Vanjskotrgovinski deficit je u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje 2020. smanjen za 17 posto, na deset milijardi kuna. Pokrivenost uvoza izvozom je prema prvim podacima za prva dva ovogodišnja mjeseca 64,3 posto.

U zemlje članice EU-a u prva dva ovogodišnja mjeseca je izvezeno robe u vrijednosti 12,5 milijardi kuna ili 3,2 posto manje nego u istom razdoblju godinu ranije. Izvoz u zemlje nečlanice je pak porastao za 1,5 posto, na 5,5 milijardi kuna.

Vrijednost uvezene robe u prva dva mjeseca 2021. je iz članica EU-a pala za 9,3 posto, na 22,3 milijarde kuna. Istodobno je vrijednost uvoza iz drugih zemalja pala za 1,3 posto, na 5,8 milijardi kuna.

Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u prva dva mjeseca ove godine je iznosio 2,4 milijarde eura, što je na godišnjoj razini pad za 3,3 posto, dok je uvoz pao za 9,1 posto, na 3,7 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 1,3 milijarde eura.

U zemlje članice EU-a u siječnju i veljači ove godine je izvezeno robe u vrijednosti 1,7 milijardi eura, odnosno 4,6 posto manje nego u istom razdoblju 2020. godine. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za blagih 0,1 posto, na 726,4 milijuna eura.

Vrijednost uvezene robe iz članica EU-a u prva dva ovogodišnja mjeseca u odnosu na isto razdoblje godinu prije pala je za 10,6 posto, na 2,9 milijardi eura, a vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a pala je za 2,8 posto, na 762,8 milijuna eura.

DZS je objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prvi mjesec ove godine koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, pao 2,4 posto, na 8,5 milijardi kuna, dok je uvoz pao za 11,3 posto, na 12,7 milijardi kuna.

Time je DZS korigirao svoje prve podatke, prema kojima je vrijednost hrvatskoga robnog izvoza za siječanj ove godine iznosila 8,4 milijarde kuna, 3,4 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz pao za 12,7 posto, na 12,5 milijardi kuna. Prema drugim je podacima vanjskotrgovinski deficit u siječnju 2021. iznosio 4,3 milijarde kuna, a pokrivenost uvoza izvozom bila na 66,6 posto.

Izražen u eurima, izvoz je u siječnju pao 3,6 posto, na 1,1 milijardu eura, a uvoz je pao 12,4 posto, na 1,7 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 565 milijuna eura. (Hina)

Proizvodnja jabuka prošle je godine smanjena u odnosu na godinu ranije za 3,2 posto, na 66.926 tona. Smanjena je i proizvodnja mandarina, za 26,9, na 38.172 tone, marelica za 15,3 posto, na 653 tone, smokvi za 4,4 posto, na 1.219 tona, jagoda za 12,5 posto, na 2.657 tona.

Rast proizvodnje je zabilježen kod krušaka, za 107,2 posto, na 5.348 tona, šljiva za 33,6 posto, na 12.639 tona, bresaka i nektarina za 7,4 posto, na 4.694 tone, višanja za 18,7 posto, na 6.972 tone, trešanja za 14 posto, na 1.430 tona, oraha za 72,3 posto, na 448 tona i lješnjaka za 60,3 posto, na 3.154 tone.

Ukupna proizvodnja grožđa u prošloj je godini iznosila 125.043 tone, što je rast od 15,5 posto prema godini ranije. Prirod po trsu iznosio je 1,5 kilograma.

Među povrćem pad proizvodnje je zabilježen kod lubenica, za 26,8 posto, na 15.129 tona, luka i češnjaka, za 12,2 posto, na 22.774 tone, mrkve, za 16,9 posto, na 11.113 tone.

Istodobno je povećana proizvodnja rajčica, za 30,4 posto, na 39.544 tone, kupusa bijelog i crvenog, za 6,1 posto, na 36.183 tone, salate za 31,2 posto, na 8.708 tona, krastavaca i kornišona za 83,4 posto, na 9.051 tonu, cikle za 6,1 posto, na 4.798 tona itd.

Masline su u 2020., u usporedbi s 2019., ostvarile povećanu proizvodnju, i to za 3,3 posto, na 33.270 tona. (Hina)

Na razini cijele prošle godine zabilježen je realni pad BDP-a od 8,4% na što je također najviše utjecao znatan pad vrijednosti izvoza usluga, točnije znatno lošija ostvarenja u turizmu. Naime, unatoč nešto boljoj turističkoj sezoni od očekivane, ostvareni broj noćenja je bio 55% manji nego u prethodnoj godini, a približno isto toliko je smanjen i devizni prihod od turizma. To je direktno utjecalo na djelatnost smještaja i usluživanja hrane, ali posredno i na sve druge djelatnosti s obzirom da se direktan i indirektan utjecaj turizma na hrvatsko gospodarstvo prije prošle godine procjenjivao na približno 25% BDP-a. Smanjivanje domaće i i inozemne potražnje odražavalo se i kroz druge komponente potražnje, točnije, vrijednost robnog izvoza je realno smanjena 0,8%, osobna potrošnja ili potrošnja kućanstava za 6,4%, a investicije u fiksni kapital 2,9%. S druge strane, pod utjecajem mjera za održavanje gospodarske aktivnosti jedino je državna potrošnja u 2020. godini povećana za 2,0%.

Takva kretanja potražnje utjecala su na odgovarajuće smanjivanje vrijednosti proizvodnje roba i usluga pa je daleko najveći pad bruto dodane vrijednosti od 21,0% zabilježen u grupi djelatnosti koja objedinjuje trgovinu na veliko i malo, prijevoz i skladištenje te ugostiteljstvo. Za 2,8% je pala i vrijednost ukupne industrijske proizvodnje, ali je kod nekih djelatnosti NKD-a i u 2020. zabilježen rast. Točnije bruto dodana vrijednost proizvodnje je povećana kod informacija i komunikacija, građevinarstva, primarnih djelatnosti, te kod javnih djelatnosti.

Po ovakvim trendovima Hrvatska se nije znatno razlikovala od međunarodnog okruženja. Prema procjanama MMF-a svjetsko gospodarstvo je u prošloj godini palo za 4,4%, a prema podacima Eurostata na razini cijele EU zabilježen je pad BDP-a od 6,4%. Hrvatska se pritom našla među članicama s izraženijim padom BDP-a, a to su pretežno bile one članice koje također imaju visoki udio turizma u BDP-u te one koje su najviše pogođene širenjem koronavirusa. Točnije, najveće stope pada BDP-u u prošloj godini među članicama EU zabilježene su u Španjolskoj, Italiji, Grčkoj i Francuskoj. Rast BDP-a je istodobno zabilježen samo u Irskoj, a najmanji pad u Litvi i Luksemburgu. Kada se promatra po komponentama potražnje koje su najviše utjecale na pad BDP-a, u čak deset članica je to bio pad izvoza usluga, u sedam robni izvoz, a kod osam članica je najveći pojedinačni utjecaj imalo smanjivanje potrošnje stanovništa.

Na kraju treba spomenuti i procjene Europske komisije za ovu godinu prema kojima bi Hrvatska s rastom od 5,3% trebala biti treća među članicama EU, nakon Španjolske i Francuske. Ovakva procjena temelji se na efektima suzbijanja pandemije i oporavka sklonosti potrošnji, a kod Hrvatske se posebno navodi utjecaj obnove potresom pogođenih područja te korištenje dostupnih sredstava iz Europskih fondova. Ukoliko se takva predviđanja Europske komisije kao i ona za iduću godinu ostvare, Hrvatska bi 2022. trebala dostići i blago premašiti realnu razinu BDP-a iz 2019. godine.  

S obzirom da je uvoz pao po višoj stopi od izvoza, vanjskotrgovinski deficit je u prošloj godini u odnosu na 2019. smanjen za 17,1 posto, na 59,9 milijardi kuna. Pokrivenost uvoza izvozom je prema prvim podacima u prošloj godini iznosila 65 posto.

U zemlje članice EU-a u 2020. je izvezeno roba vrijednih 77,4 milijarde kuna ili 0,4 posto više nego u godini ranije. istodobno, izvoz u zemlje koje nisu članice EU-a pao je za 5,1 posto, na 33,9 milijardi kuna. Vrijednost uvezene robe lani je iz članica EU-a pala za 7,9 posto, na 137,3 milijarde kuna. Istodobno je vrijednost uvoza iz drugih zemalja pala za šest posto, na 34 milijarde kuna.

Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u 2020. godini je iznosio 14,8 milijardi eura, što je na godišnjoj razini pad za 2,9 posto, dok je uvoz pao za 8,1 posto, na 22,75 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 7,96 milijardi eura.

U zemlje članice EU-a u 12 lanjskih mjeseci je izvezeno robe u vrijednosti 10,3 milijarde eura, odnosno 1,1 posto manje nego u istom razdoblju 2019. godine. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 6,6 posto, na 4,5 milijardi eura.

Vrijednost uvezene robe iz članica EU-a u 12 mjeseci prošle u odnosu na isto razdoblje godine prije pala je za 9,3 posto, na 18,2 milijarde eura, a vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a pala je za 7,5 posto, na 4,5 milijardi eura.

DZS je objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prvih 11 prošlogodišnjih mjeseci koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, pao 2,1 posto, na 101,8 milijardi kuna, dok je uvoz pao za devet posto, na 156,5 milijardi kuna.

Time je DZS korigirao svoje prve podatke, prema kojima je vrijednost hrvatskoga robnog izvoza za prvih jedanaest mjeseci lani iznosila 101,6 milijardi kuna, što je 2,3 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2019., dok je uvoz pao za 9,2 posto, na 156,2 milijardi kuna.

Prema drugim je podacima vanjskotrgovinski deficit u prvih 11 mjeseci lani iznosio 54,7 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom bila na 65 posto.

Izražen u eurima, izvoz je u prvih jedanaest mjeseci lani pao 3,6 posto, na 13,5 milijardi eura, a uvoz je pao 10,3 posto, na 20,8 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 7,3 milijardi eura.