„Inovacije u proizvodnji hrane više nisu samo ekonomski imperativ povećanja produktivnosti i konkurentnosti već će postati ključni alat za rješavanje izazova koje krize, klimatske promjene ali i novi potrošački trendovi stavljaju pred poljoprivredu i prehrambenu industriju. Ono što ohrabruje je činjenica da prehrambena industrija u odnosu na druge prerađivačke industrije zapošljava najviše radnika, ima najveći promet i udio u BDV-u. Također, bilježi višegodišnje povećanje proizvodnje, a  imamo i sjajne prehrambene brendove koji ravnopravno konkuriraju na najzahtjevnijim tržištima EU. Zato je važno povezivati primarnu proizvodnju i preradu, odnosno proizvodnju visoko finaliziranih proizvoda s većom dodanom vrijednosti. U tom smjeru treba fokusirati i politiku potpora i politiku raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem i ne dopustiti da se novim natječajima razbijaju proizvodno-tehnološke cjeline velikih proizvođača koji su već zatvorili ciklus te uz primarnu proizvodnju imaju i preradu“, istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam. 

Prošla godina je bila vrlo izazovna zbog pojave afričke svinjske kuge, podsjetio je Mladen Pavić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede. 

 „Iako afrička svinjska kuga nije izravna prijetnja sigurnosti hrane, već je riječ o mogućoj prijetnji dostatnoj opskrbi hranom, obzirom na ugroženost zdravlja životinja, smatram da je tu ključan pristup Jednog zdravlja u okviru kojeg Ministarstvo poljoprivrede osigurava financijska sredstva u područjima od najveće koristi za građane te primarne proizvođače i prehrambenu industriju u RH tako da se mogući negativni učinci izbijanja zaraznih bolesti životinja i zoonoza u potpunosti spriječe ili svedu na najmanju moguću mjeru“, kazao je Pavić.  Ministarstvo s tim ciljem, dodao je, provodi godišnje monitoring programe kao što su program kontrole salmoneloze, kontrola hrane životinjskog podrijetla koja se stavlja na tržište te kontrola kakvoće mora i školjkaša na proizvodnim područjima. 

Prehrambenoj industriji poseban izazov predstavljaju novi propisi u području ambalaže i ambalažnog otpada odnosno nova EU Uredba o ambalaži, u smislu osiguranja zdravstvene ispravnosti hrane i kvalitete hrane. Najproblematičniji elementi Uredbe odnose se na minimalni reciklirani sadržaj u plastičnoj ambalaži te na ponovnu upotrebu i ponovno punjenje ambalaže. 

Novost struci su i izmjene „doručak direktive“, koja regulira standarde u proizvodnji i označavanju meda, džemova, voćnih sokova i kondenziranog mlijeka. Posljedica je to najave Europske komisije da će razmotriti predlaganje proširenja obveznog navođenja podrijetla na određene proizvode, kako bi se potrošačima olakšao odabir održive hrane na temelju pouzdanih informacija.

Zelena transformacija sektora odnosno proces prilagodbe na ekološki prihvatljive poslovne prakse i proizvode zahtjevan, na čemu se već intenzivno radi, bit će u fokusu u nadolazećim godinama.

U strategiji Podravka Grupe do 2030. godine održivost predstavlja jednu od šest korporativnih vrijednosti. Ključne komponente održivog poslovnog modela Podravke su investicije i ljudski resursi, a do 2025. godine namjeravaju uložiti oko 100 milijuna eura u kapitalne investicije koje će doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva.

“Održivi poslovni model nije moguć bez jake korporativne kulture koja se potiče kroz edukacije zaposlenika kako bi se integrirali principi održivosti u razmišljanje i poslovne odluke, a što predstavlja dugoročni proces na koji je stavljen veliki naglasak. U strateškim ciljevima naglasak je stavljen na energetsku učinkovitost, smanjenje otpada, pozitivno djelovanje na zdravlje potrošača kroz sastav prehrambenih proizvoda, brigu o zaposlenicima i društvenoj zajednici te dobro korporativno upravljanje”, kazala je Irena Ivanković, voditeljica tima za održivi razvoj u Podravki.

Matija Žulj, osnivač i direktor hrvatske agro-tehnološke tvrtke AGRIVI, potvrđuje kako postoji snažan interes poduzeća iz prehrambene industrije za digitalna rješenja koja im mogu pomoći unaprijediti lance opskrbe hranom te da u Hrvatskoj već imamo odlične primjere primjene implementiranja takvih digitalnih platformi.

„Digitalizacija u lancu opskrbe hranom pomaže poduzećima u mnogim aspektima, poput povećanja produktivnosti proizvodnje, unapređenju količina i kvalitete poljoprivrednih proizvoda, osiguranju sljedivosti i sigurnosti hrane, smanjenja propadanja hrane, te povećanju profitabilnosti proizvodnje i za poduzeća i poljoprivrednike u opskrbnom lancu“, kazao je Žulj i istaknuo kako nove generacije potrošača traže transparentnost i sljedivost u proizvodnji hrane.

Tijekom dvodnevne konferencije više od 350 stručnjaka uključenih u poslovanje s hranom upoznat će se s najnovijim trendovima u prehrambenoj industriji, novostima koje nameće zakonodavstvo, ali i onima iz područja znanosti. Jedno od predavanja bit će o neurogastronomiji, novoj grani znanosti čiji je cilj poboljšati razumijevanje veze između mozga i prehrambenih iskustava, kako bi se stvorila kvalitetnija hrana, unaprijedile prehrambene navike i osiguralo zdravlje. Neurogastronomija  je zanimljiva prehrambenoj industriji jer može pomoći u stvaranju jela koja pružaju najveći užitak i zadovoljstvo za potrošače.

Umjetna inteligencija danas je ključan pokretač digitalne transformacije u gospodarstvu, a sve važniju ulogu ima i u prehrambenoj industriji. Njena primjena u ovom sektoru kao i u kontroli ispravnosti hrane također je jedna od tema stručne konferencije koja se održava u Opatiji.

Ni domovinski rat, ni globalna financijska kriza 2008. nisu toliko snažno utjecale na poremećaje u proizvodnji, distribuciji i trženju hrane i na promjene prehrambenih navika potrošača kao što je ova aktualna pandemija u kombinaciji s globalnim zatopljenjem i klimatskim poremećajima.

Prema FAO indeksu u kolovozu i rujnu su svjetske cijene hrane, zbog snažnog oporavka potražnje nakon pandemije, ali i loših agrometeroloških uvjeta i poskupljenja inputa, skočile za više od 30% u odnosu na isto razdoblje prošle godine i tako dosegnule najvišu razinu u zadnjih 10 godina. Posebno je rast značajan kod žitarica i uljarica. Samo za ilustraciju na EU tržištu nabavna cijena plina povećana je za preko 250%. Inputi za prehrambenu industriju od sirovina do energenata, porasli su u nekim segmentima i preko 60% i trendovi su pomalo zabrinjavajući“, rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević na 14. Konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane, koja se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, održava danas i sutra u Grand Hotelu 4 opatijska cvijeta u Opatiji.  

Dodatni problem poskupljenja, objasnio je Kovačević, a u kontekstu Hrvatske, je taj što prosječno hrvatsko kućanstvo za hranu i piće izdvaja više od 26% kućnog proračuna, dva puta više od prosjeka EU. „Moramo spriječiti da hrvatski potrošači, iako svjesni da je domaće najzdravije, svježe i prirodno, zbog smanjene kupovne moći i standarda još više posežu za uvoznim, jeftinijim proizvodima. Najbolji način da amortiziramo ove cjenovne udare je povećanje vlastite proizvodnje“, poručio je potpredsjednik HGK dodavši kako je pred nama novo programsko razdoblje i Europski plan oporavka pri čemu će Hrvatskoj do 2027. biti dostupno preko 24 mlrd eura. Ključni izazov bit će povlačenje sredstava iz fondova EU za zelenu i digitalnu tranziciju koje se u proizvodnji hrane nameću kao razvojni imperativ. Pojasnio je stoga kako su članice HGK posebno usmjerene na Nacionalni strateški plan ZPP-a (2023.-2027), kao i ostale operativne programe (konkurentnost i kohezija) u kojima prioriteti i politike potpora moraju biti fokusirane prema onim proizvodnjama u kojima Hrvatska može biti konkurentna te dodao kako naše tvrtke prehrambeno-prerađivačkog sektora očekuju jasna i nediskriminirajuća pravila.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek poručio je kako je europski sustav sigurnosti hrane jedan od najsigurnijih i najbržih na svijetu. „Čvrsta garancija svim građanima Hrvatske da je očuvanje javnog zdravlja prioritet ove Vlade je čak 32 milijuna kuna ulaganja u nacionalne programe monitoringa na godišnjoj razini. Otišli smo i korak dalje, osmislili smo potpuno novi nacionalni sustav kvalitete poljoprivredno – prehrambenih proizvoda „Dokazana kvaliteta – Hrvatska“, koja promiče hrvatskog proizvođača i domaći proizvod te je garancija potrošaču da konzumira hranu koja je proizvedena u Hrvatskoj, od proizvoda koji je nastao u Hrvatskoj“, pojasnio je Tušek dodavši kako će se u trgovinama uskoro moći pronaći prvi proizvod označen na takav način, domaće jabuke, a nedavno je doneseno i Rješenje o priznavanju oznake „Dokazana kvaliteta“ za konzumna jaja“, rekao je Tušek pojasnivši kako je obaveza Ministarstva poljoprivrede briga o cijelom ciklusu koji hrana prolazi u svrhu konzumacije – od njezine proizvodnje, sljedivosti, distribucije, odabira i prodaje te sprječavanja njezina bacanja. Kao doprinos ostvarenju tog cilja, Vlada RH je donijela Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH 2019.-2022., dok je EU sredstvima iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost RH predviđeno financiranje unapređenje sustava doniranja hrane u RH, u iznosu od 32 milijuna kuna.

O zakonodavstvu je pričao i glavni državni inspektor Andrija Mikulić koji je pojasnio kako se, sukladno novim znanstvenim spoznajama, zakonodavstvo neprekidno mijenja i unaprjeđuje te da je to nužno i neizbježno pratiti zbog zaštite zdravlja potrošača što je temeljni cilj svih propisa o hrani. „Za nas u Državnom inspektoratu to su novi izazovi koje smo spremno prihvatili kao priliku za jačanje i unaprjeđenje, u konkretnom slučaju: sanitarne, poljoprivredne, veterinarske i fitosanitarne inspekcije“, poručio je glavni državni inspektor.

Da je upravo veterinarska struka e odlučujući faktor kada je u pitanju zaštita javnog zdravlja pojasnila je ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Tatjana Karačić. „Hrvatski građani sada već dokazano mogu imati puno povjerenje u naš sustav i sigurnost hrane koju konzumiraju, a kao čvrst dokaz za to su i statusi Hrvatske kao zemlje slobodne od klasične svinjske kuge, bruceloze goveda te infekcije virusom bjesnoće.  Status države slobodne od bjesnoće jedno je od najvećih postignuća veterinarske struke u zaštiti javnog zdravlja te mu je prethodilo dugogodišnje aktivno provođenje mjera sprječavanja pojave i iskorjenjivanja ove bolesti u populaciji domaćih i divljih životinja“, poručila je Karačić. Za postizanje statusa zemlje slobodne od bjesnoće, uz vrijedan, predan i koordiniran rad veterinarske struke, od 2011. godine do danas Ministarstvo poljoprivrede je utrošilo više od 200 milijuna kuna. Ove godine usvojena su i dva izuzetno važna i kompleksna zakona kojima se osigurava još učinkovitije funkcioniranje sustava službenih kontrola u području hrane te omogućuju integrirani pristup organizaciji, koordinaciji i provedbi službenih kontrola u cijelom poljoprivredno-prehrambenom lancu; Zakon o službenim kontrolama te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu, a trenutno su u pripremi čak četiri zakona u području sigurnosti hrane. 

Dr.sc Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, pobliže je predstavila nacionalnu kampanju„EU bira sigurnu hranu“. Nositelj kampanje je HAPIH, a pokrenula ju je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Cilj je podići svijest građana o ulozi znanosti koja stoji iza postavljenih visokih standarda sigurnosti hrane koja se nalazi na europskom pa tako i hrvatskom tržištu, kao i potaknuti građane na kritičko razmišljanje prilikom svakodnevnog odabira hrane. Uz naše Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravstva, znanstvenu zajednicu, zavode za javno zdravstvo i udruge potrošača, Hrvatska gospodarska komora je prirodni partner kampanje“, istaknula je Sokolić dodavši kako hrvatski potrošači s povjerenjem mogu birati hranu jer je europski sustav sigurnosti hrane jedan od najrigoroznijih na svijetu.

U sklopu dvodnevne konferencije sudionici će imati priliku čuti nešto i o proizvodima baziranim isključivo na biljkam, mesu iz laboratorija kao mesu budućnosti, održivom poslovanju i zaštiti okoliša, etilen-oksidu, novim pristupu sigurnosti hrane u SAD-u i EU i drugim zanimljivim temama.

Prof.dr.sc Helga Medić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu govorila je o mesu iz laboratorija kao mesu budućnosti. „Meso iz laboratorija ili kultivirano meso dobiveno je od životinjskih stanica koje obavljaju iste funkcije kao i u životinjskom organizmu i nije genetski modificiran proizvod. Proizvodnja uključuje uzgoj matičnih stanica, njihovu diferencijaciju u mišićne stanice te uzgoj mišićnog tkiva u tekućem mediju. Prednost takve proizvodnje je znatno manji utjecaj na okoliš, zaštita životinja te sigurnost i kvaliteta kultiviranog mesa, koje predstavlja jednu novu mogućnost u održivoj proizvodnji hrane za rastuće svjetsko stanovništvo.

Sandra Maričić Tarandek, rukovoditeljica Sektora kontrole i osiguranja kvalitete u Zvijezdi, tako će govoriti o inovacijama proizvoda od 100% biljnog podrijetla. „Razlog inovacije tih proizvoda je rezultat istraživanja tržišta u stvaranju novih prehrambenih navika mladih ljudi u Europi i Svijetu općenito. Upravo ovakvi novi trendovi u prehrani su se uklopili u našu 100 godišnju tradiciju proizvodnje proizvoda biljnog podrijetla te smo sretni što možemo prezentirati naše inovativne proizvode koji su, osim odličnog okusa i visoke kvalitete, sa dodatkom sastojaka koji imaju razne dobre čimbenike na zdravlje, ujedno i rezultat multidisciplinarnog tima stručnjaka u našoj kompaniji“, pojasnila je Maričić Tarandek dodavši kako su pozitivne reakcije naših potrošača koje redovno dobivaju i preko društvenih mreža, još jedan razlog za proširenjem ovakve linije proizvoda.

I prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender, direktorica Vitaminoteke govorila je o prehrani temeljenoj na biljnim izvorima. „Trend prehrane temeljene na biljnim izvorima, tzv. „plant based“ polako, ali sigurno postaje globalni mainstream te je iz godine u godinu sve više sljedbenika ovakvog modela prehrane. I naša mediteranska prehrana predstavlja oblik tzv. „plant based“ prehrane koja je temeljena na biljnim izvorima, a čini se da je upravo taj model prehrana budućnosti koja je dobra i za naše zdravlje, ali i za boljitak našeg planeta. Konzumacija hrane biljnog porijekla i smanjenje životinjskih izvora prehrambena su mjera koja se gotovo univerzalno može primijeniti na prevenciju i terapiju većine civilizacijskih bolesti današnjice.“

„Na smanjenje potražnje najviše je utjecao manji obujam turističke potrošnje u promatranom razdoblju, zbog značajno manjeg broja stranih turista u predsezoni. Budući da smo u srpnju i kolovozu imali povećan turistički promet i da smo sa 6,8 milijuna dolazaka i 47,5 milijuna noćenja dosegli 41 posto, odnosno razinu od 53 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., očekujemo do kraja ove godine snažniji utjecaj povećane potražnje i na vanjskotrgovinsku razmjenu“, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.  

U prvih šest mjeseci vanjskotrgovinski deficit poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda smanjen je za 20 posto, odnosno za 128 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje u prethodnoj godini. Ovo je rezultat pada uvoza od 6 posto, koji se zaustavio na razini od 1,564 milijarde eura. Izvoz bilježi rast od 2,9  posto i iznosi 1,039 milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 61 na 66 posto.

Uvozimo najviše meso (10,9 posto ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,3 posto), mlijeko, jaja i med (7,9 posto), pića (7,4 posto) te različite proizvode visokog stupnja prerade (7 posto). U izvozu su najzastupljenije žitarice (11,5 posto), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (10,8 posto), ribe (9,4 posto), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,6 posto) te duhan i prerađevine (7,6 posto). Hrvatska i dalje ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica, riba, uljarica, mesnih i ribljih prerađevina te duhanu i cigaretama.

„Struktura vanjskotrgovinske razmjene jasno govori o tome u kojim proizvodnjama nismo samodostatni i gdje postoji problem s niskom konkurentnosti. Hrvatska treba jačati prerađivačke kapacitete jer nije dobro da izvozimo sirovine kao što su žitarice i uljarice, a da s druge strane uvozimo značajne količine mesa, mlijeka, pekarskih proizvoda i ulja. S druge strane, visok deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni voća i povrća govori o potrebi povećanja proizvodnje, udruživanja proizvođača i koncentraciji ponude te njezinoj prilagodbi zahtjevima potrošača“, istaknuo je Kovačević.  

„Komora je predložila da se najveći dio od 43 milijuna kuna potpora usmjeri na smanjenje zaliha kroz destilaciju viškova vina, uz potporu od pet kuna po litri na bazi od 11 posto alkohola. Minimalna prijava za destilaciju bila bi pet tisuća litara, maksimalna do 30 posto zaliha. Ostatak bi se koristio za krizno skladištenje“, rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, napomenuvši da prijedlog uključuje i povoljnu kreditnu liniju za vinare kroz HBOR i Hamag Bicro, uz prihvatljive instrumente osiguranja i kamate, ročnost od pet godina i poček od godinu dana.

Smanjena potrošnja, zalihe koje su na najvišoj razini od 2009., dodatne uvozne carine na europska vina u SAD-u kao glavno tržište EU te pandemija značajno su destabilizirali tržište vina u EU, a to se preslikalo i na hrvatsko tržište.

Smanjenje opće potražnje, blokada HORECA kanala i izostanak prave turističke sezone kao značajnog generatora potrošnje te poteškoće u plasmanu u članice EU i treće zemlje, drastično će smanjiti potrošnju vina. Gotovo sve vinarije preko 70 posto svoje prodaje realiziraju kroz turističku sezonu. Trenutno se gomilaju zalihe vina, što je posebice izraženo kod većih i velikih proizvođača vina, a zbog toga se onda javlja i manjak skladišnih kapaciteta.

Likvidnost vinara i vinogradara ubrzano slabi, što dovodi u pitanje financiranje tekuće proizvodnje vina i grožđa te otkup grožđa berbe 2020. od kooperanata. Za prvih šest mjeseci ove godine procjenjuje se pad prodaje za oko 80 posto, što neće biti moguće nadoknaditi u drugoj polovici godine. Brojne vinarije mogle bi se naći na rubu održivosti zbog pada cijena i blokade prodaje te bez pomoći države.

Europska komisija izmijenila je zakonodavni okvir koji omogućuje primjenu izvanrednih mjera za vinarstvo i vinogradarstvo. Izmjenama Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2019.-2023. godina omogućila bi se primjena izvanrednih mjera potpore za stabilizaciju tržišta vina – Destilacija vina u slučaju krize i Potpora za krizno skladištenje vina. Nacionalni program temeljni je dokument koji utvrđuje kako se i zašto koriste sredstva namijenjena sektoru vinarstva i vinogradarstva iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda.

„Budući da bi zbog situacije s koronavirusom mogao dodatno porasti pritisak na kapacitete domaće prehrambeno-prerađivačke industrije, smatramo da ovo nije najsretniji trenutak za nova opterećenja. Treba razmisliti o odgodi i izraditi detaljniju procjenu učinaka ove reforme na konkurentnost domaće prehrambeno-prerađivačke industrije“, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, dodavši kako se parcijalnim oporezivanjem samo jednog segmenta prehrambeno-prerađivačke industrije ne mogu riješiti javnozdravstveni problemi.

Uredbom o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode povećava se specifična trošarina i to za 35 kuna, s 335 kuna na 370 kuna za tisuću komada, dok će trošarina na etilni alkohol od početka travnja iznositi 6000 kuna po hektolitru čistog alkohola, što je 700 kuna više od sadašnjih 5300 kuna. U postotku riječ je o povećanju za 13,2 posto, a iz Vlade poručuju kako se trošarine na pivo, vino i ostala pića dobivena vrenjem neće mijenjati.

Naglasio je da je funkcionalna hrana na tržištu višestruko skuplja od konvencionalne jer je inovativnija i ima veću dodanu vrijednost te zahtijeva veća ulaganja u marketing kako bi se identificirale ciljane skupine potrošača. „Nadamo se da će funkcionalna hrana naći svoje mjesto u zakonodavstvu u Hrvatskoj, ali i na razini EU, što bi trebao biti dodatni poticaj potrošačima za veću konzumaciju takve hrane. Time bi se spriječile i  marketinške manipulacije koje dovode potrošače u zabludu“, poručio je Kovačević.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Barać je kazao da danas više nego ikad znamo koliko pravilna prehrana igra ulogu u zdravlju pojedinca. „Zato je potrebno jačati sinergiju između znanstvene zajednice i proizvođača hrane kako bi se osigurali preduvjeti za proizvodnju nutritivno bogate hrane. Cilj nam je da takva hrana bude glavni izbor potrošača, odnosno da zdravi izbor bude lagani izbor za svakog potrošača“, izjavio je Barać, dodavši da je to i prilika za dizanje konkurentnosti naše poljoprivrede.

Dekan Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Damir Ježek također je naglasio da mu je jako drago što se ovakvim konferencijama podržava interaktivna suradnja između realnog sektora i znanosti. „Ovo je odličan način da se bolje upoznamo i vidimo koji su izazovi pred nama. Bitna je razmjena iskustava i znanja, ne smijemo se ničega bojati, trebamo samo razumjeti“, poručio je Ježek.

Predsjednik Hrvatskog društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista Mario Ščetar je naglasio da iz ovakvih susreta između industrije i znanosti uče i jedni i drugi. „Nadam se da ćemo iz razmjene iskustava i stečenih novih znanja razviti nove proizvode, a danas ćemo raspraviti o nekim aktualnim temama i nastojati utjecati na zakonodavstvo, da olakšamo rad prehrambene  industrije“, rekao je Ščetar.

Vrijednost europskog tržišta funkcionalne hrane procjenjuje se na oko 30 milijardi dolara, dok je najveće tržište SAD-a vrijedno preko 160 milijardi

Marija Batinić Sermek iz Ministarstva poljoprivrede je govorila o zakonodavnom okviru za transmasne kiseline. „Hrvatska je jedna od sedam država EU koja je pokrenula inicijativu za reguliranje maksimalne količine transmasnih kiselina u hrani. Situacija kod nas je zadovoljavajuća u odnosu na zakonsku graničnu vrijednost od 2 grama masti i ulja na 100 grama proizvoda koju smo propisali. Proizvodi koji sadrže povećane količine transmasnih kiselina su pekarski i konditorski proizvodi, ali su još uvijek unutar graničnih vrijednosti“, pojasnila je Batinić Sermek, dodavši da prosječan konzument najviše transmasnih kiselina unosi kroz kruh i peciva, čokoladu te putem životinjskih masnoća.

Andrijana Mušura Gabor iz ZŠEM-a je predstavila rezultate istraživanja o utjecaju načina označavanja proizvoda na vizualnu percepciju i različite aspekte nutritivne vrijednosti proizvoda. „Zanimalo nas je kako pakiranje utječe na ponašanje potrošača, odnosno kako im pomoći da donose bolje odluke za svoje zdravlje pri kupovini hrane. Pokazalo se da su ispitanici najviše gledali monokromatske tablice s preporučenim unosima, zatim višestruke semafor tablice, a najmanje Nutriscore oznake“, kazala je Mušura Gabor, uz napomenu da je važno provoditi daljnja istraživanja na reprezentativnim uzorcima i različitim proizvodima kako bi se mogle donijeti kvalitetne javne politike po pitanju prehrane.

Na skupu se, između ostalog, govorilo i o suvremenim vrstama ambalaže, odnosno o jestivoj ambalaži koja pruža dodatnu funkciju proizvodu, utjecaju vina na zdravlje te funkcionalnim aspektima prehrane povezane s tradicijom i religijom.

Vrijednost europskog tržišta funkcionalne hrane procjenjuje se na oko 30 milijardi dolara, dok je najveće tržište SAD-a vrijedno preko 160 milijardi. Globalno tržište funkcionalne hrane raste po stopi od 10 posto godišnje, a te trendove prati i Hrvatska.