Analiza godišnjih financijskih izvještaja, koji su sastavljeni i obrađeni prema pretežitoj djelatnosti, pokazala je da u posljednjih 20 i više godina prema broju dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine, ističu iz Financijske agencije (Fina).

Tako je od 144.259 poduzetnika u 2021. godini, njih 28.507 ili 19,8 posto poslovalo u djelatnosti trgovine, pokazuju podaci Fine. 

Slijede poduzetnici u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (22.717), što je dio od 15,7 posto, građevinarstvu (18.820) s udjelom od 13 posto i prerađivačkoj industriji (15.634), s udjelom od 10,8 posto u ukupnom broju poduzetnika, obveznika poreza na dobit (bez financijskih institucija). 

Kod 144.259 poduzetnika u prošloj su godini bila 964.742 zaposlena na temelju sati rada, što je u odnosu na 2020. godinu porast za 32.167 ili 3,4 posto.

Najviše zaposlenih u prerađivačkoj industriji

Najveći broj zaposlenih bio je, kao i ranijih godina, u prerađivačkoj industriji i trgovini. Prerađivačka industrija je tako zapošljavala 236.151 radnika (24,5 posto), a trgovina 190.955 (19,8 posto), navode iz Fine.

“Nominalno, broj radnika najviše je porastao u građevinarstvu (7.242), području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (6.351), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (3.808) i trgovini (3.610)”, ističu iz Fine.

Po podacima iz analize, poduzetnici u građevinarstvu lani su imali 107.879 zaposlenih na temelju sati rada, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilo je zaposleno 71.175 radnika, a u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima su bila 65.272 zaposlena. 

Iz Fine navode i kako je najveći nominalni pad broja zaposlenih zabilježen kod poduzetnika u djelatnosti umjetnost, zabava i rekreacija (147), a ti su poduzetnici lani imali 11.476 zaposlenih na temelju sati rada. 

Najveći prihodi i rashodi imali su poduzetnici u trgovini

Najveće prihode i rashode u prošloj su godini ostvarili poduzetnici u trgovini – prihode od 296,1 milijardu kuna te rashode u iznosu od 282,1 milijardu kuna. 

Slijede poduzetnici u prerađivačkoj industriji s ukupnim prihodima od 207,5 milijardi kuna i rashodima od 194,9 milijardi kuna, a potom poduzetnici u građevinarstvu – 70,7 milijardi kuna prihoda i 66,9 milijardi kuna rashoda.

Prema podacima Fine, najveći rast ukupnih prihoda u prošloj su godini u odnosu na 2020. godinu zabilježili poduzetnici u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (65,8 posto) te u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije (55,1 posto). 

Poduzetnici u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane lani su ostvarili ukupne prihode u iznosu 28,8 milijardi kuna, dok su poduzetnici u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije imali prihode od 65,1 milijardu kuna. 

Iz Fine ističu i kako su jedino poduzetnici u djelatnosti javne uprave i obrane; obvezno socijalno osiguranje zabilježili pad ukupnih prihoda (9,9 posto). Ukupni su prihodi tih poduzetnika lani iznosili nešto manje od 180 milijuna kuna. 

Po neto dobiti najbolji poduzetnici u trgovini, potom prerađivačkoj industriji

Prema neto dobiti u 2021. godini najbolji su poduzetnici u trgovini s 11,5 milijardi kuna, što je povećanje od 49,8 posto u odnosu na 2020. godinu, navode iz Fine. Slijede poduzetnici prerađivačke industrije s 10,6 milijardi kuna konsolidirane neto dobiti, a treći su poduzetnici u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, s 4,5 milijardi kuna neto dobiti. 

Više od četiri milijarde kuna konsolidirane neto dobiti (4,1 milijardu kuna) u prošloj su godini imali i poduzetnici u djelatnosti informacije i komunikacije, pokazuju analiza Fine na temelju podataka iz registra godišnjih financijskih izvještaja (bez banaka, osiguravajućih društava i ostalih financijskih institucija koje godišnje financijske izvještaji sastavljaju na posebnim obrascima, različitim od obrazaca na kojima ih sastavljaju poduzetnici iz realnog sektora). (Hina)

Prema podacima Fine, u 2020. je u djelatnosti trgovine na veliko i malo poslovalo 28.615 poduzetnika. Usporedbe radi, u 2004. ih je bilo 27.044, u 2009. godini 27.262, a u spomenutom razdoblju najmanje ih je bilo 2014. godine, 26.260.

Usporedba broja zaposlenih kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na veliko i na malo pokazala je da je u odnosu na 2004., broj zaposlenih u 2020. bio veći za 9.540 ili 5,2 posto i iznosio je 192.367 radnika. Najveći broj zaposlenih kod poduzetnika u trgovini bio je 2009. godine,  njih198.988, a najmanji 2014. godine, njih 178.645.

Najveći ukupni prihodi u trgovini na veliko i malo ostvareni su 2020., u iznosu od 260,2 milijarde kuna, što je 82,6 milijardi kuna više u odnosu na 2004. godinu.

Najveće ukupne prihode u 2020. ostvario je Konzum plus, u iznosu od 10 milijardi kuna. Slijedi Lidl Hrvatska sa 6,1 milijarda kuna, Spar Hrvatska s pet milijardi kuna i Plodine sa 4,5 milijardi kuna ukupnih prihoda.

Najveća dobit razdoblja, kako navode iz Fine, također je ostvarena u 2020., u iznosu od 10,2 milijarde kuna, što je 2,5 puta više u odnosu na 2004. godinu. Najveći dobitaš lani je bio Lidl Hrvatska, s ostvarenom dobiti od 274,8 milijuna kuna.

Gubitak razdoblja bio je najveći 2009. godine i iznosio je 4,3 milijarde kuna, što je 60,9 posto više u odnosu na 2020. kada je iznosio 2,6 milijardi kuna.

Tako je konsolidirani neto rezultat trgovine lani iznosio 7,5 milijardi kuna dobiti, znatno više nego proteklih godina. Naime, u 2004. trgovina je poslovala s konsolidiranom dobiti od 1,86 milijardi kuna, u 2009. od 1,44 milijarde, a u 2014. od 2,3 milijarde kuna dobiti.

Najveće investicije u novu dugotrajnu imovinu ostvarene su 2004., u iznosu od 8,9 milijardi kuna, dok su u 2020. iznosile 2,4 milijarde kuna, što je za 72,9 posto manje nego 2004. godine.

Odnos izvoza i uvoza u djelatnosti trgovine na veliko i na malo pokazuje negativne rezultate, odnosno veći uvoz kroz promatrani presjek razdoblja, pokazuju podaci Fine. Tako su poduzetnici u trgovini na veliko i na malo najveći trgovinski deficit iskazali 2020., u iznosu od 37,4 milijarde kuna. To je znatno više nego u 2014., kada je saldo bio negativan 25,6 milijardi kuna, a veći je bio i u odnosu na 2009., kada je iznosio 36,7 milijardi kuna i u odnosu na 2004. godinu, kada je bio negativan 36,3 milijarde kuna.

Najveći uvoznik u prošloj je godini bio Lidl Hrvatska, s ostvarenim uvozom od 2,3 milijarde kuna, a slijedi Medika sa 2,1 milijardom kuna.

Prosječna mjesečna neto obračunana plaća zaposlenih kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na veliko i na malo u 2020. je iznosila 5.816 kuna i bila je za 2.660 kuna ili 84,3 posto veća u odnosu na plaću u 2004. godini, kada je iznosila 3.157 kuna. Plaća u trgovini bila je i za 2,6 posto manja u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću poduzetnika Hrvatske, koja je lani iznosila 5.971 kunu. (Hina)