Improve je za potrebe projekta proveo dva vala istraživanja: prvo, 2023 sa ciljem dobivanja informacija koje su bile osnova za niz akcija kojima se utjecalo na povećanje osvještenosti građana o problematici bacanja hrane, a time i na promjene u ponašanju; drugo, 2025 sa ciljem daljnje edukacije stanovništva o utjecaju bacanja hrane na klimatske promjene, koje nažalost, postaju sve veći problem.

Problem bacanja hrane – između navike i neinformiranosti

Rezultati istraživanja jasno pokazuju razmjere problema. Gotovo dvije trećine građana Hrvatske baca hranu, a značajan dio to čini redovito u vlastitim kućanstvima. Istovremeno, postoji izražena svijest o problemu: čak 81% građana zabrinuto je zbog bacanja hrane, što ukazuje na jaz između stavova i stvarnog ponašanja .

Slika 1: Koliko vas općenito brine problem bacanja hrane?

Slika 2: Koliko često bacate hranu u svom kućanstvu?

Istraživanje dodatno otkriva ključne uzroke takvog ponašanja. Najčešće se bacaju ostaci pripremljene hrane, a potom kruh i peciva, voće i povrće.

Jedan od važnih razloga bacanja hrane leži i u nedovoljnom razumijevanju oznaka na proizvodima poput „najbolje upotrijebiti do“ i „upotrijebiti do“.

Projekt „Hrana se ne baca“ usmjeren je prvenstveno na edukaciju građana. Cilj je osvijestiti kako pravilnim planiranjem kupnje, pripremom adekvatnih količina hrane, skladištenjem i korištenjem namirnica možemo značajno smanjiti količinu bačene hrane.

Podaci pokazuju da interes za ovakve inicijative postoji.  Više od polovice građana želi dodatne informacije i savjete kako smanjiti bacanje hrane. Dukat je upravo na toj potrebi izgradio svoju komunikaciju, nudeći konkretne i primjenjive savjete (https://hranasenebaca.hr/).

Od uvida do akcije

Rezultati istraživanja nisu ostali samo na razini analize nego su poslužili kao konkretna podloga za razvoj komunikacijskih i edukativnih aktivnosti. Pokazalo se, primjerice, da više od polovice građana želi dodatne informacije i savjete kako smanjiti bacanje hrane , što je jasno usmjerilo projekt prema praktičnim i primjenjivim rješenjima.

Na temelju tih uvida razvijen je niz edukativnih sadržaja i alata koji građanima pomažu u planiranju kupnje, pravilnom čuvanju namirnica i boljem razumijevanju rokova trajanja proizvoda. Time je istraživanje izravno pretočeno u konkretne mjere koje potiču promjenu ponašanja.

Posebna vrijednost projekta leži u činjenici da je drugi val istraživanja omogućio praćenje promjena kroz vrijeme. Rezultati pokazuju pozitivan trend – smanjen je udio građana koji bacaju hranu za čak 14%, dok je u kategoriji mlijeka i mliječnih proizvoda zabilježen najveći napredak u smanjenju bacanja hrane.

Slika 3: Koje vrste namirnica u vašem kućanstvu najčešće bacate?

Povezivanje s klimatskim promjenama

Drugi val istraživanja dodatno je otvorio važno pitanje percepcije klimatskih promjena. Iako građani prepoznaju klimatske promjene kao ozbiljan problem, još uvijek nije dovoljno razvijena svijest o povezanosti bacanja hrane i negativnog utjecaja na okoliš.

Dukat kroz svoj projekt nastoji upravo to promijeniti: ukazati da svaka bačena namirnica znači i uzaludno potrošene resurse: vodu, energiju i rad. Time se projekt pozicionira ne samo kao edukativna kampanja, već i kao doprinos borbi protiv klimatskih promjena.

Za potrebe Dukatovog projekta, Improve agencija provela je istraživanje tijekom 2023. i 2025. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Hrvatske.

Istraživanje koje je u lipnju ove godine provela agencija Improve Research & Analytics za Dukatov projekt “Hrana se ne baca“ otkriva potrebu za snažnijim osvješćivanjem građana o utjecaju bacanja hrane na klimatske promjene – jedan od najvećih ekoloških izazova današnjice. Gotovo dvije trećine naših građana baca hranu, a više od milijun ljudi u Hrvatskoj to čini redovito, bacajući je jednom tjedno ili češće. Time izravno doprinose emisijama stakleničkih plinova koje ubrzavaju globalno zagrijavanje i izazivaju klimatske promjene.

Kada hrana završi na odlagalištu, truljenjem hrane u anaerobnim uvjetima stvaraju se staklenički plinovi od kojih je posebno opasan metan, staklenički plin koji 25 puta snažnije zagrijava atmosferu od CO₂. Procjenjuje se da je bacanje hrane odgovorno za 8 do 10 posto svih globalnih emisija stakleničkih plinova. Bacanjem se tako ne gube samo hrana i resursi uloženi u njezinu proizvodnju kao što su voda, energija, zemljište, ljudski rad i dr., već se izravno ubrzava globalno zatopljenje koje dovodi do klimatskih promjena i ekstrema kojima sve češće svjedočimo.

Rezultati istraživanja predstavljeni su danas na panel-raspravi “Kad bacanje hrane postane klimatski problem – i kako ga zaustaviti”, na kojoj su sudjelovali ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek, atmosferski fizičar dr. Branko Grisogono, meteorologija i stručnjakinja za klimatske politike Dunja Mazzocco Drvar i direktor Dukata Zoran Ković. Rasprava je ukazala na potrebu jačeg osvještavanja građana o utjecaju bacanja hrane na klimatske promjene.

Naime, rezultati istraživanja ukazuju da je 74% građana svjesno klimatskih promjena i utjecaja ljudskih aktivnosti na njih. Ipak, samo 39% građana zna objasniti utjecaj bacanja hrane na klimatske promjene, a samo 5% građana percipira bacanje hrane kao ekološki problem. Nadalje, 66% građana zabrinuto je zbog problema bacanja hrane, a iznenađuje i podatak da, kao glavni razlog bacanja hrane čak 64% građana navodi preveliku količinu pripremljene hrane.

Ipak, pozitivni pomaci postoje. U odnosu na 2023. godinu, kada je Dukat proveo prvo istraživanje o bacanju hrane u sklopu projekta „Hrana se ne baca“, vidi se značajno smanjenje bacanja hrane u kategoriji mlijeka i mliječnih proizvoda za čak 11 postotnih poena. Ovaj napredak zasigurno je rezultat, između ostalog, i osvještavanja građana kroz navedeni projekt koji već dvije godine provodi niz aktivnosti usmjerenih osvještavanju građana o važnosti i načinima smanjena bacanja hrane u svakodnevnom životu.

„Bacanje hrane značajno doprinosi stvaranju stakleničkih plinova i klimatskim promjenama. Istovremeno, smanjenje bacanja hrane jedan je od najbržih, najjednostavnijih i najjeftinijih načina za smanjenje emisija – s konkretnim i mjerljivim učinkom na okoliš. Ohrabruje nas podatak da osvještavanje građana daje rezultate: bacanje mlijeka i mliječnih proizvoda smanjeno je za čak 11 postotnih poena u odnosu na 2023. godinu, što nas čini posebno zadovoljnima” – poručio je direktor Dukata Zoran Ković.

„Smatram da su svi motivi za klimatski odgovorno djelovanje, bili oni etički, moralni, financijski ili iz osobne osviještenosti, jednako vrijedni jer svi donose pozitivan učinak. Nužna je sustavna edukacija građana, osobito mlađih generacija, kako bi shvatili da otpad od hrane proizvodi više emisija štetnih plinova od primjerice zračnog i pomorskog transporta” – istaknula meteorologija i stručnjakinja za klimatske politike Dunja Mazzocco Drvar.

„Svaki kilogram otpada je previše – etički, ekološki i socioekonomski. Ministarstva poljoprivrede i zaštite okoliša provode istraživanja i mjere za smanjenje otpada, od edukacije djece i javnosti do uspostave devet banaka hrane i opremanja posrednika za doniranje te smo tako usmjerili oko 2000 tona viškova u korisne svrhe. Pohvaljujem inicijative poput Dukatove koje dodatno podižu svijest pojedinaca o ovoj temi” – izjavio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek.

„Ciljevi smanjenja otpada od hrane postavljeni na razini EU do 2030. ambiciozni su, ali ostvarivi uz jače institucionalne mjere i proširenu odgovornost proizvođača, a ne samo potrošača. Ohrabruje trend smanjenja otpada od hrane u razdoblju od 2010. do 2022. i ovi najnoviji podaci o pozitivnim pomacima, no pred nama je još mnogo posla” – naglasio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.

„Klimatska kriza je već u zoni između žutog i crvenog alarma. Globalno se čini premalo, dok Hrvatska trpi posljedice poput suša i rasta razine mora. Rješenja moraju biti sustavna: od obrazovanja i regulacije do proizvodnje hrane i energije, jer je energetika u središtu klimatskih promjena. Što dulje odgađamo odlučno djelovanje, to će rješenja biti teža i skuplja“ – zaključio je atmosferski fizičar dr. Branko Grisogono.

Vrijednost projekta “Hrana se ne baca“ prepoznali su Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, koji su ujedno i pokrovitelji projekta. Projekt posljednje dvije godine sustavno osvještava građane o važnosti i načinima smanjenja bacanja hrane u svakodnevnom životu, a od 2025. godine projekt se dodatno fokusira na utjecaj bacanja hrane na klimatske promjene, kako bi se građane još snažnije motiviralo na odgovorniji odnos prema hrani i našoj planeti.

Čak 51 posto građana baca ostatke pripremljenih obroka, pokazalo je istraživanje o navikama hrvatskih kućanstava koje je za Dukat provela agencija Improve. S obzirom na to da 44 posto građana odlučuje baciti hrane jer su na nju zaboravili, a 51 posto jer se hrana pokvarila, jasno je da Hrvatska stoji pred značajnim izazovom kad je riječ o smanjenju otpada od hrane u kućanstvima.

Vezano uz mlijeko i mliječne proizvode, istraživanje je pokazalo kako ih baca 23 posto ispitanika, a gotovo jednak broj ispitanika (25 posto) pogrešno smatra da se niti jedan mliječni proizvod kojemu je istekao naznačeni rok ne bi trebao konzumirati.

Provedeno istraživanje pokazalo je i kako građani nedovoljno dobro prepoznaju razliku između oznaka „Najbolje upotrijebiti do“ i „Upotrijebiti do“. Naime, njih svega 40 posto jasno razumije značenje ovih dviju oznaka hrane.

Projekt ‘Hrana se ne baca’ kao logični nastavak na putu održivog poslovanja tvrtke

Ususret Međunarodnom danu svjesnosti gubitka i bacanja hrane koji se obilježava 29. rujna, Dukat je iznio rezultate ovog istraživanja kao uvod u predstavljanje društveno odgovornog projekta ‘Hrana se ne baca’ kojim se nadovezuje na aktivnosti koje već provodi s ciljem smanjenja otpada od hrane. Naime, zagrebačka mljekara Dukat najveći je donator hrane u domaćoj prehrambenoj industriji koja hranu sustavno donira od 2015. godine i tako potrebitim građanima diljem zemlje osigurava milijun mliječnih obroka godišnje.

Kroz svoju diskontnu maloprodajnu mrežu Dukat omogućuje kupnju proizvoda s kraćim rokom trajanja po značajno sniženim cijenama, čime također utječe na smanjenje otpada od hrane.

Nadalje, početkom godine Dukat je pristupio Dobrovoljnom sporazumu o sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane koji je iniciralo Ministarstvo poljoprivrede.

1 od 4

Institucije, prehrambena industrija, edukatori i chefovi su složni – građane treba na sustavan način osvještavati o negativnom utjecaju bacanja hrane na okoliš, klimatske promjene, biološku raznolikost i održivost poljoprivrede i proizvodnje hrane

Predstavljanje rezultata istraživanja i projekta ‘Hrana se ne baca’ bilo je idealna prilika za panel-raspravu „Imaju li današnji potrošači razvijenu svijest o odgovornom postupanju s hranom i kako institucije i tvrtke mogu pomoći u edukaciji?“ na kojoj su sudjelovali zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, direktor Dukata Zoran Ković, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača Tanja Popović Filipović i Marin Medak, vlasnik restorana Rougemarin i zagovornik zero food waste koncepta kulinarstva.

„Iako je Hrvatska relativno dobra po količini bačene hrane u EU, od nas je po tom pitanju bolja samo Slovenija, u segmentu kućanstva situacija je nešto drugačija. Naime, hrvatska kućanstva u stvaranju otpada od hrane na razini zemlje sudjeluju s čak 76 posto, dok kućanstva na razini EU stvaraju 53 posto ukupnog otpada od hrane. Upravo stoga smo projekt usredotočili na segment kućanstva i njime dajemo praktična znanja i rješenja kako da kao pojedinci i društvo postanemo odgovorniji prema hrani i planetu“, izjavio je Zoran Ković, direktor Dukata.

Zastupnica u EU parlamentu Biljana Borzan istaknula je da se vide pomaci po pitanju doniranja hrane te da tome zasigurno doprinosi ukidanje poreza koji se obračunavao na donacije. „Iako me veseli činjenica da smo na 25 posto više donirane hrane u 2022. nego u godini prije, kad je riječ o doniranju imamo još mnogo prostora i svi trebamo osvijestiti da je upravo doniranje hrane ono što uvelike utječe na smanjenje bacanja“, tvrdi Borzan te ističe planiranje obroka kao najbolji savjet kojega se svi već dana mogu početi pridržavati i vrlo brzo vidjeti pozitivne pomake u vlastitom kućanstvu.

O inicijativama Vlade koje za cilj imaju doprijeti smanjenju bacanja hrane govorio je Zdravko Tušek iz Ministarstva poljoprivrede. „Svjesni toga da se svi trebamo zajedno uključiti jer jedino tako možemo značajno utjecati na ovaj problem i osvijestiti građane, nedavno smo inicirali potpisivanje Dobrovoljnog sporazuma o sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane. Izuzetno mi je drago što mogu reći da su potpisnici, između ostalih, velike prehrambene tvrtke i trgovački lanci koji mogu uvesti značajne promjene u vlastitim redovima te na taj način utjecati i na smanjenje otpada koji nastaje u kućanstvima. Cilj nam je smanjiti otpad od hrane u Republici Hrvatskoj za 30 posto do 2028. godine“, ističe Tušek.

Marin Medak, vlasnik restorana Rougemarin osvrnuo se na to što chefovi i restorani mogu učiniti da manje hrane bacaju, pogotovo imajući na umu činjenicu kako u njegovim restoranima čak 50 posto otpada od hrane dolazi s tanjura, odnosno od hrane koju gosti restorana ostave. „Ovo kao vlasnici restorana možemo pokušati riješiti na vrlo jednostavan način – tako da uvedemo velike i male porcije. Dodatno, smanjiti način posluživanja po principu tzv. švedskog stola jer nakon toga najviše hrane odlazi u otpad. Davno su Francuzi i tome doskočili i to posluživanjem malih tanjura u koje su gosti uzimali hranu, pa preporučam da ponovno uvedemo tu praksu“, istaknuo je Medak.

Tanja Popović Filipović govorila je o tome kako educirati građane i savjetovati ih da bacaju manje te istaknula da je izuzetno više truda potrebno kako bi se promijenile navike odraslih ljudi nego počele usađivati dobre navike kod mladih. „Na mladima svijet ostaje, moramo se na poseban način posvetiti njihovoj edukaciji o ovoj problematici, oni su nova generacija koja drugačije promišlja o održivosti i mogu izuzetno povoljno utjecati na promjenu navika svojih roditelja, stoga je važno da njima prilagodimo način komunikacije o ovom izazovu“, zaključila je Popović Filipović.

Istoimena edukativna platforma projekta središnje je mjesto dijeljenja znanja s građanima

Projekt ‘Hrana se ne baca’ obuhvaća niz aktivnosti poput edukativnih radionica za javnost i zaposlenike Dukata, interaktivnih kvizova za djecu i odrasle i suradnje sa školama diljem zemlje, a središnje mjesto dijeljenja znanja i komunikacije s građanima jest mrežna stranica www.HranaSeNeBaca.hr. Dukat je najavio i za javnost otvorene projekcije višestruko nagrađivanog dokumentarnog filma „Just eat it – a food waste story“ koji se bavi problemom prekomjernog bacanja hrane i preispituje ponašanja suvremenog društva. Projekcije ovog poučnog i istovremeno šokantnog dokumentarce kreću u studenome jer se u blagdanskom razdoblju nerijetko generira značajno više otpada od hrane u odnosu na ostatak godine.

Projekt ‘Hrana se ne baca’ podržali su Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja te gradovi u kojima se nalaze Dukatove tvornice – Bjelovar i Karlovac.