Improve je za potrebe projekta proveo dva vala istraživanja: prvo, 2023 sa ciljem dobivanja informacija koje su bile osnova za niz akcija kojima se utjecalo na povećanje osvještenosti građana o problematici bacanja hrane, a time i na promjene u ponašanju; drugo, 2025 sa ciljem daljnje edukacije stanovništva o utjecaju bacanja hrane na klimatske promjene, koje nažalost, postaju sve veći problem.

Problem bacanja hrane – između navike i neinformiranosti

Rezultati istraživanja jasno pokazuju razmjere problema. Gotovo dvije trećine građana Hrvatske baca hranu, a značajan dio to čini redovito u vlastitim kućanstvima. Istovremeno, postoji izražena svijest o problemu: čak 81% građana zabrinuto je zbog bacanja hrane, što ukazuje na jaz između stavova i stvarnog ponašanja .

Slika 1: Koliko vas općenito brine problem bacanja hrane?

Slika 2: Koliko često bacate hranu u svom kućanstvu?

Istraživanje dodatno otkriva ključne uzroke takvog ponašanja. Najčešće se bacaju ostaci pripremljene hrane, a potom kruh i peciva, voće i povrće.

Jedan od važnih razloga bacanja hrane leži i u nedovoljnom razumijevanju oznaka na proizvodima poput „najbolje upotrijebiti do“ i „upotrijebiti do“.

Projekt „Hrana se ne baca“ usmjeren je prvenstveno na edukaciju građana. Cilj je osvijestiti kako pravilnim planiranjem kupnje, pripremom adekvatnih količina hrane, skladištenjem i korištenjem namirnica možemo značajno smanjiti količinu bačene hrane.

Podaci pokazuju da interes za ovakve inicijative postoji.  Više od polovice građana želi dodatne informacije i savjete kako smanjiti bacanje hrane. Dukat je upravo na toj potrebi izgradio svoju komunikaciju, nudeći konkretne i primjenjive savjete (https://hranasenebaca.hr/).

Od uvida do akcije

Rezultati istraživanja nisu ostali samo na razini analize nego su poslužili kao konkretna podloga za razvoj komunikacijskih i edukativnih aktivnosti. Pokazalo se, primjerice, da više od polovice građana želi dodatne informacije i savjete kako smanjiti bacanje hrane , što je jasno usmjerilo projekt prema praktičnim i primjenjivim rješenjima.

Na temelju tih uvida razvijen je niz edukativnih sadržaja i alata koji građanima pomažu u planiranju kupnje, pravilnom čuvanju namirnica i boljem razumijevanju rokova trajanja proizvoda. Time je istraživanje izravno pretočeno u konkretne mjere koje potiču promjenu ponašanja.

Posebna vrijednost projekta leži u činjenici da je drugi val istraživanja omogućio praćenje promjena kroz vrijeme. Rezultati pokazuju pozitivan trend – smanjen je udio građana koji bacaju hranu za čak 14%, dok je u kategoriji mlijeka i mliječnih proizvoda zabilježen najveći napredak u smanjenju bacanja hrane.

Slika 3: Koje vrste namirnica u vašem kućanstvu najčešće bacate?

Povezivanje s klimatskim promjenama

Drugi val istraživanja dodatno je otvorio važno pitanje percepcije klimatskih promjena. Iako građani prepoznaju klimatske promjene kao ozbiljan problem, još uvijek nije dovoljno razvijena svijest o povezanosti bacanja hrane i negativnog utjecaja na okoliš.

Dukat kroz svoj projekt nastoji upravo to promijeniti: ukazati da svaka bačena namirnica znači i uzaludno potrošene resurse: vodu, energiju i rad. Time se projekt pozicionira ne samo kao edukativna kampanja, već i kao doprinos borbi protiv klimatskih promjena.

Za potrebe Dukatovog projekta, Improve agencija provela je istraživanje tijekom 2023. i 2025. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Hrvatske.