Novi model eRačuna, uveden 1. siječnja 2026., obvezao je poduzetnike da svaku stavku računa klasificiraju prema Statističkoj klasifikaciji proizvoda po djelatnostima (KPD), čime je uvedena dosad najdetaljnija razina porezne transparentnosti. Promjena je obuhvatila više od 300 tisuća poreznih obveznika i zahtijevala prilagodbu poslovnih procesa, softvera i računovodstvenih procedura.

Upravo o prvim rezultatima, problemima i očekivanjima raspravljalo se na konferenciji „Fiskalizacija 2.0 – Izazovi provedbe” u organizaciji tvrtke Motus Media, održanoj u Zagrebu.

“U relativno kratkom vremenu, sinergijom svih uključenih došli smo do operativnog sustava. Vidljivost podataka djeluje preventivno i povećava poreznu disciplinu”, naglasila je Vuraić Kudeljan, dodavši kako je Porezna uprava u početnoj fazi primjenjivala načelo oportuniteta kako bi se poduzetnicima omogućila prilagodba.

Računovođe postale IT podrška poduzetnicima

Jedna od najvećih promjena dogodila se u računovodstvenom sektoru. Porezna specijalistica i računovodstveni forenzičar Tanja Vilović Šipuš (Duo Vilović Šipuš) istaknula je kako je nova regulativa bitno promijenila svakodnevni rad struke.

„Od računovođa se praktički očekivalo da postanu IT podrška poduzetnicima. Dugoročno bi se naša uloga trebala pomaknuti prema savjetovanju i kontroli poslovanja, a ne administrativnom unosu podataka”, rekla je. Dodala je kako eRačuni više ne ostavljaju prostor improvizaciji jer se pogreške sada rješavaju kroz formalne korekcije i storno postupke, što zahtijeva veću preciznost već pri izdavanju računa.

Od početnog kaosa do stabilizacije sustava

Prema riječima Andreje Kajtaz iz Fine, početak provedbe bio je očekivano zahtjevan zbog velikog broja korisnika i obrade računa u realnom vremenu, no sustav se stabilizirao nakon prvih mjeseci primjene.

Panelisti su istaknuli da digitalizacija dugoročno donosi veću učinkovitost i transparentnost, ali je kratkoročno značila dodatne troškove i organizacijski pritisak, posebno za male i srednje poduzetnike.

Ivana Živković Abraham (CFO Managament) naglasila je kako je prilagodba zahtijevala značajne interne promjene: “Poduzetnici su morali istodobno mijenjati procese, educirati zaposlenike i ulagati u tehnologiju, ali dugoročno očekujemo jednostavnije i učinkovitije poslovanje.”

Mario Milović (Lidl Hrvatska) istaknuo je kako je najveći izazov bio tehnički dio implementacije, osobito tijekom testne faze, ali smatra da je digitalizacija poslovanja nepovratan proces koji će daljnjim razvojem postajati stabilniji.

Više transparentnosti, ali i potreba za daljnjom edukacijom

Prema podacima predstavljenima na konferenciji, sustav Fiskalizacije 2.0 trenutačno obuhvaća više od 316 tisuća poreznih obveznika koji su potvrdili adresu za zaprimanje eRačuna, razmijenjeno je više od 24,6 milijuna eRačuna, a uspješnost njihove razmjene od 1. ožujka doseže 99,7 posto.

Foto: Motus Media

1 od 6

Sudionici su zaključili kako je početna faza provedbe pokazala da digitalna transformacija poreznog sustava donosi značajne promjene u načinu poslovanja, ali i otvara prostor za modernizaciju gospodarstva, veću transparentnost i učinkovitiju poreznu kontrolu.

Ključnim su pritom ocijenjeni kontinuirana edukacija poduzetnika, jasna komunikacija regulatora i daljnja suradnja države, IT sektora i poslovne zajednice.

Od 1. siječnja 2026. godine uvodi se obvezna razmjena i fiskalizacija eRačuna među poslovnim subjektima, a iz Porezne uprave ističu da intenzivno provode aktivnosti kako bi poreznim obveznicima olakšali prelazak na taj sustav razmjene i fiskalizacije, koji predstavlja važan iskorak u modernizaciji poslovanja.

Kako su izvijestili, na današnji dan na popisu provjerenih informacijskih posrednika koji uslužno pružaju usluge izdavanja i zaprimanja eRačuna te pratećih isprava, fiskalizacije eRačuna, a mogu pružati i usluge eIzvještavanja i/ili metapodatkovnih servisa, nalazi se 19 poslovnih subjekata, od čega su tri informacijska posrednika inozemni poslovni subjekti. Dodatno, kako ističu, sedam informacijskih posrednika dostavilo je potpunu i ispravnu dokumentaciju te su u postupku završetka testiranja prije objave na službenom popisu. 

“Do sada su dva informacijska posrednika kroz AMS (Adresar metapodatkovnih servisa) objavila popis svojih korisnika. Nadalje, 21.762 porezna obveznika potvrdila su adresu za zaprimanje eRačuna u FiskAplikaciji, čime su potvrdili korištenje informacijskog posrednika ili besplatne aplikacije MikroEračun kao svoje pristupne točke. Od ukupnog broja potvrda, 9.347 poreznih obveznika prihvatilo je informacijske posrednike za pristupne točke, dok je 12.415 poreznih obveznika prihvatilo opće uvjete korištenja i odlučilo koristiti besplatnu aplikaciju MikroEračun. Ovi brojčani pokazatelji odražavaju očekivano stanje u ovom trenutku, budući da je razdoblje do 1. siječnja 2026. predviđeno kao prijelazno razdoblje prilagodbe”, kažu iz Porezne uprave.
 
Dodatno, Porezna uprava navodi da kontinuirano putem strukovnih udruženja Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske komore poreznih savjetnika edukacijama i radionicama informira porezne obveznike kako bi se što bolje pripremili za nadolazeće promjene. Također, putem web forme “Pišite nam” odgovaraju na sva pitanja poreznih obveznika vezano za Zakon o fiskalizaciji. (Hina) 

Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska

S prvim danom rujna na snagu je stupio novi Zakon o fiskalizaciji dok se njegova puna primjena očekuje od 1. siječnja 2026. Ipak, mnoge nedoumice ostaju – od pojašnjenja kroz najavljeni pravilnik, koji bi trebao biti donesen do 30. studenog ove godine, do praktičnih pitanja koja se već javljaju na terenu. U nastavku donosimo pregled ključnih informacija: što je doista bitno za poduzetnike u FMCG sektoru.

1. Što regulira novi Zakon

Novi Zakon jasno razlikuje dva procesa: izdavanje e-računa i fiskalizaciju tog istog računa. Ključna novost jest da se račun sada fiskalizira bez obzira na način plaćanja. Međutim, zakon predviđa i određene iznimke od fiskalizacije dok obveza izdavanja e-računa i dalje ostaje. Drugim riječima, računi za sljedeće djelatnosti ne fiskaliziraju se: priređivanje lutrijskih igara, klađenje, igre u kasinima i na automatima, kao i zaprimanje uplata za sudjelovanje u tim igrama; prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima ili na tržnicama, štandovima i klupama; prodaja karata i žetona za javni prijevoz – komunalni, zračni, željeznički, pomorski i riječni; naplata cestarine; punjenje zrakoplova naftnim derivatima; prodaja proizvoda i usluga u poštanskom prometu; pružanje bankarskih, osiguravateljskih i mjenjačkih usluga; poslovi središnjeg depozitorija vrijednosnih papira i središnje druge ugovorne strane; prometi koji se evidentiraju preko mjernih instrumenata, primjerice za struju, plin, vodu i telekomunikacije; zdravstvene usluge koje uključuju sudjelovanje u troškovima i izdavanje lijekova na recept kod izabranog liječnika; veterinarske usluge vezane uz kontrolu bolesti životinja koje se provode izvan ambulante; prodaja robe u zrakoplovima te provedba ovrhe na novčanim sredstvima. Važno je naglasiti da, ako poduzetnik obavlja više različitih djelatnosti, izuzetak od fiskalizacije vrijedi samo za one djelatnosti koje su ovdje taksativno navedene.

2. Izbor posrednika

Često se postavlja pitanje je li odabir informacijskog posrednika obvezan ili tek preporučen. Informacijski posrednik je pravna ili fizička osoba kojoj je dodijeljen OIB i koja, kao uslugu, može za druge izdavati i primati e-račune te prateće isprave, provoditi fiskalizaciju e-računa, a dodatno nuditi i usluge e-izvještavanja ili metapodatkovne servise. Prema Zakonu, izbor posrednika nije obveza nego mogućnost. Ipak, njegova se uporaba preporučuje svim obveznicima koji nemaju vlastite tehničke i organizacijske kapacitete za prilagodbu novim zahtjevima koje donosi sustav e-računa i fiskalizacije. U praksi to znači smanjenje rizika, pojednostavljenje procesa i pravovremeno, ispravno ispunjavanje zakonskih obveza.

3. Što dodatno mora sadržavati račun uz obvezne PDV podatke

Račun za potrebe fiskalizacije mora sadržavati vrijeme izdavanja izraženo satom i minutom. Mora sadržavati i oznaku operatera, odnosno osobe koja je izdala račun, pri čemu se u automatskoj obradi ta oznaka mora moći povezati s OIB-om operatera, a iznimno s OIB-om poslodavca. Račun mora sadržavati i oznaku načina plaćanja – novčanice, kartica, transakcijski račun ili drugo. Obvezni su i Jedinstveni identifikator računa, Zaštitni kod izdavatelja te QR kod. Broj računa mora obuhvatiti numerički broj, oznaku poslovnog prostora i broj uređaja s kojeg je račun izdan.

4. Tko je obvezan izdavati e-račune

Izdavatelj e-računa obvezan je izdati e-račun za tuzemne transakcije, osim ako je izuzet posebnim zakonom. Obveznici su porezni obveznici u Republici Hrvatskoj upisani u registar PDV-a, obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i obveznici poreza na dobit koji nisu u PDV-u, a imaju sjedište, prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj, kao i tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici, upisani u odgovarajući registar, a koji nisu u sustavu PDV-a. Ako izdavatelj, iako je izuzet, ipak izda račun, mora ga izdati kao e-račun i provesti sve obveze iz Zakona.

5. Izuzeće od izdavanja e-računa

Iznimno, transakcija plaćena gotovinom ili karticom za koju je već izdan i fiskaliziran račun može biti izuzeta od izdavanja i fiskalizacije e-računa. U takvom slučaju ne smije se dodatno izdati i fiskalizirati e-račun.

6. Nemogućnost izdavanja e-računa

Ako u AMS-u, odnosno Adresaru metapodatkovnih servisa Porezne uprave s identifikatorima i MPS-ovima obveznika koji služi za pronalazak krajnje adrese primatelja e-računa, nema identifikatora primatelja, izdavatelj ne odgovara za neizdavanje e-računa. U tom se slučaju izdaje papirnati račun, a podaci se dostavljaju putem eIzvještavanja.

7. E-račun: vjerodostojnost i čuvanje

Na e-račune se, kada je to primjenjivo, primjenjuju pravila iz propisa o e-računu u javnoj nabavi, dok se odredbe ne primjenjuju na isporuke iz ugovora s propisanom tajnošću ili posebnim mjerama sigurnosti. E-račun je vjerodostojna isprava i potrebno je osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost i čitljivost od trenutka izdavanja do isteka roka čuvanja. Izdani i zaprimljeni e-računi u izvorniku čuvaju se šest godina od kraja godine u kojoj su izdani, pod uvjetom da je provedena fiskalizacija e-računa. Nakon isteka tog roka relevantne podatke Porezna uprava čuva prema propisu o računovodstvu i može ih učiniti dostupnima ovlaštenim tijelima i poreznom obvezniku.

8. Razmjena e-računa i ispravci računa

Razmjena e-računa standardno se obavlja preko pristupnih točaka koje moraju osigurati sigurnost, standardizirane formate i protokole te interoperabilnost. Iznimno, razmjena je moguća i drugim tehnologijama ili procedurama, uz uvjet da je osigurana vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost i čitljivost dokumenta. Kada se ispravlja podatak na e-računu koji ne utječe na obračun poreza, e-račun se u istom razdoblju oporezivanja može ponovno izdati pod istim brojem uz obvezno navođenje indikatora kopije računa, a takav se ispravljeni e-račun odmah fiskalizira.

9. Objave u AMS-u i Lista identifikatora

Primatelj e-računa prije početka zaprimanja dostavlja identifikator putem kojeg se pronalazi njegova krajnja adresa za zaprimanje, a metapodatkovni servis taj podatak prosljeđuje u AMS. Ako primatelj koristi usluge informacijskog posrednika, podatak postaje javan nakon potvrde kroz FiskAplikaciju. Svaku promjenu potrebno je bez odgode prenijeti u AMS. Izdavatelj dohvaća krajnju adresu primatelja preko AMS-a. Lista identifikatora je dobrovoljna, a javno se objavljuju OIB, naziv, adresa primatelja e-računa, identifikator primatelja, naziv informacijskog posrednika, identifikator informacijskog posrednika te naziv, adresa i kontakt poslovne jedinice.

10. Odbijanje e-računa

Primatelj, do dvadesetog dana u mjesecu za prethodni mjesec, dostavlja podatke o odbijanju e-računa, i to datum izdavanja, broj e-računa, OIB izdavatelja i primatelja, datum odbijanja i razlog odbijanja. Tom dostavom primatelj izjavljuje da neće koristiti pravo na pretporez po tom e-računu. Izdavatelj potom može stornirati odbijeni e-račun i izdati novi, kada je to primjenjivo.

11. Naplata e-računa

Izdavatelj do dvadesetog dana u mjesecu za prethodni mjesec dostavlja podatke o naplati e-računa, uključujući datum izdavanja, broj e-računa, OIB izdavatelja, iznos i način plaćanja te datum naplate.

12. Posebne situacije kod fiskalizacije računa: JIR, prekid veze, kvar i storno

U situaciji kada u trenutku izdavanja računa nije moguće preuzeti Jedinstveni identifikator računa zbog prekida veze, izdaje se račun bez JIR-a, ali s potpunim i propisanim sadržajem. Najkasnije u roku od dva radna dana potrebno je uspostaviti vezu i dostaviti elemente svih tako izdanih računa, nakon čega Sustav generira JIR i vraća ga izdavatelju. Ovo je iznimka koja pretpostavlja da obveznik ima odgovarajuće softversko i hardversko rješenje te osiguranu propusnost mreže.

Ako dođe do kvara elektroničkog uređaja za izdavanje računa, izdaju se računi iz uvezane knjige, a knjigu je potrebno prethodno ovjeriti putem sustava ePorezna. U roku od pet radnih dana obveznik mora uspostaviti rad uređaja i dostaviti sve elemente računa izdanih u tom razdoblju, nakon čega Sustav dodjeljuje JIR. Na kopije računa odmah po zaprimanju dodijeljenog broja naknadno se upisuje JIR. Zaključno, koliko god to zvuči čudno, nova pravila fiskalizacije i e-račun će koristiti poduzetnicima – olakšat će im knjiženje i izdavanje računa i smanjiti vrijeme potrebno za administraciju. No put do tog raja bit će popločen suzama.

Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska

Digitalna transformacija fiskalnog sustava u Hrvatskoj ulazi u novu, odnosno drugu fazu, tzv. 2.0. Nakon više od desetljeća iskustva s fiskalizacijom u prometu gotovinom, Vlada Republike Hrvatske donosi prijedlog zakona poznat kao Fiskalizacija 2.0. Novi zakon obećava proširenje fiskalnog nadzora, potpunu digitalizaciju računa i značajno administrativno rasterećenje – no postavlja se ključno pitanje: hoće li to poduzetnicima olakšati poslovanje ili nametnuti dodatnu administraciju, a time i troškove?

Što donosi Fiskalizacija 2.0?

Zakon o fiskalizaciji predstavlja sveobuhvatnu reformu s ciljevima koji uključuju:

• proširenje fiskalizacije na sve račune – uključujući B2C, B2B i B2G transakcije,
• uvođenje obveznog eRačuna,
• digitalno izvještavanje u stvarnom vremenu,
• značajno smanjenje administrativnih opterećenja za poduzetnike.

Fiskalizacija u krajnjoj potrošnji (B2C)

Fiskalizacija krajnje potrošnje već godinama obuhvaća plaćanja u gotovini i karticama, posebno u sektorima poput maloprodaje. Novi zakon uvodi sljedeće promjene:

• Od 1. rujna 2025.: Ukida se obveza dostave podataka o poslovnim prostorima putem fizičkog obrasca. Fiskalizacija pratećih dokumenata više nije potrebna. Čekovi se ukidaju kao sredstvo plaćanja.
• Od 1. siječnja 2026.: Svi računi, bez obzira na način plaćanja, moraju biti fiskalizirani. Uvodi se fiskalizacija za djelatnosti koje su dosad bile izuzete (tisak, duhan, poštanske markice). Prijava radnog vremena i ovjera knjiga računa prelazi u ePorezna sustav.

eRačuni i fiskalizacija u B2B i B2G segmentima

Zakon digitalizira poslovanje između tvrtki te između privatnog i javnog sektora.

• Od 1. siječnja 2026.: Obvezno izdavanje i zaprimanje eRačuna za PDV obveznike i javna tijela.
• Od 1. siječnja 2027.: Obveza se proširuje na sve ostale poslovne subjekte.

Tehnički mehanizmi uključuju pristupne točke, fiskalizacijske poruke Poreznoj upravi, eIzvještavanje i korištenje aplikacije MIKROeRAČUN za male obveznike.

Administrativno rasterećenje

Projekt Fiskalizacija 2.0. ukida čak devet postojećih obrazaca i prijava, uključujući DON-H, I-RA, U-RA, PPO, PDV-F, PDV-S, OPZ-STAT i RAD 1G.

Uspostavom aplikacija FiskAplikacija omogućuje se pregled fiskaliziranih računa, status eRačuna, informativni prikaz PDV-a i automatska upozorenja. Procijenjene uštede za gospodarstvo prema projekcijama Ministarstva financija premašuju 120 milijuna eura.

Sigurnost i digitalna infrastruktura

Informacijski posrednici moraju imati odgovarajuće sigurnosne certifikate i sukladnost. Porezna uprava nadzire sigurnost podataka, pristup i obradu, bez povrede porezne tajne.

Financiranje projekta

Zakon se provodi uz financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a dugoročno održavanje sustava osigurano je iz državnog proračuna. Sami poduzetnici moraju osigurati provedbu zakona iz vlastitih proračuna odnosno angažiranjem vlastite ili unajmljene radne snage/savjetnika.

Zaključak

Fiskalizacija 2.0 donosi promjene koje će duboko utjecati na način poslovanja u Hrvatskoj. Kratkoročno može predstavljati izazov, ali dugoročno osigurava modernizaciju, transparentnost i konkurentnost gospodarstva. U konačnici, riječ je o investiciji u digitalnu budućnost. Treba uzeti u obzir i da zbog obujma zahvata resursi Minisatrstva financija neće omogućiti neku sveobuhvatnu poreznu reformu u 2026. godini.

Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska

Ministarstvo financija priprema povijesne promjene u fiskalizaciji poslovanja, a projekt Fiskalizacija 2.0, koji prema trenutnom planu stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine, označava početak prave digitalne ere u izdavanju računa i izvještavanju prema Poreznoj upravi. Ključna promjena je potpuno uvođenje eRačuna, čija je obveza propisana europskom Direktivom Vijeća Europe. Do 1. siječnja 2028. svi poslovni subjekti unutar EU morat će se prilagoditi ovom sustavu kako bi osigurali potpunu transparentnost i automatizaciju financijskih procesa.

OBVEZNICI FISKALIZACIJE 2.0

Ova reforma obuhvatit će širok spektar poslovnih subjekata koji obavljaju različite djelatnosti. Bez obzira na veličinu poslovanja, svi koji izdaju račune morat će se prilagoditi novom sustavu. Poduzetnici, neovisno o pravnom obliku, bilo da se radi o trgovačkim društvima ili samostalnim djelatnostima, bit će obveznici ove reforme. Obrtnici, uključujući i paušalne obrtnike, također će se morati prilagoditi. Poljoprivrednici u sustavu PDV-a, koji ostvaruju prihode iz poljoprivredne proizvodnje, kao i poljoprivrednici koji primaju državne potpore, čak i ako nisu u sustavu PDV-a, morat će osigurati transparentnost u vođenju financijskih transakcija.

ŠTO DONOSI FISKALIZACIJA

Nova fiskalna pravila donose potpunu digitalizaciju financijskih tokova. Svi poslovni subjekti morat će izdavati i zaprimati eRačune, čime se ukida mogućnost izdavanja papirnatih računa. Sve transakcije postat će digitalne, čime će se osigurati bolja kontrola i smanjenje administrativnih troškova. Umjesto klasičnih papirnatih arhiva, svi računi i poslovna dokumentacija pohranjivat će se u digitalnom obliku, čime se smanjuje opterećenje fizičkog prostora i povećava sigurnost podataka. Porezna uprava osigurat će besplatne aplikacije koje će omogućiti brže i jednostavnije poslovanje.

MIKROeRAČUN bit će namijenjen malim poreznim obveznicima za jednostavnu razmjenu eRačuna dok će FiskAplikacija omogućiti pregled fiskaliziranih podataka, praćenje statusa računa i olakšavanje PDV obračuna. Neovisno o načinu plaćanja, bilo gotovinom, karticom ili putem digitalnih platformi, sve transakcije morat će biti evidentirane i fiskalizirane. Direktiva EU nalaže potpunu primjenu eRačuna do 2028. godine, čime će se osigurati jednostavnije i brže poslovanje unutar jedinstvenog europskog tržišta.

NAJVAŽNIJE PROMJENE U POREZNIM OBVEZAMA

Uz obvezno izdavanje eRačuna, uvode se i druge značajne promjene. Novi rok za predaju Obrasca PDV pomiče se na zadnji dan u mjesecu za prethodni mjesec radi boljeg usklađivanja s rokovima plaćanja. Nekoliko obrazaca, uključujući DON-H, I-RA, PDV-F i PPO, bit će ukinuto, što će dodatno pojednostaviti poslovanje. Digitalizacijom povrata PDV-a u putničkom prometu, putnici će imati brži i jednostavniji postupak povrata poreza.

KAKO DO ERAČUNA

Poduzetnici će morati koristiti aplikacije koje omogućuju razmjenu eRačuna. Besplatne aplikacije Porezne uprave bit će prilagođene manjem poslovanju dok će veći poslovni subjekti moći koristiti komercijalne softvere dostupne na tržištu. Moguće je i korištenje usluga informacijskih posrednika poput FINA-e, Hrvatske pošte i drugih licenciranih pružatelja usluga. Svi izdani eRačuni morat će biti potvrđeni od strane primatelja, a poduzetnici će putem digitalnih platformi moći pratiti status svakog računa.

DIGITALNA BUDUĆNOST JE PRED VRATIMA

Fiskalizacija 2.0 nije samo zakonska obveza, već i prilika za modernizaciju poslovanja. Digitalni sustav poslovanja omogućava brže, sigurnije i efikasnije financijsko upravljanje. Prelazak na eRačune donosi brojne prednosti, od smanjenja troškova do bolje kontrole financijskih tokova. Prema nekim procjenama, potpuna digitalizacija fiskalizacije u EU mogla bi donijeti uštede od 423 milijarde eura dok se trošak obrade po računu može smanjiti za 7 do 20 eura. Vrijeme prilagodbe počinje već sada – poduzetnici trebaju iskoristiti priliku za modernizaciju i osigurati konkurentsku prednost u novoj eri digitalizacije računa i računovodstva.

PREDNOSTI ZA FMCG SEKTOR

Prelazak na digitalizirani sustav poslovanja donosi mnoge prednosti:

• Podaci će se automatski razmjenjivati s Poreznom upravom, čime će se porezne prijave učiniti bržima i jednostavnijima.
• Procesi će postati digitalni i automatizirani, čime će se smanjiti administrativni troškovi i papirologija.
• Financijske transakcije bit će transparentnije, a poduzetnici će moći lakše pratiti uplate i naplate.
• Sustav će omogućiti jasniji pregled dospjelih računa, čime će se poboljšati naplata potraživanja.
• Korištenjem digitalnih dokumenata značajno će se smanjiti upotreba papira, čime će se poslovanje učiniti ekološki održivim.

Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe

Ljeto je došlo, ali ne onako kako smo se nadali. Vremenski uvjeti su više proljetni ili jesenski, a turista nema u onoj ‘količini’ kojoj smo se nadali. Nažalost, mjere Vlade za potporu gospodarstvu, odnosno ljetne mjere, nisu predviđene za FMCG sektor nego za sektore kao što su hotelsko-uslužni, poljoprivreda, prijevoz putnika, umjetnost, kulture i servisne djelatnosti. Stoga se FMCG sektor mora fokusirati na ono što je možda propustio ili nije bilo prioritet tijekom djelomičnog prekida rada, odnosno otežanog rada. Počet ćemo od fiskalizacije, kao i nekih drugih, manje poznatih, ali bitnih tema.

FISKALIZACIJA PRATEĆIH DOKUMENATA

Primjer vezan za fiskalizaciju jest treba li fiskalizirati ponudu koju će kupac platiti transakcijski ili je potrebno fiskalizirati samo ponude koje će biti plaćene gotovinom te kada uopće treba fiskalizirati ponudu, odnosno tzv. prateće dokumente (narudžbenice). Sukladno Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom, ukoliko obveznik fiskalizacije iz bilo kojeg poslovnog razloga prije izdavanja računa izdaje dokument na kojem navodi podatke o plaćanju, na takvom dokumentu mora vidno pisati: Ovo nije fiskalizirani račun. Od 1. travnja 2020. propisano je da je obveznik fiskalizacije dužan provoditi fiskalizaciju pratećeg dokumenta (ponuda, narudžba i slično) na kojem navodi podatke o plaćanju, a koji se izdaje kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluge već započelo ili je sasvim izvjesno da će do toga doći.

Nadalje, obveznik fiskalizacije koji odluči ili koji ima poslovnu potrebu izdavanja pratećih dokumenata dužan je, za poslovni prostor u kojem bez propisane zakonske obveze koristi takav način poslovanja, dostaviti oznaku o izdavanju pratećeg dokumenta. Ako obveznik fiskalizacije izdaje prateći dokument na kojem su navedeni podaci o plaćanju i napomena Ovo nije fiskalizirani račun pri čemu isporuka proizvoda ili obavljanje usluge nije započelo ili nije sasvim izvjesno da će do toga doći, nije dužan provesti fiskalizaciju pratećeg dokumenta. U suprotnom, npr. kod web shopa, ukoliko su ispunjena prethodno navedena dva uvjeta, obveznik fiskalizacije dužan je provoditi fiskalizaciju pratećeg dokumenta.

Što se tiče fiskalizacije ponude kada se račun na temelju ponude naplaćuje transakcijskim putem, ponudu odnosno prateći dokument, poduzetnik mora fiskalizirati kada su ispunjeni prethodno navedeni uvjeti neovisno o načinu plaćanja računa koji se izdaje na temelju pratećeg dokumenta, primjerice kada obveznik fiskalizacije u svom poslovanju izdaje i naplaćuje račune i gotovinskim i transakcijskim putem.

Isto tako, pitanje je kako poduzetnik dobiva “oznaku” koju mora proslijediti proizvođaču programa kako bi Porezna uprava dobila točnu informaciju kod fiskalizacije popratnih dokumenata. Podatak o navedenoj oznaci dostavlja se elektroničkim putem korištenjem elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna. Podatak o navedenoj oznaci dostavlja po pojedinom poslovnom prostoru putem obrasca Prijave podataka u sustav fiskalizacije neposredno nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu ili prebivalištu.

ISPLATA PRIGODNIH NAGRADA

Porez na dohodak ne plaća se na tzv. primitke radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac do propisanih iznosa te primitke bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa.

Člankom 7. stavkom 2. Pravilnika o porezu na dohodak propisane su, između ostalog, visine neoporezivih iznosa što ih poslodavac isplaćuje svojim radnicima. Naglašavamo da propisima o porezu na dohodak nije propisano pravo radnika, odnosno obveza poslodavca, da isplati radniku naknade, potpore i nagrade i druge primitke neovisno o tome jesu li oporezivi ili nisu. Također, poreznim propisima nije propisano da poslodavac mora izvršiti isplatu raznih nagrada svim svojim radnicima niti da moraju biti isplaćene u jednakim iznosima.

Pravo na navedene isplate proizlazi iz izvora radnog prava (kolektivnih ugovora, pravilnika o radu, ugovora o radu i dr.) odnosno propisa kojima se uređuje radni odnos. Dakle, Porezna uprava se ne bavi diskriminacijom radnika niti je to njezina nadležnost. Jedino je bitno da iznos i prateći dokumenti kod isplate odgovaraju onome što je propisala Porezna uprava. Zanimljivo je da je Porezna uprava odstupila od ovog načela vezano za potpore za zagrebački potres, gdje je kao uvjet neoporezivosti odredila isplatu svim radnicima pogođenim potresom.

Završno valja reći da se nadamo da će ljeto ipak biti sunčano i uspješno i omogućiti svima da zaborave tužno proljeće i da usmjere sve napore na poboljšanje procesa u svom poslovanju i na eliminaciju poreznih rizika ili problema!