Odlukom međunarodnog stručnog vijeća, BAT je dobitnik zlatne nagrade Regionalni ESG lider u kategoriji Odgovorno upravljanje, čime se potvrđuje dugogodišnja predanost kompanije najvišim ESG standardima.

Ova međunarodna nagrada nadovezuje se na nacionalno priznanje za održivost koje je BAT osvojio u studenom 2025. godine, kada mu je dodijeljena nagrada Hrvatski indeks održivosti u kategoriji Upravljanje okolišem – proizvodno, koju dodjeljuje Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR). Time je još jednom potvrđena dosljedna i dugoročna predanost kompanije za integracijom ESG načela u sve aspekte poslovanja.

„BAT prolazi kroz globalnu transformaciju usmjerenu na razvoj novih kategorija proizvoda, a Hrvatska i naša tvornica u Kanfanaru imaju ključnu ulogu u tom procesu. U posljednje tri godine pokrenuli smo investicijski ciklus vrijedan 80 milijuna eura, kojim je proizvodnja u Kanfanaru modernizirana i opremljena novim proizvodnim linijama. Uz to, gotovo 19 milijuna eura uloženo je u inicijative koje jačaju održivo poslovanje, uključujući korištenje obnovljivih izvora energije i kružno upravljanje resursima. Regionalna priznanja poput ovog potvrđuju da je naša strateška usmjerenost na održivost, inovacije i odgovorno upravljanje prepoznata i izvan Hrvatske, kao dio naše globalne strategije stvaranja ‘Boljeg sutra’ (A Better TomorrowTM)“, izjavio je Pavel Vereshak, direktor operacija BAT Adria.

Održivost u BAT-u

U BAT-u je održivost jedna od temeljnih vrijednosti poslovanja te su na razini BAT grupe postavljeni ambiciozni ciljevi, a tvornica u Kanfanaru jedna je od predvodnica održivog poslovanja. Od preuzimanja TDR-a 2015. godine, BAT je u Hrvatsku uložio više od 700 milijuna eura, s posebnim naglaskom na inovacije, razvoj proizvodnje bezdimnih proizvoda te unapređenje održivih poslovnih praksi.

Tijekom proteklih deset godina BAT je kontinuirano ulagao u održivost tvornice u Kanfanaru, uključujući i investiciju vrijednu 4,7 milijuna eura u postrojenje za proizvodnju toplinske energije na biomasu. Time su ugljične emisije tvornice smanjene za 65% u odnosu na 2017. godinu, a danas se više od 85% ukupne energije potrebne za rad tvornice osigurava iz obnovljivih izvora. Uz to, više od 80% otpada proizvedenog u Kanfanaru se reciklira te tvornica djeluje prema principu zero-waste to landfill, što znači da se sav tvornički otpad reciklira ili pretvara u energiju, bez odlaganja na deponije.

Tvornica u Kanfanaru posjeduje AWS Gold certifikata za odgovorno upravljanje vodama, koji se dodjeljuje prema visokim međunarodnim standardima certifikacije Saveza za upravljanje vodama (Alliance for Water Stewardship – AWS). U 2025. godini više od 63 % ukupno korištene vode tvornice dolazi od recikliranja. Osim toga, BAT je uveo Take Back Scheme program koji omogućuje korisnicima odlaganje i recikliranje uređaja novih kategorija na više od 200 prodajnih mjesta diljem Hrvatske, čime se potiče odgovorno zbrinjavanje elektroničkog otpada.

BAT u Hrvatskoj ima jedinstven lanac vrijednosti koji, osim tvornice u Kanfanaru, uključuje poljoprivrednu proizvodnju duhana u Slavoniji i Podravini kroz Hrvatske duhane, zatim logistički hub u Pitomači koji prikuplja duhan iz čak 26 zemalja i opskrbljuje tvornice u Poljskoj, Njemačkoj i Mađarskoj, logistički i distribucijski centar u Rijeci te drugi najveći nacionalni lanac kioska iNovine. BAT-ov komercijalni ured nalazi se u Zagrebu, odakle se upravlja Adria klasterom koji obuhvaća osam tržišta. BAT u Hrvatskoj zapošljava preko 1500 ljudi, a kroz lanac vrijednosti podržava više od 6000 radnih mjesta diljem zemlje.

O nagradi Regionalni ESG lider

Nagrada Regionalni ESG lider jedno je od najrelevantnijih priznanja u području održivog i odgovornog poslovanja u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. Dodjeljuje se kompanijama koje sustavno i mjerljivo integriraju načela zaštite okoliša, društvene odgovornosti i etičnog korporativnog upravljanja (ESG) u svoje poslovne modele, s ciljem promicanja dugoročno održivog gospodarskog i društvenog razvoja. Projekt okuplja tvrtke iz osam zemalja regije – Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Italije, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije – te predstavlja važnu platformu za razmjenu dobrih praksi i podizanje standarda odgovornog poslovanja.

Godišnjak ocjena u području održivosti (The S&P Global Sustainability Yearbook 2025) je javno objavljen i potvrđuje globalno prvo mjesto tvrtke.

Napori Coca-Cole HBC također su nagrađeni dvostrukom ocjenom A od strane CDP-a u 2024. godini, u kategorijama klimatskih promjena i vode.

Zoran Bogdanović, izvršni direktor Coca-Cola HBC, izjavio je: „Stalno razvijamo naš poslovni model kako bismo istovremeno osigurali uspješan i održiv rast te primjenjujemo jasan i strateški pristup održivosti, čime činimo naše poslovanje otpornijim. Svake godine ostvarujemo značajan napredak prema našim ambicioznim i mjerljivim ciljevima u području održivosti. Godine 2025. Science Based Targets inicijativa (SBTi) odobrila je naš cilj NetZeroby40, koji po prvi put uključuje Egipat. Svjesni smo da su inicijative održivosti sve važnije našim kupcima i potrošačima. Naši kupci ističu da cijene naše stručnost u području održivosti, a naše zajedničke inicijative doprinose rastu njihovog poslovanja, što zauzvrat jača i naše poslovanje. Hvala našim kolegama, kupcima, dobavljačima i partnerima na tome što nam pomažu nastaviti ovo putovanje i time otvarati održiviju budućnost.”

• Saznajte više o našem putu prema održivosti
• Pročitajte više o našem novootvorenom centru za prikupljanje i reciklažu u Nigeriji
• Saznajte više o našem projektu zaštite vode u Italiji

* Rangiranje se temelji na rezultatu tvrtke u 2024 S&P Global Corporate Sustainability Assessment (CSA).

Prošle je godine upitnik ispunilo 400 poduzeća, pri čemu i dalje dominira privatni sektor. Upitnik je ispunilo 18 javnih poduzeća. Gotovo polovica ima nizak ili srednji ESG rating što pokazuje potrebu za značajnim napretkom. Polovica poduzeća ima politiku zaštite okoliša (50,9%). Kod 7,3 posto politika je u procesu nastanka, 18,5 posto ima samo internu politiku, a 23,3 posto uopće nema politiku zaštite okoliša.

Kod većine poduzeća visoki menadžment nema uključene ESG ciljeve u sklopu svojih godišnjih ciljeva (62,8%). Većina ih za sada nema ni ESG strategiju (164). Dio je na putu da je usvoji, s identificiranim područjima poslovanja koja će se trebati prilagoditi okvirima ESG-a, njih 124. Ukupno 97 poduzeća ima spremnu ESG strategiju.

“ESG nije samo dodatak izvještavanju. To je temeljni dio dobrog poslovanja koji istovremeno smanjuje rizike i otvara nove poslovne prilike. Od ove godine puno je veći broj poduzeća koja će biti obveznici izvještavanja. ESG rating HGK je za njih jedan strukturiran i koristan alat za pripremu prvog izvještaja. Poduzeća koja nisu obveznici ga mogu koristiti kao interni alat za monitoring i usmjeravanje vlastite poslovne strategije”;  rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš, istaknuvši da svako poduzeće može dodatno zatražiti i prošireno individualno izvješće na temelju ispunjenog upitnika te prijedloge poboljšanja.

Kako bi pomogla poduzećima na održivom putu, HGK je ove godine pripremila i ESG vodič HGK. Dokument objašnjava osnovne pojmove nove regulative, kao što je određivanje stavki koje trebaju ući u izvještaje, rezimira glavne strateške smjernice i najvažniju regulativu te na jednostavan i pregledan način pomaže poduzećima u pripremi svog poslovanja u skladu s novim obvezama.

Podržimo održivo – Pet godina predanosti transformaciji na djelu

Peto izdanje konferencije Podržimo održivo u svom mini jubileju, 9. i 10. rujna u Zagrebu, stavlja održivost u središte poslovnih strategija i iznova inspirira poduzeća na stvaranje održivih poslovnih modela koji nadilaze regulativne zahtjeve.

Ove godine po prvi puta Podržimo održivo traje dva dana. Prvi dan posebno će obilježiti nagrađivanje poduzeća s najboljim rezultatima ESG ratinga HGK.

“Naša dugogodišnja predanost održivosti pokazuje viziju i stvara promjene koje nisu samo kvačica na zahtjeve regulativa, već omogućuju poduzećima dugoročni rast i konkurentnost. Podržimo održivo pruža priliku za dublje razumijevanje načina kako integracija osobnih vrijednosti lidera s korporativnim ciljevima može stvoriti kulturu kolektivne odgovornosti i angažmana, ključnu za dugoročni uspjeh. Ponosni smo što već pet godina inspiriramo promjene i potičemo transformaciju na djelu”, poručila je Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK.

Transformacija na djelu krovna je tema ovogodišnje konferencije kojom se naglašava važnost konkretnih akcija i stvarnih promjena. Globalni lideri u održivosti petu godinu za redom dominirat će pozornicom najznačajnije konferencije o održivosti za poslovni svijet.

Vizionarku čiji su TED Talks o klimatskim akcijama sakupili nekoliko milijuna pregleda domaća publika imat će priliku čuti na Podržimo održivo. Monica Araya je strateg i savjetnica na COP26, a zbog svojih stručnih radova iz sfere održivosti, Monica je uvrštena na popis “BBC 100 Women”.

Kolekciji mislioca pridružit će se globalno priznati stručnjak za održivo vodstvo i korporativnu odgovornost, vlasnik diplome s najvišim počastima s Yalea i doktorata s Harvarda – Ioannis Ioannou, profesor na London Business School gdje istražuje integraciju ESG-ja i njegov utjecaj na financijska tržišta. Njegovi uvidi inspiriraju i educiraju lidere diljem svijeta, čineći ga jednim od najutjecajnijih mislilaca o odgovornom poslovanju.

Sudionike će nadahnuti i Esko Aho, najmlađi premijer u povijesti Finske. Vodio je zemlju kroz najtežu ekonomsku krizu te provodio ključne reforme koje su zemlju izvukle iz krize i dovele je do članstva u Europskoj uniji. Predvodio je održive inovacije u Nokiji te bio aktivan u akademskim krugovima Harvarda i Sveučilišta Aalto. Zahvaljujući svom dugogodišnjem iskustvu u politici, ekonomiji i društvenim promjenama te značajnom doprinosu globalnim inovacijama, Esko Aho će ponuditi neprocjenjive perspektive i analize o održivom razvoju, što ga čini nezaobilaznim govornikom konferencije Podržimo održivo.

Kroz bogat program panela i diskusija, sudionici će imati priliku čuti primjere poduzeća koja se uspješno prilagođavaju novim tržišnim zahtjevima i regulativama uz pomoć inovacija. Poduzeća koja su sudjelovala na prethodnim konferencijama implementirale su održive prakse, transformirale svoje poslovne modele i postale predvodnice u svojim industrijama. Konferenciju podržava Visa Europe kao platinasti partner te Europska investicijska banka i Europska komisija kao institucionalni partneri. Više informacija o programu i predavačima dostupno je na webu HGK Podržimo održivo.

ESG vodič HGK

Gdje smo danas kao društvo i što se promijenilo u odnosu na prije? Odgovor na ovo pitanje možete dobiti svi, jer je ulaz besplatan. Poslušajte 24. svibnja zanimljiv panel pod nazivom “Personal Stories, Collective Future”, powered by Europski parlament, na kojem će Damir Urban, Goran Milić i Kaja Pavlinić dijeliti svoja osobna iskustva i razmišljanja o ključnim pitanjima današnjice. Panel će istražiti promjene u društvu te ulogu tehnologije, demokracije i društvene odgovornosti u oblikovanju budućnosti. Govoreći o svojim osobnim iskustvima i pogledima na kulturu, ljude, građanske vrijednosti i život, panel će otvoriti i zanimljiva razmišljanja o tome kako svaka pojedinačna priča može poslužiti kao most povezivanju različitih generacija.

23. svibnja posjetite i poslušajte inspirativno predavanje Zrinke Ujević, predstavnice Europske komisije u Hrvatskoj na temu „Europe living the Green deal“. Postavljeni su ključni ciljevi Europe, točnije do 2050. postati klimatski neutralna, kao i cilj smanjenja emisija za 55% do 2030. U veljači 2024. postavljen je  i dodatni prijelazni cilj smanjenja emisija za 90% do 2040. O tome što je sve učinjeno u cilju ostvarivanja zadanih ciljeva i što nam još predstoji saznajte na besplatnom predavanju koje počinje u 16 i 50 sati u četvrtak.

1 od 3

Osim besplatnih predavanja i panela, tijekom sva tri dana održavanja na lokaciji možete posjetiti aktivacijske zone, radionice i info pultove, koji će obogatiti iskustvo i znanje posjetitelja. Sadržaji u vanjskom dijelu programa su besplatni, čineći festival pristupačnim svima. Završetak festivala obogatit će koncert poznatog pjevača Damira Urbana, koji će izvest neke od svojih najuspješnijih glazbenih hitova. Njegova autentična interpretacija i izvanredni glazbeni talent obećavaju nezaboravno iskustvo za sve posjetitelje. Osim glazbene virtuoznosti, Urban je poznat kao autor knjiga te kao aktivist angažiran u raznim društvenim inicijativama.

Ovaj koncert ne samo da će oduševiti publiku, već će i podržati hvalevrijednu inicijativu OTP banke, koja je pokrenula program “OTP zaokruži”. Dio prihoda od ulaznica bit će doniran ovom programu koji prikuplja sredstva za dječje bolnice zaokruživanjem iznosa prilikom kartičnog plaćanja na sljedeću deseticu. Ulaznice su dostupne u sustavu Entria. Ulaznice za konferenciju dostupne su na službenoj stranici. Sve informacije i vijesti o Greencajt festivalu dostupne su na: Greencajt.hr, Greencajt FB, Greencajt IG.

Greencajt festival, najveći regionalni održivi festival održava se od 22. do 24. svibnja u Paviljonu 13 zagrebačkog Velesajma, a organizatori su najavili brojna iznenađenja. U festivalskom programu inspirativna predavanja i paneli donose brojne inovativne teme poput razvoja održivih digitalnih aplikacija, AI tehnologije kao sredstvo utjecaja na klimatske promjene, budućnosti planete i način na koji se (ne)brinemo o okolišu, financijski sektor kao generator nužnog resursa – novca, održivi turizam, biznis kao ključni pokretač novih trendova i druge.

Među najpoznatijim licima ovogodišnjeg Greencajta je Ben Fogle powered by HTZ, televizijski novinar, publicist i avanturist, koji će se nakon predavanja pridružiti panelu s domaćim govornicima na temu budućnosti turizma i razvoju Hrvatske kao hit destinacije. Danska atrakcija, otok Samsø, koji do nedavno nije bilo ni na karti energetskih inovacija, postao je svjetski pionir u korištenju obnovljivih izvora energije, upravo vođen vizionarskom snagom Sørena Hermansena koji će održati predavanje A Little Piece of Island that changes the Game for the Planet powered by E.ON . Upravo će se ovaj vizionar pridružiti panelu SHIFT HAPPENS: Power – up green energy s domaćim stručnjacima koji će govoriti o ulozi lokalnih i globalnih kompanija u energetskoj tranziciji. Osim ove teme, Connie Hedegaard, ugledna danska političarka, bivša ministrica Ministarstva zaštite okoliša, klime i energije, te povjerenica EU komisije održat će predavanje Učimo od Danske: Kako postati najodrživija zemlja na svijetu? Skandinavska iskustva otkrit ćete na zanimljivom panelu Vizija budućnosti iz Švedske: kako postići nultu razinu emisije.

1 od 5

Među poznatim licima, ističe se urednik emisije What’s up folks!, Goran Milić, nagrađivani hrvatski novinar, koji će posjetiteljima približiti različite kulture i narode, donoseći viđenje svijeta na potpuno nov način.

Marc Buckley, Savjetnik UN-a, autor Manifesta o ciljevima održivog razvoja i futurist, nakon svog predavanja pridružit će se panelu Nemamo kuglu, ali imamo viziju, gdje će stručnjaci podijeliti svoje vizije razvoja budućnosti, istražujući kako percipiraju izazove koji su pred nama. Dr. Lučka Kajfež Bogataj, dobitnica Nobelove nagrade za mir i vodeća slovenska stručnjakinja za klimatske promjene pričat će na temu Kako (pre)živjeti na planetu koji ne raste? O tome što je sve učinjeno u cilju ostvarivanja Europskih ciljeva i planova i što nam još predstojim govorit će Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj na predavanju pod imenom Europe living the Green Deal.

Goran Jovanovski, suosnivač  platforme EarthCare.ai i UN nagrađivani inženjer, reći će više o poznatoj aplikaciji koja nije samo impresivno tehničko dostignuće već alat koji nam kroz analizu ključnih podataka o klimi i okolišu pomaže bolje razumjeti destruktivne posljedice klimatskih promjena. Dvojac Samah El Hage, predvodnica digitalnih inovacija u IKEA-i, i Paolo Nardi Fernandez, stručnjak za promjene u području umjetne inteligencije, iznijet će svoje vizije o tome kako AI tehnologija može oblikovati zelenu budućnost.

Douglas McMaster, vlasnik londonskog Silo restorana, prvog zero waste restorana u svijetu, i dobitnik nagrade „BBC Young Chef of the Year“ predstavit će nam svoju radikalnu viziju hrane bez otpada. Pridružit će se našim stručnjacima na panelu Što serviramo na tanjuru budućim generacijama? powered by Kaufland.

Marina Spadafora, ambasadorica održive mode, poznata modna dizajnerica i profesorica održat će predavanje Revolucija počinje s tvojim ormarom powered by Perwoll. Iako je modna industrija na glasu kao jedan od većih zagađivača okoliša, ovo inspirativno predavanje će nam pokazati kako su promjene moguće. Kim Carstensten, svjetski stručnjak za obnovu šuma, objasnit će kako se šume suočavaju s nizom opasnosti, uključujući sječu, degradaciju i prirodne katastrofe pogoršane klimatskim promjenama.

Dio je ovo bogatog programa Greencajt festivala čiji je cilj dodatno osvijestiti problem klimatskih promjena te naglasiti važnost savladavanja zelenih globalnih izazova, kako na međunarodnoj razini, tako i u lokalnim sredinama. Ulaznice za konferenciju dostupne su na službenoj stranici. Sve informacije i vijesti o Greencajt festivalu dostupne su na: Greencajt.hr, Greencajt FB, Greencajt IG.

ESG (Enviromental, Social and Governance – okolišno, društveno i korporativno upravljanje) označava tri ključna čimbenika koja bi se trebala uzeti u obzir prilikom mjerenja održivosti, etičnosti i društveno odgovornog poslovanja pojedine tvrtke ili investicije. Primjeri takvog poslovanja uključuju analizu kako se pojedina tvrtka nosi s klimatskim promjenama, kakav je odnos prema zaposlenima, kako se ponaša prema klijentima i dobavljačima, te kakva joj je korporativna kultura i upravljanje. 

Direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić rekla je kako ESG označava skup smjernica i transformativni proces za poduzeća, koji ih usmjerava na brigu o okolišu, dugoročno razmišljanje o poslovanju i brigu o odgovornom upravljanju. “ESG se ne odražava samo na jedan sektor u poduzeću, već na niz sektora”, kazala je Doko Jelušić. 

Isto tako, istaknula je da je tijekom ove godine AmCham formirao radnu skupinu na temu ESG-a. Naglasila je kako je zakonodavac zadao niz ciljeva s relativno kratkim rokovima, tako da poslovna zajednica traži odgovore budući da još uvijek ima određenih nejasnoća.

AmCham je u suradnji s konzultantskom kućom Kearney proveo istraživanje koje je pokazalo da su poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju prilično dobra u ESG-u.

“U principu su se za sudjelovanje javili oni koji su već odmakli u ESG inicijativama i relativno su zreli. Međutim, vidi se da poduzeća, ako rade u jednom od ESG elemenata, još uvijek ne pokrivaju sve tri odrednice tih inicijativa vezanih uz održivost”, istaknula je Doko Jelušić, dodavši kako u Hrvatskoj ima puno prostora za napredak.

Tvrdi da niz hrvatskih poduzeća vrlo ozbiljno shvaća ESG. Doduše, naglasila je, još uvijek nismo na razini najrazvijenijeg dijela Europe budući da se radi o inicijativama koje zahtijevaju i financije, dosta resursa i strateškog promišljanja. 

Predstavnica Ministarstva financija Ana Zorić tvrdi kako je ESG važan za niz projekata EU-u zadnjih nekoliko godina. “U Ministarstvu financija aktivno radimo na prijenosu direktiva u korporativnom izvješćivanju o održivosti u naš zakonodavni sustav. Direktiva će biti prenesena u naše zakonodavstvo kroz izmjene Zakona o računovodstvu i Zakona o reviziji i u tom dijelu pripremamo naše pravne subjekte, naše poduzetnike, na izvješćivanje o održivosti”, rekla je Zorić. 

Predstavnik  Kearneya Mitja Pirc izvijestio je da je u istraživanju sudjelovalo 35 kompanija iz Hrvatske. Po njemu, studija je pokazala da su određeni dijelovi ESG-a vezani uz strategiju poduzeća više manje dobro razrađeni.

“Vidimo napredak, ESG kao tema postaje jako važna i za okoliš i za ljude, ali kao i svaka druga zemlja koja je relativno mala vezana je uz neki širi spektar gospodarskih situacija i tokova”, rekao je Pirc. Kao primjer dobre prakse u Hrvatskoj u ESG-ju naveo je tvrtku A1.

Slaven Kartelo iz tvrtke PricewaterhouseCoopers Hrvatska smatra da se stvari brzo mijenjaju i da kompanije nisu ni svjesne kakve promjene dolaze. Po njemu, cilj EU-a je da se strogom regulativom kanaliziraju novčani tokovi koje EU namjerava do 2030. uložiti u održivo poslovanje. Postoji, istaknuo je, cijeli sustav klasifikacije, regulativa i zakona iz spektra ESG-a koji će nastupiti tijekom sljedećih nekoliko godina, neki već sljedeće.

Krajnji cilj je da kompanije transparentno izvještavaju o održivosti, rekao je Kartelo. (Hina)

Piše: Irena Starman Frančić, Senior Project Manager, Hendal

Agencija Hendal, kao članica međunarodne organizacije nezavisnih istraživačkih agencija Global market research, sudjelovala je kroz srpanj i kolovoz u velikom globalnom istraživanju na temu stavova potrošača o ESG pitanjima.

Ciljevi istraživanja bili su ispitati općenito poznavanje ESG-a; odobravanje potrošača postavljenih ESG ciljeva za tvrtke; interes za dobivanje informacija o ESG-u za proizvode/usluge; stavove prema ‘Greenwashingu’ / ‘Social washingu’ / ‘Offsetingu’; utjecaj poslovanja poduzeća na kvalitetu života; utjecaj ESG orijentacije na namjeru kupnje proizvoda / usluga; prihvatljivu premium cijenu za proizvode usklađene s ESG-om; stavove o informiranju o ESG aktivnostima te učinak usklađenosti s ESG na korporativni imidž.

Studija je provedena u 17 zemalja, na nacionalno reprezentativnom uzorku ispitanika (prema dobi, spolu, regiji i veličini naselja), metodom online ankete. Ukupni uzorak je 9627 ispitanika, pri čemu je u Hrvatskoj ostvarena 501 anketa.

POJAM ESG POZNAJE 5% HRVATA

Po pitanju prihvaćanja praksi održivosti, rezultati ove globalne studije pokazuju kako su prakse održivosti najprihvaćenije i najzastupljenije u Aziji i Južnoj Americi. Po pitanju važnosti određenih aktivnosti (prikazano na Slici 1.), odvajanje otpada je među najvažnijima.

U Hrvatskoj 86% građana smatra važnim smanjenje otpada hrane, a 81% smatra važnim recikliranje otpada. Čuvanje osobnih podataka potrošača te poštovanje potrošača također su hrvatskim građanima vrlo važni (82%). Među hrvatskim građanima tri najčešće svakodnevne navike održivosti kojih se građani drže su gašenje svjetla prilikom izlaska iz prostorije (88%), držanje financija pod kontrolom (75%) te odvajanje otpada (76%). Po pitanju navika odvajanja otpada, građani Hrvatske su ispred prosjeka Europe (68%).

Globalno, poznavanje pojma ESG-a nije na visokoj razini, no u Hrvatskoj je među nižima: svega 5% građana navodi kako je upoznato s tim pojmom. Bez obzira na nepoznavanje, većina građana ima pozitivan stav prema ESG politikama iako smatraju kako većinom zaostaju po pitanju njihovog provođenja, a u Hrvatskoj se dodatno ESG aktivnosti većinom smatraju trendom, a ne ozbiljnim politikama koje se zaista i provode.

Od postojeća tri stupa ESG politika, građani Hrvatske prednost daju okolišnim čimbenicima (ipak manje od europskog prosjeka) dok svaki treći građanin pridaje važnost socijalnim čimbenicima. Rezultati za Hrvatsku pokazuju kako je svega 5% građana upoznato s pojmom ESG-a što je značajno manje u odnosu na prosjek Europe od 14%.

Tu smo među nižim rezultatima dok je, globalno, najmanje poznavanje ESG pojma zabilježeno u Turskoj, 1%. Na globalnom nivou, najveće je poznavanje pojma u Brazilu (38%) dok je rekorder po poznavanju ESG-a Kina u kojoj svaki drugi građanin zna što je ESG (51%). Općenito, i na razini Hrvatske i globalno većina građana ima pozitivan stav prema kompanijama koje pridaju važnost ESG politikama.

TVRTKE ZAOSTAJU PO PITANJU ESG-A

Općeniti je dojam kako tvrtke zaostaju po pitanju ESG-a, a to je najuočljivije u Brazilu. U Europi građani većinom smatraju kako tvrtke tek uče o ESG-u (64%). U rezultatima za Hrvatsku uočava se percepcija kako je ESG samo dio trenda jer 63% građana smatra da tvrtke samo pričaju o ESG-u, a ne rade ništa po tom pitanju, dok 59% građana smatra kako je priča i djelovanje tvrtki u smjeru ESG-a stvar pomodarstva i praćenja trendova. Slaganje s potonjom izjavom značajno je veće u odnosu na prosjek Europe koji iznosi 50%. (prikazano na Slici 2.).

Od spomenuta tri stupa ESG-a (Environmental, Social and Governance), građani Hrvatske prednost daju brizi o okolišnim faktorima (48%), što je niže u odnosu na prosjek Europe (54%). U odnosu na ostatak svijeta, Europljani značajno više prednost daju socijalnim temama (čak svaki treći građanin), a i Hrvatska je dio tog trenda sa 36% građana koji naglašavaju prioritetnost socijalnih faktora u ESG politikama.

PREDNOST TVRTKAMA S INTEGRIRANIM ESG

Globalni rezultati pokazuju jasnu sklonost kupnji od tvrtki usklađenih s ESG-om naročito u Kini (89%) i Brazilu (86%). U Hrvatskoj 52% građana navodi kako su skloniji kupnji proizvoda ili usluga od tvrtki koje su usklađene s ESG politikama. Po pitanju premium cijena, Azijati će vjerojatnije tvrditi kako prihvaćaju platiti premium cijenu dok su Europljani skeptični.

U Hrvatskoj tek 14% ispitanih navodi kako bi platiti premium cijenu za proizvod ili uslugu tvrtke koja je usklađena s ESG-om. Što se tiče postotka koje su spremni platiti, gledajući na ukupnom uzorku rezultati pokazuju kako se u Europi povećanja koja su građani spremni platiti za premium proizvod (tvrtke s integriranim ESG politikama) kreću od 3,5 – 5% dok u Hrvatskoj iznose 2 – 7% (Slika 3).

Najviše smo spremni platiti za premium proizvod (tvrtke s integriranim ESG politikama) iz kategorija svježeg voća i povrća, svježeg mesa te hrane za djecu.

TRANSPARENTNOST ESG POLITIKA

Za informacije tvrtki po pitanju njihovih ESG politika zainteresirano je 58% hrvatskih građana. Vrlo je važno da pružene informacije budu objektivne, dane od strane nezavisnih stručnjaka. U Hrvatskoj građani daju prednost informacijama o recikliranju, po čemu prednjačimo i na globalnom nivou.

Vlade su procijenjene kao glavni izvori informiranja građana o ESG-u dok u Hrvatskoj bilježimo značajno veći udio građana (u odnosu na globalni prosjek) koji smatraju kako su to nevladine udruge (NGO).

Što se tiče informiranja građana o ESG politikama, globalni je interes visok dok je nešto niži u Europi (61%), a u Hrvatskoj još i manji udio građana navodi kako su zainteresirani za informacije vezane uz ESG politike koje tvrtke provode (58%). U Hrvatskoj tek 47% građana smatra kako je važno da su ESG informacije transparente i po tom rezultatu smo među državama s najnižim rezultatom, zajedno s Mađarskom gdje isto smatra 41% građana.

Iako 58% građana u Hrvatskoj navodi kako su zainteresirani za ESG informacije tvrtki, njih 66% navodi kako bi bili zainteresirani i za čitanje takvih informacija, prvenstveno iz izvještaja nezavisnih stručnjaka (49%) te na web stranicama kompanije (42%). Po pitanju izvještaja eksperata odudaramo od prosjeka Europe koji iznosi svega 39% i najniži je na razini svih uključenih kontinenata. Na pitanje što bi od informacija voljeli dobiti, glavna vrsta je izvještaj ili podaci nezavisnog stručnjaka / treće strane, i to u Hrvatskoj navodi čak 55% građana, što je iznad prosjeka Europe te jedan od najviših rezultata globalno.

Navedeni rezultati ukazuju na određeni stupanj nepovjerenja hrvatskih građana prema provedbi i nadziranju ESG aktivnosti kompanija. Većina ispitanika, osobito Brazilaca i Azijata, željeli bi biti informirani putem etikete na pakiranju proizvoda. Isto je i u Hrvatskoj gdje bi navedene informacije 68% građana voljelo pročitati na samom pakiranju. Po pitanju točnog sadržaja informacija, globalno se izdvaja informacija o recikliranju (u Hrvatskoj čak 71% što je globalno jedan od najviših rezultata).

INFORMIRANJE I EDUCIRANJE GRAĐANA

Na pitanje tko bi trebao informirati potrošače o okolišnim i društvenim temama vezanim za ESG, globalno se najviše smatra kako su to Vlade država (U Hrvatskoj to smatra 39% ispitanika). Nevladine udruge (NGO) bilježe najveći rezultat u Hrvatskoj gdje čak 28% građana smatra kako su one ključne za informiranje građana o temama ESG-a. Petina ispitanika upoznata je s pojmovima Greenwashing, Offsetting i Social washing (i u Hrvatskoj i globalno) te je malo vjerojatno da bi kupovali proizvode / usluge tvrtki uključenih u spomenute aktivnosti (četvrtini hrvatskih građana to nije niti važno).

U sklopu ESG politika, ispitali smo i poznavanje pojmova Greenwashing, Offsetting i Social washing. Globalno, svega petina ispitanika upoznata je barem s jednim navedenim pojmom, a nešto je veće poznavanje pojmova u Sjevernoj Americi. U Hrvatskoj rezultati pokazuju globalne trendove: 20 – 22% ispitanika poznaje termine Greenwashing i Social washing dok svega 13% zna za Offsetting.

Nakon objašnjenja navedenih pojmova, ispitanici su procjenjivali vjerojatnost kupnje proizvoda ili usluga od tvrtki koje su uključene u navedene radnje: 55 – 59% hrvatskih građana navodi kako je malo vjerojatno da bi kupovali takve proizvode ili usluge dok ih oko četvrtina navodi kako im to nije važno.

U odnosu na globalne rezultate, u Hrvatskoj građani manju važnost pridaju ESG tvrtkama kao preferiranom poslodavcu. U pogledu zapošljavanja, građani su upitani i koliko im je važno da njihov sadašnji ili budući poslodavac osvještava ESG principe. Za 42% hrvatskih građana to je važno ili vrlo važno. Taj rezultat za Hrvatsku je među nižima dok je najniža važnost ESG-a kao karakteristike poslodavca zabilježena u Njemačkoj (40%). Europski prosjek je 55%.

ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA

• Globalno poznavanje ESG-a je ograničeno, međutim u praksi građani slijede prakse održivosti, prvenstveno recikliranje, kontroliranje osobnih financija te smanjenje potrošnje energije. Hrvatska bilježi iste trendove uz značajno veću pojavnost praksi odvajanja otpada i recikliranja.
• Po pitanju važnosti stupova ESG-a, okoliš predstavlja najvažniji stup u svim zemljama.
• Globalno postoji veliko odobravanje i pozitivni stav prema tvrtkama koje obraćaju pozornost na ESG, iako se smatra da u provedbi tih politika zaostaju, a u Hrvatskoj je dodatno naglašena percepcija da je ESG samo trend. Također, uočena je jasna sklonost kupnji proizvoda / usluga od tvrtki usklađenih s ESG-om, iako postoji nevoljkost plaćanju premium cijene. U Hrvatskoj (ali i globalno) je spremnost za višu cijenu najviše iskazana za kategorije svježeg voća i povrća, svježeg mesa i dječje hrane.
• Iako se smatra da je ESG trend i da tvrtke zaostaju na tom području, ipak postoji interes za informiranje o ESG-u, uglavnom putem web stranica poduzeća, po mogućnosti revidiranih od strane treće strane. Informacije o mogućnosti recikliranja glavni su zahtjev.

Nejasni i općeniti kriteriji za ESG stvar su prošlosti, prostor za zlouporabu se svakim danom sve više smanjuje. ESG nije alternativan pogled na poslovanje niti prolazni trend. To je regulativa temeljena na strategiji s konkretnim rokovima i ciljevima. Izvještavanje o održivosti i financiranje održivosti bila je jedna od ključnih tema današnje tradicionalne konferencije HGK Podržimo održivo, koja se održava u Zagrebu.

“HGK je svjesna potrebe prilagodbe poslovanja i utjecaja poslovne zajednice na okoliš i društvo. Radimo na domaćoj i regulativi EU kako bi se održivi ciljevi postigli na način koji nije previše restriktivan za tvrtke. Radimo kako bi izvori financiranja bili što dostupniji i primjereniji za tvrtke. Informiramo i educiramo tvrtke – kroz našu već sada tradicionalnu ESG akademiju. Kreiramo alate za tvrtke, kao što je ESG rating HGK,“ rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.

“EU je, kao u mnogim stvarima, pionir u domeni zelene tranzicije i prelasku na održive modele poslovanja. Tu je iznimno važna Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti, CSRD. U hrvatsko zakonodavstvo će biti prenesena kroz izmjene Zakona o računovodstvu i izmjene Zakona o reviziji. U tu svrhu smo u Ministarstvu osnovali radnu skupinu, u kojoj sudjeluje i HGK. Direktiva donosi ključne informacije kako pitanja o održivosti utječu na poslovanje, ali i kako poslovanje tvrtki utječe na društvo oko njih. Izvješćivanje nije samo sebi svrha, već je osnova za bolji dijalog s brojnim dionicima, uključujući i financijski sektor,“ istaknula je Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija.

Potpredsjednica Europske investicijske banke Teresa Czerwińska, prenijela je iskustva banke u podupiranju hrvatskih gospodarstvenika, ali i istaknula određene prilike za poboljšanje što se tiče izvora financiranja općenito.

“Pred Europom je puno izazova. Ujedno razgovaramo i kako se nositi s klimatskim promjenama. Javno financiranje nije dovoljno za nošenje s klimatskim promjenama, mora se kombinirati s kreditnim linijama. Financijske institucije moraju više riskirati i dijeliti rizik s tvrtkama. Taj investicijski jaz ili manjak posebno je izražen u području energije, digitalizacije i investiranja u inovacije”,  poručila je potpredsjednica EIB-a.

Klimatske promjene kao geopolitičko pitanje  

Konferencija Podržimo održivo i ove je godine okupila sve relevantne aktere oko održivih tema, međunarodne stručnjake i vodeće hrvatske tvrtke. Glavno predavanje održao je Mark Esposito, međunarodni stručnjak Svjetskog ekonomskog foruma i savjetnik nacionalnih vlada u području megatrendova, četvrte industrijske revolucije i poslovne strategije.

“Četvrta industrijska revolucija iz korijena mijenja mnoge sektore – proizvodnju, zdravstvo, transport. Radi se o konvergenciji tehnologije kao AI, Internet stvari, blockchain i biotehnologija”,  rekao je Esposito. Po pitanju klimatskih promjena, smatra ih geopolitičkim pitanjem – kako se države natječu za resurse i utjecaj, klimatska politika i prelazak na zelenu energiju igraju značajnu ulogu u oblikovanju globalne dinamike moći.

Stručnjak za strateško vizionarstvo i tehnološki poduzetnik Nicolas De Santis,  govorio je o tome kako djeluje održivi lider. Visioneering je tehnika korporativnog vizionarstva. Nastala je fuzijom riječi “vision” i “engineering”, a služi kako bi pomogla organizacijama u dizajniranju korporativne budućnosti i ostvarenju željenih rezultata – ukazujući na megaprilike koje se mogu iskoristiti i disrupcije koje se mogu kreirati.

“Budućnost je eksponencijalna, ali jednako su tako i problemi koje ona donosi. Direktori moraju moći razmišljati izvan okvira rezultata za sljedeću godinu”,  poručio je Santis.

Kod zelene tranzicije u mnogim je zemljama kamen spoticanja upravo kružno gospodarstvo.

“Većina zemalja ne ispunjava ciljeve koje su si postavile”, poručila je Elin Bergman, direktorica Cradleneta koju zovu i ‘švedskom kraljicom kružnog gospodarstva’, ističući da je priča itekako profitabilna, no povrat ulaganja traje malo duže nego kod klasičnih poslovnih modela te na to trebamo biti spremni.

U sklopu tradicionalne konferencije HGK Podržimo održivo po prvi put će se dodijeliti nagrade ESG rating HGK u šest kategorija: najbolja mala, srednja, velika, javna tvrtka, financijska institucija te nagrada za primjer održivog poslovnog modela.

ESG rating je ocjena koja se dodjeljuje organizaciji temeljem njezinog pristupa okolišu (Environment), društvu (Social) te usvojenim praksama upravljanja (Governance). Uz nacionalni model ocjenjivanja koji je razvio HGK, radi se i o novoj nagradi HGK koju će komora svake godine dodjeljivati tvrtkama s najboljim rezultatima.

Konferenciju su podržali Europska investicijska banka, Ministarstvo financija i Predstavništvo Europske komisije u RH kao institucionalni partneri, Erste banka, Fortenova Grupa, Jamnica i Regeneracija non-wovens kao zlatni partneri, INA, Miret, Nexe i Siemens kao srebrni partneri te AD Plastik, Enna Grupa, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Jadran Galenski Laboratorij kao brončani partneri. Prijatelji konferencije su Agrolaguna, Cemex, Croatia Airlines, Ericsson Nikola Tesla, E.ON Hrvatska, HAMAG BICRO, Hauska & Partner, Lumen Spei, Span i Zagrebački Holding.

Investitori, kupci i potencijalni zaposlenici tvrtku sve više procjenjuju po doprinosu održivosti. ESG kriterije stoga bismo mogli nazvati filterom uz pomoć kojeg dionici bolje razaznaju s kime žele surađivati. Kako za tvrtke uspostaviti taj filter i učiniti ga što boljim ključna je misija Hrvatske gospodarske komore, koja je izradila hrvatski ESG rating kao model ocjenjivanja održivih praksi tvrtki.

ESG rating je ocjena koja se dodjeljuje organizaciji temeljem njezinog pristupa okolišu (Environment) i društvu (Social) te usvojenim praksama upravljanja (Governance). Uz model ocjenjivanja, radi se i o novoj nagradi HGK koju će komora dodjeljivati tvrtkama s najboljim rezultatima na ovogodišnjem izdanju konferencije HGK Podržimo održivo 19. rujna u zagrebačkoj Laubi.

“Nova regulativa traži da kreditne institucije kod procjene kreditne sposobnosti u obzir uzimaju i ESG rizike. To mora biti dio novih kreditnih politika. Činjenica da je održivost ključna za konkurentnost i opstanak poslovanja nikad nije bila jasnija. Za tvrtke koje ne posluju održivo, kapital je plaha zvjerka”, poručio je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš, pojasnivši da je HGK kroz ESG akademiju educirala više od 800 polaznika kako razviti strategiju održivosti, a sada je na redu mjerenje održivih praksi.

Uz ključan benefit privlačenja kapitala i investitora, tvrtke će korištenjem ESG ratinga moći procijeniti svoje ESG performanse i steći uvid u izloženost rizicima. Mogu pratiti svoj napredak i prilagođavati svoju poslovnu strategiju, kao i usporediti svoje poslovanje s drugim tvrtkama u sektoru te povećati konkurentnost. Tu je dakako i reputacijski faktor kod ključnih dionika, od dioničara i zaposlenika do svih vanjskih partnera.

Kriteriji su usklađeni s regulativom, zahtjevima financijskih institucija i tržišta kapitala te specifičnostima pojedinih industrija. Jedan dio informacija prikupljat će se kroz ispunjeni ESG upitnik, a ostatak temeljen javnih podataka, od financijskih do primjerice procjena emisija stakleničkih plinova za pojedinu djelatnost. Prikupljeni pokazatelji će se interpretirati s obzirom na industriju – kako se tvrtke ne bi „kažnjavale” nižom ocjenom zbog prirode svoje djelatnosti. Svaka tvrtka će dobiti svoje individualno izvješće te prijedloge poboljšanja rezultata. Tvrtke se mogu prijaviti već sada, a prijave se zatvaraju 31. kolovoza.

Podržimo održivo – središnje mjesto za održivost

Održive tvrtke koje su postigle najbolje rezultate ESG ratinga u pet kategorija bit će nagrađene na četvrtom izdanju tradicionalne konferencije HGK Podržimo održivo 19. rujna u Zagrebu. Kao središnje mjesto za održivost i pozitivne promjene u našem društvu, svake godine okupi više od 300 sudionika, kao i renomirane međunarodne stručnjake te vodeće hrvatske tvrtke, predvodnice promjena.

“Jedna od tema je i koju će ulogu digitalizacija imati u podržavanju održivosti. Procjenjuje se da bi digitalna rješenja mogla smanjiti globalne emisije ugljika čak 20 posto do 2050. kada govorimo o energiji, sirovinama i mobilnosti. Umjetna inteligencija je tu neizbježna tema, ali trebamo raspraviti i o etičkim implikacijama tehnologije”,  rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac o temama konferencije. Bit će riječi i o megatrendovima, financiranju, izvještavanju, kružnom gospodarstvu, kao i o tome koje karakteristike treba imati lider kako bi vodio tvrtku prema održivoj budućnosti.

Na konferenciji će tako središnje izlaganje održati vodeći međunarodni stručnjak Svjetskog ekonomskog foruma za megatrendove i autor best-sellera na temu četvrte industrijske revolucije Mark Esposito.  Pridružit će mu se i glavna savjetnica za održive financije Europske investicijske banke Eila Kreivi, kao i stručnjakinja za tehnološke trendove i digitalnu etiku Stephanie Hare.

Konferenciju su do sada podržali Europska investicijska banka i Predstavništvo Europske komisije u RH kao institucionalni partneri, Erste banka, Fortenova Grupa , Jamnica i Regeneracija non-wovens kao zlatni partneri, Nexe i Siemens kao srebrni partneri te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao brončani partner.

Više informacija o ESG ratingu, prijavama i programu konferencije Podržimo održivo dostupno je na webu HGK.

Podržimo održivo
ESG rating

Piše: Jelena Mihelčić, Head of PR, agencija Bruketa&Žinić&Grey

Potrošači vjeruju da u kreiranju pozitivnih promjena za okoliš brendovi imaju jednaku odgovornost kao i vlade, prema istraživanju koje je The Economist napravio 2021. godine. McKinsey je pak početkom 2023. objavio istraživanje koje tvrdi da su proizvodi koji su komunicirali više tvrdnji iz područja ESG-a (okolišno, društveno i korporativno upravljanje) rasli brže od ostalih proizvoda. Brojevi su jasni – održivost je imperativ za opstanak brendova. Da bi bili uspješni na tržištu, brendovi moraju prihvatiti održive prakse i učinkovito komunicirati svoje napore. Kako? I najmanja promjena na bolje je dobra, za početak.

KOJE JE VAŠE BREND OBEĆANJE?

Sve što brendovi rade treba imati svoje ‘zašto’. Odgovor treba pronaći u brend strategiji. Raditi sve isto što i svi drugi, dugoročno gledano, nema smisla. Svaki uspješan brend zna koja je njegova jedinstvena priča. Ako pogledate što je vaše brend obećanje, za što se generalno zalažete kao brend, dobit ćete i usmjerenje što treba činiti i po pitanju održivosti. I taj će put biti vama autentičan. Nakon toga će biti lakše postaviti ciljeve. Ponekad i strategija na jednom listu papira može biti dovoljna, ako je svima jasna i provediva.

Jedan od školskih primjera je Patagonia, brend odjeće za boravak u prirodi. Ne samo da nude odjeću od održivijih materijala, već svojim kupcima nude mogućnost popravka odjeće kako ne bi morali kupiti novu. Brend toaletnog papira Who Gives a Crap ne samo da koristi reciklirani papir, već donira 50% svog profita izgradnji toaleta na područjima gdje stanovništvo nema pristup odgovarajućim sanitarnim čvorovima.

RAZMIŠLJAJTE HOLISTIČKI, NE SAMO MARKETINŠKI

Nema smisla za brend da prijeđe na ambalažu od reciklirane plastike dok istovremeno loše tretira zaposlenike. Potrošači će to kad-tad kazniti. Kako bi bili zaista održivi, brendovi trebaju integrirati održive prakse u cijelom svom lancu vrijednosti. Razmišljajte holistički, ne samo marketinški.

Promislite sve svoje poslovne aktivnosti i sve procese uključene u proizvodnju. Zapitajte se koje su barem najmanje promjene kojima ćete popraviti svoj odnos prema okolišu u najširem smislu te riječi, a on uključuje i ljude koji s vama rade, vašu neposrednu zajednicu i društvo u cjelini. Može se krenuti i od najmanje stvari poput bolje organizacije odvajanja otpada unutar tvrtke.

Campbell Soup, američki proizvođač juha i snackova, nije samo reducirao plastiku u ambalaži, već je uveo održivu poljoprivredu u svoj sustav nabave – uzgojio približno 108 stotina hektara održivo uzgojene pšenice.

KAD SE MALE RUKE SLOŽE…

Za svaku promjenu potrebni su ljudi koji će je provesti, zato je važno angažirati sve ljude koji će sudjelovati u provedbi jer oni će biti ambasadori promjena. Samo ako među svim dionicima postoji osjećaj zajedničke odgovornosti, brendovi mogu biti održiviji. Principom gejmifikacije, PayPal je uspio ‘iskoristiti’ timski duh kako bi smanjio utjecaj na okoliš. Koristeći digitalnu platformu, zaposlenici mogu pratiti svoj utjecaj na okoliš, poput potrošnje energije i proizvodnje otpada te se usporediti s kolegama, uz nagrade za najuspješnije.

Nije uvijek nužno organizirati složene projekte, ponekad je dovoljno napraviti anketu i saznati kakve prijedloge za poboljšanje imaju vaši zaposlenici. Možete formirati partnerstva s nevladinim organizacijama kako bi im pomogli u njihovim nastojanjima. Oni pojačavaju učinak inicijativa i pokazuju predanost brendova u pokretanju pozitivnih promjena. Off-road automobilski brend Land Rover ušao je u partnerstvo s Born Free Foundation čiji djelatnici voze Land Rovere za terenski humanitarni rad u Keniji, Južnoj Africi i Indiji.

VJEŽBANJE KREATIVNOG MIŠIĆA

Kreativnost nije rezervirana samo za marketing. Uvježbani kreativni mišić ljudi koji rade u kreativnim agencijama može pomoći brendovima u dolasku do inovacija na području održivosti. Kroz kolaborativne alate, klijenti i agencije mogu doći do rješenja za različita pitanja, pa tako i održivost. Ponekad za dolazak do ideje može biti dovoljan jedan dan. Bilo da se radi o poboljšanju postojećih ili kreiranju posve novih proizvoda, inovacije igraju ključnu ulogu u pokretanju održivosti.

H&M je kao inovaciju osmislio Looop, sustav za recikliranje, prvi takve vrste, koji stare i neželjene odjevne komade pretvara u nove i moderne. Čiste se, usitnjavaju u vlakna i predu u novu pređu za nove modne komade. Adidas je razvio nove materijale i tehnologije, kao što je Adidas Futurecraft Biofabric cipela, tkana od sintetičke paukove svile i DryDye tehnologiju, koja boji poliesterske tkanine upotrebom komprimiranog ugljičnog dioksida kako bi se eliminirala uporaba vode.

ZAVARAVANJE JE NAJSKUPLJI MARKETING

U nedavnoj studiji Google Cloud Sustainability Survey 2023, nevjerojatnih 59% posto rukovoditelja priznalo je da pretjeruju ili netočno predstavljaju održive aktivnosti tvrtki za koje rade! S komunikacijom održivih postignuća treba biti pažljiv. Olako etiketiranje proizvoda kao prijateljskih za okoliš, zelenih ili ekoloških, poznato kao greenwashing, bez provjerljivih dokaza koji su potrošačima lako dostupni, brendovima se može obiti o glavu. Isprazne kampanje o održivosti jednostavno danas ne funkcioniraju.

Zainteresirane strane mogu lako uočiti neiskrene tvrdnje. Prvo treba djelovati, živjeti održive prakse, a onda o njima govoriti. Ključno je biti spreman na transparentnost, jer ukoliko se otkrije da ste zavaravali potrošače, kazne po ugled i prihod vašeg brenda mogu biti nepopravljive.

Jedan od najpoznatijih primjera je Volkswagenov skandal, takozvani dieselgate, koji je otkrio kako je taj brend programirao dizelske motore da aktiviraju kontrole emisija samo tijekom ispitivanja, kako bi zadovoljili standarde. Međutim, vozila su emitirala do 40 puta više u stvarnoj vožnji. Skandal je upravo ovih dana dobio epilog sudskom osudom.

Potrošači cijene iskrenost pa je otvorena komunikacija o izazovima koje imate u postizanju održivih ciljeva uvijek bolja nego zavaravanje. Najgore je što neetične prakse koje rasvjetljava Google Cloud studija uzrokuju sumnju prema onima koji komuniciraju zaista etično i dugoročno čini napore odnosa s javnošću i marketinga beskorisnima. Dok olako komuniciranje može uništiti brend, pažljiva komunikacija može pomoći izgraditi dugoročno povjerenje i kredibilitet.

UČINITE KOMUNIKACIJU S TRŽIŠTEM ODRŽIVIJOM

Postoji niz principa koje možete promisliti kako bi komunikacija vašeg brenda s tržištem bila održivija. Prvi i najočitiji je odabir materijala za produkciju. Kada god je to moguće birajte materijale koji imaju manji utjecaj na prirodu, poput obnovljivih, recikliranih ili prerađenih materijala, kao i o minimaliziranju količine materijala općenito. Ne zaboravite i sekundarne materijale, poput ljepila ili boja. Lenovo, primjerice, pakira svoje proizvode u materijale poput bambusa.

Prigrlite energetsku učinkovitost svodeći potrošnju energije potrebne za proizvodnju, transport, uporabu i odlaganje vaših komunikacijskih materijala na minimum. Iskoristite potencijal tehnologija koje štede energiju. Starbucks cilja sva svoja prodajna mjesta transformirati tako da emitiraju manje ugljičnog dioksida. Uzmite u obzir cijeli životni vijek promotivnih materijala, posebno ambalaže: koliko će trajati, može li se ponovno iskoristiti, može li biti biorazgradiva, otežavate li ili olakšavate vašim kupcima rastavljanje za pravilno odlaganje? IKEA je, primjerice, 2020. u potpunosti izbacila jednokratnu ambalažu u svim svojim trgovinama.

Prema tvrdnji Mikeaa Hazasa sa Sveučilišta Lancaster, globalna uporaba digitalnih uređaja proizvodi veću emisiju ugljičnog dioksida od zrakoplovne industrije?! To baca novo svjetlo na uvriježeni stav kako je digitalna komunikacija ujedno i bolja za prirodu. Kao odgovor na taj izazov, danas već postoje pružatelji usluga takozvanog ‘zelenog web hostinga’ koji koriste održive izvore energije.

Netflix, primjerice, priznaje kako bi volio da sva struja koju koriste dolazi iz obnovljivih izvora energije, ali to ne čine jer tržište nije dovoljno razvijeno, pa zato financiraju proizvodnju obnovljive energije od sunca i vjetra. Sve su to opcije koje se mogu dugoročno planirati, ali i najmanji korak je bitan pa uvijek možete pokušati pronaći za vas izvedivo rješenje koje možete primijeniti već na idućoj kampanji, a koje će ujedno biti održivo za vaše poslovanje.

INSPIRIRAJTE I EDUCIRAJTE

Povjerenje i kredibilitet stječe se i prenošenjem znanja. Vlastitom komunikacijom brendovi mogu educirati potrošače i osnaživati ih u donošenju informiranih izbora u skladu s njihovim vrijednostima. Svi marketinški kanali, od pakiranja do načina na koji komunicira korisnička služba, igraju ključnu ulogu u pružanju ovih informacija. Isto tako, održivijim ponašanjem i pravilnom komunikacijom brendovi motiviraju i svoju konkurenciju da bude bolja. Patagonija, primjerice, izdaje vlastite publikacije poput knjige o opasnostima ribolova lososa s mrežama.

Brendovi mogu privući pažnju, inspirirati i angažirati ljude i tako što će ispričati priču o konkretnom pozitivnom učinku kojeg njihova nastojanja vezana uz održivost imaju na zajednicu. Dobro ispričane priče imaju snažan utjecaj na prenošenje poruka. Osim klasičnih oglasa, brendovi trebaju koristiti potencijale vlastitih kanala poput web stranica, blogova, društvenih mreža, kao i profesionalnih medija, čiji novinari uvijek traže pozitivne priče. Važno je samo da su sadržaji prilagođeni svakom kanalu i publici koja taj kanal prati.

Održivost nije tek stavka na ‘to do’ listi

Jednom kada imate strategiju, znate ciljeve, napravili ste prve najjednostavnije promjene u suradnji sa svim ključnim dionicima i uspješno ste to komunicirali – ne možete zadovoljno staviti kvačicu na ‘to do’ listi kraj točke održivost. Održivost nije jedan od projekata, već trajna i kontinuirana predanost, korak po korak, svaki dan.