Pad BDP-a Europske unije u ovoj bi godini trebao biti nešto veći nego prema prethodnim procjenama iz sredine svibnja, točnije trebao bi iznositi 8,3%, stoji u ljetnim procjenama Europske komisije. I prethodne i ove procjene proizlaze iz očekivanog utjecaja pandemije izazvane širenjem koronavirusa na globalno gospodarstvo, Europsku uniju i sve njezine članice.

Stoga se pad BDP-a predviđa na razini svih članica, najmanji od 4,6% u Poljskoj, a najveći od čak 11,2% u Italiji. Osim Italije, iznimno visok pad od 10,9% i 10,6% predviđa se i u Španjolskoj i Francuskoj, tako da bi te tri zemlje koje su, uz Njemačku, najveća gospodarstva EU, trebale imati najveći negativan utjecaj na ukupan pad BDP-a na razini Europske unije.

HRVATSKA U DRUŠTVU PORTUGALA, FRANCUSKE I ITALIJE

„Prognoze potvrđuju ono čega smo već i sami svjesni. Možemo se nadati da će turistička sezona, koja još uvijek može biti nešto snažnija od očekivane, dovesti do slabijega pada od prognoziranoga. No ovo je i dodatni dokaz da je potrebno okrenuti se prema sutra, prema jeseni i idućoj godini. Moramo gledati kako osigurati radna mjesta, gospodarsku aktivnost i likvidnost cijelog sustava kako bismo iduće godine mogli ostvariti optimistično prognoziran rast, ako ne i veći od njega“, izjavio je predsjednik HGK Luka Burilović.

U odnosu na prethodne procjene, Europska komisija nešto je pesimističnija u svojim procjenama kod većine članica, pa tako i kod Hrvatske, točnije, kod njih petnaest se za ovu godinu predviđa veći pad BDP-a nego u prethodnim, proljetnim, procjenama. Predviđena stopa pada najviše je povećana kod Portugala, i to za čak tri postotna boda te kod Francuske, Italije i, nažalost, Hrvatske.

SNAŽAN RAST U 2021.

Za Hrvatsku je Europska komisija povećala predviđenu stopu pada u ovoj godini s 9,1% na 10,8%, pri čemu naglašava kretanje domaće potražnje kao glavne odrednice pada BDP-a u prvoj polovini godine, a nakon toga i njegovog oporavka. Europska komisija još jednom ističe da je Hrvatska ovu krizu dočekala u boljoj situaciji nego prethodnu, te očekuje oporavak domaće potražnje već u drugoj polovini ove godine u znatnoj mjeri omogućen mjerama pomoći gospodarstvu i korištenjem EU fondova.

S druge strane, kretanje izvoza roba i usluga, prije svega turističkih, imat će snažan negativan utjecaj na kretanje BDP-a u ovoj godini, dok je njegov oporavak u idućoj godini i dalje neizvjestan i snažno će ovisiti o globalnim kretanjima. Unatoč tome, Komisija za Hrvatsku u idućoj godini predviđa snažan rast BDP-a od 7,5%, koji bi nakon onog u Francuskoj trebao biti drugi najdinamičniji među članicama EU.