„Iskustvo koje sam stekao u Krašu za mene je neprocjenjivo. Kraš je konditorski lider, tvrtka s tradicijom čiji su proizvodi prisutni na brojnim svjetskim tržištima. Zahvalan sam što sam imao priliku sudjelovati u poslovanju Kraša i dati svoj doprinos, naročito u izazovnom gospodarskom razdoblju koje je zahtijevalo dodatnu odgovornost pri donošenju svake odluke. Razlog moje ostavke isključivo su osobni razlozi, a zadovoljan sam što znam da iza sebe ostavljam dobre rezultate koje je tvrtka pokazala za prošlu godinu te se radujem svim uspjesima koji Kraš sigurno čekaju u budućnosti“, izjavio je Davor Bošnjaković.

Dodao je kako je imao iznimno dobru suradnju sa svim ključnim dionicima u Krašu, uključujući dioničare, poslovne partnere i sve zaposlenike.

“Dolazak u Kraš za mene je velik izazov, ali i čast koju ću nastojati opravdati davanjem doprinosa u jačanju tržišne pozicije kompanije i stvaranjem novih vrijednosti, poštujući njezinu tradiciju. Zajedničkim snagama možemo Kraš učiniti još jačim i uspješnijim i veselim se što ću imati priliku u tome sudjelovati“, izjavio je Davor Bošnjaković.

“Uz sve izazove s kojima se Hrvatska, kao i ostatak svijeta, u ovim trenucima suočava, fokus Kraša ostaje na unapređenju i modernizaciji poslovnih procesa, a osnaživanje Uprave ključan je čimbenik u ostvarenju poslovnih ciljeva uz daljnje jačanje svih Kraševih vrijednosti koje počivaju na stoljetnoj tradiciji. Kolegi Bošnjakoviću želim dobrodošlicu u Kraš i puno uspjeha u zajedničkom radu s drugim članovima Uprave. Kolegi Buliću zahvaljujem na dosadašnjem doprinosu i želim mu uspješan nastavak karijere u Krašu“, izjavio je Zoran Parać, predsjednik Nadzornog odbora Kraša.

Davor Bošnjaković u Upravi se pridružuje predsjedniku Uprave Slavku Lediću i članici Uprave Mileni Vušak, a dosadašnji član Uprave Damir Bulić karijeru nastavlja u Krašu.

Prvi ABC svježi krem sir proizveden je u Belju 1980. godine u istoj Tvornici mliječnih proizvoda u kojoj se proizvodi i danas. S ukupno 5 farmi mliječnih krava, koje su također u sastavu Belja, svakodnevno stiže mlijeko za proizvodnju ABC sira.

Jedna od tih farmi je Topolik, potpuno robotizirana farma na kojoj 500 krava muze 6 robota. Za mužnju jedne krave robotima je potrebno 6 do 7 minuta. Topolik je jedna od najvećih robotiziranih farmi u ovom dijelu Europe i predstavlja veliki iskorak u uzgoju mliječnih krava.

Najveća farma Belja nalazi se na Mitrovcu i dio je poljoprivrednog kompleksa koji čine farma krava, bioplinska elektrana i staklenik za uzgoj rajčice. Sa svojih 2.000 krava Mitrovac je i jedna od najvećih farmi krava u regiji, a specifična je i po velikom rotor izmuzištu na kojem se 60 krava pomuze za svega 15 minuta.

Osnovno krmivo za ishranu svih krava u Belju je voluminoza koja se dobiva s oranica koje okružuju svaku farmu. Krave na farmama Belja prosječno dnevno daju oko 25 litara mlijeka ekstra kvalitete, što je na godišnjoj razini ukupno 35 milijuna litara mlijeka. Ekstra kvaliteta mlijeka povezana je upravo s ishranom krava domaćim krmivom i zbog nje je ABC sir poznat po svom okusu i teksturi.

ABC sir se proizvodi jedinstvenim tehnološkim postupkom od pažljivo biranog i kontroliranog mlijeka s farmi Belja i sadrži samo mlijeko, vrhnje i malo morske soli. U proizvodnji se ne koriste nikakvi konzervansi i aditivi zbog čega je ABC sir omiljen među svim generacijama potrošača. U 40 godina postojanja ABC sir je razvio bogatu paletu okusa (classic, vlasac, šunka, kulen, tuna, čili) i pakiranja od (20g, 50g, 100g, 200g, 500g, 1kg, 2,5kg i 5,5 kg). Tržišni je lider u segmentu mliječnih i sirnih namaza, a svojom kvalitetom i okusom inspiracija je, ne samo za sendviče svih vrsta, već i za brojna slatka i slana jela kojima daje posebnu aromu i punoću okusa.

Davor Bošnjaković, predsjednik Uprave Belja plus istaknuo je: „ABC sir je jedan od naših najznačajnijih proizvoda koji bilježi izvrsne prodajne rezultate kako na domaćem, tako i na 20 izvoznih tržišta. U svojih 40 godina tradicije osvojio je brojne domaće i međunarodne nagrade za kvalitetu od kojih bi izdvojio Crystal Taste Award, treće mjesto na svjetskom ocjenjivanju sira, Superbrands, Best Buy Award, Izabrani proizvod godine, a već tri godine za redom nositelj je oznake Odabrale mame. ABC sir je pravi primjer sljedivosti domaće proizvodnje i autentični domaći proizvod s kojim su odrasle brojne generacije potrošača. U 40 godina tradicije proizvodnje ostali smo vjerni jednostavnosti, domaćem mlijeku i vrhunskoj kvaliteti.“

U sklopu radnog posjeta Istočnoj Slavoniji, Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH, zajedno s Marijom Vučković, ministricom poljoprivrede posjetio je poljoprivredni kompleks Mitrovac u Belju, koji obuhvaća farmu mliječnih krava, bioplinsku elektranu i staklenik za proizvodnju rajčica.

Vladinoj delegaciji predstavljen je proizvodni sustav Mitrovac koji se temelji na sinergijskoj povezanosti farme mliječnih krava kapaciteta 2000 grla, bioplinske elektrane od 2MWh i staklenika od 4,5 ha. Bioplinska elektrana od dijela sirovine s farme proizvodi električnu i toplinsku energiju koja se u stakleniku koristi za cjelogodišnju proizvodnju rajčice.

Poljoprivredni kompleks Mitrovac tako ilustrira i temeljne odrednice poslovanja Belja – proizvodnju domaće hrane, sljedivost Od polja do stola i održivost, koje su se u ovim izazovnim vremenima, pokazale izuzetno važnima za hrvatsko gospodarstvo.

Kao najveći poljoprivredno-industrijski kompleks u Hrvatskoj, Belje ima poljoprivrednu proizvodnju koja prati sve svjetske trendove i može proizvesti dovoljne količine domaće hrane. Belje obrađuje 20.000 hektara oranica i 650 hektara vinograda, proizvodi 35 milijuna litara mlijeka godišnje te 35 posto hrvatske proizvodnje svinja i 14 posto hrvatske proizvodnje junadi.

„S poljoprivrednim potencijalom kakav ima Belje, ali i cijela Slavonija i Baranja, Hrvatska može proizvoditi dovoljne količine hrane, prije svega za svoje potrebe, ali i za izvoz. Belje sustavno ulaže u razvoj i jačanje vlastitih proizvodnih kapaciteta te kontinuirano proizvodi domaću hranu koja dolazi s naših oranica i farmi. Unatoč zahtjevnim okolnostima u kojima smo se našli, svi poljoprivredni radovi teku u skladu s planovima, a sve naše  proizvodnje rade maksimalnim kapacitetima što najbolje pokazuju rezultati tvornica stočne hrane koje su u ožujku imale najveću mjesečnu proizvodnju u povijesti kompanije“, rekao je Davor Bošnjaković, direktor Belja plus.

I Vlado Čondić Galiničić, izvršni direktor za Poslovno područje Poljoprivreda u Fortenova grupi te ujedno predsjednik grupacije za poljoprivredu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, naglasio je kako je korona kriza pokazala važnost domaće poljoprivredne proizvodnje i na nju povezane prehrambene industrije.

„To se saznanje može iskoristiti za jačanje nacionalne poljoprivredne strategije i upravljanje resursima. Sad je potrebno ozbiljno se strukturno odrediti što želimo i možemo proizvoditi u idućem razdoblju odnosno odlučiti se za proizvode u kojima težimo samodostatnosti i u tom se smjeru razvijati. Kao država možemo proizvoditi dostatno mesa, mlijeka, žitarica… jer imamo dosta prostora, iskustva, povijesnih znanja i ljudi  koji žele raditi“, rekao je Čondić Galiničić.

Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupeje, između ostalog, Vladinoj delegaciji ukazao na činjenicu da je strateška odrednica Fortenova grupe   da razvija regionalnu poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju domaćeg porijekla na svim tržištima na kojima radi, a u nabavci i prodaji stavlja naglasak na proizvode domaćeg porijekla, u korona krizi predstavljala jednu od ključnih poluga u sigurnosti opskrbe tržišta najvažnijim prehrambenim proizvodima.

„Posebna prednost Fortenova grupe u tome je bila njezina regionalna rasprostranjenost  i suradnja, jer su, unatoč globalnoj krizi, gospodarski tokovi unutar naše regije funkcionirali“, rekao je Peruško i dodao: „Kompanije poput Fortenova grupe mogu predvoditi jačanje ponude domaćih proizvoda na domicilnom tržištu, ali i u izvozu.  Posebno to vrijedi u poljoprivredi i proizvodnji hrane, jer za to imamo sve pretpostavke – naslijeđe, visoku kvalitetu proizvoda i potrošače koji su na takve proizvode navikli i visoko ih cijene. Stoga u intenzivnijem razvoju domaće proizvodnje treba računati na još jaču domaću potrošnju, a to onda postaje i snažan doprinos očuvanju gospodarske aktivnosti i radnih mjesta u Hrvatskoj“.