Prekretnica naglašava razvoj i širenje tvrtke i izvan online prodaje, primjećuje agencija dpa. Amazon je osnovao Jeff Bezos 1994. kao online knjižaru, a tvrtka se u međuvremenu transformirala u tehnološku silu.

Walmart i Amazon konkuriraju u prodaji robe široke potrošnje, no div elektroničke trgovine u kratkom se roku proširio i na područja upravljanja podacima, oglašavanja i pretplatničkih usluga.

Njegova podružnica za upravljanje podacima Amazon Web Services ostvarile je prošle godine prihod od gotovo 129 milijardi dolara, pružajući usluge klijentima širom svijeta, uz dodatni poticaj umjetne inteligencije.

Maloprodaja je ipak i dalje središte dio Amazonovog poslovanja, s prihodom online i fizičkih trgovina i naknadama od drugih prodavača u 2025. godini od 464 milijarde dolara. Prihod u segment oglašavanja i Prime pretplata premašio je pak 100 milijardi dolara.

Walmart je pak više od 90 posto svojih prihoda ostvario u fizičkim trgovinama i u maloprodaji na internetu.

Tvrtka je nedavno postala prvi tradicionalni trgovac na malo koji je premašio tržišnu kapitalizaciju od bilijun dolara, a pod vodstvom izvršnog direktora Johna Furnera njezin prihod u SAD-u porastao je u tromjesečnom razdoblju zaključno sa siječnjem za 4,6 posto, odražavajući kontinuirani zamah unatoč sve intenzivnijoj konkurenciji. (Hina) 

Od 2010. Amazon je u Europu uložio 142 milijarde eura, a u proteklim godinama poticaj na ruku mu je išao lockdown koji je potaknuo kupnju putem interneta.

Kompanija će u Europi otvoriti više od 70 centara za dostavu, izjavio je u utorak potpredsjednik globalnog poslovanja za Sjevernu Ameriku i Europu Stefano Perego, odbivši precizirati točan broj i lokaciju novih skladišta. “Slijedit ćemo potražnju”, rekao je.

Proširenje mreže skladišta sastavni je dio Amazonove strategije poboljšanja učinkovitosti skraćivanjem ruta isporuke i automatizacijom centara za dostavu.

Umjetna inteligencija dobra je stvar, izjavio je Perego na Shoptalk konferenciji u Barceloni, uključivši se u žestoku raspravu o prednostima i manama nove tehnologije.

Roboti podižu razinu sigurnosti skladišta i smanjuju potrebu za radnicima čiji bi posao bilo premještanje teških predmeta, uz često ponavljanje istih radnnji. To znači da se mogu usredotočiti na zadaće koje zahtijevaju više vještine, tumači čelnik Amazona.

“Mogućnost kolaborativne primjene umjetne inteligencije ključni je element naše strategije”, rekao je Perego. “Mislim da transformira radna mjesta i nudi bolje poslove u skladištu i logistici, koji traže višu razinu kvalifikacija”, dodao je. (Hina/Reuters)

Amazon ima dominantan položaj na talijanskom tržištu posredničkih usluga i to je iskoristio kako bi među trgovcima na platformi Amazon.it favorizirao svoju logističku uslugu Fulfillment by Amazon (FBA) na štetu logističkih usluga konkurencije. Ujedno su time dodatno ojačali ionako dominantnu poziciju na tržištu.

Kompaniji je zato izrečena novčana kazna od 1,13 milijardi eura, a regulator je najavio i da će joj propisati korektivne mjere čiju će provedbu kontrolirati specijalni povjerenik.(Hina/Reuters)

Dvije kompanije uredile su ugovorima iz 2018. da samo određeni trgovci smiju na Amazonu prodavati Apple i Beats, čime su prekršeni propisi EU-a i ograničena je konkurencija u cijenama, utvrdio je talijanski regulator.

Amazonu je zato izrečena novčana kazna od 68,7 milijuna eura, a Appleu od 134,5 milijuna eura i dvije kompanije moraju ukinuti ograničenja i omogućiti svim prodavačima izvornih Appleovih proizvoda da ih prodaju na Amazon.it-u.

“Kako bismo bili sigurni da naši klijenti kupuju izvorne proizvode, blisko surađujemo s našim partnerima-prodavačima i angažirali smo timove stručnjaka širom svijeta koji surađuju s policijom, carinom i trgovcima kako bi se prodavali samo autentični Appleovi proizvodi”, tvrde u Appleu. Naglašavaju i da nisu prekršili propise o ravnopravnom tržišnom natjecanju.

Amazon je u odvojenom priopćenju objavio da se ne slaže s odlukom talijanskog regulatora, tvrdeći da je njegova kazna “nesrazmjerna i neopravdana”. “Odbacujemo sugestiju da Amazon ima koristi od isključivanja prodavača iz (…) trgovine budući da se naš poslovni model temelji na njihovom uspjehu”, stoji u priopćenju.

“Zahvaljujući sporazumu klijenti u Italiji mogu u našoj trgovini naći najnovije proizvode Apple i Beats i na raspolaganju im je katalog s više od dvostruko više proizvoda, boljim cijenama i bržom isporukom”, poručuju. (Hina/Reuters)

Amazon Web Services (AWS) je sveobuhvatna i široko prihvaćena platforma u oblaku koja nudi više od 200 potpuno opremljenih usluga iz podatkovnih centara u cijelom svijetu, rekao je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, koji će u ime Vlade potpisati Memorandum.

AWS je izrazio želju za uskom suradnjom s Vladom Republike Hrvatske na području digitalne transformacije te u tom kontekstu sklapanje Memoranduma o suglasnosti kakav je već potpisan s drugim članicama Europske unije, rekao je Gršić.

Svrha Memoranduma je promicanje suradnje između AWS-a i Vlade u područjima inovacija i gospodarskog razvoja kroz inicijative za podršku za rad u servisima u oblaku, obrazovanje o digitalnim vještinama budućih generacija, poticanje poslovanja u oblaku, te potporu Vladi u modernizaciji informacijskih tehnologija.

Namjera Memoranduma je uspostava strateške suradnje na području digitalne transformacije javne uprave, digitalizacije, digitalne pismenosti i inovacija.

Potpisivanjem Memoranduma otvara se mogućnost razvoja ljudskih potencijala čiji su poslovi vezani za računalstvo u oblaku, podrške provedbi Nacionalne razvojne strategije kroz razvoj tvrtki koje rade u oblaku, kao i kroz podršku naporima Vlade u modernizaciji IT-a te suradnje na razvoju politika koje su izravno vezane za pružanje usluga računalstva u oblaku slijedeći međunarodne primjere i koristeći prethodno iskustvo AWS-a.

Podsjetimo, za Hrvatsku je Amazon najavio otvaranje ureda u kojem će u prvoj fazi zaposliti 15 radnika na poslovima projektiranja i održavanja infrastrukture oblaka. (Hina)

Početna istraga CMA-a, pokrenuta u svibnju 2020., analizirala je interne sustave i procese nekoliko platformi za identificiranje i rješavanje naručenih ocjena proizvoda.

“Brine nas da čitanje krivotvorenih ocjena možda navodi milijune internetskih kupaca na pogrešne zaključke i da potom troše novac na temelju tih preporuka”, rekao je izvršni direktor CMA-e Andrea Coscelli.

Regulator je danas priopćio i da ga brine što Amazonovi sustavi nisu uspjeli na odgovarajući način spriječiti manipulaciju rang-listama proizvoda i odvratiti prodavače od takve prakse. “Jednako tako, jednostavno nije pošteno ako neke tvrtke krivotvore ocjene kojima se njihovim proizvodima ili uslugama dodjeljuje 5 zvjezdica i time istaknuto mjesto na listi dok tvrtke koje poštuju zakon gube”, dodao je Coscelli.

CMA je prošle godine poduzela mjere kako bi suzbila trgovinu ocjenama proizvoda, što je rezultiralo uklanjanjem određenih grupa s Facebooka, Instagrama i eBaya i zabranom pojedincima da kupuju i prodaju ocjene na njihovim stranicama.

Regulator je naglasio da još nije odlučio jesu li Amazon i Google prekršili zakon o zaštiti potrošača. Ako zaključi da jesu, može poduzeti mjere u rasponu od zahtjeva kompanijama da se službeno obavežu na promjenu politike prema naručenim ocjenama do sudskog postupaka.

Amazon je poručio da će i dalje pomagati CMA u istrazi. “Odlučni smo u namjeri da zaštitimo našu trgovinu i poduzet ćemo mjere kako bismo zaustavili lažne recenzije, bez obzira na veličinu i lokaciju onih su prekršili zakon”, rekao je glasnogovornik.

Google nije odmah odgovorio na zahtjev da komentira istragu. (Hina/Reuters)

Izvršni direktor Jeff Bezos istaknuo je rezultate odjela za usluge u oblaku Amazon Web Services. “U samo 15 godina AWS se razvio u odjel s godišnjim prihodima od 54 milijarde dolara i sada konkurira najvećim tehnološkim tvrtkama u svijetu”, naglasio je Bezos. 

AWS je u prvom tromjesečju povećao prihod 32 posto, na 13,5 milijardi dolara. Kompanije se sve češće odlučuju Amazonu povjeriti posao održavanja tehnološke infrastrukture i očekujemo nastavak tog trenda na prijelazu u razdoblje postpandemijskog oporavka, istaknuo je financijski direktor Brian Olsavsky. 

Na početku pandemije koronavirusa kupci su se okrenuli Amazonovim uslugama dostave kućnih potrepština, a tvrtka smatra da će se trend nastaviti i nakon pandemije, posebno kada su u pitanju namirnice.

U razdoblju zatvorenih fizičkih trgovina Amazon je četiri tromjesečja zaredom nizao rekorde u stavci dobiti, privukao je 200 milijuna pretplatnika na program Prime loyalty i zaposlio više od pola milijuna ljudi kako bi udovoljio pojačanoj potražnji.

Predviđaju da će im operativna dobit u tekućem tromjesečju iznositi između 4,5 i osam milijardi dolara, što uključuje oko 1,5 milijardi dolara troškova povezanih s Covidom-19.

Kompanija je u razdoblju pandemije pojačano kupovala teretne zrakoplove i gradila nova skladišta kako bi bili što bliže kupcima i skratili vrijeme dostave. Planiraju i povećati plaće više od pola milijuna zaposlenih, što će ih koštati više od milijardu dolara.

Kompanija najavljuje i da će ove godine povećati potrošnju na video sadržaje. Potrošači već sada gledaju sadržaj na Amazonu više sati, rekao je Olsavsky. (Hina/Reuters)

Amazon traži zaposlenike za distributivne centre i odjele za marketing, financije i istraživanja, navodi se u priopćenju. Iz tvrtke nisu precizirali koliko točno radnika trebaju u svakom od tih odjela.

Kompanija u Njemačkoj ima četiri istraživačka i razvojna centara, u Aachenu, Berlinu, Dresdenu i Tuebingenu. Američki div internetske trgovine širi poslovanje diljem svijeta. Krajem prosinca 2020. globalno je zapošljavao gotovo 1,3 milijuna ljudi. (Hina)

Sindikati procjenjuju da se Amazonovi sustavi dostave oslanjaju na 40 tisuća radnika, uključujući i one u logističkoj podružnici koja zapošljava većinu od 9.500 stalno zaposlenih Amazonovih radnika u Italiji. Štrajk je organiziran u razdoblju procvata elektronske trgovine, koja je prema podacima milanskog sveučilišta Politecnico u 2020. godini porasla rekordnih 31 posto, na 23,4 milijarde eura.

Sindikati zato traže stroža pravila o opterećenju na poslu i smjenama za vozače koji su izvijestili da dnevno dostavljaju čak 180 do 200 paketa. Odluka o štrajku donesena je nakon kraha pregovora s udrugom poslodavaca Assoespressi koja zastupa dostavne tvrtke.

Marco Odone iz sindikata Uiltrasporti rekao je da je rad obustavljen na svim lokacijama Amazona i da prema preliminarnim procjenama u njemu sudjeluje 70 do 75 posto radnika.

“Trenutno ne tražimo veće plaće, već humaniji raspored rada”, istaknuo je glavni tajnik sindikata FIT-CISL Salvatore Pellecchia. “Ljudi dnevno obiđu najmanje 100 adresa, često ne s jednom, već dvije ili tri dostave paketa. O problemima poput prometnih gužvi i nezgoda da i ne govorimo”, dodaje Pellechio.

Sindikati su pozvali Amazon na razgovore, rekavši da je u konačnici odgovoran za uvjete rada vozača, čak i ako rade za drugu tvrtku.

Amazonova menadžerica za Italiju Mariangela Marseglia istaknula je u pismu kupcima da radnike stavlja na prvo mjesto, kako svoje tako i vanjske, i da nudi sigurno i uključivo radno okruženje, konkurentnu plaću i beneficije.

Otkako je prije deset godina stigla u Italiju, američka je kompanija otvorila više od 40 logističkih centara, potaknuta snažnom potražnjom u zemlji koja inače u tom segmentu maloprodaje zaostaje za ostalim članicama EU-a. Prošloga tjedna Amazon je objavio da će uložiti 120 milijuna eura u novi distribucijski centar u blizini Bergama na sjeveru zemlje, u kojem će u tri godine zaposliti 900 radnika ‘za stalno’.

Od 2010. kompanija je u Italiji uložila 5,8 milijardi eura. U 2019. ostvarila je promet od 4,5 milijardi eura. U međuvremenu sindikalno su organiziranje najavili Amazonovi radnici u SAD-u, u centru za pakiranje u Bessemereu u saveznoj državi Alabami. (Hina/Reuters)

U poslovnoj godini 2017., 250 vodećih maloprodajnih lanaca ostvarilo je ukupno 4,53 bilijuna dolara prihoda, što čini ukupan rast od 5,7 posto, navodi se u izvještaju konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte ‘Globalna snaga maloprodaje 2019’. „Svjetsko je gospodarstvo trenutačno na prekretnici. Sve do rane 2018., svjetsko je gospodarstvo snažno raslo. Inflacija raste na velikim tržištima, vlade mijenjaju svoje monetarne i fiskalne politike i većina novih tržišta suočava se sa znatnom deprecijacijom valute, što upućuje na usporavanje svjetskog gospodarstva u bliskoj budućnosti”, objašnjava Zlatko Bazianec, rukovoditelj hrvatskog ureda i partner u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja. „Za trgovce na malo ta će promjena značiti sporiji rast potrošnje građana, više potrošačke cijene i narušavanje svjetskih lanaca opskrbe. Naravno, učinak galopirajućeg rasta Amazona i sličnih digitalnih alternativa sve se više prepoznaje i u Hrvatskoj.”

VODEĆIH 250

Prvih 10 trgovaca na ljestvici sudjeluje u ukupnim prihodima 250 vodećih s 31,6 posto naspram prošlogodišnjih 30,7 posto. Vodeća tri maloprodajna lanca zadržali su se među vodećih 10 trgovaca na malo. Rast vodećih 10 od 6,1 posto premašio je rast vodećih 250 maloprodajnih lanaca od 5,7 posto. Međutim, ukupna neto profitna marža za vodećih 10 maloprodajnih lanaca bila je manja nego u protekloj godini te u usporedbi s vodećih 250 maloprodajnih lanaca. Tomu je tako uglavnom jer osam od vodećih 10 pripada sektoru robe široke potrošnje brzog obrtaja s niskom maržom, u kojem su marže pod sve većim pritiskom uslijed rastućih troškova, smanjene mogućnosti određivanja cijena zbog povećane tržišne konkurencije i transparentnosti te potrebe za ulaganja u digitalnu transformaciju poslovanja. Najveći udio maloprodajnih lanaca u vodećih 250 potječe iz Europe: 87 društava iz regije nalazi se na popisu (34,8%), u odnosu na 82 društva u 2016. godini. Njemačka ima najveća društva prosječne veličine od 24,7 milijardi dolara, što je znatno više od prosječne veličine vodećih 250 društava koja se bave trgovinom na malo, a koja iznosi 18,1 milijardu dolara.

Od vodećih svjetskih trgovačkih lanaca možemo prepoznati i snažni lokalni rast onih koji su već duže vrijeme prisutni na našem tržištu uz izražajniju financijsku, troškovnu i razvojnu komponentu kao što su: Schwarz grupa (Lidl/Kaufland) na 5. mjestu globalne liste, Metro 26. mjesto, Spar grupa 85. mjesto i dr. Prva godina nakon provedbe nagodbe Agrokora će biti zanimljiva u dimenziji daljnjeg rasta tržišta između domaćih i globalnih trgovačkih lanaca. „Rast diskontera se nastavlja i oni najbrže rastu na listi, klasični model teško prati ovaj tempo i potrebno se mijenjati i tražiti alternativne pristupe.“ ističe Bazianec. „Profitabilnost trgovaca je zbog toga pod još većim pritiskom i mnogi će domaći igrači morati nešto poduzeti zbog troškovne, razvojne i cjenovne prednosti velikih svjetskih lanaca. Modernizacija, digitalizacija i optimiziranje portfelja proizvoda nužno je kako bi mogli odgovoriti na izazovnu dinamiku u prvoj godini nakon Agrokor nagodbe“.

NAJAKTIVNIJI EUROPSKI TRGOVCI

„Vodećih 10 maloprodajnih lanaca djeluje u cijelom svijetu, odnosno posluje prosječno u 13 država u odnosu na 10 država u kojima posluje 250 vodećih”, tvrdi Bazianec. „Europski trgovci na malo i dalje su najaktivniji na svjetskoj sceni jer pokušavaju ostvariti rast izvan svojih zrelih, domaćih tržišta.“ Naš jedini domaći predstavnik je Konzum (Agrokor grupa) na 208. mjestu, koji je uvjerljivo na prvom mjestu u Hrvatskoj.

Tržišna koncentracija i stabilizacija Agrokora

Maloprodaja u Hrvatskoj povećala se za 3,2% u 2018. godini. To je bilo bolje od performansi zabilježenih tijekom drugog vala gospodarske krize koja je pogodila Hrvatsku u razdoblju 2011. – 2014., ali i vidljivo niže u odnosu na rast u 2017. godini.

Može se reći da je 2018. bila relativno dobra godina za Hrvatsku u smislu maloprodaje i ukupne performanse FMCG tržišta. Međutim, većina predviđanja bila je vidljivo viša u odnosu na zabilježene stope rasta, a stvarnost je mnoge razočarala. Tijekom 2018. godine bilo je nekoliko važnih događaja i trendova. Među najvažnijima od njih bila je stabilizacija Agrokora, u kojoj je ostvaren niz važnih poslova te je tijekom ove godine ostvaren i rast poslovanja. Nadalje, maloprodaja na internetu ponovno je ostvarila snažan rast zahvaljujući sve većem broju potrošača koji su spremni platiti za robu i usluge putem interneta. U tekstu koji slijedi obradit će se i teme kao što su utjecaj turističke sezone na opće gospodarske trendove, utjecaj emigracije na životni standard i potrošnju, nominalni rast prosječne plaće, koncentracija tržišta u maloprodaji i očekivanja za sljedećih pet godina.

RELATIVNO SKROMAN RAST

Maloprodaja u Hrvatskoj povećala se za 3,2% u 2018. godini. To je bilo bolje od performansi zabilježenih tijekom drugog vala gospodarske krize koja je pogodila Hrvatsku u razdoblju 2011. – 2014., ali i vidljivo niže u odnosu na rast u 2017. godini. Nadalje, većina procjena tijekom godine sugerirala je da bi rast mogao biti nešto veći nego što je to bio slučaj, posebno zahvaljujući vrlo dobroj turističkoj sezoni i zdravom nominalnom rastu plaća koji je zabilježen tijekom 2018. Međutim, rast je ostao relativno skroman i jedan od najvažnijih čimbenika koji su utjecali na to bila je emigracija.

Naime, oko 50.000 ljudi napustilo je Hrvatsku 2018. godine i to je sigurno imalo negativan utjecaj na ukupnu potrošnju, zadržavajući rast maloprodaje ispod 5%. Budući da su u nešto ranijim fazama razvoja koje pružaju više mogućnosti za rast, trgovci neprehranom zabilježili su bolje rezultate u 2018. godini u usporedbi s trgovcima prehrambenim namirnicama – 3,7% u odnosu na 2,6%. To je također dio šireg trenda specijalizacije koji se događa u maloprodaji u Hrvatskoj. Naime, sve je više velikih trgovačkih lanaca koji prodaju samo nekoliko vrsta neprehrambenih proizvoda. Ove trgovine nude šire portfelje proizvoda i često bolje cijene, tako da ne čudi što ih većina potrošača češće posjećuje. S druge strane, internetska maloprodaja zabilježila je dvoznamenkastu stopu rasta, no o tome će biti više riječi u nastavku.

MALOPRODAJNA SCENA

Događaji unutar i oko Agrokora bili su opravdano jedna od najčešćih priča u Hrvatskoj u proteklih nekoliko godina. Opravdano zato što je tvrtka ogromna i ima potencijal utjecati na brojne ljude, kao i na sveukupne ekonomske procese u zemlji. U 2018. godini konačno smo uočili neke pozitivne pomake i novosti iz tvrtke jer je postigla nekoliko sporazuma i izvijestila da su gotovo svi njezini dijelovi ponovno ostvarili dobit. Cijela grupa uskoro će u potpunosti promijeniti ime u 2019. godini dok će pojedini dijelovi dodati naziv “Plus” nakon svog izvornog imena (primjerice, Konzum će tako postati Konzum plus). Drugi važan trend u maloprodaji je nastavak tržišne koncentracije. Glavni događaj koji je doveo do pada udjela ostalih u 2018. godini zasigurno je bila kupnja poslovnica Bille od strane Spar Hrvatske, u vlasništvu austrijskog Spar Österreichische Warenhandels, koja se dogodila u ožujku 2017. Naravno, udio ostalih u maloprodaji u Hrvatskoj i dalje je prilično visok za zapadnoeuropske standarde, zbog još uvijek relativno visokog udjela malih neovisnih trgovaca na malo, ali to se ubrzano mijenja s modernizacijom hrvatskog maloprodajnog krajolika.

RAST E-TRGOVINE I INTERNETSKE MALOPRODAJE

Tijekom 2018. mogao se uočiti snažan porast broja hrvatskih potrošača koji su spremni kupiti robu i usluge putem interneta. To se jasno vidi u podacima Euromonitor Internationala: internetska maloprodaja porasla je za 11,8% tijekom 2018. godine. Sve veći broj potrošača u zemlji također počinje koristiti maloprodaju mobilnog interneta i to potiče činjenica da se broj korisnika mobilnih telefona također povećava. Konačno, brojni ljudi shvaćaju da je korištenje bankovnih kartica za kupnju robe putem interneta sigurno, a to je pozitivno utjecalo i na rast internetske maloprodaje u posljednjih nekoliko godina te u 2018. godini. Međutim, čak i uz snažan rast u prošloj godini, postotak internetske maloprodaje, kao dijela ukupne maloprodaje, od svega 1,9% ostao je u Hrvatskoj relativno nizak u usporedbi sa zemljama zapadne Europe. Na primjer, taj je postotak iznosio 17% za Ujedinjeno Kraljevstvo, 11% za Njemačku i 9,3% za Norvešku. S druge strane, udio maloprodaje na internetu iznosio je 4,7% u Mađarskoj, 4% u Sloveniji, ali samo 1,2% u Bosni i Hercegovini.

OČEKUJE SE NASTAVAK UMJERENOG RASTA

Očekuje se da će maloprodaja u Hrvatskoj u sljedećih pet godina zadržati slične stope rasta u odnosu na onu zabilježenu u prošloj godini. Na taj će rast utjecati očekivani opći gospodarski rast koji će dovesti do povećanja prosječne plaće, ali i očekivani rast u sektoru turizma. ‘Specijalisti’ za neprehrambene proizvode i dalje će bilježiti bolje rezultate u usporedbi s trgovcima prehrambenih proizvoda, a trendovi modernizacije i specijalizacije nastavit će oblikovati hrvatski trgovački krajolik u nadolazećim godinama. Predviđa se da će internetska maloprodaja zabilježiti dvoznamenkaste stope rasta tijekom većeg dijela razdoblja od 2019. do 2023. što će, naravno, uzrokovati rast njezina vrijednosnog udjela u ukupnoj maloprodaji. Nadalje, očekuje se nastavak trenda tržišne koncentracije u većini potkategorija, posebno u trgovinama na malo.

GODINA POZITIVNIH TRENDOVA

Na pozitivan su trend rasta potrošačkog optimizma i realnoga prometa u trgovini na malo u posljednjim godinama određeni utjecaj imale povoljnije promjene oporezivanja plaća, koje su uslijedile početkom 2015. i 2017. godine, a imale su utjecaj na povećanje kupovne moći stanovništva.

Prema objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u trgovini na malo u studenom prošle godine bio 5,8% veći u odnosu na studeni 2017. godine. Tim rastom nastavljen je uzlazni godišnji trend koji kontinuirano traje od rujna 2014. godine odnosno promet u trgovini na malo raste 51 mjesec za redom, saznajemo iz Hrvatske gospodarske komore. Na spomenuti trend rasta maloprodajnoga prometa djelomično je utjecalo poboljšanje pouzdanja potrošača. Na pozitivan su trend rasta potrošačkog optimizma i realnoga prometa u trgovini na malo u posljednjim godinama određeni utjecaj imale povoljnije promjene oporezivanja plaća, koje su uslijedile početkom 2015. i 2017. godine, a imale su utjecaj na povećanje kupovne moći stanovništva. Uz to, na rast kumulativne razine realnoga maloprodajnoga prometa pozitivno su utjecala turistička kretanja, prema kojima su ostvareni rekordni turistički rezultati (noćenja).

Dodatni doprinos potrošnji dalo je i povećanje neoporezivoga dijela za božićnice i regres, budući da je sve više poslodavaca odlučilo radnicima isplatiti dodatnu plaću, veće božićnice ili bonuse. „Ako se nastavi očekivana dinamika realnoga rasta, razina maloprodajnoga prometa u 2019. godini bila bi veća (za 0,3%) u odnosu na razinu prometa iz 2008. godine, čime bi se nakon dugih 11 godina dosegla razina prometa u trgovini na malo iz 2008. godine“, otkriva Tomislava Ravlić iz HGK te dodaje kako je u prvih jedanaest mjeseci 2018. godine realan promet u trgovini na malo bio 3,8% veći u odnosu na isto razdoblje 2017. Osvrnuvši se na minule blagdane, Ravlić napominje kako je „potrošnja u prosincu dosegnula rekordnih 14,85 milijardi kuna, što je rast za više od milijardu kuna u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Prema podacima Porezne uprave iz sustava fiskalizacije, to na godišnjoj razini predstavlja porast za više od 7 posto, s obzirom da je potrošnja u prosincu 2017. iznosila 13,79 milijardi kuna.“

NAJVAŽNIJI GOSPODARSKI PROCES 2018.

Kao što smo već ranije istaknuli, lanjsku je godinu obilježila nagodba vjerovnika u Agrokoru, koja je na skupu Gospodarstvenik godine u Zagrebu proglašena za najvažniji gospodarski događaj 2018. godine. Fabris Peruško, izvanredni povjerenik Agrokora smatra da nagodba vjerovnika i sve ono što joj je prethodilo – od donošenja Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH preko zahtjevnih pregovora do izglasavanja nagodbe u srpnju, kao i njezine pravomoćnosti u listopadu – doista predstavlja najvažniji gospodarski proces koji se u Hrvatskoj događao tijekom 2018. godine.

nagodba vjerovnika u Agrokoru na skupu Gospodarstvenik godine proglašena JE za najvažniji gospodarski događaj 2018.

„Kao društvo smo pokazali da znamo odgovoriti na velike izazove i na taj način spriječiti kolaps najvećeg sustava u regiji i posljedice na gospodarstva četiri države. Vlada RH, financijski vjerovnici, dobavljači, zaposlenici, savjetnici i izvanredna uprava – svi su oni uložili napore da dođemo do nagodbe i kroz nju osiguramo održivo poslovanje Agrokora u budućnosti. Nije bilo lako, opseg posla je bio ogroman, a rokovi kratki. Bilo je napetosti, odricanja i kompromisa, ali je na koncu 80 posto vjerovnika na ročištu glasali za nagodbu, čime su pokazali kako smo postigli dobar dogovor. Stoga, u ime svih sudionika toga procesa, s velikim zadovoljstvom primam ovu nagradu i koristim priliku da im se još jednom svima iskreno zahvalim na doprinosu koji su dali. Velika prilika nakon ovoga procesa je da se, uz određene nadopune Zakona o izvanrednoj upravi, Hrvatska sa znanjem i iskustvom koje sada ima, može etablirati kao poželjno mjesto u europskom prostoru na kojem se mogu pravno sklapati nagodbe vjerovnika kod velikih restrukturiranja, što je poslovna prilika za RH“, zaključio je Peruško.

NAJGOSPODARSTVENIK 2018.

Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke proglašen je gospodarstvenikom godine prema izboru čitatelja Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika. Ova prestižna nagrada kruna je iznimno uspješne poslovne godine Podravke i potvrda izvrsnosti u svim segmentima poslovanja. „Ovo je veliko priznanje za mene osobno i za sve moje Podravkaše, jer naši su uspjesi i postignuća rezultat vrijednog rada i truda svih zaposlenika Podravke. A ove smo godine napravili jako puno; od povijesno dobrih poslovnih rezultata, nadogradnje naših vrhunskih brendova, jačanja partnerstva s domaćim poljoprivrednicima do značajnog poboljšanja prava zaposlenika. Kada sam 2017. godine ponovno došao u Podravku, sa svojim sam timom postavio velike ciljeve uvjeren da Podravka može puno više. Uspjeli smo to i dokazati i na to sam neizmjerno ponosan“, ističe Marin Pucar.

Od kada je u veljači 2017. godine Marin Pucar preuzeo vođenje Podravke, kompanija bilježi pozitivne trendove na svim razinama poslovanja. U devet mjeseci ove godine ostvaren je rast prihoda od prodaje za 95 milijuna kuna, organski rast od 107 milijuna kuna te neto operativna dobit od 186 milijuna kuna, što je najbolji operativni rezultat i najviša operativna dobit u dugogodišnjoj Podravkinoj povijesti. Također, značajno su poboljšana prava i materijalni status zaposlenika Podravke te je najniža plaća zaposlenika sada veća za 1000 kuna. Ujedno, kao generator razvoja domaće poljoprivredne proizvodnje, Podravka kontinuirano jača partnerstvo s domaćim poljoprivrednicima kako bi do 2022. godine ostvarila udio od 100 posto domaće sirovine u svojim gotovim proizvodima. „U ovoj i godinama koje dolaze planiramo nove velike iskorake, kroz daljnji organski rast, jačanje izvoza, daljnji razvoj naših brendova i investicije. Također, u ovoj ćemo godini investirati novih 30 milijuna kuna za poboljšanje standarda zaposlenika, najvrjednijeg resursa naše kompanije. Podravka je jedan od važnih čimbenika i pokretača pozitivnih trendova u hrvatskom gospodarstvu, a tu ulogu ćemo još snažnije potvrditi u idućoj i narednim godinama“, poručuje Pucar.

NAJINOVACIJA ZA TRANSFORMACIJU DUHANSKOG TRŽIŠTA

Hrvatsko maloprodajno tržište duhanske industrije u prošloj je godini obilježila velika inovacija kompanije Philip Morris International koja je predstavila svoj prvi bezdimni proizvod – uređaj za grijanje duhana pod nazivom IQOS. Riječ je o tehnološkoj inovaciji koja predstavlja i sasvim novu kategoriju proizvoda na hrvatskom tržištu. „IQOS je elektronički uređaj koji koristi sofisticiranu tehnologiju za grijanje posebno pripremljenog duhana te on grije, a ne izgara duhan. Naime, duhan u cigareti gori pri temperaturi oko 800°C, stvarajući dim koji sadrži štetne sastojke. IQOS grije duhan na puno nižoj temperaturi, ispod 350°C, stvarajući aerosol koji sadrži nikotin, ali bez gorenja, pepela ili dima. Grijanje pri toj temperaturi omogućava oslobađanje pravog okusa duhana, a s obzirom da se duhan grije, a ne gori, razine štetnih sastojaka su značajno smanjene u odnosu na dim cigarete. Naše studije vezane uz IQOS su vrlo napredne i pokazuju u smjeru smanjenja rizika. Sukladno našim dosadašnjim saznanjima, iako nije bez rizika, IQOS predstavlja bolju alternativu nastavku pušenja cigareta“, pojašnjavaju iz Philip Morris Internationala te otkrivaju kako trenutno, diljem svijeta, isključivo IQOS koristi gotovo 6 milijuna odraslih korisnika, što ga čini najuspješnijom bezdimnom alternativom danas. „Dostupan je u preko 40 zemalja širom svijeta, a najveći je uspjeh zabilježen u Japanu. Kada govorimo o Hrvatskoj, povratne informacije potrošača su također ohrabrujuće te možemo biti zadovoljni rezultatima. Naš je fokus jasan, a to je ostvarivanje vizije budućnosti bez dima cigarete i u skladu s time, budućnost kompanije gradimo upravo na proizvodima bez dima i njihovoj daljnjoj komercijalizaciji“, poručuju iz kompanije.

Rast vrijednosti FMCG tržišta

GfK bilježi 2,4% rasta vrijednosti FMCG tržišta na kupovinama za potrebe kućanstva u 2018. godini. Ukupni broj kupovnih transakcija FMCG proizvoda za potrebe kućanstva kreće se na razini 450 milijuna transakcija.

GfK bilježi 2,4% rasta vrijednosti FMCG tržišta na kupovinama za potrebe kućanstva u 2018. godini. Ukupni broj kupovnih transakcija FMCG proizvoda za potrebe kućanstva kreće se na razini 450 milijuna transakcija. U grupi trgovaca s rastom vrijednosti do 5% nalaze se Konzum Super, Kaufland, Plodine i dm. U grupi s rastom 5-10% nalaze se Lidl, Tommy i Studenac dok Spar, Muller i Bipa čine posebnu grupu s rastom iznad 10%. Na razini formata primjetne su značajne promjene. Specijalizirane trgovine rastu iznad 10%, drogerije i mesnice 5-10%, a pekarnice i tržnice rastu do 5%. Kada analiziramo usporedne podatke za prvu polovicu 2018. (Graf 1) vidimo da FMCG tržište u kontekstu CEE zemalja najveći rast bilježi u Rumunjskoj. Mađarska, Slovačka i Češka također značajno rastu. Hrvatska prati ovaj trojac s 3-postotnim rastom koji se do kraja godine nešto smanjio.

Nakon niza godina kontinuiranog rasta promo pritiska u Hrvatskoj, (Graf 2) koji je u 2016. dosegao 44%, 2017. donosi smanjenje promocija koje se nastavlja u 2018. u kojoj promo pritisak iznosi 39%. Za usporedbu, na prvoj polovici 2018. vidljivo je kako Češka sad već tradicionalno predvodi u promocijama (51%) dok je rumunjsko tržište obilježeno najnižim promo pritiskom (18%). Kada izračunamo promo pritisak vodećih trgovaca u Hrvatskoj koristeći Promo indeks (Graf 4), gdje je baza najviši zabilježeni promo pritisak (u ovom slučaju to je Bipa), vidljivo je da je najmanji u dm-u. Slijedi Ultragros, zatim NTL pa Tommy. Plodine i Kaufland imaju najveći promo pritisak među trgovcima robom široke potrošnje.

Nakon dvogodišnje stagnacije i pada, trgovačka marka u Hrvatskoj ponovno raste u 2017. (Graf 3) te nastavlja rast i u prvoj polovici 2018. kada doseže 25%. Afinitet hrvatskih kupaca prema kupovini trgovačkih robnih marki sličan je onome kupaca u Češkoj (23%) dok su u Mađarskoj i Slovačkoj trgovačke marke još snažnije. U susjednoj Srbiji drže 9%. Kada analiziramo PL vodećih trgovaca u Hrvatskoj koristeći Promo indeks (Graf 5), gdje je baza najviši zabilježeni udio PL-a u prometu trgovca (u Hrvatskoj je to, naravno, Lidl), vidljivo je da je KTC trgovac koji 100% vrijednosti ostvaruje kroz prodaju brendiranih proizvoda. Slijede Ultragros, Plodine i Kaufland dok je dm trgovac s drugim najvećim PL udjelom nakon Lidla.