HGK je od sredine 2021. godine u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvom financija, Hrvatskom narodnom bankom i HANFA-om, aktivan sudionik ovog procesa, kroz organizaciju više od deset edukativnih događanja na kojima je sudjelovalo oko 3.300 sudionika. Kao instrument u borbi protiv neopravdanog podizanja cijena pokrenut je Etički kodeks kao jedan od mehanizama koji doprinose stvaranju sigurnog okruženja za potrošače. Do sada je Etičkom kodeksu pristupilo 1002 tvrtki i obrta, a ukupno je izdano 15.465 naljepnica, najviše iz područja trgovine i uslužnih djelatnosti.

Premda je najveći dio priprema ukupnog gospodarstva iza nas, za potrošače ali i trgovce, najizazovnije razdoblje vrijeme je dvojnog optjecaja koje započinje 1. siječnja 2023. godine, a završava 14. siječnja 2023. U vremenu dvojnog optjecaja za sva gotovinska plaćanja mogu se upotrebljavati i kune i euri, uz napomenu da trgovac ili primatelj plaćanja nije dužan prihvatiti više od 50 kovanica kune u jednoj transakciji. Također, ukoliko u navedenom razdoblju poslovni subjekt nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, ostatak iznosa može vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura.

Preporuka sektora trgovine HGK je da građani u navedenom razdoblju u najvećoj mjeri koriste bezgotovinske modele plaćanja te opskrbe se manjom količinom gotova novca za potrošnju tijekom novogodišnje noći i prvih dana u siječnju. – Pozivamo građane da prvih dana dvojnog opticaja, u trgovinama prilikom plaćanja na blagajnama daju prednost prolaza našim starijim sugrađanima, ali i pokažu razumijevanje prema radnicima na blagajnama kojima će obveza primanja dvije valute i preračunavanje iste, predstavljati dodatni izazov”, izjavila je Sanja Smoljak Katić, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

“U HGK također, podsjećaju kako će na računima svih građana i poslovnih subjekata doći do automatske konverzije sredstava što će olakšati inicijalno razdoblje gospodarske aktivnosti tijekom dvojnog opticaja. Korištenje elektroničkih sredstava plaćanja, npr. plaćanje karticama i digitalne transakcije, osigurat će nesmetano plaćanje roba i usluga i smanjiti pritisak za potrebom gotovog novca. – Osim što bi to smanjilo troškove poslovanja za poduzeća, redovi čekanja u trgovinama bi se smanjili i neizvjesnosti i potencijalni nesporazumi izbjegli oko točnog povrata novca”,  izjavio je glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja.

Proces uvođenja eura i zamjena hrvatske kune eurom, izuzetno zahtjevan proces, posebice u dijelu prilagodbe informatičkih sustava banaka, pa će neke bankovne i financijske usluge biti privremeno nedostupne ili će biti dostupne ograničeno tijekom konverzijskog vikenda (subota, 31. prosinca i nedjelja, 1. siječnja), a u nekim manjim bankama i 30. prosinca. Stoga se očekuju kraći prekidi u mogućnosti plaćanja karticama u noći s 31. prosinca na 1. siječnja, neposredno prije i poslije ponoći, dok tijekom novogodišnjeg vikenda, internetsko i mobilno bankarstvo uglavnom neće biti dostupno, pa u većini slučajeva neće biti moguće izvršavati online plaćanja.

Iz HGK podsjećaju i kako bi građanima bio omogućen dovoljan broj bankomata za isplatu kuna do kraja ove godine, i eura od prvog dana nove godine, do 15. siječnja 2023. privremeno je ukinuto plaćanje naknade za podizanje gotovog novca debitnim karticama na svim bankomatima. Očekuje se da će svih 4.000 bankomata biti prilagođeno i operativno najkasnije do 15. siječnja 2023. Građani sve informacije o uvođenju nove valute mogu dobiti na središnjem informativnom portalu euro.hr, a uvid o bankomatskoj mreži na poveznici Hrvatske udruge banaka.

“Mjesec dana prije uvođenja eura kao službenog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj građanima je omogućeno nabavljanje početnih paketa eurokovanica. Kako bi građani bili što spremniji za upotrebu eura u prvim danima 2023., moći će u bankama, Financijskoj agenciji i HP-Hrvatskoj pošti  od 1. prosinca 2022. nabaviti najviše dva početna paketa eurokovanica po jednoj transakciji”, podsjeća se u priopćenju središnje banke.

Početni paket sadržava 33 eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom, u svim apoenima i vrijednosti od 13,28 eura, a za jedan početni paket eurokovanica potrošač će plaćati iznos od 100 kuna.

Iz HNB-a podsjećaju građane da će tako pribavljene kovanice moći koristiti za plaćanja u zemlji i u inozemstvu tek od 1. siječnja 2023. godine.

Naime, kovani novac eura i centa koji na naličju ima hrvatske nacionalne simbole tek će na dan uvođenja eura postati zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj i ostatku europodručja.

“Osiguravanje opskrbe gotovim novcem eura i nesmetano odvijanje platnog prometa u zemlji ključni su segmenti uvođenja eura. Zamjena gotovog novca vrlo je važan događaj za svaku državu i njezin monetarni sustav. Trenutno, ovo je sigurno logistički jedan od najsloženijih projekata u Hrvatskoj”, izjavio je guverner HNB-a Boris Vujčić. 

Inače, od uvođenja eura odnosno od 1. siječnja 2023. godine, kada euro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj, pa u iduća dva tjedna, do 14. siječnja 2023. godine trajat će razdoblje dvojnog optjecaja, što znači da će građani, plaćaju li u gotovini, svugdje moći platiti u kunama, a eventualni ostatak novca će dobiti u eurima. U tom će slučaju moći dati najviše 50 kovanica kuna. 

Dvojno iskazivanje cijena, koje je u Hrvatskoj započelo 5. rujna ove godine, trajat će do kraja iduće godine (do 31. prosinca 2023. godine). 

Do kraja 2023. godine građani će moći, bez naknade, u bankama, poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte promijeniti kune u eure. 

Od 1. siječnja 2024., pak, zamjenu kuna za eure preuzima HNB. Pritom će građani novčanice kuna u HNB-u moći zamijeniti bez vremenskog ograničenja, dok je za zamjenu kovanica kune određen rok od tri godine od dana uvođenja eura, što znači da će građani kovanice kune moći zamijeniti u središnjoj banci do 1. siječnja 2026. godine. (Hina) 

Dvojno iskazivanje cijena znači da će od sutra pa do 31. prosinca 2023. poslovni subjekti i drugi obveznici u svojim odnosima s potrošačima morati iskazati cijenu i druge novčane iskaze vrijednosti i u eurima i u kunama.

Pritom, cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti roba i usluga moraju biti jasno vidljivi, lako čitljivi, razumljivi, iskazani tako ne dovode potrošača u zabludu i da potrošač može točno razumjeti na koju se robu odnosno na koju uslugu cijena odnosi i kako bi kupci mogli provjeriti jesu li cijene ispravno preračunate. Također, na vidljivom mjestu u prodajnom prostoru i mjestu pružanja usluga treba biti istaknut i fiksni tečaj konverzije.

Dvojno iskazivanje cijena poduzeća će morati primijeniti i na cjenicima i promotivnim materijalima koje objavljuju na internetskim stranicama i u medijima. Blagajne poduzeća također će biti prilagođene za dvojno iskazivanje cijena kako bi na računima ukupan iznos računa bio iskazan u objema valutama, a na računu će biti potrebno navesti i fiksni tečaj konverzije, navedeno je na internetskoj stranici euro.hr, koju su s ciljem pružanja informacija u prelasku s kune na euro već ranije pokrenuli vlada i Hrvatska narodna banka (HNB).

Podsjetimo, Vijeće Europske unije je 12. srpnja ove godine donijelo odluku o usvajanju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023., kojom je utvrdilo da Republika Hrvatska ispunjava sve potrebne uvjete za uvođenje eura kao službene valute.

Vijeće Europske unije odredilo je i stopu konverzije eura za Hrvatsku kojom je utvrđeno da se stopa konverzije određuje na 7,53450 kuna za jedan euro.

Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj je nakon dva čitanja u Hrvatskom saboru donesen 13. svibnja, a stupio je na snagu 15. srpnja ove godine.

Ubrzo nakon 12. srpnja brojne trgovine i drugi poslovni subjekti počeli su dobrovoljno, sukladno fiksnom tečaju konverzije, iskazivati cijene i u kunama i eurima.

I plaće u kunama i eurima

Između ostalog, dvojno će se morati iskazivati i iznos plaće te drugih naknada koje poslodavac isplaćuje radniku. Tako, ako poslodavac plaću za kolovoz isplaćuje nakon 5. rujna, ukupan isplaćeni iznos radniku na ispravi o isplati plaće morat će biti iskazan i u kuni i euru. No, ako poslodavac plaću za kolovoz isplaćuje 4. rujna ili ranije, nije ju dužan dvojno iskazati, već će mu obveza dvojnog iskazivanja nastati od plaće koja se odnosi na rujan, a bit će isplaćena u listopadu.

Isti princip se odnosi i na mirovine.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), kao isplatitelj mirovinskih primanja i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja, na obavijesti o mirovinskim primanjima za mjesec kolovoz, koja se isplaćuju u rujnu 2022., dvojno će iskazivati iznos za isplatu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije, stoji u HZMO-ovom priopćenju o dvojnom iskazivanju mirovinskih primanja koja će se isplaćivati od 5. rujna ove pa do kraja iduće godine.

Predviđena i izuzeća od obveze dvojnog iskazivanja

Zakonom o uvođenju eura su predviđene određene iznimke i to za situacije gdje dvojno iskazivanje nije primjereno iz praktičnih razloga ili bi uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima.

Tako obvezu dvojnog iskazivanja neće imati poslovni subjekti kada prodaju robu i pružaju usluge putem automata, na štandu i klupi na tržnici ili unutar trgovačkog centra, na kiosku, zatim primjerice u proizvodnom objektu obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva, kao ni prilikom prigodne prodaje na sajmu ili izložbi.

S obzirom pak na nerazmjerne troškove, dvojno iskazivanje nije obvezno na totemima benzinskih postaja, fiksnim panelima i ostalim fiksnim stupovima s iskazanom cijenom, agregatima i električnim punionicama, a nije obvezno primjerice ni za uređaje za samoočitavanje cijene u trgovini, taksimetar, kod lutrijskih igara s unaprijed utvrđenim rezultatom, pri iskazu cijene na vagi i naljepnice s vaganom cijenom, kod iskaza povratne naknade na ambalaži, kod vrijednosti otisnute na državnom biljegu, na poštanskoj marki, na kartici za javnu telefonsku govornicu, na ulaznici, na karti za uslugu putničkog prijevoza …

Kako je prije nešto manje od dva tjedna na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura izjavio ministar financija Marko Primorac, s razdobljem obaveznog dvojnog iskazivanja započinju i nadzorne aktivnosti od strane Državnog inspektorata, Porezne uprave, Ministarstva financija te još devet tijela, a doprinos u svemu će dati i sami potrošači te udruge za zaštitu potrošača.

Udruge za zaštitu potrošača saveznici u kontroli prodajnih mjesta

Naime, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je u srpnju s pet udruga za zaštitu potrošača potpisalo ugovore o dodjeli financijske podrške za provedbu projekta “Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj”, za što je namijenjeno 720 tisuća kuna.

Predstavnici udruga kontrolirat će pojedina prodajna mjesta i cijene određenih namirnica te upozoravati na moguća neopravdana poskupljenja tijekom zamjene kune eurom.

Udruge će do 15. u mjesecu objavljivati prikupljene podatke, prvi izvještaji o praćenju bi tako trebali biti objavljeni do 15. listopada, a udrugama je ostavljena i mogućnost objave “crnih lista” na njihovim internetskim stranicama, to jest popisa onih koji neopravdano podignu cijene odnosno krivo preračunavaju kune u eure.

Svim poslovnim subjektima iz financijskog i nefinancijskog sektora koji imaju direktan odnos s potrošačima od 16. kolovoza je omogućeno pristupanje Etičkom kodeksu, inicijativi koja se provodi pod sloganom “Svaki cent se broji, svaka kuna se računa”.

Pristupanje Kodeksu je dobrovoljno i besplatno, a cilj mu je omogućiti pouzdanu i transparentnu zamjenu hrvatske kune eurom.

Kako je nedavno istaknuo ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, na stranici Etičkog kodeksa će pohvale i kritike poslovnih subjektata moći iznositi i građani, čime će se generirati svojevrsna lista “pozitivaca”, kao i “crna lista”, koja će samim time nositi reputacijski rizik za poslovne subjekte.

Do četvrtka, 1. rujna, Etičkom kodeksu pristupilo je 565 poslovnih subjekata. Subjekti koji pristupe Kodeksu dobivaju i potreban broj vizualnih identifikacijskih oznaka, to jest naljepnica za sve svoje poslovnice, a do četvrtka ih je podijeljeno gotovo 11 tisuća. (Hina)

Kako je istaknuo guverner Hrvatske narodne banke (HNB), proizvodnja je počela prošli tjedan nakon konačne odluke o članstvu Hrvatske u eurozoni, teći će u tri smjene, a cilj je da se do kraja ove godine otkuje oko 420 milijuna eurokovanica s nacionalnim motivima, dok je za iduću godinu planiran otkov njih oko 230 milijuna.

Na tržište se planira pustiti oko 3.700 tona kovanica, kao i oko 350 milijuna komada novčanica. “To bi trebalo zadovoljiti potrebe za gotovinom i zamjenu kune 1. siječnja”, izjavio je Vujčić, koji je siguran da će sve biti uspješno odrađeno.

Istaknuo je da je riječ o velikom logističkom naporu, koji prati i povlačenje sadašnjih kuna iz optjecaja. Tu je riječ o otprilike 1,1 milijardu komada kovanica te 500 milijuna novčanica, napomenuo je Vujčić.

Podsjetio je na dogovor s Hrvatskom vojskom o zbrinjavanju kovanica, što će se odraditi putem ulaganja u kapacitete u vojarni HV-a, a koji će vojsci kasnije služiti za njene potrebe.

S prvom predopskrbom kovanicama i novčanicama će se krenuti tri mjeseca prije uvođenja eura, čime će biti obuhvaćene banke, Fina i Hrvatska pošta, dok će distribucija prema građanima početi mjesec dana prije 1. siječnja.

Na pitanje novinara od koje će se zemlje nabaviti novčanice eura, Vujčić je rekao da su razgovori u tijeku, pojasnivši da je tu jednostavno riječ o komercijalnom tržištu, pa tko ponudi najbolje uvjete, od njega će se uzeti novčanice. “Količinu od 350 milijuna komada novčanica ćemo posuditi, i onda ćemo ih vratiti, u možda dvije godine nakon toga. To je najisplativije”, izjavio je Vujčić.

“Upravo smo stekli uvid kako se u Hrvatskoj kovnici novca kuju kovanice eura”, izjavio je predsjednik Vlade nakon obilaska proizvodnog pogona. Dodao je da od 1. siječnja Hrvatska postaje članica euro područja, što znači da do tada “trebamo završiti sve logističke aktivnosti i pripreme za zamjenu hrvatskih kuna s eurom, što podrazumijeva i kovanje kovanica, kao i nabavljanje novčanica od strane HNB-a i to u dogovoru s drugim središnjim bankama ostalih članica EU-a”.

Rekao je da će zaposlenici Hrvatske kovnice novca potruditi da se posao dovrši na vrijeme, pri čemu je riječ o ogromnim količinama kovanog novca. “Za to treba dobra organizacija posla i kvalitetan rad svih zaposlenika, a siguran sam iz ovog što sam vidio da će sve biti obavljeno upravo onako kako treba i da u euro područje uđemo i s tehničkog aspekta u potpunosti spremni”, izjavio je Plenković.

Podsjetio je da je na hrvatskim kovanicama u konačnici odlučeno da je na podlozi hrvatska šahovnica, da je na 2 eura karta Hrvatske, na 1 euru hrvatska kuna, na 50, 20 i 10 centi Nikola Tesla, a na 5, 2 i 1 centu dva slova na glagoljici HR, dok na obodu kovanice od 2 eura piše “O lijepa, o draga, o slatka slobodo”.

“To su sve motivi koji su u konačnici usvojeni, koji svi predstavljaju našu državnost, našu povijest, našu novčarsku tradiciju, našu prepoznatljivost i kulturu”, rekao je Plenković.

Ocijenio je da je sve to bio dobro i kvalitetno odrađen proces, a osim detalja vezanih za predopskrbu, podsjetio je i da će od 1. siječnja slijediti dva tjedna tranzicije – istodobnog korištenja i kune i eura, pa kad će netko plaćati u trgovini kunama, bit će mu uzvraćeni euri. “Za to ćemo biti u potpunosti pripravni”, izjavio je Plenković.

Plenković: U eurozoni ćemo biti zaštićeniji u nošenju sa svim izazovima

Rekao je i da je cjelokupni proces uvođenja eura, koji je trajao pet godina, vođen vrlo sustavno i strukturirano, s jasnim ciljem dublje integracije, čime Hrvatska “ide u onaj dio članica EU-a koje su samo jezgro funkcioniranja europske politike”.

“To je strateški cilj koji ostvarujemo i koji će ostati”, poručio je predsjednik Vlade, zahvalivši svima koji su dali doprinos u tom procesu.

S obzirom na vrlo izazovne globalne okolnosti proistekle iz ruske agresije na Ukrajinu, koje se očituju u rastu cijena energenata, hrane i drugim inflatornim pritiscima, za Hrvatsku je dobro da postaje dio eurozone. “Bit ćemo zaštićeniji u nošenju sa svim izazovima koji su pred nama”, istaknuo je Plenković. Podsjetio je i da će se na jesen finalizirati sve aktivnosti pa će Hrvatska s 1. siječnjem ostvariti i drugu dublju integraciju, a to je ulazak u Schengen.

“Eksponirati one koji neprimjereno dižu cijene”

Ponovio je i da iskustva drugih pokazuju da je zamjena valute eurom dovodila do minimalnog povećanja cijena.

S obzirom na trenutnu inflaciju, trenutak je da svi, od vlade i ministarstva gospodarstva, do građana i udruga za zaštitu potrošača, što više “eksponiraju one za koji su sigurni da dižu cijene na način koji je apsolutno neprimjeren ovom trenutku”.

“Mi živimo u tržišnoj ekonomiji gdje se puno toga formira slobodno. Zato je važno da se radi pritisak na one koji nastoje profitirati u ovom trenutku”, poručio je Plenković, apeliravši na “široku društvenu odgovornost”.

Na konstataciju novinara da se udruge za zaštitu potrošača žale da im novac na natječajima predviđen za njihovu ulogu u praćenju zaokruživanja cijena nije dostatan, Plenković je rekao da smatra da one mogu odraditi taj posao, s obzirom i na iskustvo koje imaju.

Proizvodni kapacitet oko četiri milijuna kovanica dnevno

Predsjednik Uprave Hrvatske kovnice novca Damir Bolta izvijestio je da se s pripremama proizvodnih pogona počelo u ožujku prošle godine, nakon što je vlada donijela zaključak da se posao proizvodnje hrvatskih eurokovanica povjerava Hrvatskoj kovnici novca.

Nakon zaprimanja konkretnih modela s nacionalnim motivima eurokovanica, nekoliko mjeseci je trajala priprema testnih alata, a u zadnjih mjesec dana provedena su, i prošli tjedan dovršena, testna kovanja. Nakon 12. srpnja i konačne odluke o ulasku Hrvatske u eurozonu započela je i redovna proizvodnja. 

Kovanice se proizvode na šest preša, a prosječni kapacitet proizvodnje je oko četiri milijuna kovanica dnevno, izvijestio je Bolta. Izdvojio je i raritet u smislu da je na preši zadnja kovanica s nominalom kune, riječ je o prigodnoj kovanici od 25 kuna u povodu otvaranja Pelješkog mosta, a proizvest će ih se 30 tisuća. Inače, optjecajne kovanice kune se ne proizvode od prošle godine, dodao je Bolta. (Hina)

Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU-a (Ecofin) usvojilo je danas tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. siječnja 2023., među kojima je i odluka o stopi konverzije kune u euro o središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna.

Definitivni tečaj je jednak onome po kojem je kuna prije dvije godine uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II).

Uz uredbu kojom se utvrdio definitivni tečaj konverzije kune u euro, Ecofin je usvojio još dva pravna akta – odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj te dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica europodručja dodati Hrvatska kao 20. članica.

Odlukom o pridruživanju europodručju, guverner HNB-a od rujna postaje promatrač u Upravnom vijeću Europske središnje banke, a od 1. siječnja 2023. godine punopravni član.

Te dokumente je potpisao češki ministar financija Zbynek Stanjura, koji predsjeda Ecofinom, na svečanosti po završetku sastanka na kojoj su sudjelovali predsjednica izvršnog odbora Europske središnje banke Christine Lagarde, potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni i hrvatski ministar financija Zdravko Marić. Predsjednik euroskupine Paschal Donohoe zbog obveza u Irskoj nije mogao sudjelovati te se sudionicima obratio video-porukom.

Svi govornici su istaknuli da je riječ o povijesnom postignuću Hrvatske, da je vrijeme za slavlje, da EU i zajednička valuta dokazuju i dalje svoju privlačnost.

“Želio bih čestitati svojem kolegi Zdravku Mariću i cijeloj Hrvatskoj na tome što su postali 20. zemlja koja se pridružila europodručju. Uvođenje eura nije utrka, već odgovorna politička odluka. Hrvatska je uspješno ispunila sve potrebne gospodarske kriterije te će od 1. siječnja 2023. plaćati u eurima”, izavio je češki ministar Stanjura.

Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis istaknuo je da pridruživanje Hrvatske pokazuje da je “euro privlačan i pouzdan”, a da će članstvo Hrvatske u europodručju pridonijeti višem životnom standardu i otvaranju većeg broja radnih mjesta u Hrvatskoj.

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni rekao je da je Hrvatska prošla “nevjerojatan put” od zemlje koja je prije 30-ak godina bila u ratu, prvom od kraja drugog svjetskog rata na europskom tlu, do članstva u EU, i sada u europodručju. “To je izvrstan rezultat, danas slavimo jačanje naše Unije”, rekao je Gentiloni.

Predsjednik euroskupine Paschal Donohoe pohvalio je postignuća Hrvatske i posebno ministra financija Zdravka Marića, koji odlazi s te dužnosti i ovo mu je bio zadnji sastanak Ecofina.

Vujčić: Ulaskom u europodručje građani i poduzetnici imat će izravne i trajne koristi

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić poručio je da će ulaskom Hrvatske u europodručje građani i poduzetnici imati konkretne, izravne i trajne koristi.

“Od ulaska Hrvatske u europodručje naši će građani i poduzetnici imati konkretne, izravne i trajne koristi. U najvećoj mjeri nestat će valutni rizik, Hrvatska će biti investicijski atraktivnija i sigurnija u vremenima kriza. Euro je, također, ključna vrijednost europskog zajedništva i omogućit će nam još aktivniju ulogu u europskom projektu. Istinski sam ponosan na ovaj veliki hrvatski uspjeh”, istaknuo je Vujčić.

U priopćenju se prenosi i izjava predsjednika Vlade Andreja Plenkovića koji je kazao kako je ostvaren strateški cilj: “Hrvatska postaje članica europodručja s 1. siječnja 2023.!”

“Uvođenje eura učinit će naše gospodarstvo otpornijim i dugoročno povećati standard naših građana. Biti dio europodručja Hrvatskoj i našim sugrađanima donosi veću sigurnost u krizi. Naporno smo i dugo radili na ovom projektu jer čvrsto vjerujemo da je pridruživanje europodručju u nacionalnom interesu Hrvatske!”, poručio je Plenković. (Hina)

Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska

Ljeto, i to vrlo vruće, već je došlo, a vrlo brzo nam dolaze i euro te ulazak u Schengen. Prije samog uvođenja eura (ali i cijelu godinu poslije uvođenja) poduzetnici moraju iskazivati cijene, ali i ostale vrijednosti, i u kunama i u eurima. U ovom članku ćemo se osvrnuti na praktične aspekte, odnosno na to tko, kada i kako mora imati ‘duple cijene’, a tko ne mora.

IZNIMKE OD DVOJNOG ISKAZIVANJA

Iznimke od obveze dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti roba i usluga tiču se nekih posebnih načina prodaje, kao npr. automata, štandova i klupa na tržnicama, kioska (u kiosk ne smije moći ući kupac), OPG-ova, itd. Daljnje iznimke tiču se nerazmjernih troškova poduzetniku, npr. totem benzinske postaje, agregat i električna punionica, TV sučelje u svrhu prodaje usluga, zasloni blagajni i samoposlužni uređaji, kuponi za popuste, kuponi u vrijednosti vraćene robe, uređaji za samoočitavanje cijena u trgovini (price checker), iznosi cijena na vagama i naljepnice s cijenom, itd.

Nadalje, tu su povratna naknada na ambalaži, aparati za povrat ambalaže nalozi za plaćanje izdani na temelju računa, itd. Za navedene iznimke do 31. 12. 2022. cijene moraju biti iskazane u kuni, a od 1. 1. 2023. u euru.

Kuponi za popust, kuponi u vrijednosti vraćene robe, ambalaža s iskazanim piktogramom povratne naknade, prepaid bonovi, vrijednosne kartice, poklon kartice, knjige i druge periodičke publikacije, službeni obrasci i tiskanice, koji su bili tiskani ili su u prodaji prije dana uvođenja eura i na kojima su iznosi iskazani u kuni, koriste se i nakon dana uvođenja eura do potrošnje zaliha.

Navedene iznimke ne odnose se na obvezu poduzetnika da dvojno iskazuje ukupan iznos na računima. U nastavku još napominjemo neke bitne stavke kod iznimki.

Darovne (poklon) kartice

Poklon kartice izdane s iznosom u kuni vrijedit će i nakon dana uvođenja eura te poslovni subjekt treba osigurati automatsko preračunavanje iznosa iz kune u euro primjenjujući pravila za preračunavanje i zaokruživanje. Nakon dana uvođenja eura, poduzetnik ne treba obavijestiti potrošača o preostalom raspoloživom iznosu na darovnoj (poklon) kartici već će isti biti vidljiv na računu prilikom plaćanja.

Programi vjernosti (loyalty)

Poduzetnik nije dužan dvojno iskazati stanja za programe vjernosti (loyalty program i loyalty kartice). Naime, iznosi, odnosno stanja u navedenom programu i na spomenutim karticama, ne predstavljaju cijenu određene robe odnosno usluge, stoga se isti do 31. 12. 2022. prikazuju u kuni, a nakon 1. 1. 2023. u euru.

Povratna naknada

Iako je povratna naknada na ambalaži jedan od izuzetaka od obveze dvojnog iskazivanja, s obzirom na to da je riječ o piktogramu koji samim time ne predstavlja cijenu, u slučajevima kada se cijena povratne naknade iskazuje zasebno na etiketama na policama mora biti dvojno iskazana.

Ambalažu na kojoj je iskazana vrijednost povratne naknade u kuni nije potrebno mijenjati nakon dana uvođenja eura. Takva ambalaža se ista koristi do isteka zaliha. Iznos povratne naknade koji sada iznosi 0,50 kn preračunat će se korištenjem fiksnog tečaja konverzije.

S obzirom na to da su iznosi povratne naknade fiksno određeni Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, tijekom 2022. predviđa se usklađivanje Pravilnika i u dijelu iznosa povratne naknade u euru, na način da će postojeći iznos od 0,50 kn biti preračunat prema fiksnom tečaju konverzije.

Kaucija

Ako se cijena kaucije iskazuje zasebno na etiketama na polici tada cijena mora biti dvojno iskazana. Za potrebe dvojnog iskazivanja, iznos kaucije potrebno je preračunati iz kune u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije.

Povrat robe/reklamacije

Kada je potrošač kupio robu u kunama, a vraća robu nakon dana uvođenja eura, povrat novca isplaćuje se u važećoj valuti, odnosno u euru prema pravilima za preračunavanje.

KAKO DVOJNO ISKAZATI CIJENU?

Cijene roba i usluga moraju biti jasno, vidljivo i lako čitljivo te razumljivo iskazani na način da ne dovode potrošača u zabludu i da potrošač može točno razumjeti na koju se robu, odnosno na koju uslugu cijena odnosi. Prilikom iskazivanja prodajnih cijena roba i usluga predlažemo koristiti oznaku EUR ili znak €. Oznaka EUR ili znak € slijedi iza iznosa i razmaka (primjerice iznos od 10 EUR ili 10 €). Sugerira se da cijena u eurima bude prva.

Na vidljivom mjestu u trgovini poduzetnik mora istaknut i fiksni tečaj konverzije koji je nužno istaknuti i na internetskim stranicama te na samonaplatnim uređajima, a putem telefonske prodaje isti treba biti jasno komuniciran. Tijekom razdoblja obveze dvojnog iskazivanja (od 5. 9. 2022. do 31. 12. 2023.) fiksni tečaj konverzije prikazuje se uvijek na isti način, npr: 1 EUR = 7,53450 HRK.

Ako privjesnica / etiketa sadrži podatke u drugim valutama, dozvoljeno je isticanje više valuta (osim kune i eura) na etiketi, uz uvjet da obveza dvojnog iskazivanja cijena (u kuni i euru) bude zadovoljena.

Cijena za jedinicu mjere

Cijena za jedinicu mjere mora biti istaknuta na prodajnom mjestu, osim u slučajevima propisanim Pravilnikom o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere roba i usluga. Isticanje cijena za jedinicu mjere nije potrebno za određene proizvode, npr. kolače, alkoholna pića manja od 100 ml, sladolede obujma manjeg od 500 ml, mase manje od 50 grama, itd.

INTERNETSKA PRODAJA

Internetska prodaja je specifična, no za nju vrijede slična pravila, stoga dvojno iskazivanje vrijedi za svaki korak koji vodi kupnji proizvoda.

Korak 1: Cijena na početnoj stranici mora biti dvojno iskazana, ali samo u slučaju ako je već na početnoj stranici istaknut određeni proizvod koji se potrošaču nudi po određenoj cijeni, a koju klikom na taj proizvod potrošač može naručiti (odnosno, staviti u košaricu);
Korak 2: Prilikom prikaza sugeriranih proizvoda, s obzirom na to da se na navedeni način potrošaču nudi i kupnja točno određene robe kao posljedica potrošačevog odabira ili pretraživanja nekih drugih artikala / robe;
Korak 3: Ukupan iznos košarice;
Korak 4: Ukupan iznos pri završetku kupovine, odnosno ukupan iznos na potvrdi narudžbe;
Korak 5: Ukupan iznos na računu.

PROMOTIVNE I MARKETINŠKE AKTIVNOSTI

Poduzetnici moraju dvojno iskazati cijene i tijekom provođenja promotivnih i marketinških aktivnosti (primjerice na tiskanim letcima i katalozima, TV oglasima, oglasnim panoima, društvenim mrežama, internetskim stranicama, mobilnim aplikacijama te u drugim medijima). Fiksni tečaj konverzije potrebno je prikazati tijekom provođenja promotivnih i marketinških aktivnosti na jednom mjestu, odnosno nije potrebno iskazati uz svaku robu ili uslugu. Primjerice, u slučaju letka – na dnu letka, u slučaju kataloga – na početnoj stranici kataloga, itd. Obveza dvojnog iskazivanja cijena ne odnosi se na oglašavanje putem radijskih programa te na glasovne poruke putem ostalih oblika glasovnog oglašavanja

RAČUNI

Obveza dvojnog iskazivanja cijena na računu znači iskazivanje ukupnog iznosa na računu. Dakle, cijene pojedinih artikala na računu do 31. 12. 2022. bit će iskazane u kuni, a ukupan iznos u kuni i euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije. Nakon uvođenja eura, cijene pojedinih artikala na računu bit će iskazane u euru, a ukupan iznos u euru i kuni uz primjenu fiksnog tečaja konverzije.

Blagajne i naplatni uređaji morat će biti prilagođene za dvojno iskazivanje iznosa kako bi na računima ukupan iznos bio iskazan u obje valute. S druge strane, POS uređaje koji se nalaze na blagajnama neće biti nužno prilagođavati jer će obveza dvojnog iskazivanja biti ispunjena na izdanom računu.

Na računu je potrebno iskazati i fiksni tečaj konverzije. Zaključno, za trgovce, odnosno IT support, neće biti dugog toplog ljeta – moći će na odmor tek u posezoni, što možda i nije loše jer su gužve manje, a cijene niže.

Tko mora cijene iskazati u eurima i kunama?

Cijene u eurima i kunama mora iskazati onaj trgovac / poduzetnik koji robu i usluge prodaje potrošačima. Dakle, bilo kakva veleprodaja je izuzeta iz te obveze dvojnog iskazivanja cijena.

Kada treba iskazivati cijene u eurima i kunama?

Dvojno iskazivanje treba početi od 5. rujna 2022. Obveza dvojnog iskazivanja završava 31. prosinca 2023.

Koji tečaj koristimo?

Tečaj za konverziju iz kuna u eure trebao bi biti objavljen tijekom mjeseca srpnja.

Gdje se iskazuje dvojna cijena?

Cijene moraju biti dvojno iskazane u trgovinama, poslovnim prostorima, na cjenicima, internetskim stranicama, ponudama i oglasima.

Suzdržano je bilo 48, a protiv je glasalo 45 zastupnika. Oni su uglavnom iz desnih zastupničkih klubova koji su ulazak Hrvatske u eurozonu krtizirali i u raspravi održanoj u ponedjeljak na plenarnoj sjednici parlamenta.

Od hrvatskih zastupnika protiv su se izjasnili Ladislav Ilčić iz kluba Europskih konzervativaca i reformista i nezavisni Vilibor Sinčić. Mislav Kolakušić, također nezavisni zastupnik, ostao je suzdržan, dok su ostali hrvatski europarlamentarci iz klubova pučana, socijaldemokrata i liberala izvješće podržali.

Europski parlament prije pristupanja članice EU-a daje mišljenje o preporuci Komisije a posljednji korak bit će usvajanje prijedloga na sastanku EU-ovog Vijeća za ekonomiju i financije 12. srpnja. Prethodno je ulazak Hrvatske u eurozonu podržalo Europsko vijeće.

Euro će od iduće godine postati službena hrvatska valuta.

Prihvaćanjem eura, Hrvatska se pridružuje Eurosustavu, koji čine Europska središnja banka i središnje banke država članica europodručja, a guverner Hrvatske narodne banke ulazi u Upravno vijeće Europske središnje banke.

Ministar financija sudjeluje na sastancima euroskupine, a predsjednik Vlade na sastancima na vrhu eurozone. Hrvatska također automatski postaje i članica bankovne unije, sustava za nadzor i sanacije banaka

U izvješću rumunjskog zastupnika Siegfrieda Muresana iz Europske pučke stranke (EPP), koje su zastupnici danas usvojili, ocjenjuje se da “Hrvatska ispunjava sve kriterije za uvođenje eura što je rezultat ambicioznih, odlučnih, vjerodostojnih i održivih napora hrvatske vlade i hrvatskog naroda”.

Izvješće ističe se da je pristupanje Hrvatske euru prvi značajan proces integracije u EU-u nakon brexita te da bi trebalo poboljšati i pozitivnu predodžbu o EU-u u regiji. 

Usprkos teškoj društveno-gospodarskoj situaciji uzrokovanoj zdravstvenom krizom i najnovijim povećanjem cijena energije, uvođenje eura u Hrvatskoj i ispunjavanje potrebnih kriterija predstavljaju snažan politički signal održivosti i privlačnosti jedinstvene valute Unije, stoji u izvješću.

Uvođenje eura ojačat će hrvatsko gospodarstvo i proizvesti korist za njezine građane i poduzeća jer će gospodarstvo postati otpornije, privlačiti više stranih ulaganja, povećati povjerenje međunarodnih ulagača i smanjiti valutne razmjene, što će imati opipljiv utjecaj na ključni turistički sektor te zemlje, predviđa Europski parlament.

Hrvatsku vladu se poziva da osigura da uvođenje eura ne dovede do umjetnog povećanja cijena. “Pristupanje Hrvatske europodručju snažan je politički signal održivosti i privlačnosti jedinstvene valute Unije. Dvadeset godina nakon uvođenja prvih novčanica euro je simbol europske snage i jedinstva. Zahvaljujući svojoj velikoj predanosti ispunjavanju uvjeta, Hrvatska je spremna pristupiti europodručju 1. siječnja 2023., manje od desetljeća nakon pristupanja EU-u. S tim će datumom cijelo europodručje pozdraviti svoju dvadesetu članicu”, navodi se u obrazloženju pozitivne ocjene EP-a spremnosti Hrvatske da usvoji euro. (Hina)

Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska

Prva hrvatska valuta uvedena je 23. prosinca 1991. Bio je to hrvatski dinar (HRD) s likom Ruđera Boškovića. 30. svibnja 1994. HRD je zamijenila dobro poznata kuna. S prvim siječnjem 2023. treba stići treća valuta: euro. Trenutno je na stolu prijedlog zakona koji treba omogućiti tu kompleksnu tranziciju na novu valutu, a u ovom ćemo članku prikazati glavne odrednice tog prijedloga i prilagodbe koje su bitne za FMCG sektor. Glavna pravila tiču se preračunavanja, duplog prikazivanja cijena, plaćanja u kunama i eurima te kako se sve prikazuje u platnim listama i financijskim izvješćima.

UVOĐENJE EURA I TEČAJ KONVERZIJE

Nakon objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije (očekuje se tijekom srpnja), Vlada Republike Hrvatske objavljuje datum uvođenja eura i fiksni tečaj konverzije, datum početka i završetka dvojnog optjecaja i datum početka i završetka dvojnog iskazivanja i druga pitanja potrebna za uvođenje eura.

ZABRANE NEOPRAVDANOG POVEĆANJA CIJENA

Glavni prigovor uvođenju eura je moguće povećanje cijena te je stoga uvedena zabrana povećanja cijena robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga.

Temeljem tog načela planira se sljedeće:

• Navedenu odredbu navesti i u Smjernicama za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom te na taj način poticati poslovne subjekte na pouzdano i transparentno poslovanje prilikom uvođenja eura.

• u Etičkom kodeksu definirati jedno od načela na način da glasi: Ne zloupotrebljavati postupak uvođenja eura za neopravdani rast cijena roba i usluga jer se tržišna cijena temelji na ponudi i potražnji. Etički kodeks je predviđen kao dokument deklaratorne prirode koji bi sadržavao dodatne vrijednosti u odnosu na Zakon koji bi poticao poslovne subjekte koji su pristupili Etičkom kodeksu na transparentno i pouzdano poslovanje. Prilikom izrade web aplikacije Etičkog kodeksa putem kojeg bi poslovni subjekti pristupali, razvila bi se i potkategorija Dojmovi, gdje bi svaki potrošač mogao napisati svoje dojmove o poštivanju načela Etičkog kodeksa (pozitivne i negativne o pojedinom poslovnom subjektu). Na taj će način biti dostupan uvid u pozitivne i negativne komentare za poslovne subjekte koji su pristupili Etičkom kodeksu.

• Predviđeno je praćenje kretanja cijena za što se planira, između ostalog, raspisati natječaj za udruge za zaštitu potrošača za projekt tzv. tajni kupac gdje bi udruge, koje će biti odabrane temeljem javnog natječaja, tamo gdje bi primijetile kršenje načela Etičkog kodeksa, uputile pritužbe Državnom inspektoratu na postupanje.

PRAVILA ZA PRERAČUNAVANJE I ZAOKRUŽIVANJE CIJENA

Preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro izvršava se primjenom punoga brojčanog iznosa fiksnog tečaja konverzije korištenjem pet decimala te zaokruživanjem dobivenog iznosa u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja, pri čemu se dobiveni rezultat zaokružuje na dvije decimale s točnošću od jednog centa, a na temelju treće decimale.

Pri preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti primjenjuje se sljedeće matematičko pravilo zaokruživanja:

• ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena
• ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan.

PREDOPSKRBA GOTOVIM NOVCEM

Hrvatska narodna banka započinje predopskrbu banaka gotovim novcem eura i to:
• predopskrbu novčanicama najranije četiri mjeseca prije datuma uvođenja eura
• predopskrbu kovanica najranije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura.

POSREDNA PREDOPSKRBA

Banka obavlja posrednu predopskrbu poslovnog subjekta gotovim novcem eura samo ako je s tim osobama prethodno sklopila ugovor o posrednoj predopskrbi. Osim posredne predopskrbe, banka obavlja i pojednostavljenu posrednu predopskrbu te opskrbu početnim paketima kovanica eura. Banka obavlja posrednu predopskrbu kao i pojednostavljenu posrednu predopskrbu i opskrbu bez naknade za obradu i isplatu gotovog novca eura.

POJEDNOSTAVLJENA POSREDNA PREDOPSKRBA

Pojednostavljeni način nije predviđen za sve poduzetnike. Banka obavlja pojednostavljenu posrednu predopskrbu mikro poslovnih subjekata gotovim novcem eura u iznosu ne većem od 10.000,00 eura najranije pet dana prije datuma uvođenja eura ako je mikro poslovni subjekt prethodno potpisao izjavu o pojednostavljenoj posrednoj predopskrbi.

POČETNI PAKETI KOVANICA

Banka obavlja opskrbu početnim paketima kovanica eura za potrošače i poslovne subjekte, Banka obavlja opskrbu početnim paketima kovanica eura za sve potrošače bez iznimke.

PUŠTANJE U OPTJECAJ

Gotov novac eura iz predopskrbe, posredne predopskrbe i pojednostavljene posredne predopskrbe pušta se u optjecaj na datum uvođenja eura. Taj novac ne smije biti u optjecaju niti se kao zakonsko sredstvo plaćanja koristi prije datuma uvođenja eura.

ZAMJENA GOTOVOG NOVCA KUNE ZA GOTOV NOVAC EURA

Banka za sve potrošače, 12 mjeseci od datuma uvođenja eura, zamjenjuje kune za eure uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje koja smo ranije opisali.

OGRANIČENJE KOLIČINE ZAMJENE

Banka tijekom tog razdoblja bez naknade zamjenjuje do 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna po jednoj transakciji. Ako u jednoj transakciji potrošač želi zamijeniti količine novčanica i kovanica iznad ograničenja, banka može zaračunati naknadu za zamjenu količine koja prelazi ograničenje. Banka je ovlaštena odrediti iznos iznad kojeg je obvezna najava zamjene gotovog novca kune za gotov novac eura. Informaciju o uvjetima zamjene banka je dužna istaknuti na jasno, čitljivo, vidljivo i lako uočljivim mjestu u poslovnici i na svojoj internetskoj stranici.

ZAMJENA GOTOVOG NOVCA KUNE U FINA-I I POŠTI

Financijska agencija i Hrvatska pošta ovlaštene su u ime i za račun banke zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura pod istim uvjetima, i na isti način, i u istom razdoblju kako je propisano za banke te su za te potrebe ovlaštene odrediti iznos iznad kojeg je obvezna najava zamjene gotovog novca kune za gotov novac eura, o čemu su informaciju dužne istaknuti na jasno, čitljivo, vidljivo i lako uočljivom mjestu u poslovnici i na svojoj internetskoj stranici.

ZAMJENA GOTOVOG NOVCA U HNB-u

Hrvatska narodna banka dužna je nakon proteka 12 mjeseci od datuma uvođenja eura bez naknade zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura, i to:
• novčanice kune, bez vremenskog ograničenja
• kovanice kune, do isteka tri godine od datuma uvođenja eura.

RAZDOBLJE DVOJNOG OPTJECAJA KUNA I EURA

Razdoblje dvojnog optjecaja traje 14 dana od datuma uvođenja eura. Razdoblje dvojnog optjecaja započinje datumom uvođenja eura u 00:00 sati i završava zaključno s četrnaestim danom u 24:00 sata.

PRAVILA TIJEKOM RAZDOBLJA DVOJNOG OPTJECAJA

Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja dužan je za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura. Iznimno, kada primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura može ostatak vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura. Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja (npr. trgovac) u trenutku plaćanja dužan je prihvatiti do 50 kovanica kune i odgovarajući broj novčanica kune u jednoj transakciji.

IZNIMKE OD PRIMJENE PRAVILA DVOJNOG OPTJECAJA

Iznimno samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga mogu koristiti gotov novac kune ili gotov novac eura tijekom razdoblja dvojnog optjecaja.

OBVEZNICI DVOJNOG ISKAZIVANJA CIJENA

Obveza dvojnog iskazivanja vrijedi prema potrošačima. Također, obveza vrijedi za poslodavce kod isplate plaća i tijela javne vlasti.

RAZDOBLJE DVOJNOG ISKAZIVANJA CIJENA

Dvojno iskazivanje započinje prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći trideset dana od dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije (taj datum početka trebao bi biti 5. rujna) i završava protekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura, tj. odnosi se na cijelu 2023.

IZNIMKE OD DVOJNOG ISKAZIVANJA CIJENA

Prijedlog zakona predviđa iznimke za dvojno iskazivanje cijena koja smo radi lakšeg snalaženja stavili u tablicu. Najvažnije iznimke za trgovce odnose se na zaslone blagajni i vage te poklon bonove.

DVOJNO ISKAZIVANJE NA RAČUNU

Poslovni subjekt pri ispostavljanju računa potrošaču će dvojno iskazati ukupan iznos na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije. Tijela javne vlasti dužna su u razdoblju dvojnog iskazivanja pri ispostavljanju računa za pružanje javne usluge dvojno iskazati ukupan iznos računa uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.

DVOJNO ISKAZIVANJE PRI ISPLATI PLAĆA

U razdoblju dvojnog iskazivanja poslodavac je dužan na ispravi o isplati plaće i drugih naknada iz radnog odnosa dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen radniku na račun.

UGOVORI I PRERAČUNAVANJE

Ugovor i drugi pravni instrument koji je ugovoren u kuni s valutnom klauzulom u drugoj valuti, koja nije euro, smatra se ugovorom koji je ugovoren u euru ili drugim pravnim instrumentom u euru s valutnom klauzulom u drugoj valuti.

PRERAČUNAVANJE NOVČANIH SREDSTAVA NA RAČUNU

Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, banke i ostali preračunavaju iznose na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama u kuni u iznose u euru bez naknade uz fiksni tečaj konverzije te bez izmjene jedinstvenog broja računa, tj. broj računa koji je do sad bio kunski postaje eurski.

Iznimno, kod ugovora o depozitu i ugovora o štednom računu u kuni koji je ugovoren uz primjenu valutne klauzule u euru, iznos koji je iskazan u kuni uz valutnu klauzulu u euru iskazuje se u iznosu eura koji proizlazi iz ugovornog odnosa. Ako prije datuma uvođenja eura imatelj računa ima račun i u kuni i u euru, u roku od 60 dana od datuma uvođenja eura ima pravo bez naknade zatvoriti jedan ili više računa i prenijeti sredstva evidentirana na tim računima na račun po njegovom izboru u istoj instituciji.

PRERAČUNAVANJE KOD NALOGA ZA PLAĆANJE ISKAZANOG U KUNI

Pružatelj platnih usluga od datuma uvođenja eura ne smije izvršavati platne transakcije u kuni. Nalog za plaćanje (uplatnica) na kojem je iznos plaćanja naveden u kuni i koji je primatelj plaćanja pripremio, tiskao i unaprijed dostavio platitelju, a koji je platitelj podnio na izvršenje banci nakon datuma uvođenja eura, banka je dužna izvršiti u euru u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

Banka je dužna postupati na taj način do isteka šest mjeseci od datuma uvođenja eura. Nalog za plaćanje u kuni koji je zaprimljen prije datuma uvođenja eura, a koji se treba izvršiti nakon datuma uvođenja eura, pružatelj platnih usluga dužan je izvršiti u euru, u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

PRIKAZ VISINE PLAĆA I DRUGIH NAKNADA

Visina plaće i druge naknade utvrđene u ugovorima o radu i drugim aktima u kuni preračunava se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

PRORAČUNI I FINANCIJSKI PLANOVI

Proračuni, financijski planovi i drugi prateći dokumenti koji se u godini koja prethodi godini uvođenja eura pripremaju za godinu uvođenja eura, a čija obveza sastavljanja, donošenja i objavljivanja proizlazi iz posebnih propisa, a koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura sastavljaju se, donose i objavljuju na način da se vrijednosti u njima iskazuju u euru. Ako ti dokumenti sadržavaju i usporedne podatke za godine koje prethode datumu uvođenja eura, podaci za te godine preračunavaju se iz kune u euro radi bolje usporedivosti podataka, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

POSLOVNE KNJIGE

Poslovni događaji koji se odnose na razdoblje nakon datuma uvođenja eura evidentiraju se u poslovnim knjigama u euru, a po potrebi i u drugoj stranoj valuti. Stanja u kuni prenesena iz poslovnih knjiga za godinu koja je prethodila godini u kojoj je uveden euro, preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.

Knjigovodstvena isprava izražena u kuni ili nekoj drugoj valuti koja nije euro, izdana prije datuma uvođenja eura, a koja se odnosi na obračunsko razdoblje nakon datuma uvođenja eura, preračunava se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, odnosno uz primjenu tečaja eura prema toj drugoj stranoj valuti.

Razlike do kojih će doći zbog primjene pravila za preračunavanje i zaokruživanje evidentiraju se u poslovnim knjigama kao ostvareni financijski prihod, odnosno financijski rashod. Za iznose koji su uslijed primjene fiksnog tečaja konverzije i pravila preračunavanja i zaokruživanja iz manje od jednog centa, taj dio ukupnog duga dužnika prema vjerovniku se otpušta, odnosno taj dio ukupne tražbine vjerovnika prema dužniku se otpisuje po službenoj dužnosti, odnosno po sili Zakona.

PRIPREMA GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Poduzetnici, čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, pripremaju financijske izvještaje za godinu koja je prethodila datumu uvođenja eura, navodeći podatke u kuni. Poduzetnici čija je poslovna godina različita od kalendarske godine, a čiji posljednji dan financijske godine nastupa nakon datuma uvođenja eura, navode podatke za prethodnu poslovnu godinu u financijskim izvještajima u euru. U financijskim izvještajima, gdje su podaci prvi put iskazani u euru, usporedni podaci iz prethodnih izvještajnih razdoblja u kuni preračunavaju se i prikazuju u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

PRIJAVE POREZA I DRUGIH JAVNIH DAVANJA

Prijava poreza i drugih javnih davanja, sukladno posebnom propisu koji uređuje porezni postupak, za obračunska razdoblja koja završavaju prije datuma uvođenja eura podnosi se u kuni. Obveznici poreza na dobit čije porezno razdoblje započinje prije datuma uvođenja eura, a završava nakon datuma uvođenja eura, prijavu poreza na dobit za to porezno razdoblje te sve druge obrasce i izvješća koji se u skladu s posebnim propisima o oporezivanju dobiti i drugim posebnim propisima podnose uz Prijavu poreza na dobit ili za iste obveza podnošenja Poreznoj upravi dospijeva s krajnjim rokom propisanim za podnošenje Prijave poreza na dobit, dostavljaju u euru.

Obrazac JOPPD Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja koji ima oznaku izvješća prije datuma uvođenja eura podnosi se u kuni, a Obrazac JOPPD koji ima oznaku izvješća nakon datuma uvođenja eura podnosi se u euru. Ispravak porezne prijave / obrasca podnosi se u valuti u kojoj je dostavljen izvorno.

Knjigovodstvena stanja na zadnji dan prije datuma uvođenja eura u poreznim evidencijama preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, bez obzira iz kojih godina ista potječu, te će se od datuma uvođenja eura početna stanja i sve promjene poslovnih događaja nakon datuma uvođenja eura bilježiti u euru.

Iznosi obveza i tražbina na zadnji dan prije datuma uvođenja eura koja se preračunavaju u eure uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, a koji će iznositi manje od jednog centa, ne prenose se kao početno stanje na datum uvođenja eura. Eventualne razlike koje bi mogle nastati u poreznim evidencijama poreznih tijela zbog preračunavanja iznosa iz kuna u eure i obratno, nadoknadit će se na teret / u korist nadležnog proračuna.

ZAKLJUČAK

Iz svega navedenog vidi se da uvođenje eura nije tako jednostavno i bit će puno izazova. Najveći izazov će biti otkloniti strah građana od naglog povećanja cijena nakon uvođenja eura. No nadajmo se svi – treća sreća…

Lidl Hrvatska ove je godine produljio svoje partnerstvo s Hrvatskim rukometnim savezom i podršku Kaubojima na još 4 godine, do 2025. godine. Ove godine, osim voća i povrća, ponosni partner naše reprezentacije su i Lidlovi Okusi zavičaja. Na međunarodnoj razini, Lidl nastavlja biti partner muškog Europskog rukometnog prvenstva EURO 2022. i 2024. Od 2017. godine, Lidl je šesti put Official Fresh Food Partner rukometnih europskih i svjetskih prvenstava.

Lidl se raduje svojoj međunarodnoj ulozi Official Fresh Food Partnera muškog EURA 2022. i 2024., kao i prilici da i na ovaj način prezentira svježinu i kvalitetu svojih namirnica. Međunarodno partnerstvo s Europskim rukometnim prvenstvom EURO 2022. i 2024., kao i lokalna podrška Hrvatskom rukometnom savezu, nastavak su Lidlove podrške i poticanja sporta te uravnotežene prehrane uz kretanje i zdravi način života.

„Izuzetno nas veseli što nastavljamo s podrškom Hrvatskom rukometnom savezu i Kaubojima u njihovim novim izazovima. Angažirani smo u rukometu jer taj sport savršeno odgovara našoj dinamici – kao i u rukometu, timski rad je ključ i našeg uspjeha. Ovime također želimo stvoriti svijest o velikom značaju kretanja i osvještene prehrane. Nestrpljivo iščekujemo EURO 2022, Lidl će biti veliki navijač naše reprezentacije!“, ističe Marina Dijaković, voditeljica Sektora korporativnih komunikacija Lidl Hrvatska.

Muški rukometni EURO 2022. održat će se od 13. do 30. siječnja u Mađarskoj i Slovačkoj. Zatim, 10. siječnja 2024. u Njemačkoj počinje muški rukometni EURO 2024.