor svježe voće i povrće.

PRIGODNA KONZUMACIJA

Jaka alkoholna pića imaju dugu tradiciju proizvodnje i konzumacije koja svakako nije zanemariva. Raznolikost načina proizvodnje i vrste proizvoda govori o generacijama koje su svoje znanje i trud uložile u usavršavanje ove vrste pića. Tradicija i prehrana nerijetko idu zajedno, a o psihosocijalnoj ulozi prehrane u životu čovjeka mogli bismo napisati puno stranica.

Ljekovita svojstva koja se pripisuju pojedinim biljnim vrstama tradicionalno, ali i u suvremenoj medicini, također idu u prilog općem prihvaćanju jakih alkoholnih pića. Ipak, suvremena znanost i medicina kažu da treba biti oprezan pri konzumaciji akohola koji ima štetan učinak na zdravlje unatoč antioksidansima koje možemo naći u alkoholnom piću.

U alkoholu uživajte umjereno i nemojte mu pripisivati ljekovita svojstva. Za zdravlje organizma ipak unosite voće i povrće, mahunarke, ribu, orašaste plodove i sjemenke, a alkohol konzumirajte prigodno.

Kako je izvijestio državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj, to se odnosi na one koji godišnje od voća proizvedu do 50 litara jakog alkoholnog pića i koriste ga za vlastitu potrošnju ili potrošnju članova svoga kućanstva ili svojih gostiju.

“Ovim izmjenama se za male proizvođače jakih alkoholnih pića ukida obaveza plaćanja trošarine, a to je trenutno prihod proračuna od oko pet milijuna kuna godišnje. Uz financijski učinak, tu je i administrativno rasterećenje proizvođača i carinske uprave”, izjavio je Čuraj.

Dodao je da se pozitivni učinci oslobađanja od plaćanja trošarina reflektiraju i na opstojnost tradicionalne proizvodnje voćnih rakija u seoskim domaćinstvima, kao i na pojednostavljenje trošarinskih procedura s registriranim obveznicima.

Trenutno su u Hrvatskoj registrirana 38.374 takva mala proizvođača.

Vlada predlaže i uvođenje instituta “samostalni mali proizvođač ostalih pića koja se dobivaju vrenjem”, “samostalni mali proizvođač međuproizvoda” i “samostalni mali proizvođač vina”, uz mogućnost primjene snižene visine trošarine, u iznosu od 50 posto nacionalne propisane visine.

“Cilj je da se podigne razina konkurentnosti kada isporučuju alkoholna pića u druge zemlje članice EU-a”, rekao je Čuraj.

Uvodi se i oslobođenje od plaćanja trošarina na alkohol kada se upotrebljava u proizvodnji veterinarsko-medicinskih proizvoda ili u proizvodnji dodataka prehrani, koje bi se odnosilo primarno na proizvođače tinkture propolisa (pčelare), te druge proizvođače dodataka prehrani, koji trenutno plaćaju trošarinu na kupljeni alkohol koji koriste.

Produljenje rokova potpora, jamstva za brodove

Vlada je danas produljila rok trajanja Programa dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima u pandemiji COVID-a 19 i to do kraja godine, uz povećanje iznosa potpore.

Prema programu dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa i infrastrukture i povezanim djelatnostima je do 30. lipnja ove godine ukupno izdano 46 državnih jamstava ukupne vrijednosti preko 170 milijuna kuna. Izmjenama se produljuje rok dodjele potpora do 31. prosinca, a gornja granice iznosa potpore raste s 800 tisuća na 1,8 milijuna eura, uz povećanje iznosa pokrića državnog državnog jamstva s 90 na 100 posto. 

Vlada je odobrila i državno jamstvo u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak i/ili drugih poslovnih banaka u zemlji i/ili inozemstvu, za kreditno zaduženje Brodotrogir Cruise Trogira, za izgradnju broda Novogradnja 369, kao i jamstvo u korist te banke za kreditno zaduženje za izgradnju trupa broda Novogradnja 370. 

Jamstvo za Novogradnju 369 daje se u iznosu od 4,32 milijuna eura i pokriva 80 posto kreditnog zaduženja, dok jamstvo za Novogradnju 370 iznosi 551 tisuću eura. Isporuke brodova očekuju se u srpnju, odnosno u rujnu 2022. godine. (Hina)

U utorak, 28. rujna, predstavljeno je novo izdanje društveno odgovorne kampanje „Uključi savjest – ponekad djeci treba reći ne“, čiji je cilj upozoriti javnost na štetnost maloljetničke konzumacije alkohola. U sklopu kampanje, koju provodi Udruženje proizvođača piva, slada i hmelja koje djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, predstavljen je online Vodič za roditelje. Cilj Vodiča je osnažiti kompetencije roditelja te pridonijeti prevenciji konzumiranja alkohola mladih, a izrađen je u suradnji s udrugom „Ti si ok“, koja pruža podršku djeci i mladima s problemima u ponašanju.   

„Udruženje proizvođača piva, slada i hmelja već šestu godinu provodi kampanju ‘Uključi savjest – ponekad djeci treba reći ne’ kako bi doprinijelo rješavanju problema maloljetničke konzumacije mladih. Ove su godine naše poruke osobito usmjerene prema roditeljima i osoblju koje radi u trgovinama te smo ponosni što su nam se u našim naporima pridružila i četiri velika trgovačka lanca. Kako bismo dosegli još veći broj ljudi u Hrvatskoj, ostvarili smo suradnju i s influencerima, ujedno i roditeljima tinejdžera, čime želimo dodatno osvijestiti sugrađane o štetnosti maloljetničke konzumacije alkohola“, istaknula je Ljudmila Bratko Gašpić, predsjednica PR odbora Udruženja proizvođača piva, slada i hmelja.

Kampanju su ove godine podržala četiri trgovačka lanca u Hrvatskoj – Konzum, Kaufland, SPAR i METRO, u čijim će trgovinama diljem Hrvatske biti istaknuti edukativni posteri i naljepnice koje upozoravaju na dosljednu primjenu zakonskih propisa o zabrani prodaje i posluživanja alkoholnih pića osobama mlađima od 18 godina.

Predstavljanju su se pridružili i ambasadori kampanje, voditeljica Lana Pavić, pjevač Saša Lozar i sociolog Bruno Šimleša, ujedno i roditelji tinejdžera. Šimleša je pritom istaknuo kako roditelji često griješe kad ne razgovaraju o potencijalno škakljivim temama sa svojom djecom jer, smatra, bolje je da djeca uče od roditelja, ali je važno i da razvijaju osjećaje uzajamnog povjerenja kako bi ih dijete ili njihovo društvo mogli uvijek nazvati ako se nađu u problemima.

Predstavljeni rezultati istraživanja

U sklopu kampanje predstavljeno je i istraživanje „Izazovi, potrebe i prepreke roditelja u vezi konzumacije alkohola kod tinejdžera“, rađeno u suradnji s agencijom Valicon. Riječ je o istraživanju fokus grupama s roditeljima tinejdžera od 13 do 18 godina, koji smatraju da je komunikacija s djecom najvažnija, a puno razgovara o osjetljivim temama kao što je alkohol kod djece stvara odnos povjerenja, a kod roditelja osjećaj da znaju što im djeca rade.

Nadalje, istraživanje je pokazalo da roditelji imaju negativan stav prema opijanju i prekomjernoj konzumaciji alkohola mladih te ne podržavaju one roditelje koji djeci kupuju alkohol za tulume. Roditelji najčešće iskreno vjeruju svojoj djeci na riječ kada kažu da nisu pila ili da su malo pila, ali i da neka druga djeca, a ne njihova, imaju više problema s alkoholom. 

Uočene su i promjene u odgojnim obrascima, pa tako današnji roditelji tvrde kako njihovi roditelji nisu bili toliko uključeni u njihov život te da se manje o tome razgovaralo i općenito su roditelji manje znali. S druge strane, istraživanje je pokazalo kako današnji roditelji otvorenije razgovaraju sa svojom djecom, uključujući i o alkoholu.

Upravo je zato u sklopu kampanje izrađen i Vodič za roditelje, potpuno prilagođen roditeljima adolescenata koji doprinosi komunikaciji s djecom, pojašnjava njegova autorica Sonja Jarebica, magistra socijalne pedagogije iz Udruge „Ti si ok“. Vodič otkriva zašto alkohol nije za maloljetnike te pruža informacije o tome kako odgojno postupati, kada i kako argumentirano razgovarati s djecom uzimajući pritom u obzir sve specifičnosti adolescencije te kada i gdje zatražiti stručnu pomoć.

Više o kampanji nalazi se na internetskoj stranici na kojoj je moguće pronaći i Vodič za roditelje.

Hard seltzeri se sastoje od gazirane vode s okusom i alkoholom, čiji je udio između 4 i 6 posto. Također, hard seltzeri su najčešće bez glutena i veganski, a zbog osvježavajućeg okusa i ovih karakteristika postali su jedno od omiljenih alkoholnih pića diljem svijeta.

“Ambicija naše kompanije je – kao što smo istaknuli prošle godine, tržištu ponuditi više od piva, istražujući nova područja i segmente, nudeći alternative našim potrošačima širom svijeta. Naša istraživanja i rezultati velikih tržišta kao što je SAD pokazuju nam veliki potencijal hard seltzera. Zbog toga smo odlučili da ćemo punoljetnim potrošačima iz zemalja Srednje i Istočne Europe uskoro ponuditi alkoholno piće koje rapidnom brzinom osvaja svijet”, istaknuo je Sergey Yeskov, generalni direktor MCBC za Srednju i Istočnu Europu.

Hard seltzeri na tržištu SAD-a pokazuju kontinuirani troznamenkasti rast, dok su se u Europi tek počeli pojavljivati prvi brendovi. Zemlje Srednje i Istočne Europe sve brže prihvaćaju globalne potrošačke trendove, zbog čega će se nova kategorija osvježavajućeg, drugačijeg alkoholnog pića svidjeti potrošačima i u ovom dijelu svijeta, nakon snažne ekspanzije na brojnim drugim područjima.

“Trendovi idu u prilog lansiranju ovakvog tipa alkoholnog pića. Hrvati su sve više svjesniji globalnih trendova, tražeći različite prigode za odgovorno uživanje u konzumaciji alkoholnih pića u društvu – online i offline. Zbog toga vjerujemo da će hard seltzeri postati sve popularniji u budućnosti i kod nas, baš kao i na drugim tržištima diljem svijeta”, dodaje Miroslav Holjevac, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare.

Novi hard seltzer iz Molson Coorsa koji će ovog proljeća biti lansiran u zemljama Srednje i Istočne Europe dolazi u različitim okusima kako bi zadovoljio razne ukuse potrošača i prigode za odgovorno uživanje.

Analizira: Božana Lovaković

Kategorija jakih alkoholnih pića obuhvaća sljedeće vrste: gorki likeri, tzv. biteri, vinjaci (brandy, konjak), gin, likeri, rumovi, rakije, tekile, vermuti, votke, viskiji, mješavine alkoholnih pića (npr. Smirnoff Ice, Bacardi Breezer…, sve mješavine na bazi jakih alkoholnih pića) te likeri na bazi anisa.

U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2019. godine, ukupno kategorija jakih alkoholnih pića bilježi rast vrijednosne i količinske prodaje.

Ako gledamo pojedinačno segmente, najveći rast bilježe gin, gorki likeri i rakija. Najveći segment jakih alkoholnih pića su gorki likeri koji čine trećinu kategorije, slijede ih vinjak, votka, rakija, viski, gin i rum dok su mješavine alkoholnih pića, tekila i vermut najmanji segmenti u kategoriji.

Promatrajući aspekt mjesta prodaje, 55% ukupne vrijednosne prodaje jakih alkoholnih pića ostvaruje se kroz moderne formate (hipermarketi i supermarketi), 39% ostvaruje se kroz tradicionalne formate velikih, srednjih i malih trgovina mješovitom robom, a kroz „convenience“ kanal (kiosci i benzinske postaje) se proda 6% ukupne vrijednosne prodaje.

U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2019. godine, promatrajući vrijednosno, vodeća tri proizvođača zastupala su 50% vrijednosne prodaje u cjelokupnoj kategorije jakih alkoholnih pića. Abecednim redoslijedom oni su Badel 1862, Diageo i Maraska. Privatne robne marke nose 2,4% vrijednosnog udjela.

Neodoljive zavodljive kombinacije koktela

Za izradu koktela najvažnija je kvaliteta samih namirnica koje se koriste. Primjerice, potrebno je kvalitetno jako alkoholno piće, voće, sokovi, tonici, ali svakako je vrlo bitna i kvaliteta leda.

Piše: Kristina Tolj, Udruga konobara i barmena Hrvatske

Kvalitetna kapljica nekog jakog alkoholnog pića uvijek će dobro poslužiti kako bi se zagrijali tijekom nadolazećih zimskih dana. Mirisi cimeta, vanilije i klinčića bude uspavana osjetila, a kombinacije istih stvorene su za uživanje u vrhunskim pićima. Iako su ukusi različiti i postoji nebrojeno pića i njihovih mješavina, neki se trendovi nastavljaju već duži niz godina. Trenutno najpopularnija alkoholna pića su gin i whisk(e)y, kao i kokteli u kombinaciji s njima.

KOKTELI S GINOM

U većini slučajeva gin se nikad ne poslužuje sam, već kao sastavni dio koktela i gin tonica. Brojni popularni kokteli sadrže gin, poput sljedećih: – Tom Collins – za uživanje u ovom osvježavajućem piću potrebni su gin, svježi limun, šećerni sirup i soda. Vrlo je važno da je soda ohlađena kako bi gaziranost bila snažnija. – Negroni – miješanjem gina, Camparija i sweet vermoutha dobiva se ovaj gorko-slatki klasik. – Martini -za pripremu ovog bezvremenskog aperitiva koristi se gin, dry vermouth i maslina ili korica limuna za dekoraciju.

Za izradu koktela najvažnija je kvaliteta samih namirnica koje se koriste. Primjerice, potreban je kvalitetan gin, voće, sokovi, tonici, ali svakako je vrlo bitna i kvaliteta leda. Poželjno je uvijek koristiti svježi led koji će hladiti koktel, ali i koji će se postepeno topiti, što neće dovesti do razvodnjenog pića. Prihvatljivo je led u shakeru koristiti samo jednom, a za pripremu drugog pića staviti ponovno novi led. Svo voće uvijek mora biti čisto, kao i čaše, te cijela oprema koja se koristi za izradu pića. Voće je važno i za vizualni dojam, a ne samo kao dodatak koktelima, s obzirom da se koristi za dekoraciju. Kod pripreme koktela bitno je imati točno određenu, odnosno isprobanu recepturu koje se treba pridržavati.

Kada se receptura dobro nauči, počinju se otkrivati svi elementi koktela. Kiselost, slatkoća i dominantnost baznog pića se prema tome mogu mijenjati u željenom smjeru. Gin se odlično slaže u koktelima zbog svog osvježavajućeg, biljnog i suhog okusa. S obzirom da nije sladak, već je gorkastog okusa, miješanjem sa slatkim voćnim sokovima stvara koktel koji je uravnotežen. To se posebice odnosi na današnje vrijeme kada se pretežito konzumiraju ginovi londonskog stila – koji su izrazito suhi i veoma citrusnog okusa.

Kako su se posljednjih godina ukusi koktela počeli mijenjati od poprilično slatkih i voćnih okusa prema suhim i suptilnijim, gin je postao omiljeno bazno piće i vrlo tražen sastojak među barmenima. Za sve koji bi htjeli isprobati nešto novo, preporuka je mješavina gina s teraninom i tonikom. U ovoj kombinaciji stvara se balans između gorkog i slatkog, a svakako i osvježava nepce.

PLEMENITI VISKI

Whisk(e)y je, s druge strane, piće koje se može posluživati samostalno, ali naravno i u koktelima. Osobe koje vole uživati u čarima ovog plemenitog pića gotovo uvijek će ga piti samog ili ponekad uz koju kocku leda. Entuzijasti oko pitanja posluživanja imaju konkretna i snažna mišljenja. Iako je najbolje uživati u svom viskiju na način koji tko najviše voli, postoje neki pristupi njegovom ispijanju koji doprinose njegovom okusu. Upotreba leda se izbjegava ili se koriste najviše dvije kocke po jednoj čaši. Hlađenje viskija stvara drugačije mirise i okuse, a rezultira gubitkom kompleksnog intenziteta koji je prisutan kada je na sobnoj temperaturi.

Smatra se kako je viski najbolje piti na sobnoj temperaturi. Za poseban doživljaj važna je čaša u kojoj se poslužuje. Preporuka je serviranje škotskog single malta u tasting čašama kako bi se osjetile arome koje pruža ovo jedinstveno piće. Čaša posebno oblikovanog dizajna za whisky doprinosi oštrijom aromom i intenzivnijim mirisima. Američki Bourbon whiskey se fenomenalno slaže uz jednu – dvije kocke leda, nakon koje se pojavljuje blaga kremasta struktura uz note vanilije i meda.

Prije nego se posegne za kapljicom viskija preporuča se prvo pomirisati ga jer je njegov miris izrazito prepoznatljiv i odaje puno tragova o okusu pića. Kada se otpije mali gutljaj, prije nego se proguta, još se jednom preporuča zavrtjeti okus u ustima kako bi se prepoznala slatkoća. Nakon drugog gutljaja već se osjeća aroma vanilije, meda i breskve, a okus koji ostaje na nepcu nakon što se proguta viski daje cjelokupni dojam ovog autentičnog pića.

KOKTELI S VISKIJEM

Što se tiče koktela s viskijem, moglo bi se reći da su zbilja svevremenski. Od Old-fashioneda pa sve do Whiskey Soura, oduševit će sva nepca. – Old-fashioned – to je poznati koktel bogatog, glatkog i svilenkastog okusa. Pri izradi se koristi whiskey (pretežito američki bourbon), kocka šećera ili šećernog sirupa te Bitter Angostura. – Whiskey Sour – kiselkast koktel koji je zbog svog okusa odlična alternativa za sve koji nisu ljubitelji slatkih pića. Za pripremu je potreban viski, svježi sok od limuna, šećerni sirup i po želji bjelanjak, kako bi dobili lijepu gustu strukturu. Na samom kraju, može se ukratko reći kako su od najveće važnosti pri posluživanju (i konzumiranju) jakih alkoholnih pića: receptura, kvalitetni sastojci i tehnike izrade koktela, ali nemojte zanemariti ugodno društvo ili knjigu!

Piše: dr.sc. Jasna Čačić, MBA, direktorica GIUPPH-a

Nakon dvije godine pregovora između Europskog Parlamenta i Vijeća, u svibnju 2019. godine donesena je nova uredba kojom se regulira sektor jakih alkoholnih pića. Uredba 2019/787 objavljena je u svibnju prošle godine, a njenim donošenjem stupile su na snagu i nove odredbe koje se odnose na oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića. One se primjenjuju od 8. lipnja 2019. godine.

RAD NA VODIČU JOŠ TRAJE

Najveći dio odredbi koje se odnose na proizvodnju i označavanje primjenjuje se od 25. svibnja 2021. U međuvremenu, i dalje je na snazi Uredba 110/2008 koja se primjenjuje u onim dijelovima koji nisu mijenjani novom Uredbom ili još nisu stupili na snagu. Zbog kompleksnosti pojedinih odredbi i pojmova definiranih novom Uredbom, Europska komisija je krenula u izradu Vodiča za primjenu Uredbe 2019/787. Njegova svrha je dati smjernice za primjenu odredbi u označavanju, naročito u pogledu složenica, aluzija i mješavina.

Rad na Vodiču je započeo odmah nakon donošenja Uredbe, u lipnju 2019. godine. U izradu su uključene sve zemlje članice te proizvođači iz sektora jakih alkoholnih pića putem svojih predstavnika u relevantnim tijelima. Iako je do sada bilo nekoliko različitih verzija koje su mijenjane i nadograđivane, rad na Vodiču još uvijek traje i očekuje se da će biti gotov do kraja ove godine, a najkasnije početkom iduće godine.

ISPRAVAN PRAVNI NAZIV

Osnovni princip u označavanju jakih alkoholnih pića glasi da se svako jako alkoholno piće može staviti na tržište Europske unije ukoliko je proizvedeno u skladu s osnovnim odredbama Zakona o hrani i posebnim odredbama za jaka alkoholna pića te ukoliko je pravilno označeno. Kod označavanja jakih alkoholnih pića potrebno je voditi računa o pravilima koja proizlaze iz horizontalne Uredbe 1169/2011 poznatije kao Uredbe o informiranju potrošača te odredbi iz zakonodavstva za sektor jakih alkoholnih pića, konkretno Uredbe 110/2008 te Uredbe 2019/787.

Obavezni navodi obuhvaćaju pravni naziv i kategoriju jakog alkoholnog pića. Pravni naziv je naziv pod kojim se jako alkoholno piće stavlja na tržište. Svako jako alkoholno piće mora na deklaraciji imate navedenu kategoriju sukladno Prilogu 1, Uredbe 2019/787. Ukoliko jako alkoholno piće na zadovoljava uvjete ni jedne od 44 kategorije, potrebno ga je označiti s „jako alkoholno piće“.

PRAVNI NAZIV MOŽE BITI:

• dopunjen ili zamijenjen registriranom oznakom zemljopisnog podrijetla;
• zamijenjen složenicom uključujući izraz „liker“ ili „krem“;
• dopunjen drugom složenicom ili aluzijom te izrazima: mješavina, blend, dry;
• dopunjen referencom zemljopisne oznake ili oznake koja je uobičajena u zemlji članici.

Međutim, zabranjeno je proizvod označiti kao Dry Brandy ili Dry Whisky s obzirom na to da svi viskiji moraju biti nezaslađeni kao i brandy – a kod kojih je zaslađivanje dozvoljeno isključivo radi poboljšanja (zaokruživanja) okusa. Na kraju, može se reći da iako Vodič neće imati pravnu snagu, nego će služiti isključivo kao preporuka za pravilnu primjenu odredbi o označavanju iz Uredbe 2019/787, njegovo donošenje je vrlo važno za čitav sektor jakih alkoholnih pića.

I UVOZ I IZVOZ BILJEŽE PORAST

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2019. je na tržište Hrvatske uvezeno jakih alkoholnih pića u vrijednosti od 55.980.651 USD. U istoj godini izvezeno je jakih alkoholnih pića u vrijednosti od 20.278.501 USD. Vanjsko trgovinska bilanca bila je negativna u iznosu od 35.702.150 USD. U 2019. i uvoz i izvoz bilježe porast.

Tako je uvoz jakih alkoholnih pića, vrijednosno gledano, u 2019. bio 9% veći nego prethodne godine. Izvoz je iste godine bio 6% veći nego u 2018. Na slici se može vidjeti kontinuirani rast uvoza u razdoblju od 2010. do 2019. s iznimkom u 2015. S druge strane, izvoz pokazuje oscilirajući trend u promatranom razdoblju, s tim da je najveći izvoz ostvaren upravo u 2019. (slika 1.).

Količinski gledano, u 2019. u Hrvatsku je uvezeno 9.546 tona jakih alkoholnih pića dok je izvoz iznosio 5.172 tona. Uvoz je bio 16% veći u odnosu na 2018. Izvoz je rastao po stopi od 11%. U razdoblju od 2010. do 2019. uvoz kontinuirano raste dok je kod izvoza vidljiv oscilirajući trend.

Najmanji izvoz jakih alkoholnih pića ostvaren je u 2011. godini (3793 t), a najviše se izvezlo u 2019. godini (5172 t). Razlika između uvoza i izvoza se povećava iz godine u godinu, a u 2019. je bila najviša i iznosila 4374 t (slika 2.).