“Kao što je važno da Vladine mjere stabiliziraju cijene u ovome trenutku, tako pozdravljamo i djelovanje na dulji rok kroz poticaje za prijelaz na obnovljive izvore energije.  HGK se zalaže za zelenu tranziciju i razvoj obnovljivih izvora energije te su u tom smislu težnje Europske unije jasne. Međutim, sirovinsko i energetsko siromaštvo Europe priča je koja se ne može riješiti preko noći. Naša stvarnost je da moderna ekonomija i dalje ovisi o fosilnim gorivima.

Reakcija Vlade bila je izrazito potrebna i više nego pravovremena, posebno u kontekstu sveobuhvatne pomoći za više sektora gospodarstva. Tako pozdravljamo program potpore sjetvi u tijeku, pomoć za hrvatsko ribarstvo, kao i ubrzanu dinamiku isplate potpora u poljoprivredi.

Smatramo važnim što se jamči stabilnost u cijenama električne energije za poduzetništvo s potrošnjom do 250 tisuća kWh, što olakšava poslovanje manjim i srednjim poduzećima. Mjera kompenzacije indirektnih troškova za ugljični dioksid  za oko 400 poduzeća pomoći će u ublažavanju rasta cijene električne energije koja je na burzi porasla od 10 do 25%, što je mjera koju je HGK zagovarala kao izrazito važnu stavku za velika poduzeća prerađivačke industrije.

U neizvjesnom razdoblju pred nama potrebno je zadržati istu razinu jasne i otvorene komunikacije, kao i procesa konzultacija sa svim relevantnim akterima. Ako se rast cijena električne energije na burzama nastavi, što će poglavito ovisiti o trendu cijene prirodnog plina, držimo da je moguće da će u kratkom periodu biti potrebne i ciljane dodatne subvencije za velike industrijske potrošače.

Podržavamo mjere Vlade RH vezane uz ograničavanja cijena goriva jer će pozitivno utjecati i na cijene usluga prijevoza. Posebno nam je drago zbog nastavka mjere potpore cijene goriva za komercijalni prijevoz putnika, što je HGK dodatno zagovarala. Ova mjera će pridonijeti prevladavanju negativnih trendova u poslovanju cestovnih prijevoznika putnika u razdoblju intenzivnog porasta cijene goriva te će omogućiti građanima jeftiniji javni prijevoz”, stoji u komentaru Luke Burilovića, predsjednika HGK, na 10. paket mjera Vlade RH.

Prema rezultatima, građani u prosjeku mjesečno kupuju u 4,58 različitih prodajnih mjesta, što je gotovo jednako kao i prošle  godine. Blizina trgovine, povoljne cijene te posebne promocije i akcije ostaju najvažniji razlozi odabira mjesta kupovine. Gotovo 70 posto kućanstava obavlja kupnju barem jednom tjedno, a najveći udio, njih 38,5  posto, veliki tjedni šoping obavlja jednom tjedno.

Snažan rast bilježi online kupovina: u posljednja tri mjeseca 75  posto građana kupovalo je na specijaliziranim internetskim stranicama, što je rast od 4  posto u odnosu na prethodnu godinu. U prosjeku su kupovali na 2,25 različitih stranica, a najaktivniji korisnici online trgovine su žene, mladi od 16 do 29 godina te potrošači iz sjeverne Hrvatske, višeg obrazovanja i s primanjima iznad 2.000 eura.

“Ovogodišnje izdanje konferencije o trgovini ističe da zdravlje i ključne životne vrijednosti  sve snažnije oblikuju ponašanje potrošača. Istraživanje HGK pokazalo je da građani vrlo jasno prepoznaju svoje prioritete te da postoje vidljive razlike među pojedinim dobnim i spolnim skupinama. Također, rezultati istraživanja potvrđuju da se navike kupaca brzo mijenjaju te sugeriraju trgovcima da trebaju nastaviti prilagođavati svoju ponudu kako bi odgovorili na sve izraženije zahtjeve modernog potrošača”, poručila je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK. 

Zadovoljenje osnovnih potreba (hrana i roba široke potrošnje, stanovanje, zdravlje i prijevoz) najviše opterećuje budžete kućanstava u Hrvatskoj u proteklih 12 mjeseci. Čak 90 posto ispitanika navodi da promjena cijena značajno i vrlo značajno utječe na kućni budžet te na financijsku stabilnost njihovih kućanstava. Lokalni proizvodi uživaju visoko povjerenje domaćih potrošača, većina građana smatra da su kvalitetniji od onih iz standardne ponude, posebno med (78 %), svježe meso (72 %) i maslinovo ulje (72 %).

Istraživanje donosi i uvid u ponašanje pri impulzivnim kupnjama, koje nisu isključivo posljedica trenutnog raspoloženja kupca, već i kombinacija emocija, prilika i procjene budućih potreba. Tri najčešća razloga su: prilike poput prigodnih ponuda i sezonskih sniženja (49,2 %), nagrađivanje samog sebe za ostvareni uspjeh (27,3%) te kupovina za buduće potrebe, najčešće poklona (23,6 %).

O najnovijim trendovima u sektoru govorilo se na panelu Aktualno u trgovini, gdje su vodeći ljudi trgovačkih lanaca istaknuli nužnost prilagodbe zbog sve bržih tehnoloških promjene i rastućih očekivanja novih generacija kupaca.

“Trgovina je jedna od ključnih gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj, u 2024. godini njezin udio u BDP-u iznosio je 24,6 posto, a Konzum u tome ima lidersku ulogu uz koju ide i odgovornost. Stoga smo cjenovno osjetljivi, ulažemo u zaposlenike, okupljamo domaće proizvođače i vraćamo zajednici, to je naša uloga kao vodećeg domaćeg maloprodajnog lanca i način na koji gradimo budućnost. Ovakva događanja omogućuju nam da podijelimo dobre prakse i doprinesemo razvoju djelatnosti”, kazao je Zoran Mitreski, predsjednik Vijeća Udruženja trgovine HGK.

Ako se gledaju prioriteti potrošača, financijska stabilnost najvažnija je za umirovljenike i općenito za osobe starije životne dobi, što je u skladu s njihovim životnim okolnostima. Najmlađi ispitanici, osobito u dobi od 16 do 29 godina, najviše naglašavaju važnost cjeloživotnog osobnog razvoja, što upućuje na njihovu izraženu orijentaciju prema učenju, napredovanju i vlastitom rastu. Sličan trend vidljiv je i kod društvenog života najvažniji je upravo mladima, ali i muškarcima, koji mu daju veći značaj nego žene.

Zdravlje, i fizičko i mentalno, najvažnija je životna vrijednost za 66 posto građana koji su sudjelovali u istraživanju. Posebno među najstarijim ispitanicima, dok po ovom pitanju nema većih razlika između muškaraca i žena. Obiteljska sigurnost također zauzima visoko mjesto među vrijednostima, a češće je naglašavaju žene te građani u dobi od 30 do 44 godine, kojima je ona izrazito važna.

Zdravlje, odnosno povezanost zdravlja i trgovine, od stvaranja zdravijeg društva do važnosti lokalnih i povoljnih prehrambenih izbora, bilo u fokusu panela Odgovorna i zdrava trgovina u praksi.

“Strategija Osviještene prehrane u Lidlu Hrvatska obuhvaća promjene u asortimanu, edukaciju i partnerstva, ali i inovacije koje olakšavaju kupcima donošenje zdravijih odluka. Suradnjom s udrugama, vrtićima i školama potičemo zdrave prehrambene navike od najranije dobi, dok digitalne oznake cijena, Nutri-Score i Lidl Plus aplikacija čine kupnju jednostavnijom i transparentnijom. Naš cilj je povezati održivost, zdravlje i tehnologiju kako bismo omogućili odgovorniji izbor za sve”, kazala je Lana Jugo voditeljica je Odjela za održivost i korporativnu društvenu odgovornost (CSR) u Lidlu Hrvatska.

Rezultati istraživanja HGK pokazuju da dobre potrošačke navike i životne vrijednosti neraskidivo idu ruku pod ruku. Jasnije razumijevanje prioriteta potrošača može trgovcima,  kao i cijelom sektoru, poslužiti kao smjernica za učinkovitije prilagođavanje potrebama modernog kupca, što je ujedno jedan od važnijih zaključaka konferencije.

Skupštini je prisustvovalo 88 od ukupno 93 člana. Aktualni predsjednik HGK bio je jedini kandidat, stoga su članovi Skupštine o izboru glasali javno, u skladu s odredbama Poslovnika o radu Skupštine. Buriloviću je ovo četvrti mandat na čelu Komore, a na čelno mjesto došao je 1. travnja 2014. godine.

Za sljedeći mandat istaknuo je tri stupa djelovanja – zagovaranje interesa tvrtki, podizanje konkurentnosti gospodarstva i otvaranje novih tržišta.

“Govorimo o još snažnijem pozicioniranju Komore u strateškim gospodarskim temama. U protekle četiri godine s tim smo ciljem uputili više od 340 zakonskih prijedloga. Za podizanje konkurentnosti ključne su digitalizacija poslovanja, poticanje inovacija te suradnja s obrazovnim sustavom – jer bez adekvatne radne snage sve pada u vodu. Kada govorimo o međunarodnom poslovanju, mi jesmo malo, ali i otvoreno tržište. Upravo je zato ključno jačanje međunarodne prisutnosti naših tvrtki”, rekao je Burilović.

Najavio je nastavak razvoja platforme za e-usluge Digitalne komore, kao i daljnji razvoj i usavršavanje usluga za članice, kojih je sada 60. Komora će nastaviti biti podrška kod svake nove prilike za članice, kao što je nedavni primjer obrambene industrije i potpisanog sporazuma za nastup na međunarodnim sajmovima.

“HGK vidim kao snažnu i agilnu poslovnu mrežu koja odgovara na potrebe hrvatskog gospodarstva. Želim je dodatno osnažiti i modernizirati. Zahvalan sam na prilici da predvodim započeti proces”, rekao je Burilović.

Među dobitnicima nagrade su tvrtke čija su kvaliteta i inovativnost već odavno prepoznate u svijetu, ali i one koje tek postaju prepoznatljiv brend na međunarodnoj gospodarskoj sceni. 

Najuspješnija velika tvrtka je zagrebačka Elka, vodeći proizvođač električnih kabela u ovom dijelu Europe. U kategoriji srednje trgovačko društvo nagrađena je zagrebačka tvrtka Ingemark, specijalizirana za usluge softverskog inženjerstva te cloud i infrastrukturno savjetovanje, dok je za najbolju malu tvrtku Zlatna kuna uručena riječkoj tvrtki Think First, koja posluje pod brandom Thoughtcap i nudi rješenja u području umjetne inteligencije. 

Posebnu snagu Elki daje kontinuirano ulaganje u proizvodnju i održivu energiju, u što je tvrtka u posljednjem razdoblju investirala više od devet milijuna eura. 

Dušan Šešok, vlasnik Elke, izrazio je zadovoljstvo uvjetima poslovanja u Hrvatskoj te nizom poslovnih prilika koje su im ti uvjeti omogućili. „Zato nastojimo i dalje investirati u Hrvatsku. Ovaj poslovni Oskar je nama veliko priznanje i velika čast“, kazao je Šešok. 

U kategoriji banke nagrađena je Privredna banka Zagreb, a u kategoriji društva za osiguranje Allianz Hrvatska. 

Dobitnica Zlatne kune za životno djelo je Gordana Kovačević, dugogodišnja liderica tvrtke Ericsson Nikola Tesla, jedne od najvećih tehnoloških kompanija u Hrvatskoj. Tijekom impresivne karijere vodila je niz najsloženijih telekomunikacijskih projekata na domaćim i stranim tržištima. 

Posebno priznanje za izniman doprinos razvoju arbitražnog prava i prakse dodijeljeno je prof. em. dr. sc. Mihajlu Diki, za angažman na Stalnom arbitražnom sudištu pri HGK i za jačanje ugleda Sudišta na domaćoj i međunarodnoj razini kao moderne arbitražne ustanove. 

Predsjednik HGK Luka Burilović uputio je čestitke nominiranima i nagrađenima, ističući da su rezultati njihova rada nagrada svima – i gospodarstvu i društvu. 

„Činjenica je da – unatoč svim udarima na naše gospodarstvo i neizvjesnostima – imamo dobre makroekonomske pokazatelje koji nam daju vjetar u leđa. Zato moramo nastaviti raditi na našoj otpornosti. Odluke od najveće važnosti za gospodarstvo moraju biti – pravovremene, dosljedne i konkretne. Uostalom, večeras slavimo one koji ne čekaju bolja vremena, već ih sami stvaraju“, kazao je Burilović. 

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković čestitao je dobitnicima nagrada te im je zahvalio na doprinosu nacionalnom gospodarstvu. 

Foto: HGK

1 od 13

„U ovakvim globalnim okolnostima, gdje su izazovi sigurnost i energetika, nastojimo jačati otpornost. Nastojali smo to njegovati i ciljanim intervencijama da kao društvo i građani kroz to prođemo zajedno i očuvamo socijalnu koheziju“, kazao je premijer Plenković. „Zahvalni smo svima vama u privatnom sektoru koji ste u izmijenjenim međunarodnim okolnostima pronašli svoje niše“, kazao je Plenković. 

Poručio je da će i dalje u fokusu Vlade biti jačanje gospodarske i energetske sigurnosti  te investiranje u obranu i jačanje vojske. 

Hrvatska gospodarska komora kontinuirano prati suvremene trendove kako bi svojim članicama olakšala poslovanje i usklađivanje s novim standardima. Pouzdan je partner na putu digitalne transformacije i prilagodbi održivim praksama. 

„Više od 35 tisuća konzumiranih usluga koje HGK pruža godišnje govori mi da smo na dobrom tragu. Za svaki daljnji korak, pažljivo osluškujemo što vam treba i tako ćemo i nastaviti. Na raspolaganju smo svojim iskustvom, znanjem i prisutnošću na terenu. Nastavljamo zajedno raditi na razvoju konkurentnosti, poduzetničke klime i dobrobiti hrvatskoga gospodarstva“, zaključio je Burilović.

Popis svih nominiranih trgovačkih društava možete pronaći na ovoj poveznici. 

Državni zavod za statistiku uskoro bi trebao objaviti podatke o razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za cijelu 2024. godinu, a zadnji dostupni podaci govore o lošim trendovima u vanjskotrgovinskoj razmjeni. U prvih 11 mjeseci 2024. generirali smo deficit na godišnjoj razini od preko 2,25 milijarde eura, čime smo znatno nadmašili i rekordni deficit iz 2023. godine. Pokrivenost uvoza izvozom pala je s prošlogodišnjih 66 posto na 61 posto.

“Kada govorimo o inflaciji ne možemo zanemariti nisku samodostatnost i veliku uvoznu ovisnost te utjecaj uvoza na povećanje cijena hrane, zbog čega je nužno jačati domaću proizvodnju. Posebno je problem izražen u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji gdje je vrijednost proizvodnje u tekućim cijenama pala je za 0,4 posto, a realni dohodak za preko 6 posto u odnosu na 2023.”, kazao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

“Kontinuirani višegodišnji rast uvoza hrane, kako sirovina, tako i gotovih proizvoda, posebno u kategorijama mesa i prerađevina, mlijeka i prerađevina, mlinskih i pekarskih proizvoda, voća i povrća, u zadnjih nekoliko mjeseci praćen je i povećanom potražnjom hrane na domaćem tržištu. Ovakva kretanja na tržištu hrane predstavljaju priliku  za povećanje domaće proizvodnje radi potreba industrije, kućanstava, turističke potrošnje, ali i našeg izvoza”, istaknula je Ljiljana Šapina, predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK.

“Kako bismo iskoristili priliku potrebno je, uz napore proizvođača i općenito bolje povezivanje primarne proizvodnje i prerade, osigurati potporu države za ulaganja u dugotrajnu imovinu u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, radi povećanja volumena i produktivnosti u proizvodnji hrane”, kazao je Vlado Čondić Galiničić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK.

“Potrebne su izmjene Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. – 2027. u smjeru povećanja alokacije za investicijske mjere u poljoprivredi i preradi. Treba riješiti i goruće pitanje upravljanja državnim poljoprivrednim zemljištem i čim prije krenuti s izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Očekujemo kako će se rast cijena u maloprodaji uskoro svesti na prihvatljive okvire, da će se tržište stabilizirati i da neće više biti potrebe za ograničenjem cijena pojedinih prehrambenih proizvoda”, zaključio je Čondić Galiničić.

Priznanja najboljima za poslovne rezultate ostvarene u prošloj godini uručena su na 28. svečanoj dodjeli nagrade Zlatna kuna Hrvatske gospodarske komore, održanoj u Hrvatskom narodnom kazalištu. Nagrađeni su lideri u svojoj branši i predvodnici gospodarskog razvoja hrvatskog gospodarstva, fokusirani na inovacije, zelenu tranziciju, društvenu odgovornost i ulaganje u zaposlenike kao najvažniji resurs tvrtke. 

Zlatna kuna za najuspješniju banku uručena je Hrvatskoj poštanskoj banci, dok je nagrada za najbolje društvo za osiguranje u prošloj godini pripala Croatia osiguranju. 

Dobitnik Zlatne kune za životno djelo je Alojzije Sobočanec koji je bogatu profesionalnu karijeru, punih 50 godina, gradio kao čelnik čakovečke tvrtke Međimurjeplet, a poduzetničku odvažnost potvrdio je osnivanjem tvrtki PANA i PANA Windows. 

Hidrocibalae, vinkovačka inženjerska tvrtka specijalizirana za obradu i analizu prostornih podataka u istraživanju mora, dobitnica je Zlatne kune u kategoriji malih trgovačkih društava. Najuspješnije srednje trgovačko društvo je Calvados club, splitska putnička agencija vodeća u Hrvatskoj u segmentu luksuznog i iskustvenog turizma. U kategoriji Zlatna kuna laureat za najuspješnije veliko trgovačko društvo je tvrtka Končar – distributivni i specijalni transformatori, koja je i u prošloj godini potvrdila svoju vodeću poziciju na tržištu, uz značajno povećanje svih važnih financijskih kategorija te uz izvoz koji je činio 90 posto ukupne prodaje. 

„Ova nagrada dolazi u godini u kojoj smo poslovali u složenim globalnim uvjetima, a koja je po ostvarenim rezultatima najbolja godina u povijesti poslovanja tvrtke. Rezultat je to rada naših zaposlenika i ova nagrada pripada njima“, kazao je Vanja Burul, predsjednik Uprave Končar D&ST-a. Dodao je da se proizvodi tvrtke koriste u više od 100 zemalja svijeta, doprinoseći zelenoj tranziciji, elektromobilnosti  i razvoju  obnovljivih izvora energije. 

Nominiranima i nagrađenima čestitao je predsjednik HGK Luka Burilović i naveo da je Hrvatska danas među najbrže rastućim ekonomijama Europske unije, uz visoku zaposlenost i stabilan rast uz pozitivne izglede. 

„Zlatna kuna je relevantan pokazatelj stanja hrvatskog gospodarstva. Imamo najviši investicijski rejting u povijesti, a radi se i na ispunjavanju uvjeta za ulazak u OECD i dostizanju standarda od 80 posto razvijenosti EU-a. Naše malo i otvoreno gospodarstvo ima puno toga za ponuditi, a ključ uspjeha je u jačanju konkurentnosti i internacionalizaciji poslovanja”, kazao je Burilović i istaknuo kako fokus treba biti na demografiji, obrazovanju i tržištu rada, kao ključnim točkama koje će oblikovati Hrvatsku u idućim desetljećima. 

„Dostupnost radne snage jedan je od glavnih izazova. Gospodarstvo osjeća sve veći deficit kvalitetne radne snage, a potražnja za stranim radnicima će se nastaviti. Time se otvara i temeljno pitanje kakvu stranu radnu snagu želimo i kao je integrirati u društvo“, dodao je. 

Obraćajući se nagrađenima i nominiranima, premijer Andrej Plenković istaknuo je da svatko svojim radom daje doprinos hrvatskom gospodarstvu i društvu u cjelini te podupire smjer napretka koji svi zajedno kao država nastojimo ostvariti. 

„Ovo je godina u kojoj možemo reći da smo bili uspješni kao malo koja država unutar EU-a. Prema procjenama Vlade, imat ćemo gospodarski rast od 3.6 posto, a i najveću stopu zaposlenosti u povijesti. U Hrvatskoj danas radi 1,75 milijuna ljudi“, kazao je Plenković, dodajući da je uspjeh tim veći jer je ostvaren u zadnjih nekoliko godina koje su bile teške i izazovne zbog globalnih kriza koje su se zaredale. 

Zlatna kuna dodjeljuje se od 1993. za uspješnost u poslovanju i doprinos hrvatskome gospodarstvu u cjelini. Lista nominacija temelji se na izračunu utvrđenih pokazatelja, a primjereno se vrednuje i ukupni poslovni imidž trgovačkih društava te njihov utjecaj na razvoj djelatnosti kojoj pripadaju. Osim rezultata poslovanja poduzeća, kao dodatni kriterij vrednuju se rezultati ESG ratinga i pripadajućeg upitnika, nacionalnog modela ocjenjivanja održivih praksi tvrtki koji je razvila Hrvatska gospodarska komora. 

1 od 11

Popis svih nominiranih trgovačkih društava možete pronaći OVDJE.

Prošle je godine upitnik ispunilo 400 poduzeća, pri čemu i dalje dominira privatni sektor. Upitnik je ispunilo 18 javnih poduzeća. Gotovo polovica ima nizak ili srednji ESG rating što pokazuje potrebu za značajnim napretkom. Polovica poduzeća ima politiku zaštite okoliša (50,9%). Kod 7,3 posto politika je u procesu nastanka, 18,5 posto ima samo internu politiku, a 23,3 posto uopće nema politiku zaštite okoliša.

Kod većine poduzeća visoki menadžment nema uključene ESG ciljeve u sklopu svojih godišnjih ciljeva (62,8%). Većina ih za sada nema ni ESG strategiju (164). Dio je na putu da je usvoji, s identificiranim područjima poslovanja koja će se trebati prilagoditi okvirima ESG-a, njih 124. Ukupno 97 poduzeća ima spremnu ESG strategiju.

“ESG nije samo dodatak izvještavanju. To je temeljni dio dobrog poslovanja koji istovremeno smanjuje rizike i otvara nove poslovne prilike. Od ove godine puno je veći broj poduzeća koja će biti obveznici izvještavanja. ESG rating HGK je za njih jedan strukturiran i koristan alat za pripremu prvog izvještaja. Poduzeća koja nisu obveznici ga mogu koristiti kao interni alat za monitoring i usmjeravanje vlastite poslovne strategije”;  rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš, istaknuvši da svako poduzeće može dodatno zatražiti i prošireno individualno izvješće na temelju ispunjenog upitnika te prijedloge poboljšanja.

Kako bi pomogla poduzećima na održivom putu, HGK je ove godine pripremila i ESG vodič HGK. Dokument objašnjava osnovne pojmove nove regulative, kao što je određivanje stavki koje trebaju ući u izvještaje, rezimira glavne strateške smjernice i najvažniju regulativu te na jednostavan i pregledan način pomaže poduzećima u pripremi svog poslovanja u skladu s novim obvezama.

Podržimo održivo – Pet godina predanosti transformaciji na djelu

Peto izdanje konferencije Podržimo održivo u svom mini jubileju, 9. i 10. rujna u Zagrebu, stavlja održivost u središte poslovnih strategija i iznova inspirira poduzeća na stvaranje održivih poslovnih modela koji nadilaze regulativne zahtjeve.

Ove godine po prvi puta Podržimo održivo traje dva dana. Prvi dan posebno će obilježiti nagrađivanje poduzeća s najboljim rezultatima ESG ratinga HGK.

“Naša dugogodišnja predanost održivosti pokazuje viziju i stvara promjene koje nisu samo kvačica na zahtjeve regulativa, već omogućuju poduzećima dugoročni rast i konkurentnost. Podržimo održivo pruža priliku za dublje razumijevanje načina kako integracija osobnih vrijednosti lidera s korporativnim ciljevima može stvoriti kulturu kolektivne odgovornosti i angažmana, ključnu za dugoročni uspjeh. Ponosni smo što već pet godina inspiriramo promjene i potičemo transformaciju na djelu”, poručila je Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK.

Transformacija na djelu krovna je tema ovogodišnje konferencije kojom se naglašava važnost konkretnih akcija i stvarnih promjena. Globalni lideri u održivosti petu godinu za redom dominirat će pozornicom najznačajnije konferencije o održivosti za poslovni svijet.

Vizionarku čiji su TED Talks o klimatskim akcijama sakupili nekoliko milijuna pregleda domaća publika imat će priliku čuti na Podržimo održivo. Monica Araya je strateg i savjetnica na COP26, a zbog svojih stručnih radova iz sfere održivosti, Monica je uvrštena na popis “BBC 100 Women”.

Kolekciji mislioca pridružit će se globalno priznati stručnjak za održivo vodstvo i korporativnu odgovornost, vlasnik diplome s najvišim počastima s Yalea i doktorata s Harvarda – Ioannis Ioannou, profesor na London Business School gdje istražuje integraciju ESG-ja i njegov utjecaj na financijska tržišta. Njegovi uvidi inspiriraju i educiraju lidere diljem svijeta, čineći ga jednim od najutjecajnijih mislilaca o odgovornom poslovanju.

Sudionike će nadahnuti i Esko Aho, najmlađi premijer u povijesti Finske. Vodio je zemlju kroz najtežu ekonomsku krizu te provodio ključne reforme koje su zemlju izvukle iz krize i dovele je do članstva u Europskoj uniji. Predvodio je održive inovacije u Nokiji te bio aktivan u akademskim krugovima Harvarda i Sveučilišta Aalto. Zahvaljujući svom dugogodišnjem iskustvu u politici, ekonomiji i društvenim promjenama te značajnom doprinosu globalnim inovacijama, Esko Aho će ponuditi neprocjenjive perspektive i analize o održivom razvoju, što ga čini nezaobilaznim govornikom konferencije Podržimo održivo.

Kroz bogat program panela i diskusija, sudionici će imati priliku čuti primjere poduzeća koja se uspješno prilagođavaju novim tržišnim zahtjevima i regulativama uz pomoć inovacija. Poduzeća koja su sudjelovala na prethodnim konferencijama implementirale su održive prakse, transformirale svoje poslovne modele i postale predvodnice u svojim industrijama. Konferenciju podržava Visa Europe kao platinasti partner te Europska investicijska banka i Europska komisija kao institucionalni partneri. Više informacija o programu i predavačima dostupno je na webu HGK Podržimo održivo.

ESG vodič HGK

Hrvatski izlagači predstavljaju široku ponudu prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda, drvne i tekstilne industrije, ICT sektora i drugih djelatnosti, uz predstavljanje Hrvatske turističke zajednice.

“Bosna i Hercegovina za nas je važan vanjskotrgovinski partner i mostarski sajam je odlična prilika za predstavljanje hrvatskih tvrtki i jačanje gospodarske suradnje. BiH je za Hrvatsku iznimno važna i sa stajališta prometa i logistike. Dovršetak koridora Vc preko Bosne i Hercegovine približit će središnju Europu luci Ploče, ali i ubrzati gospodarski razvoj regija kroz koje će prometovati”, izjavio je predsjednik HGK Luka Burilović.

Obje države već godinama bilježe intenzivnu turističku razmjenu pa je, primjerice, 2023. godine u BiH ostvareno 370.000 noćenja hrvatskih državljana, dok je u Hrvatskoj ostvareno više od 2,7 milijuna noćenja državljana BiH. Ujedno je Hrvatska jedan od glavnih trgovinskih partnera BiH koja se, jednako tako, redovito uvrštava među najvažnije trgovinske partnere RH. Tako se BiH nalazi na 5. mjestu najznačajnijih partnera Hrvatskoj s ukupnom robnom razmjenom u 2023. godini od 3,6 milijardi eura, što čini 5,7 posto ukupne robne razmjene Hrvatske sa svijetom. BiH je 4. najznačajnije tržište za izvoz hrvatskih proizvoda, na koje je ukupno izvezeno proizvoda u iznosu od 2,3 milijarde eura, što čini 10,1 posto ukupnog izvoza roba RH.

Najveći zamah razvitku gospodarske suradnje dviju država bit će pristupanje BiH Europskoj uniji, a nedavna odluka o otvaranju pristupnih pregovora je korak prema ispunjenju tog zajedničkog cilja.

“Pred BiH je izazovan put, ali u tome neće ostati usamljena. Možete računati na podršku Hrvatske i Hrvatske gospodarske komore kao partnera u prilagodbi poslovanja na zahtjevnom, ali perspektivnom EU tržištu”, istaknuo je Burilović.

Mostarski sajam, po broju izlagača i posjetitelja, najveći je sajam koji se održava u BiH. Ove godine na površini od preko 30 tisuća m2 predstavlja se oko 800 izlagača iz 30-ak zemalja, a očekuje se oko 50 tisuća posjetitelja. Na hrvatskom nacionalnom štandu veličine 494 m2. izlaže 13 tvrtki, Udruga Graševina Croatica, Udruženje Vino Dalmacije i Hrvatska turistička zajednica.

Vlado Čondić Galiničić, član uprave PP Orahovice i predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK, mostarski sajam vidi kao priliku za prezentaciju proizvoda i širenje poslovanja u BiH.

“Tvrtka PP Orahovica, s više od 60 godina iskustva, odlučila je sudjelovati na Sajmu gospodarstva Mostar 2024. kako bi predstavila svoje proizvode od slatkovodne ribe, lješnjaka te bogatu lepezu vina i likera. Motivirani smo i zainteresirani za pojavljivanje na sajmu kako bismo poboljšali prisutnost na tržištu BiH. Ova prilika pruža nam mogućnost uspostaviti kontakte s potencijalnim partnerima i povećati prodaju naših proizvoda u susjednoj državi”, komentira Čondić Galiničić.

Posjetitelji sajma moći će bolje upoznati u hrvatsku drvnu industriju.

“PPS Galeković, osnovan 1956. godine, vodeći je proizvođač masivnih podnih obloga i parketa u Hrvatskoj, čiji se proizvodi od samih početaka distribuiraju na tržište BiH, ujedno značajno i interesno tržište za razvoj tvrtke. S preko 300 zaposlenika u dva proizvodna pogona i godišnjom proizvodnjom koja prelazi 750 tisuća m2 podnih obloga i drva, nudi širok izbor proizvoda – masivne i višeslojne gotove parkete, pelete i brikete, termofasade, podne obloge za eksterijere, masivne ploče i stepenice”, kaže Filip Galeković, direktor PPS Galeković i predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK.

Jedan od izlagača na Mostarskom sajmu i štandu HGK je i omiška tvornica trikotaže Galeb.

“Galeb je snagom svoga brenda postao sinonim za najznačajnijeg hrvatskog proizvođača donjeg rublja i ostalih odjevnih predmeta od najfinijih prirodnih materijala. Kroz distribuciju putem vlastite maloprodajne i veleprodajne mreže uspješno poslujemo na tržištima Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine. Na BiH tržištu planiramo širenje, ponajviše putem svog maloprodajnog formata, a kako bi zadovoljili rastuću potražnju kupaca”, poručio je direktor prodaje i marketinga Mato Arbulić.

Na štandu u organizaciji HGK još izlažu Podravka, Badel 1862, PIK Vrbovec plus, Franck, KING ICT, eKupi, Brodomerkur, Next Instruments, Autoflota i BMD stil.

Bogat konferencijski i popratni program

U sklopu konferencijskog dijela Mostarskog sajma, Hrvatska gospodarska komora je partner u organizaciji 3. Mostarskog ekonomskog foruma. Drugoga dana sajma održava se Međunarodna konferencija EU perspektive za Bosnu i Hercegovinu – iskustva Republike Hrvatske.

Ostali organizatori Foruma su Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. i HBOR. Međunarodna konferencija će ove godine obuhvatiti tri teme: benefite ulaska Hrvatske u EU – što BiH može očekivati, zatim internacionalizaciju i prekograničnu suradnju, kao i hrvatska ESG iskustva.

Foto: Marin Margeta

1 od 6

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u suradnji s Agencijom za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA), Hrvatskom gospodarskom komorom i Sveučilištem u Mostaru, 17. travnja organizira poslovni forum pod nazivom: Spremni za CBAM i proces dekarbonizacije gospodarstva?.

Ovaj Forum okupit će predstavnike komora, institucija u BiH, ključne međunarodne organizacije, predstavnike industrije, akademske zajednice i civilnog društva koji će dati svoja viđenja o implikacijama, izazovima i prilikama povezanim s mehanizmom prekograničnog oporezivanja ugljika (CBAM).

HGK s INTERA Tehnološki park Mostar uz potporu Europske poduzetničke mreže, organizira B2B sastanke. Događanje se održava u sklopu sajma 17. i 18. travnja, a u pitanju je hibridni (onsite + online) tip događaja.

Forum su zajednički organizirale austrijska i hrvatska gospodarska komora, održan je na prvu godišnjicu otvaranja zajedničkog ureda HGK i Hrvatske turističke zajednice u Beču.

“U prvoj godini rada predstavništva u Austriji dodatno smo pozicionirali naše tvrtke te usluge HGK na austrijskom tržištu. Postoji značajan potencijal za proširenje suradnje jer je Austrija s ukupnom robnom razmjenom u 2022. godini od preko 3,4 milijarde eura, naše sedmo izvozno tržište, no bilateralnu suradnju i dalje obilježava vanjskotrgovinski robni deficit. Uvjeren sam da se to može promijeniti jer u uvjetima globalnih nestabilnosti, Hrvatska i Austrija mogu pronaći prostor za suradnju za nearshoring i reshoring, posebice u ICT sektoru, prometu i logistici”, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.

Na forumu je između ostalog naglašen strateški položaj luke Rijeka i obližnjeg LNG terminala. Takav položaj luke omogućuje bolju povezanost Mediterana i srednje Europe što je posebno došlo do izražaja u vrijeme nedavnih poremećaja u dobavnim pravcima. S obzirom na uspješnu provedbu Plana oporavka iz kojega Hrvatska ima 10 milijardi eura, otvara se još veća prilika da HGK pruži potporu svojim članicama u procesima uključivanja, financiranja i povezivanja vezano uz projekte koji se provode u okviru Plana oporavka. To se odnosi i na suradnju sa austrijskim partnerima.

Sudionici foruma na kojem su između ostalih iz Hrvatske sudjelovali Tomislav Mihotić, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika vlade za gospodarstvo i Tomislav Radoš, podpredsjednik HGK, istaknuli su kako se gospodarstva dviju država trebaju fokusirati na infrastrukturu, energetiku, digitalizaciju te dualni sustav obrazovanja kako bi poticali razvoj malog i srednjeg poduzetništva kao važnog pokretača gospodarstva.

Da je hrvatskim tvrtkama Austrija tradicionalno i poželjno tržište, pokazao i velik interes naših gospodarstvenika na forumu. Maja Borovina Frankić, voditeljica razvoja tvrtke Spegra inženjering, naglasila je kako je sudjelovanje na forumu dobra prilika da se u ambicioznom poslovnom okruženju istraži blisko i respektabilno tržište.

“Posebno su nam interesantni B2B susreti te prilika da čujemo interese različitih dionika na tržištu. Ovo je dobro došla inicijativa od strane HGK i prilika da svoje članstvo iskoristimo u okruženju koje nosi poslovni potencijal. Hrvatska je ravnopravna članica EU ali prilike za sudjelovanje na drugim europskim tržištima još uvijek su nedovoljno iskorištene. Svaki organizirani susret s gospodarstvenicima i donositeljima odluka iz drugih zemalja, prilika je za nas i za hrvatsko gospodarstvo u cjelini”, zaključila je Borovina Frankić.

Najavio je da održivi razvoj, digitalna i zelena tranzicija, budućnost rada i razvoj ljudskih potencijala, internacionalizacija i konkurentnost, te sigurnost opskrbe i kvalitete hrane, ostaju i dalje strateške odrednice rada HGK i tijekom 2024. godini.

Kao jedan od najvažnijih izazova s kojima se susreće hrvatsko gospodarstvo, Burilović je izdvojio pitanje radne snage.

Osvrnuvši se na ovu godinu, Burilović je rekao da je bila izazovna, poslovanje je bilo otežano zbog inflacije, rasta cijena energenata, nedostatka radne snage. Gotovo da nema sektora koji se ne suočava s nedostatkom radne snage, istaknuo je Burilović naglašavajući kako je to jedan od glavnih izazova s kojima će se gospodarstvo suočavati sljedećih godina.

HGK, kako je kazao Burilović, planira poduzeti niz aktivnosti u olakšavanju problema s kojima se članice susreću u potrazi za kvalitetnim radnicima.

Tako u veljači planira organizirati drugu konferenciju o radnoj snazi, a u planu je sajam poslova radne snage i internacionalizacija na trećim tržištima.

Hrvatska, kao destinacija za strane radnike, mora uložiti velik trud u pozicioniranje na tržištima s kojih ti radnici dolaze i zato je HGK-a s Ministarstvom rada i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje inicirao projekt predstavljanja hrvatske na potencijalnim tržištima radne snage.

“Cilj je pronaći i zadržati kvalificirane radnike ali i predstaviti se kao zemlja koja nudi visoku kvalitetu života i sigurnosti“, rekao je Burilović napominjući kako je pitanje radne snage zahtjeva sustavan pristup. Stoga je HGK-a osnovala Zajednicu agencija za zapošljavanja.

Istaknuo je i kako će HGK snažnije podržati tvrtke u internacionalizaciji poslovanja, pravodobno reagirati na mogućnosti koje se otvaraju i potaknuti ih na jači iskorak na tržištima na kojima je prepoznata kvaliteta hrvatskih proizvoda.

Na Skupštini je usvojen plan rada HGK i finacijski plan za 2024. godinu.

Što se tiče financijskog plana HGK za 2024. planirani su ukupni prihodi od 25.642.305 eura, te ukupni rashodi u iznosu od 25.640.855 eura. (Hina)