“Davor Majetić izrazio je želju da karijeru nastavi izvan HUP-a s čime se Izvršni odbor suglasio. Kao prvi i glavni operativac dao je velik doprinos izrastanju HUP-a u vodeću udrugu poslodavaca u Hrvatskoj. Zahvaljujemo Davoru na dosadašnjem radu i želimo mu uspješni nastavak poslovne karijere“,  priopćio je Izvršni odbor HUP-a.

“Zahvalan sam na dugogodišnjem povjerenju i prilici da zajedno s članovima HUP-a pridonosim stvaranju bolje poslovne klime i napretku hrvatskog gospodarstva, no nakon deset godina vrijeme je za nove karijerne iskorake“, kazao je Davor Majetić.

Novoga glavnog direktora, sukladno odredbama Statuta HUP-a, izabrat će i imenovati Izvršni odbor.

Razgovarala: Marija Sedlar

Vlada je nedavno objavila projekcije koje predviđaju pad hrvatskog gospodarstva u 2020. uslijed pandemije koronavirusa od 9,4 posto – kako Hrvatska udruga poslodavaca ocjenjuje ovakve projekcije, koliko je realno očekivati ovakvu brojku?

Teško možemo prognozirati razvoj događaja do kraja godine pa onda i konačni utjecaj na ekonomiju. Ako turizam uspije odraditi barem dio sezone, to bi možda moglo biti u skladu s onim što predviđa Vlada, ali moramo biti svjesni da realno pad može biti i veći. Uz pad BDP-a rast će i nezaposlenost. U trenutcima kada su bile ograničene ili zaustavljene sve aktivnosti, ključno nam je bilo izboriti se za mjere koje su omogućile tvrtkama da zadrže zaposlene, čak i kada nema poslovanja, čime je zaustavljen taj prvi mogući val otpuštanja. Sada kreće normalizacija – ključna je likvidnost da bi se poslovanje moglo reaktivirati. Vidjet ćemo u kojoj mjeri će se gospodarstvo uspjeti ponovno aktivirati, kakva će biti domaća potrošnja, u kojoj mjeri će se oporaviti naši susjedi i naša ključna izvozna tržišta, hoće li se ljudi suzdržavati od putovanja, osobito izvan svojih zemalja. Još je mnogo otvorenih pitanja u daljnjem periodu, poput onoga očekuje li nas drugi val zaraze i ponovne stroge karantene.

Jesen ćemo dočekati s velikim brojem nezaposlenih – koje hitne mjere predlaže HUP za zamah gospodarstva?

Procjene broja nezaposlenih govore o najmanje 300.000 do kraja godine. Zato je iznimno važno spriječiti takav scenarij i hitno od Vlade dobiti jasan plan daljnjih mjera koje sada mogu podržati tu već spomenutu reaktivaciju poslovanja. Mi svakodnevno komuniciramo s izvršnom vlasti, dajemo prijedloge i inzistiramo na donošenju novih mjera. Tvrtkama sada trebaju sredstva za likvidnost, za ponovno pokretanje poslovanja, a HBOR je već zaustavio svoje COVID-19 linije.

Novi paket mjera ne treba ići tako široko s bespovratnim potporama, već ciljano prema najugroženijima, a svakako treba osigurati dovoljne količine kreditnih linija s najnižim mogućim kamatnim stopama. Trebaju nam i ozbiljnija troškovna rasterećenja, osobito parafiskalnih nameta, da bi poslovanje moglo biti održivo u uvjetima kada sve pada, a isto tako treba nam podrška privatnim investicijama kao i realizacija onih koje provodi država uz maksimalan angažman domaćih izvođača. Parlamentarni izbori samo što nisu raspisani, a u periodu tehničke vlade ne možemo očekivati snažnije poteze, pa te nove mjere želimo definirati čim prije.

Nakon više od mjesec i pol dana, u Hrvatskoj je 27. travnja započelo popuštanje mjera uvedenih zbog pandemije koronavirusa. Kakve povratne informacije dobivate s terena – kako protiče prilagodba novim uvjetima rada? Na što ima najviše pritužbi?

Poslodavcima je izazovno prilagoditi se svim zahtjevima Stožera i novim uvjetima rada – mnogi su od njih u kratkom roku morali kupiti ili osigurati veliku količinu zaštitne opreme, vizira, maski i odijela te je mnogima i dalje nejasno kako u potpunosti uskladiti svoj rad s mjerama koje su na snazi jer je svaka industrija, svaka kompanija, specifična u svom radu i zahtijeva posebna pravila. Sve to je novi dodatni i značajan trošak za poslodavce. Mnogi su bili bez prihoda prethodna dva mjeseca i nije im lako – sada ponovno kreću raditi, ali prije trebaju ispuniti i financirati nove uvjete rada. Stoga bi Vlada sada trebala prema njima biti blagonaklona i upozoravati na nepravilnosti bez kažnjavanja apriori sviju onih koji se još nisu na pravi način prilagodili situaciji. Ima još i nekih nejasnoća i nedoumica kako nešto provesti u praksi i tu bismo trebali suradnju, a ne penalizacije kao što je do sada bila praksa.

Kada su u pitanju članice HUP-a, na koje je sektore najviše negativno utjecalo proteklo razdoblje i kome se najteže prilagoditi novim uvjetima rada?

Najteže su pogođeni oni sektori koji nisu nikako mogli poslovati za vrijeme ove korona krize i zaključavanja ekonomije, a to su turizam i ugostiteljstvo te trgovački lanci koji su specijalizirani za neprehrambenu trgovinu. Također i ostale uslužne djelatnosti, većinom mali i mikro poduzetnici i obrtnici, kao što su frizeri, kozmetičari i svi oni koji radi mjera zaštite nisu mogli ni na koji način pružati svoje usluge klijentima. Njima se ujedno i teško prilagoditi novim uvjetima jer su im zadani dosta strogi i zahtjevni okviri za povratak u poslovanje te mnogo skupe opreme zbog koje se nekima niti ne isplati vraćati u posao pod tim uvjetima.

Koliko je radnika zbog koronavirusa ostalo bez posla i kako su na tržište rada utjecale Vladine mjere donesene u ožujku i travnju?

Mjere koje su tada donesene polučile su svoj efekt i bile su dobre u svrhu očuvanja radnih mjesta te su smanjile tu početnu nesigurnost i nervozu među poslodavcima. Otpisi obaveza prema državi i moratorij na kredite i leasinge također su pomogli. U travnju, u odnosu na mjesec prije, bilo je 15.000 više nezaposlenih, za svibanj ćemo vidjeti. Kao što sam rekao, sve ovisi o razvoju situacije i o tome kako ćemo poslovati u ostatku godine.

Kakvo je stanje u trgovini: je li bilo otpuštanja radnika, kako će na njihov broj utjecati neradna nedjelja? Imate li saznanja da će zbog nje doći do većeg broja otpuštanja?

Od članova smo dobili vrlo različite povratne informacije: na neke će neradna nedjelja utjecati više, a na neke manje. Veliki trgovački centri koji u svom asortimanu imaju neprehrambene artikle osjetit će ukidanje rada nedjeljom daleko najviše jer se kod njih vikendom obavlja najveći dio kupnje. Sigurno je da će zbog korona krize i pada turizma doći i do manje potrošnje u trgovini. U našim prijedlozima prema Stožeru tražili smo produženje radnog vremena trgovina (koje je bilo ograničeno do 17 sati) s ciljem smanjenja koncentracije kupaca ispred i u dućanima. Nismo ni na koji način spominjali rad nedjeljom i nismo očekivali posebnu regulaciju rada za nedjelju i blagdane.

U novoj Odluci postoje iznimke od zabrane rada nedjeljom kao što su kiosci, pekarnice, dućani s kruhom i pekarskim proizvodima, dućani na benzinskim postajama, a ne znamo koji su kriteriji korišteni da ove vrste prodavaonica uđu u iznimke. Kratki rokovi prilagodbe novim pravilima su također jedan od problema. U petak poslijepodne članovi dobivaju upute o radu i kako organizirati smjene, ljude, prijevoz i sve drugo. To dodatno otežava poslovanje.

Koji je stav Hrvatske udruge poslodavaca o neradnoj nedjelji općenito, ne samo u ovim izvanrednim okolnostima?

HUP smatra da je potrebno napraviti ozbiljnu i sveobuhvatnu analizu mogućih posljedica ukidanja rada nedjeljom u sektoru trgovine jer se time obuhvaćaju, uz trgovine robom široke potrošnje, i trgovački centri, kiosci, pumpe i svi ostali oblici prodajnih prostora te bez dublje analize takve odluke mogu imati dalekosežan negativan tjecaj na pojedine prodajne formate i poslovne subjekte. Također, potrebno je promotriti rad sektora trgovine i kroz turistički aspekt, ne samo za vrijeme ljetnih mjeseci, već kroz sezonski atraktivne događaje poput adventskih događanja u većim gradovima i drugih aktivnosti i događaja ususret blagdanskim periodima.

Trgovina je specifičan i dinamičan sektor koji se svojim aktivnostima prilagođava potrebama i zahtjevima kupaca, odnosno kupovnim navikama potrošača koje se razlikuju od tržišta do tržišta, pa čak i unutar iste zemlje među pojedinim regijama. Pitanje rada nedjeljom nije pitanje samo rada trgovina, već se tada mora uzeti u obzir i rad svih ugostiteljskih i ostalih turističkih djelatnosti, pa i šire, u smislu drugih djelatnosti. Zanimljivo je i pitanje, primjerice, novinskih izdavača u kontekstu distribucije novina putem trgovina u manjim mjestima i njihovog rada nedjeljom.

Brojna su pitanja na koje se mora dati vrlo ozbiljan i argumentiran odgovor. Iz dosadašnjih rasprava sa članovima vidljivo je da postoje različita, odnosno podijeljena mišljenja čak i unutar HUP-Udruge trgovine po pitanju reguliranja rada nedjeljom, no zajedno smatraju kako odluka o neradnoj nedjelji nije adekvatna protuepidemijska mjera te je pitanje reguliranja rada trgovina područje koje se može i treba regulirati isključivo kroz Zakon o trgovini.

S obzirom da su zaposlenici trgovina među najizloženijima virusu, jesu li dovoljno zaštićeni? Jesu li trgovački lanci brzo i pravovremeno poduzeli odgovarajuće mjere?

Sve mjere u cilju zaštite zdravlja radnika i potrošača promptno se poduzimaju od strane cijelog trgovačkog sektora. HUP je u direktnom kontaktu s Nacionalnim stožerom i HZJZ-om, članove obavještava o njihovim odlukama i preporukama. Novom Odlukom o radnom vremenu i načinu rada djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 je propisano da su prodajni objekti u kojima radno vrijeme traje duže od 10 sati obvezni organizirati dvokratno radno vrijeme, pri čemu kod takve organizacije radnog vremena, radi čišćenja i dezinfekcije prostora prodavaonica i izmjene radnika koji u njima rade, prekid rada u prodajnim objektima ne može biti kraći od jednog sata.

Za tu opciju najviše su se odlučili trgovci prehrambenim artiklima i drogerije. Za rad do 10 sati odlučile su se, pak, tvrtke neprehrambenim artiklima. Vlasnici prodavaonica i prodajnih objekata, odnosno poslodavci, obvezni su svoje zaposlenike educirati o općim protuepidemijskim mjerama i posebnim preporukama i uputama HZJZ koje se odnose na djelatnost trgovine te na ulazu u svaku prodavaonicu i svaki prodajni objekt istaknuti posebne preporuke i upute. Naravno, imali smo dosta raznih tumačenja s razine lokalnih stožera koji se nisu pridržavali preporuka i uputa Nacionalnog stožera pa je dodatno došlo do pomutnje na lokalnim maloprodajnim tržištima.

Poduzenici se žale i na nedostatak i nemogućnost nabave zaštitne opreme zbog čega ste uputili apel Vladi.

S mjerama relaksacije povećavaju se potrebe za zaštitnom opremom, dezinficijensima i pleksiklasima, tako da je u početku bilo problema kod nabavke ovih proizvoda. HUP je uputio apel Vladi za osiguravanje besplatnih maski za lice, rukavica, sredstva za dezinfekciju ruku i površina te sufinanciranje svih troškova vezanih uz dezinfekciju prostora, pacijenata i osoblja. Također, tražili smo proglašenje maloprodaje hranom i drugim asortimanom od iznimne važnosti (primjerice sapuni, deterdženti, higijenske potrepštine, dječja hrana i sl.), sistemski bitnom granom gospodarstva za vrijeme trajanja epidemije.

Teško je predvidjeti trajanje posebnih mjera poslovanja, ali što biste za kraj poručili poduzetnicima?

Treba biti prilagodljiv i treba komunicirati otvoreno sa zaposlenicima o situaciji u kojoj se kompanija nalazi. Svi smo u neizvjesnom razdoblju, puno toga je izvan naše kontrole. Trebamo se zato fokusirati na ono što možemo kontrolirati, pokušati to odrađivati najbolje što možemo, prilagoditi se novim uvjetima jer je nemoguće nastaviti po starom i preživjeti. Prilagodba je ključna riječ za sve.

Što svi možemo učiniti da što prije pokrenemo gospodarstvo?

S obzirom da je ovaj virus i dalje vrlo nepoznat i da ne postoji cjepivo kojim ga možemo spriječiti, ne možemo učiniti puno u kontroli eventualno budućih valova zaraze, ali se nadamo da će stručnjaci iz zdravstvene zajednice u što skorijem roku doći do cjepiva za koronavirus. Zdravlje i sigurnost je na prvom mjestu. Relaksiranjem mjera, uz oprez i zaštitu zdravlja, možemo pomoći trenutno ugroženom gospodarstvu da se postepeno krene ponovno obnavljati.

U ovoj borbi moramo biti ujedinjeni, surađivati, umrežavati se i pratiti iskustva i savjete zemalja koje se oporavljaju brže od nas. Kao što je već rečeno, onim najugroženijima važno je omogućiti daljnji moratorij na kredite i leasinge te osigurati likvidnost hrvatskog gospodarstva do perioda izlaska iz ove krize. Kao pojednici, možemo se nastaviti ponašati odgovorno pazeći na vlastito i zdravlje drugih. Podržimo naš turizam, naše ugostitelje, naše obrtnike, OPG-ove, sve one koji proizvode i rade u Hrvatskoj. Ostanimo solidarni i brinimo o onima koji su najugroženiji.

“Zatečeni smo iznenadnim prestankom zaprimanja zahtjeva za COVID-19 natječaje, posebno jer smo samo dan ranije u suradnji s HAMAG-om proveli online radionicu na temu Pojašnjavanja obrtnih zajmova za ublažavanje utjecaja COVID-19 na poslovanje malih i srednjih poduzetnika i takva mogućnost brzog zatvaranja natječaja nije bila niti spomenuta. Slijedom toga uputili smo zahtjev Vladi i nadamo se kako će žurno reagirati”, kazao je Davor Majetić, direktor HUP-a.

U HUP-u su pozdravili odluku Vlade o povećanju zajmova za dodatnih 45 milijuna eura, ali upozoravaju kako će velik broj poduzetnika tek osjetiti posljedice pandemije, posebno sektor proizvodnje i prerađivačke industrije, kao i sve projektno orijentirane djelatnosti koje su tokom ožujka i travnja izvršavali ranije ugovorene narudžbe, a one su sada izostale. Zato smatraju kako je za ponovno pokretanje poduzetništva, posebno mikro i malog, ključno osigurati održavanje likvidnosti jer je riječ o poduzećima i obrtima koji nemaju značajnije zalihe likvidnih sredstava obzirom na manji volumen poslovanja i niže profitne marže.  

“COVID-19 zajam je trenutno jedini alat koji priječi da veliki broj mikro poduzetnika ne prestane poslovati. Za neke je nažalost već kasno – nekoliko mojih klijenata je otpustilo sve djelatnike te je pitanje da li će uopće nastaviti s poslovanjem. Brzo ukidanje predmetne linije zajma nakon svega dvadeset dana onemogućilo je mnoge tvrtke da se prijave jer su bile pred završetkom Godišnjeg financijskog izvještaja za 2019. Sada poduzetnici ne mogu nikako doći do sredstava isplatu plaća, zbog čega će uskoro doći do dodatnih masovnih otpuštanja. Izostanak likvidnih sredstava rezultat je nemogućnosti sklapanja novih poslova, ali istovremeno i posljedica nemogućnosti naplate već odrađenog posla. Bez dostupnih zajmova s povoljnim kamata iz tog kruga poduzetnici neće moći izaći”, upozorio je stručnjak za potpore i EU fondove Antonio Erceg iz Boost d.o.o.

Iz HUP-a zaključuju kako je kriza izazvana COVID-19 pandemijom tek započela, stoga poruka sektoru malih i srednjih poduzetnika, koji čine preko 99% domaćeg gospodarstva, da se mjere za osiguranje opstanka poslovanja već ukidaju svakako nije poticajna ni ohrabrujuća. Nadaju se kako će Vlada udovoljiti zahtjevima, povećati alokaciju i transparentno objaviti kolika je vrijednost zaprimljenih zahtjeva, kao i okvirni datum kada su zahtjevi dosegli sto posto alokacije, kako bi poduzetnici imali detaljne i transparentne informacije za svoje poslovne odluke.

„Pozdravljamo administrativno rasterećenje kroz digitalizaciju. Međutim, osim tog rasterećenja nama treba ozbiljno financijsko rasterećenje gospodarstva kroz ukidanje parafiskalnih nameta kako bi gospodarstvenici sve svoje resurse, znanja i novac usmjerili u oporavak gospodarstva i tvrtki i plaće radnika. Trošak poslovanja u Hrvatskoj mora biti što manji. Gospodarstvu treba rasterećenje i jedan ozbiljan financijski plan kako u iduće dvije godine osigurati likvidnost hrvatskih poduzeća i sačuvati radna mjesta“, poručuje glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Majetić ističe kako hitno moramo nastaviti digitalizaciju, jer smo u situaciji krize pokazali da je to moguće. Istovremeno, nužan je plan kako napraviti novi teritorijalni ustroj jer je sustav e-propusnica najbolje pokazao kako sadašnji nije efikasan ni koristan. Potrebno je hitno razmišljati o pravosuđu i reformirati porezni sustav, ozbiljno raditi na povećanju javnih investicija kako bi se potrošnja što prije povećala.  Istovremeno, nužno je strateškim analizama doći do odluke u kojim industrijama ćemo više ulagati poput poljoprivrede i metaloprerađivačke industrije te posebno voditi računa kako sačuvati mikro i male tvrtke.

“Pozivamo Vladu da poduzetnicima donira zaštitnu opremu kako bi mogli slijediti epidemiološke preporuke i započeti s radom nakon 45 dana. Zbog zaustavljanja poslovanja poduzetnici su zabilježili izostanak prihoda, a dodatan problem je lanac distribucije u Europi koji ne može pokriti sve potrebe, pa većina poduzetnika nema gdje samostalno nabaviti zaštitnu opremu”, poručili su iz HUP-a.

HUP ističe kako se velika većina malih i srednjih poduzetnika koji su otvorili svoje objekte susreće s velikim problemima nabavke zaštitne opreme, čiji iznosi za mjesec dana iznose više tisuća kuna što je s obzirom na zatvorenost i ne postojanje prihoda veliki trošak za poslodavce. Poslodavci su izrazili želju za poštivanjem epidemioloških preporuka, ali apeliraju na Vladu da donira opremu jer u suprotnom nema načina da se mjere provedu.

Snižavanje stope PDV-a za dezinfekcijske proizvode i zaštitnu opremu na 5%

U želji da pristupačnost zaštitnih proizvoda bude osigurana i da omogući lakše provođenje i pridržavanje mjera, HUP je uputio i prijedlog Vladi da stopa PDV za proizvode za dezinfekciju, kao i za zaštitne rukavice, maske i odijela i sl. u borbi protiv COVID-19, bude izjednačena stopi PDV-a za lijekove, odnosno da bude 5%.

Snižavanjem iznosa stope PDV na 5% olakšavalo bi se zdravstvenom sustavu, poduzetnicima kao i građanima, da osiguraju primjerene uvjete za učinkovitu borbu protiv širenja zaraze i njenih negativnih posljedica.

„Ovakvom promjenom se želi osigurati da sredstva za dezinfekciju budu primijenjena na dostatne načine, kao i korištenje osobne zaštitne opreme, te da ne postanu mjestom uštede, obzirom da karika dezinfekcije i njena učinkovitost donosi kasnije potencijalne uštede, odnosno, u suprotnom, značajno povećane troškove za cjelokupni zdravstveni i gospodarski sustav“, kazao je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Današnja odluka Vlade daje jasan smjer za ponovno intenziviranje poslovnih aktivnosti i povratak na radna mjesta što je preduvjet stvaranja prihoda i osiguravanja sredstava za plaće radnika. Također, važna dimenzija je i psihološki moment za sve nas, u kojem smo dobili jasan pokazatelj da situacija ide prema boljem.

„Apeliramo da poslodavci u najkraćem roku dobiju jasne i nedvosmislene upute o načinu sigurnog rada. Precizne upute su potrebne tvrtkama kako bi mogli poduzeti sve što je potrebno za poslovanje u novim uvjetima, sukladno uputama epidemiologa. Na taj način najbrže će se moći osigurati uvjeti koji jamče sigurnost zaposlenika, ali i klijenata, kupaca i potrošača te omogućiti nastavak gospodarske aktivnosti bez prijetnji kaznama i zatvaranjima zbog mogućih nejasnih interpretacija. Mislimo da je važno da zajedno s Vladom osiguramo da mjere koje se traže budu primjenjive i izvedive u praksi“, poručuje glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

HUP apelira i da Vlada što prije sastaviti i kriterije prema kojima će epidemiološkim pokazateljima omogućavati otvaranje sektora kojima je zabranjen rad. Na osnovu tih kriterija poduzetnici će moći pratiti situaciju i pripremiti se za mogući početak rada. Uz to, kada Vlada objavi takve naputke za pojedine sektore, poduzetnici će moći ocijeniti je li im moguće profitabilno ili održivo poslovati u takvim uvjetima. 

Jesen dočekujemo s velikim brojem nezaposlenih, trebaju nam hitne mjere sa zamah gospodarstva

Uz ovu fazu relaksacije mjera snažan fokus napora HUP-a usmjeren je na mjere za poticanje gospodarstva i pokretanje novog gospodarskog ciklusa jer moramo stvoriti preduvjete i rješenja za zamah u narednoj godini. U konzervativnim procjenama do kraja godine se predviđa da će biti 300 tisuća nezaposlenih te je zato hitno potrebno stvarati rješenja za snažniji zamah gospodarstva.

Ovo je devet nužnih preduvjeta koje HUP predlaže za revitalizaciju gospodarstva:

1. Održavanje likvidnosti poduzeća
2. Žurna analiza svih parafiskalnih nameta – smanjivanje onih koji čine najveći trošak hitno makar na određeno vrijeme, i potom na temelju analize i trajno smanjenje i ukidanje svih za koje je to moguće. 
3. Reorganizacija javne uprave i teritorijalnog ustroja države
4. Digitalizacija države
5. Promjena radnog zakonodavstva
6. Nastavak procesa javne nabave i javnih investicija
7. Jačanje investicija privatnog sektora i bolja suradnja lokalnih poduzetnika i lokalne samouprave
8. Plaćanje PDV-a po realizaciji
9. Pitanje samodostatnosti kao pitanje nacionalne sigurnosti, prvenstveno u hrani i lijekovima – strateški razvoj industrije hrane i lijekova u Hrvatskoj radi dostizanja više razine samodostatnosti

HUP će zbog toga intenzivno nastaviti razgovarati s Vladom kako bi se svi zajedno što prije pripremili za pokretanje novog gospodarstva.

„Više puta smo istaknuli da namete prvo treba obustaviti, a potom analizom kako bismo ih sveli na minimalan broj i u okvire koji su za gospodarstvo održivi i prihvatljivi. Ovo ne smije biti još jedan trenutak u kojem sve ostane najavi i načelnom iskazu namjere da se smanje parafiskalni nameti. Kriza s kojom smo suočeni će biti teška i ne možemo si dopustiti da i kroz nju prolazimo, a da ove značajne troškove ozbiljno ne pretresemo. Treba napraviti stručnu analizu, procijeniti opravdanost svakog pojedinačnog nameta i visine iznosa koji se plaća kao i svrhovitost trošenja tako prikupljenih sredstava. Za one koji će se zadržati mora se osigurati transparentan uvid u način na koji se troše te nastaviti provoditi redovite analize opravdanosti i postojanja i visine takvih nameta“, izjavio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

HUP je predložio da se za 20 najvećih nameta, koji čine najveće financijsko opterećenje za poslodavce, u najkraćem mogućem roku razmotri smanjenje. Za ostale, kojih je prema zadnjim procjenama Vlade više od 400, zalažu se za ukidanje ili za drastično smanjenje, od najmanje 70 posto.

HUP je prvu listu parafiskalnih nameta objavio još 2007. godine i tada ih je bilo 245, da bi se do danas ta brojka gotovo udvostručila. Ankete među članicama HUP-a koje su provođene u više navrata ukazuju da parafiskalne namete čine vrlo velik dio troškova svih kompanija. Neke su od najvećih stavki, posebno u doba poslovne neaktivnosti, naknada za uređenje voda i komunalna naknada.

„Visoki troškovi regulacije jedu kapital koji bi se mogao uložiti u očuvanje radnih mjesta i nove aktivnosti na tržištu, umjesto na neopravdane administrativne obveze koje ne donose korist, već često čine dodatne prepreke i uteg poslovanju. Da su i parafiskalni nameti jedan od bitnih faktora niske konkurentnosti hrvatskog gospodarstva znamo odavno, a u aktualnim izvanrednim okolnostima taj problem jednostavno ne smije opet ostati po strani. Pokazali smo ovih dana da se riješava puno toga za što nas se donedavno uvjeravalo da nije moguće. Nema opravdanja da se konačno i parafiskalni nameti ne dovedu u red“, poručuje Davor Majetić.

„Dok čekamo objavu novog Vladinog paketa mjera kojima će se državne razine pomoći gospodarstvu, tražimo i od svih drugih razina vlasti, jedinica lokalne samouprave i uprave da sa svoje strane također žurno donesu mjere kojima će pomoći tvrtkama u ublažavanju kriznog udara s kojim su suočene“, naglašava Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

I na razini županija, gradova i općina nužno je za vrijeme trajanja krize potpuno ukinuti ili značajno smanjiti sve troškove koji opterećuju poslovanje i koji mogu pomoći poduzetnicima i poslodavcima da održe zaposlenosti i budu u mogućnosti nastaviti poslovanje jednom kada se okolnosti normaliziraju.

„Pozdravljamo takve poteze koje su već poduzele neke jedinice lokalne uprave i samouprave i kao što su Bjelovar, Rijeka, Koprivnica i očekujemo da svi oni koji to još nisu učinili slijede njihove primjere i također se aktivno uključe u borbu protiv ekonomske krize baš kao što to čine na području zaštite zdravlja i života“, stoji u priopćenju HUP-a.

„Ukidanje naknada za korištenje javnih površina, za najam gradskih prostora, komunalne naknade, odvoza komunalnog otpada, spomeničke rente  samo je dio onoga što se može i treba ukinuti za vrijeme dok nema poslovnih aktivnosti“, dodaje HUP u priopćenju.