HOK je proveo analizu iskorištenosti i dostupnosti sredstava iz EU fondova za obrtnike u Hrvatskoj, a rezultati su pokazali na porast interesa i broja prijava, ali i na niz sustavnih prepreka koje i dalje ograničavaju ravnopravno sudjelovanje obrtnika u korištenju europskih sredstava.

U aktualnom programskom razdoblju 2021.–2027. iskorištenost dostupnih sredstava iznosi tek oko 5,7  posto, a brojni natječaji kasne u odnosu na planirane datume, što otežava pravovremeno planiranje i prijavu, osobito mikro i malim obrtnicima i poduzetnicima, istaknuli su iz HOK-a.

Budući da je upravo sada u tijeku oblikovanje novog proračunskog razdoblja 2028.–2034., HOK temeljem prikupljenih podataka i iskustava predlaže niz konkretnih preporuka kako bi se osigurala bolja dostupnost, vremenska usklađenost i sadržajna prilagođenost europskih sredstava stvarnim razvojnim potrebama obrtnika.

HOK u priopćenju  navodi kako je udio obrtnika među korisnicima fondova u razdoblju 2022.–2024. porastao s 3,21 posto u 2022. na 11,85 posto u 2024. , no analiza strukture poziva pokazala je da se taj porast uglavnom odnosi na administrativno jednostavne i niskorizične intervencije, poput vaučera za digitalizaciju. Istovremeno, ozbiljniji natječaji usmjereni na zelenu i digitalnu tranziciju, inovacije i tehnološki razvoj i dalje su većinom oblikovani na način koji pogoduje većim gospodarskim subjektima.

Unatoč interesu obrtnika stvarni broj prijava ostao je nizak, kazali su u Komori objašnjavajući kako je to ponajprije zato što nije bilo dovoljno ciljanih poziva koji bi odgovarali njihovim konkretnim potrebama, poput ulaganja u opremu, radionice ili energetsku obnovu. Slabosti u usklađivanju nacionalnih natječaja sa stvarnim stanjem na terenu dodatno su naglašene dugotrajnim evaluacijama, složenim administrativnim zahtjevima i neujednačenom razinom podrške u pripremi projektne dokumentacije. 

Predlaže se uvođenje ciljanih mjera za obrtnike

HOK predlaže uvođenje posebnih poziva za mikro poduzeća i obrte koji bi imali jednostavniju prijavnu proceduru, niži prag ulaganja i kraće rokove obrade prijava, a fokus tih poziva trebao bi biti na konkretnim, razvojnim ulaganjima  poput opreme, digitalizacije, energetske učinkovitosti ili prilagodbi radnog prostora. 

Predlažu također da se unutar većih horizontalnih poziva osiguraju mikro-komponente ili linije za mikro subjekte, zatim priznavanje nositelja obrta kao zaposlenika, redefiniranje uvjeta prihvatljivosti tako da kriteriji prihvatljivosti budu utemeljeni na razvojnim potencijalima širokog spektra prijavitelja, a ne isključivo na visoko tehnološkim ili izvoznim karakteristikama. 

Među prijedlozima HOK-a su i kombinirani financijski instrumenti koji kombiniraju povoljne mikrokredite i bespovratna sredstva, što omogućuje prilagođeno financiranje modernizacije, digitalizacije ili pokretanja poslovanja te razvoj lokalne savjetodavne infrastrukture, odnosno uspostavu trajno dostupnih savjetodavnih točaka za mikro obrtnike i poduzetnike, uključujući specijalizirane stručnjake za EU fondove.

“Postoji opravdana zabrinutost da bi mikro poduzetnici i obrti koji čine većinu gospodarskih subjekata u Hrvatskoj mogli ostati u drugom planu ako se nacionalni provedbeni mehanizmi ne prilagode njihovim stvarnim operativnim mogućnostima i razvojnim potrebama”, kazao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.

Bez ciljanih instrumenata i institucionalne podrške, kako je rekao, značajan dio dostupnih sredstava mogao bi i dalje ostati izvan njihova dosega.

“Kako bi se u idućem razdoblju osiguralo pravednije i učinkovitije korištenje europskih fondova, potreban je jasan strateški zaokret prema ravnomjernoj dostupnosti sredstava svim kategorijama poduzetnika, uključujući i najmanje, obrtnike, kao temelj održivog i otpornog lokalnog gospodarstva. To nije samo pitanje pravednosti, već i preduvjet za inkluzivnije, otpornije i konkurentnije gospodarstvo u cjelini“, zaključio je Kratohvil. (Hina)