Razgovarala: Marija Sedlar

Protekla je godina dana od pojave koronavirusa. Za početak – kako je epidemija promijenila retail?

Malo bi bilo govoriti o promjenama. Ova epidemija i njome izazvana kriza, s kojom se suočavamo u posljednjih 10-12 mjeseci, izazvale su dugoročne strukturne promjene u retailu.

Te promjene zahtijevaju od trgovaca da odgovore na 3 ključna pitanja, kako bi osigurali svoju konkurentsku poziciju u periodu prema oporavku: Koliko dugo će korona kriza trajati; Kakvi trendovi su do sada proizašli iz krize i kakve su očekivane dugoročne posljedice tih promjena? te: Kakve strateške i operativne odluke trgovci moraju donijeti da bi mogli uspješno konkurirati ostalim trgovcima i osigurati kontinuirani i profitabilni rast ubuduće? Konkretno, kada govorimo o strukturnim promjenama, jedna od ključnih je visoki rast e-commerca jer su se navike potrošača fundamentalno i ubrzano mijenjale i fokus kupaca u proteklim se mjesecima sve više odmicao od fizičkih trgovina (kupci izbjegavaju često ići u dućane).

Recesija uzrokuje sve veći fokus na vrijednosni segment ponude, tj. cjenovno povoljniji asortiman, što jača ulogu i učinak trgovačkih robnih marki u strukturi prodaje, dok se ujedno stvorio veliki pritisak na asortiman sa sporijim obrtajem, tzv. long tail. Opskrbni lanci postaju lokalizirani i fleksibilni. Sve te promjene ujedno pred trgovca postavljaju napredne analitičke zahtjeve (advanced analytics, AI & Machine Learning), kao neophodni ‘imperativ’ za konkurentno poslovanje i odluke u okruženju, gdje se potrošačke navike i konkurentsko okruženje mijenjaju skoro pa iz mjeseca u mjesec.

Prateći potrošače u regiji i globalno, kako su oni reagirali na novonastalu situaciju?

Reakciju potrošača na epidemiju najbolje možemo sažeti u 4 potrošačka trenda koji ključno determiniraju retail industriju:
Refokusiranje vremena i novca na potrošnju kod kuće – zbog restrikcija, potrošači provode puno više vremena doma (>60% kupaca u prosjeku se izjašnjava da izbjegavaju mjesta ‘gdje ima puno ljudi’);
Financijska nesigurnost promijenila je način na koji potrošači upravljaju s raspoloživim dohotkom i kako percipiraju financijsku budućnost (>80% potrošača u prosjeku očekuje da ćemo se suočavati s ekonomskom krizom izazvanom koronavirusom);
Fokus na zdravlje i čistoću – neizvjesnost zbog zdravstvene situacije drastično je utjecala na to koliko često kupci kupuju određene kategorije proizvoda, kao što su npr. proizvodi za zdravlje i čišćenje (npr. > 50% potrošača je prije dva mjeseca bilo mišljenja da će se zdravstvena situacija zbog korone još pogoršavati);
Ubrzanje e-trgovine – svakako jedan najznačajnijih trendova. Restrikcije su uzrokovale veliki skok i ubrzanje e-commerca, za trećinu se povećao njegov stupanj penetracije, što je rezultiralo iznimnim porastom e-trgovine u prehrambenim kategorijama. Osim toga, prosječna potrošačka košarica povećala se u svim prodajnim kanalima, ali su potrošači smanjili frekvenciju kupovine.

Kako je epidemija utjecala na njihovo ponašanje u kupovini?

Promijenjene potrošačke navike i navedeni trendovi utjecali su na to da su neke od kategorija proizvoda i usluga izašli kao pobjednici, a neki kao gubitnici korona krize. Među gubitnicima su, prije svega, sektori pogođeni restrikcijama uvedenim zbog epidemije te činjenicom da su ih potrošači s niskom kupovnom moći brzo ‘napustili’.

Govorimo o HoReCa kanalu i restoranima, turističkim uslugama i putovanjima, a kod kategorija proizvoda to su svakako odjeća i obuća, s padom od 10% u usporedbi s 2019., luksuzne kategorije poput nakita i beauty proizvoda i poklona, gdje je pad prodaje bio od 5% pa sve do 30%. U kategoriju ‘korona pobjednika’ spadaju prehrambeni proizvodi s 5% rasta prodaje, dok su kategorije poput hrane i proizvoda za njegu kućnih ljubimaca, elektronika te proizvodi u kategoriji sportske opreme, bilježili stope rasta između 15-20% u usporedbi s 2019., a prodaja kategorija proizvoda vezanih za dom i vrt bila je veća čak 30%.

Ubrzana digitalna transformacija zahvatila je brojne industrije – kako je transformirala retail i utjecala na potrošače?

Danas kao potrošači očekujemo da možemo kupiti bilo što (kod kuće, na putu, preko mobilnoga telefona), da nam to može biti dostavljeno bilo kamo (u dom, do auta, click & collect usluge) u vrijeme koje nam najviše odgovara (dostava u istom danu…). To znači da trgovci moraju osigurati jak i učinkovit omnichannel model koji se temelji na pravoj višekanalnoj strategiji, s pravim znanjima, sistemima i alatima, kako bi se mogli natjecati u tome tko najbolje ispunjava naša očekivanja.

Drugim riječima – budućnost retaila je digitalna. Što nikako ne znači da fizički formati trgovina gube na važnosti – apsolutno ne! Fizički formati ostaju kičma svakog trgovca, ali će uloga tih formata biti maksimizacija učinaka omnichannel strategije retailera, osiguravanje odličnog omnichannel kupovnog iskustva te će ujedno fizičke trgovine sve više postajati jedan od glavnih pokretača uspješnoga e-commerce trgovanja. Zbog ubrzane digitalne transformacije uzrokovane koronakrizom e-commerce je eksplozivno rastao, pa smo, primjerice, na tržištu poput SAD-a doživjeli 10 godina vrijednosti rasta e-commerca u samo tri mjeseca.

Nadalje, novi su potrošači počeli kupovati putem online kanala, pa je u ožujku 2020. oko 40% svih online kupaca bilo ‘novih’, dok je u prosincu naše istraživanje u SAD-u pokazalo da se 99% ispitanih kupaca izjašnjava da već kupuju online. Štoviše, trećina ih kupuje online barem jednom mjesečno, a između 50-60% svaki tjedan. Istraživanja pokazuju da više od 70% svih ispitanih kupaca planira ubuduće kupovati još češće online. Ne iznenađuje podatak da se i za našu SEE regiju, pa čak i pod pretpostavkom konzervativnog predviđanja budućeg rasta, očekuje najmanje 10-15% godišnji rast e-commerce prodaje u razdoblju do 2024., što znači skoro dvostruko povećanje ovoga tržišta do 2024., u usporedbi s 2019. godinom.

Svi prizivamo i očekujemo što brži povratak „na staro“. Kada je u pitanju retail industrija – ima li povratka na staro?

Promjene potrošačkih navika izazvane koronakrizom u velikoj će se mjeri nastaviti i u post-korona razdoblju. Naime, potrošači kontinuirano povećavaju učestalost kupovine online i šire asortiman proizvoda koje kupuju ovim putem. Osim toga, kupci otkrivaju prednosti online kupovine: njezinu kvalitetu, pristupačnost i sigurnost. A sve to ne promatramo samo kod mlađih generacija potrošača, nego su ti trendovi relativno balansirano zastupljeni kod svih generacija kupaca.

Ako govorimo o online kupovini namirnica, tu se očekuje veći ‘povratak na stanje prije koronakrize’, pa će se prema našim predviđanjima najvjerojatnije zadržati između 25-50% nove online potražnje. Naime, više od 90% kupaca ispitanih u našem istraživanju naznačilo je da će smanjiti online potrošnju u okviru kupovine namirnica nakon ukidanja restrikcija. No, da odgovorim na vaše pitanje – ne, nikako nije realno očekivati povratak ‘na staro’. Retaileri koji se nisu uspjeli prilagoditi novoj realnosti neminovno će gubiti jer jednostavno neće moći odgovoriti na očekivanja i potrebe kupaca. Tko želi osigurati udio budućeg rasta u retailu, bez uspješne i učinkovite e-trgovine – neće uspjeti.

Prema saznanjima BCG-a diljem svijeta, koji su ključni faktori potrebni za uspješno poslovanje u FMCG/ RETAIL industriji i u izvanrednim prilikama?

Vratimo se na ključna četiri potrošačka trenda uzrokovana koronakrizom iz drugog pitanja: kako bi trgovci uspješno odgovorili na te trendove i stvorili zdravu osnovu za rast u periodu oporavka i poslije toga, fokus bi trebao biti na 7 ključnih mjera, kojima trgovci trebaju:
– Prilagoditi svoj asortiman i formate, kako bi mogli bolje adresirati nove potrebe potrošača
– Zadržati organizacijsku agilnost, koja je bila potrebna u razdoblju krize, te osigurati korištenje podataka kako bi osigurali brže i bolje odluke od konkurencije
– Jasno definirati svoju ‘value’ ponudu kupcima, koji zbog krize i financijske neizvjesnosti postaju cjenovno još osjetljiviji
– Agresivno i jako efikasno upravljati troškovima, kako bi osigurali stabilnu likvidnost u vidu neizvjesnih promjena u zdravstvenoj i/ili ekonomskoj situaciji
– Nastaviti s redefiniranjem kupovnog iskustva unutar svojih trgovina, s ciljem osiguranja zdravlja svojih kupaca i zaposlenih (uključujući zaposlene u potpornim poslovnim funkcijama u korporativnom centru)
– Kontinuirano poboljšavati ponudu i profitabilnost svog e-commerce modela kroz inovacije poslovnog modela, ponude i usluga – Graditi mrežu trgovina budućnosti, koja će se temeljiti na fleksibilnom i robusnom lancu opskrbe.

Građani, među kojima su i poduzetnici kojima je onemogućen rad, sve teže podnose ograničenja i prosvjeduju protiv epidemioloških mjera. Što možemo očekivati u narednim mjesecima, kako se postaviti i u isto vrijeme sačuvati zdravlje i ljudske živote?

Jasno je da se očekivani brzi oporavak, kojem smo se nadali već u 2021., najvjerojatnije neće ostvariti. Realnije je očekivati oporavak u 2022., a to za retail industriju znači dodatni pritisak potaknut promijenjenim trendovima kupaca. Još će se više povećati pritisak na to kako optimizirati prodajnu mrežu i kako redefinirati formate. Pandemija koronavirusa nas je „katapultirala“ 5-10 godina unaprijed u digitalnu budućnost. To zahtijeva fundamentalnu transformaciju – kakve strateške ciljeve postaviti u jako neizvjesnoj budućnosti? Kako redefinirati poslovni model, digitalizirati poslovanje i strategiju te pomoći zaposlenima da dobiju potrebna digitalna znanja i sposobnosti? Ali, u središtu svega su ljudi, svima nama je koronavirus okrenuo život ‘naglavačke’ i uz svu neizvjesnost i strah te brze promjene stvara veliki psihološki pritisak na naše zaposlene.

Dok su se tvrtke u početnoj fazi pandemije relativno uspješno fokusirale na zaposlene, s ciljem očuvanja njihovog zdravlja i sigurnosti, u fazi oporavka ljudi moraju ostati u fokusu business lidera. Ne samo u smislu zaštite ljudskih života i zdravlja, nego i u smislu pomoći zaposlenima, treba ponovno sagraditi samopouzdanje te stvarati okruženje i kontekst u kojem će oni biti motivirani, kreativni i angažirani.

Transformacije, koje će na prvo mjesto postavljati ljude, jedan su od ključnih faktora uspjeha ne samo za period oporavka, nego i u novoj post-korona realnosti. A samo na osnovi takve ‘people-centric’ uspješne transformacije moći ćete pobijediti koronakrizu, pobijediti u ‘utrci’ za novog potrošača, ubrzati digitalizaciju, transformirati model poslovanja i biti sposobni kao organizacija suoblikovati budućnost društva i okoline u kojoj djelujete, s aktivnim doprinosom u rješavanju globalnih izazova, poput klimatskih promjena, održivosti i socijalne neravnopravnosti.

Koji su najveći izazovi i budućnost FMCG/RETAIL industrije?

Očekujemo da će 5 fundamentalnih promjena determinirati i oblikovati FMCG konkurentno okruženje:
– Sve zahtjevnija potrošačka očekivanja – potrošači sve više očekuju ciljanu, personaliziranu ponudu proizvoda, koji su relevantni za njih;
– Radikalna promjena u strukturi prodajnih kanala – koronavirus je ubrzao promjene u retail channel mixu, što vodi ka sve većem fokusu na online trgovinu i iskustvenu kupovinu te odmicanje od tradicionalnih fizičkih formata;
– Kontinuirana erozija tradicionalnih prednosti koje se temelje na veličini – npr. višak raspoloživih kapaciteta i cjenovno dostupan digitalni marketing omogućava manjim tvrtkama da konkuriraju velikim brendovima;
– “AI-powered“ revolucija poslovnih modela – nove AI tehnologije stvaraju nove konkurentske prednosti te fundamentalno mijenjaju poslovne modele
– Povećani fokus na socijalno angažirane teme – potrošači očekuju od FMCG lidera da imaju jasne odgovore na klimatske promjene, socijalnu neravnopravnost, trajne posljedice koronakrize…

Tko će biti pobjednici FMCG industrije u budućnosti?

Da bi (p)ostali pobjednici, FMCG igrači koji žele uspjeti u pretvaranju navedenih FMCG izazova u svoju prednost i prilike za daljnji i profitabilni rast, moraju se fokusirati na transformaciju koja se temelji na 5 strateških imperativa: postati „alwayson“ portfolio manager. Treba restrukturirati i prilagoditi portfelj brzorastućim kategorijama i reinvestirati u izgradnju vodećih brend pozicija. Potrebno je nanovo definirati demand model – unaprijediti znanje o potražnji s ciljem razvijanja diferenciranog razumijevanja kupaca i redefinirati korisničko iskustvo prosječnog kupca.

Nadalje, treba izgraditi poslovni model za profitabilno adresiranje potražnje, koristeći nove tehnologije s ciljem redefiniranja go-to-market modela i Net Revenue Management modela te koristiti AI tehnologiju za izgradnju Bionic poslovnog modela – proširiti prednosti AI preko poslovnih sistema te uspostaviti agilne načine poslovanja.

Zaključno, treba pretvoriti strategiju održivosti (sustainability) u konkurentsku prednost – postati lider na području društvene i klimatske održivosti i time ujedno smanjiti rizike povezane s lancem opskrbe. Ali, sve navedeno je nemoguće, ako zaboravimo ono najvažnije – a to su naši ljudi, sve počinje i završava s njima.

Razgovarala: Marija Sedlar

Što se sada može vidjeti – kako su reagirali potrošači s pojavom koronavirusa, što su najviše kupovali i jesu li racionalno trošili ili nisu?

Novi koronavirus je uvelike utjecao na stavove o higijeni, zdravlju, društvenim odnosima, putovanjima i pripravnosti za kriznu situaciju, koji su se iz temelja promijenili. Potrošači, u pravilu, u nesigurnim i recesijskim vremenima povećano troše na ‘neophodnu’ robu. Tako smo mogli vidjeti da su potrošači masovno kupovali prekomjerne zalihe određenih proizvoda, kao npr. toaletnog papira, koji je bio broj jedan na kupovnim listama diljem svijeta. Ubrzo je postalo jasno da je takvo kupovanje iracionalno, budući da nije bilo potrebe za gomilanjem proizvoda. Međutim, u stanju panike i neizvjesnosti, potrošači kupuju ono što smatraju neophodnim te se žele osigurati da će imati sve potrepštine u slučaju najgorih scenarija.

Boston Consulting Group redovito provodi ispitivanja stavova potrošača u Sjevernoj Americi i Europi, kako bismo bolje razumjeli ponašanje potrošača vezano uz Covid-19. Na pitanje na koje kategorije planiraju trošiti više nego uobičajeno, potrošači su na vrhu liste naveli kupovinu svježe hrane, pakirane hrane, preventivnu zdravstvenu zaštitu, vitamine, proizvode za kućanstvo, proizvode za opskrbu kućnih ljubimaca, kao i generalno štednju i obrazovanje.

Što se tiče kategorija na koje planiraju trošiti manje, potrošači su naveli luksuzne proizvode, modu, prijevozna sredstva i putovanja, restorane, kockanje, duhan, kućno uređenje i zabavu izvan kuće. Također smo pratili nedavni razvoj kretanja u maloprodaji. Trend potvrđuje gore spomenuto – osnovni (prehrambeni) trgovci pokazuju imunitet i bilježe rast prodaje (u prvim tjednima Covid-19 krize), zbog prelaska na konzumaciju hrane isključivo kod kuće, kao i zbog gomilanja namirnica za vrijeme karantene.

Nakon početnog zaleta, prodaja u trgovinama namirnicama se smanjuje te se vraća prema istim razinama u relevantnom razdoblju prošle godine. S druge strane, internetska trgovina nastavila je s rastom prometa i prodaje, ali različitim stopama u svim zemljama, ovisno o razini ponude e-trgovine i kvalitete isporuke.

Kako se promijenilo ponašanje potrošača – može li se već sada vidjeti kako je proteklo iskustvo s karantenom utjecalo na njihove navike?

Covid-19 kriza je utjecala na ponašanje potrošača na način da je znatno ubrzala kupovinu namirnica i ostalih proizvoda putem e-trgovine. Također, kriza je potaknula značajan rast u uslugama dostave gotove hrane. Nadalje, drastična promjena se dogodila u učestalosti kupovine – umjesto odlaska u trgovine 2-3 puta tjedno, potrošači su smanjili broj odlazaka na otprilike jednom tjedno. Za sve ove promjene možemo očekivati da će imati dugotrajan utjecaj – e-trgovina će se dalje razvijati kao jedan od značajnijih kanala prodaje, dostava hrane će nastaviti biti popularnija nego prije krize, a možemo očekivati i da će se učestalost odlazaka u trgovine dugotrajno smanjiti. Što se tiče retail formata, razvoj je uvelike odraz trendova koji su bili prisutni i prije krize – najveći formati poput hipermarketa gube na popularnosti dok manji formati i diskontni formati rastu. Za vrijeme krize, diskontni formati su još više dobili na popularnosti zbog cjenovne prednosti te zbog šire ponude proizvoda vlastite marke, oko kojih se percepcija sve više pozitivno razvija.

I Hrvatska bilježi rast online kupovine. Je li ovo krajnji trenutak da se trgovci više orijentiraju na online poslovanje?

Za retailere pitanje više nije trebaju li ili ne razviti prisutnost u e-trgovini, već koliko brzo to mogu učiniti. I prije Covid-19 krize, e-trgovina je bila jedna od brže rastućih industrija, u kojoj se očekivao značajan napredak u regiji, pa tako i u Hrvatskoj. Nakon krize, izvjesno je da će e-trgovina rasti još brže i postati jedan od značajnijih kanala u maloprodaji. Budući rast će biti potaknut promjenama u percepciji potrošača: novi potrošači po prvi puta kupuju putem interneta, a potrošači koji su već bili aktivni proširuju raspon i količinu proizvoda koje kupuju online. Također, potrošači će nakon ove krize još više uvidjeti prednosti e-trgovine u smislu kvalitete, pogodnosti i sigurnosti kupovine.

Specifičnost lokalnog tržišta je niska stopa razvoja e-trgovine i trenutni manjak jakog lokalnog igrača s kvalitetnom uslugom i ponudom, zbog čega se mnogi kupci okreću prema globalnim gigantima poput Amazona i Alibabe koji mogu zadovoljiti njihove potrebe. Međutim, s očekivanim rastom lokalnih igrača u e-trgovini, očekuje se i smanjenje tržišnog udjela globalnih kompanija te povećanje konkurencije na lokalnoj razini. Na kraju ne smijemo zaboraviti da svaki kupac želi na kućnu adresu dobiti široki asortiman proizvoda, po povoljnim cjenama i s kratkim rokovima dostave – zbog toga će onaj igrač koji uspije riješiti dostavu na brz i efikasan način dobiti povjerenje kupaca.

Jesu li trgovine neprehrambenim proizvodima najviše pogođene u FMCG-u za vrijeme epidemije? Mogu li se i kako pripremati za eventualni drugi val?

Za razliku od trgovaca u osnovnoj maloprodaji (trgovci namirnicama), trgovci na malo neprehrambenim proizvodima (npr. robne kuće, trgovine odjećom, proizvodima za ljepotu i proizvodima za kuću) suočili su se s poteškoćama, a to se vidi iz pada prodaje tijekom ožujka i travnja (primjerice, pad od oko 40 posto u trgovinama mješovitom robom te pad od oko 60 posto u trgovinama odjećom, modnim dodacima i kozmetičkim proizvodima na tržištu SAD-a). Izgledno je da će trgovci neprehrambenim proizvodima ostati u nepovoljnom položaju. U budućnosti, jednu od glavnih razlika između pobjednika i gubitnika u trgovini neprehrambenim proizvodima činit će e-poslovanje, to jest mogućnost orijentiranja direktno prema potrošaču (“direct to consumer”). Razvoj e-trgovine bit će izuzetno bitan neovisno o tome hoće li doći do drugog vala epidemije, međutim, ako se drugi val dogodi, sposobnost trgovanja online može značiti opstanak pojedinih kompanija.

Kako kriza utječe na zaposlene u retailu – trebaju li se bojati otkaza?

Dok u trgovinama živežnim namirnicama nije došlo do smanjenja broja zaposlenih, u trgovinama neprehrambenim proizvodima moglo se očekivati da će biti otpuštanja, s obzirom na period zatvaranja fizičkih trgovina. Međutim, budući da možemo očekivati da će se trend automatizacije i digitalizacije poslovanja nastaviti, a moguće i ubrzati, možemo očekivati da će dugoročno biti utjecaja na broj zaposlenih u svim tipovima maloprodaje. Nadalje, očekivani ubrzani trend rasta u e-trgovini značajno će utjecati na broj zaposlenih, budući da će neke trgovine trebati manje radnika u klasičnim brick-and-mortar trgovinama, ili će čak u cijelosti smanjivati ukupan broj trgovina.

Kupci su se okrenuli domaćoj proizvodnji i OPG-ovima. Mogu li domaći kupci kupovinom lokalnih proizvoda pripomoći rastu gospodarstva?

Okretanje kupaca prema lokalnim proizvođačima za vrijeme krize djelomično je posljedica rasta povjerenja potrošača u sigurnost lokalnih proizvoda, ali i veće pogodnosti kupovine (npr., pojava virtualnih tržnica svježim namirnicama na društvenim mrežama). Također se očekuje da će Covid-19 imati trajni utjecaj na poljoprivredu putem rasta lokaliziranih lanaca nabave kako bi se smanjila ovisnost o globalnoj trgovini, osigurala nacionalna sigurnost prehrane te povećala otpornost poljoprivrede na šokove ovog tipa. Domaći kupci u ovom procesu imaju odlučujuću ulogu jer oni moraju tražiti te proizvode. No u državama poput Hrvatske s fragmentiranom poljoprivrednom proizvodnjom i relativno malim količinama, kupci će u početku morati biti spremni platiti više za domaći proizvod. No povijest nas uči da lokalpatriotizam ima svoju granicu jer kupac ne želi domaći krumpir plaćati nekoliko puta više od uvoznog. Postavlja se pitanje kako potaknuti i poduzetnike da prepoznaju tu priliku i pokrenu proizvodnju cjenovno konkuretnih poljoprivrednih prozvoda čime bi opskrbili domaće tržite, a višak proizvoda plasirali u izvoz.

Sada svi prizivaju vraćanje u normalu, tj. u tzv. novo normalno. Što je uopće ‘novo normalno’ u retailu?

Nakon izbijanja epidemije vidjeli smo kako osobna iskustva potrošača utječu na njihova očekivanja u vezi s dugoročnim promjenama. Najviše se ističu društveno distanciranje i higijenske navike te je više od 40 posto potrošača istaknulo kako će im biti teško vratiti se na staro. Europski potrošači naveli su kako uglavnom uživaju u novootkrivenim aktivnostima (npr., kuhanje kod kuće i virtualno obrazovanje) te kako im neke aktivnosti nedostaju (npr., putovanja i odlasci u restorane). Dodatno će gospodarska kriza koja prati Covid-19 imati za posljedicu opći pad osobne potrošnje. Drugim riječima, u novom normalnom ćemo imati potpuno drugačije potrošače, a svaka će kategorija trgovine morati poduzeti specifične korake kako bi zadovoljila potrebe potrošača.

U Hrvatskoj svake godine dolazak turista pozitivno utječe i na maloprodajni promet. S obzirom na situaciju, što možemo očekivati ove godine?

Kada govorimo o turizmu, jedini zaključak koji možemo izvesti je da ništa više neće biti kao prije. Riječ je, dakako, o jednoj od kategorija koje su najviše pogođene ovom krizom. Prema analizama BCG-ove ankete, većina potrošača očekuje kako će proći najmanje godinu dana dok se potrošnja u sektorima usluga putovanja i turizma ne počne oporavljati. Nadalje, potrošači očekuju uvođenje određenih zdravstvenih i sigurnosnih mjera, prije nego se odluče na bilo kakvo putovanje (poput mjerenja tjelesne temperature ili protuvirusnih čišćenja). To će sigurno utjecati na smanjenje kapaciteta i povećanje cijena, što može izazvati negativnu spiralu s obzirom da će zbog gospodarske krize kupovna moć potrošača padati.

Za retailere pitanje više nije trebaju li ili ne razviti prisutnost u e-trgovini, već koliko brzo to mogu učiniti

S obzirom da se radi o jednom od najvažnijih sektora za hrvatsko gospodarstvo, potrebno će biti promisliti turističku ponudu i tržišta kojima se treba obratiti. Ove godine se može očekivati da će Hrvatska ovisiti isključivo o europskim turistima, budući da će turisti iz Azije i SAD-a znatno manje putovati. Dobra vijest je da će Hrvatskoj i dalje ostati vjerni turisti koji dolaze automobilima, no oni pak imaju tradicionalno manju platežnu moć. Već se sada pokazuje da kuće za odmor visoke kvalitete, kao i nautički turizam, neće podbaciti, no njihov je udio u cjelokupnoj turističkoj ponudi ograničen. Takav razvoj događaja će imati vrlo negativan utjecaj na retail, ali i na brojne FMCG kompanije koje za vrijeme ljetnih sezona ostvaruju najbolje rezultate.

Gledajući globalno, može li se već reći, općenito, tko su „gubitnici“, a tko „dobitnici“ korona krize?

U proizvodima široke potrošnje i u retailu, nakon ove krize na vodećim će pozicijama biti oni koji ne samo da su se pravovremeno prilagodili novim okolnostima, već i proaktivno oblikuju uočene potrebe i donose inovacije, edukaciju i promotivne aktivnosti. Uspješne i pravovremene reakcije na krizu vidjeli smo na brojnim primjerima: retaileri koji diljem svijeta stupaju u partnerstva s pružateljima usluga prijevoza ili dostave (npr. Carrefour i Uber Eats), kao i partnerstva usmjerena na sigurnost zaposlenika i održavanje efikasnosti operacija (npr. Aldi i McDonald’s koji su u Njemačkoj sklopili dogovor o privremenom dijeljenju zaposlenika). Pogledamo li prosječan utjecaj na razne industrije, vidimo mogućnosti pozitivnog rasta, ali i značajan negativan utjecaj na pojedine industrije. Dok se u industrijama proizvoda higijene, potrošačkog zdravlja, e-trgovine te hrane i pića očekuje znatan rast i pozitivan utjecaj krize, neke industrije će nedvojbeno biti vrlo teško pogođene, kao što su luksuzni proizvodi i moda, ugostiteljstvo te turizam.

Ovo je novi virus i malo se o njemu zna pa je teško išta prognozirati. Ipak, što po Vašem mišljenju možemo očekivati u narednom razdoblju?

Ovih dana svi pokušavaju odgovoriti na jedno pitanje: možemo li uopće očekivati vraćanje obrazaca široke potrošnje na staro? S jedne strane, treba razmotriti mogućnost drugog vala epidemije i spremnost potrošača da nastave s aktivnostima, što je direktno povezano s njihovim viđenjem toga je li virus pod nadzorom. Dva pokazatelja za to su posjedovanje cjepiva te pad novih slučajeva oboljelih od bolesti Covid-19, od kojih nam je prvi trenutno nedostižan.

Vlade će možda moći ubrzati oporavak uvođenjem različitih zdravstvenih i sigurnosnih mjera, poput društvenog distanciranja ili redovitim protuvirusnim čišćenjem. Te su mjere u BCG-evoj anketi o stavovima potrošača navedene kao one koje imaju najveći utjecaj na povratak svakodnevnim aktivnostima. S druge strane, s gospodarskog stajališta, kriza je već u toku. Nedavni ciklus ekspanzije bio je jedan od najduljih u bliskoj gospodarskoj povijesti, a znaci ranjivosti već su bili vidljivi u trgovinskim odnosima, političkoj nestabilnosti i korporativnom dugu. Covid-19 izazvao je dodatni udar na potražnju i pouzdanje potrošača. Različite prognoze o padu BDP-a potvrđuju spomenuto. Međunarodni monetarni fond očekuje kako će ove godine hrvatski BDP pasti za devet posto, a primjerice slovenski, za osam posto.

Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca obratila se okupljenima na otvaranju skupa:  „Pomaci koje je Vlada napravila u smjeru poreznog rasterećenja građana i poslodavaca itekako su se isplatili i donijeli neke pozitivne promjene. Ali, tu ne smijemo staviti točku jer su promjene koje su napravljene još uvijek premale. Hrvatska i njezino gospodarstvo još uvijek su u debelom zaostatku kada se uspoređujemo s drugim zemljama po gotovo svim parametrima…“ i dodala: „U našoj politici riječi prečesto ne znače ništa. Olako se daju obećanja koja se ne planiraju ispuniti. I to se mora promijeniti. S više odgovornosti u politici i među drugim akterima na javnoj sceni mi možemo imati puno uspješnije gospodarstvo, puno zadovoljnije građane i puno napredniju zemlju. U tom slučaju kvartalni rast od 3,9 posto ne bi bio senzacija. Kreacija i inovacija danas su najveće vrijednosti. U njih treba ulagati. Njih treba razvijati. One su najkraći recept uspjeha u današnjem nemilosrdnom tržišnom natjecanju. Stotine učenika srednjih škola koje su se sa svojim poduzetničkim idejama i projektima  uključile u HUP-ov natječaj “Poduzetnici budućnosti” potvrdile su da talente za budućnost imamo. Imamo motiviranu, pametnu i vrijednu djecu. Svi mi koji smo danas ovdje i svi drugi koje sam spomenula imamo odgovornost prema njima.“

Ministar financija Zdravko Marić i izaslanik predsjednika Vlade RH predstavio je posljednje podatke Vlade Republike Hrvatske  i aktualne pokazatelje, a u svom je izlaganju, između ostaloga, izjavio:

„Porezni sustav danas sutra želimo učiniti stabilnim, predvidim i u isto vrijeme dosljednim. Hrvatska pamti i puno veće stope rasta od ove zadnje od 3,9%. Već dvije godine za redom imamo i  proračunski višak. Iako su stope rasta danas niže nego u recentnoj prošlosti one su na puno zdravijim temeljima i daju zdravu osnovu za daljnji rast kojem stremimo.“ I dodao: „S jačanjem fiskalnih kapaciteta lokalne samouprave otvorili smo im prostor za veću apsorpciju sredstava iz fondova te ostavili prostor za njihovo porezno rasterećenje. Pojedini gradovi / općine su se odlučili ili smanjiti prirez ili smanjivati razne doprinose i otvarati prostor investicijama. Cilj nam je održati fiskalnu stabilnost i konzistentnost i naš najveći poraz bio bi da porez koji smo ukinuli moramo opet vraćati. Poduzetnicima je važna i predvidljivost, tako bi smjer poreznog i administrativnog rasterećenja trebao biti kontinuiran.“

Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović također je pozdravila okupljene:

„Znanstveno istraživački potencijal Hrvatske ulijeva nadu u bolju budućnost. Mogućnost praktične primjene naših inovacija, a posebno u gospodarstvu, od velikog je značaja za RH. Posebno se to ističe u ovom razdoblju digitalne transformacije – industrije 4.0. Svaki budući uspjeh bit će određen tehnološkim razvojem i kapacitetima za stvaranjem boljih i kvalitetnijih radnih mjesta. Svaki takav uspjeh doprinosi stvaranju radnih mjesta i povećanju standarda svih građana naše zemlje. Ali, moramo se zapitati jesmo li kao država uspješni u istraživanjima i inovacijama ili tek prosječni? Igramo li kad su inovacije u pitanju u prvoj ligi, drugoj, trećoj ili tek petoj? Po pokazateljima međunarodnih institucija ne stojimo najbolje.

U usporedbi s drugim EU zemljama nalazimo se u skupini 14 država u razini umjerenih inovatora. Podbacili smo u razvoju ljudskih potencijala, a posebno u segmentu cjeloživotnog učenja. Prijave intelektualnog vlasništva su nam daleko ispod željene razine. Poslovno okruženje ne potiče na ulazak u poduzetništvo već se ono većim dijelom događa radi potrebe ili nužde. Moramo se zapitati zašto danas pokušavamo doseći one koji su do nedavno bili iza nas. Naše gospodarstvo u srži ima nezdravu strukturu, koja nas drži ispod razine naših konkurenata i koja onemogućava snažan i održivi razvoj. Rast BDP-a sam po sebi ne omogućava održivost, a iako nam raste izvoz on još nije dosta snažan ni u ukupnom iznosu ni u elementima svoje strukture.“

Boston Consulting Group provodi svake godine istraživanje o najinovativnijim kompanijama i trendovima koje ih prate te je podatke predstavila Lucija Vidiš Roić. U zadnjem istraživanju to je umjetna inteligencija. 30% ispitanika očekuje da će umjetna inteligencija imati najviše utjecaja na njihovo poslovanje u idućih 3-5 godina.  Najinovativnije svjetske kompanije po posljednjem istraživanju su, osim očekivanih tehnoloških pionira poput Google-a, Apple-a, na vrhu ljestvice i Amazon, Netflix, Amazon i Tesla. Svih top 10 najinovativnijih kompanija znatno ulaže u umjetnu inteligenciju u određenom segmentu svog poslovanja. Međutim, umjetna inteligencija nije rezervirana samo za velike – i manja poduzeća mogu koristiti umjetnu inteligenciju kroz partnerstva ili outsourcing. Primjer su Google ads koji omogućuju ciljano oglašavanje.

Atlantic Grupa je kroz partnerstvo s hrvatskom kompanijom Gideon Brothers uvela robote u svoj najnoviji logistički centar gdje pomoću metoda dubokog učenja i stereoskopskim kamera generira novu generaciju robotskog vida, koja je jednako pouzdana a jeftinija od postojećih sustava. Isto tako, Rimac koristi umjetnu inteligenciju, ne da zamijeni vozače, već da njihovu vožnju učini boljom. Hrvatska je na začelju Europe po pitanju inovativnosti  (iza nas je samo Cipar od EU zemalja) ako uzmemo u obzir Bloombergov indeks inovativnosti 2019.

Usporedimo li se sa susjednom Slovenijom koja ima skoro duplo manje stanovnika nego mi, oni su lani registrirali 99 patenata, a mi samo 14. Neke od “inovativnijih zemalja” se koriste brojnim reformama kako bi osnažile inovativnost. Primjer su stvaranje pozitivne i stabilne investicijske klime u Češkoj čime je privukla brojne automobilske igrače poput Nissana, Toyote, Volkswagena, stvaranje klastera i inkubatora u Njemačkoj čime se povezuje poduzeća i sveučilišta te danski model “flexicurity“ kojim se omogućuju fleksibilniji modeli rada i pruža sigurnost u tranziciji s jednog posla na drugi – navela je Vidiš Roić.

Na Danu poduzetnika dodijeljena su nagrade najboljim poduzetničkim idejama timova srednjih škola Republike hrvatske. Natječajem „Poduzetnici budućnosti“ Hrvatska udruga poslodavaca nagrađuje 25 poduzetničkih ideja timova srednjih škola s ukupnim nagradnim fondom od 250.000 kuna. HUP uz prvih pet najboljih projekata koji dobivaju nagradu u iznosu od po 25.000 kuna svaki, pet sljedeće rangiranih (6.- 10. mjesto) nagrađuje  s po 10.000 kuna svaki, a ostalih 15 projekata (11.-25. mjesto) dobit će po 5.000 kuna. Ukupno je prijavljeno 146 projekata. Projekt „Poduzetnici budućnosti“ podržavaju tri institucionalna partnera: predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske. Najbolji projekti timova srednjih škola koje su u 2019. osvojile svaka po 25.000 kune ove godine su:

1. Gimnazija Velika Gorica – Spasimo hrvatske šume
2. Industrijska strojarska škola Zagreb – Vacuumforming uređaj za izradu kalupa za odljevak
3. V. gimnazija, Zagreb – Mundus Education System
4. Obrtnička škola Požega – Vinys
5. Industrijsko-obrtnička škola Slatina – Dijagnostički pisoar za otkrivanje raka prostate

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat  sudjelovali su u dodjeli.

Blaženka Divjak izjavila je: „Ponosni smo što možemo podržati projekt Poduzetnici budućnosti i smatram važnim činjenicu što je i predsjednica države danas ovdje te je dala podršku projektu i što ste svi u publici strpljivo s nama do kraja dočekali dodjelu nagrada. Čestitam svim pobjednicima.“

Darko Horvat rekao je: „Na današnji skup gledam kao na primjer pozitivnog dijaloga usprkos nekim brojkama koje smo danas čuli. Čestitam svim dobitnicima i nadam se da će biti prepoznati i marketinški te da će na dobar način iskoristiti novac koji su danas osvojili.“

Na panel raspravi na Danu poduzetnika sudjelovali su: Jiří Dvorjančanský predsjednik Uprave A1 Hrvatska, Mihael Furjan predsjednik Uprave Plive, Mirko Habijanec, predsjednik Uprave  Radnik Križevci, Mate Rimac, predsjednik Uprave Rimac automobili i Marin Pucar predsjednik Uprave Podravke.

„Istraživački rad u Plivi počeo je već 30ih godina prošlog stoljeća, a pokrenut je inicijativom profesora Preloga koji je dobio i Nobelovu nagradu. Najvažniji su ljudi i kultura, a uvijek smo u Plivi bili ponosni na to da smo ulagali u ljude i njihovo obrazovanje“, izjavio je Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive Hrvatska

„S Vegetom smo prošli put od svjetske inovacije do globalnog brenda. Kad gledate vremena u zatvorenom tržištu u kojem se Vegeta razvijala, došli smo do toga da nakon 60 godina možemo reći da je Vegeta najglobalniji brend u Hrvatskoj od sve robe široke potrošnje. Naše proizvode kao što je Vegeta Natur lansiramo u 18 zemalja svijeta i s njima želimo pridobiti nove generacije. Kompanijska i organizacijska klima, stvaranje kreativnog duha i prihvaćanje pogrešaka ključne su kod razvoja inovacija“, rekao je Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke

„Pojam inovatora je u Hrvatskoj pogrešno shvaćen, inovacija mora biti komercijalno iskoristiva da bi bilo uspješna. Ideja sama po sebi ništa ne znači ukoliko ju ne prati investicija. Prava vrijednost je u egzekuciji – provedbi ideje u praksu tj. dolazak od ideje do konkretnog proizvoda ili proizvodne linije“, rekao je Mate Rimac, predsjednik Uprave Rimac automobili

„Naši korisnici ne očekuju od nas da im pružamo samo telekomunikacijske usluge ili brzi Internet, nego digitalne usluge te cyber sigurnost. Korisničke navike i potrebe u današnje se doba brzo mijenjaju, pa nas tako naši partneri među ostalim traže pomoć u razvoju novih IoT tehnologija. Sada smo i savjetnik i provider digitalnih rješenja te nove tehnološke platforme koja će osigurati globalnu konkurentnost Hrvatske u sljedećoj industrijskoj revoluciji”,  izjavio je Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave A1 Hrvatska

„Radnik je jedno od rijetkih poduzeća koje je pretvorbu preživjelo, odradilo transparentno, koje je likvidno i koje poslove ugovara neovisno o bilo kojoj politici. Ako transparentno i uređeno poslujete moguće je ostvariti dobre rezultate, ulagati u inovacije i kreativnost te daljnji razvoj“, izjavio je Mirko Habijanec, predsjednik Uprave Radnik Križevci.