Na razini eurozone godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je u srpnju 2,6 posto, te je bila viša za 0,1 postotni bod nego u prethodnom mjesecu.

U EU-u su cijene u srpnju bile više za 2,8 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, pokazalo je izvješće Eurostata. Na mjesečnoj razini cijene su u srpnju u eurozoni stagnirale, dok su u EU porasle 0,1 posto, izračunao je europski statistički ured.

Najviše su u srpnju u eurozoni poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na isti mjesec lani. Svježa hrana poskupjela je za jedan posto, nešto blaže nego u prethodnom mjesecu. S druge strane, cijene energije su skočile za 1,2 posto u odnosu na prošlogodišnji srpanj, izračunali su statističari.

U srpnju 2023. godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila je 5,3 posto, a u EU 6,1 posto.

Unatoč blagom rastu u srpnju ove godine, inflacija je u odnosu na prije godinu dana dodatno znatno usporila na europskom kontinentu. Usporedbe radi, u srpnju 2023. u eurozoni je iznosila 5,3 posto na godišnjoj razini, a u EU 6,1 posto. 

Rumunjska na vrhu, Hrvatska na 7. mjestu

Najvišu godišnju stopu inflacije bilježila je u srpnju Rumunjska, koja nije članica eurozone, od 5,8 posto, navodi Eurostat. Prati je Belgija s rastom potrošačkih cijena od 5,4 posto te Mađarsla sa stopom inflacije od 4,1 posto. Slijedi Poljska, koja također nije članica eurozone, s rastom cijena od 4,0 posto te Nizozemska i Estonija s rastom potrošačkih cijena od po 3,5 posto.

Hrvatska, koja se našla na sedmom mjestu, bilježila je stopu inflacije, mjerenu HICP-om od 3,3 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. 

Najnižu stopu inflacije bilježila je Finska, od 0,5 posto. Slijedi Latvija s 0,8 posto te Danska, koja nije članica eurozone, s 1,0 posto. (Hina) 

Prva procjena pokazuje da je rast potrošačkih cijena u 19 zemalja koje dijele zajedničku valutu, iskazan harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u kolovozu ponovo ubrzao na godišnjoj razini, dosegnuvši 9,1 posto, nakon 8,9-postotnog rasta u srpnju.

Time je inflacija u eurozoni dosegnula novu najvišu razinu otkada je Eurostat počeo objavljivati izvješća u siječnju 1996. godine. U usporedbi sa srpnjem potrošačke su cijene u eurozoni u prosjeku porasle za 0,5 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Glavni razlog kontinuiranog jačanja inflacije i dalje je skok cijena energije, u okruženju šestomjesečnog rata u Ukrajini i sankcija Rusiji zbog invazije na susjednu zemlju te pojačane neizvjesnosti u opskrbi Europe ruskim plinom.

Cijene energije u mjesecu na izmaku u eurozoni su tako bile za 38,3 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, nakon što su u srpnju bile veće za 39,6 posto. Na mjesečnoj su razini ostale nepromijenjene.

Ubrzao je rast cijena hrane, alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, na 10,6 posto, sa srpanjskih 9,8 posto. Na mjesečnoj razini poskupjela je za jedan posto, pokazuju prve procjene statističkog ureda. Kada se i izuzmu promjenjive cijene energije i hrane, inflacija je ponovno ubrzala, na 5,5 posto, s 5,1 posto u srpnju.

Baltik iznad 20 posto

Baltičke su države i u kolovozu bilježile najviše godišnje stope inflacije, a najsnažnije su ponovo porasle cijene u Estoniji, od 25,2 posto. U Litvi i Latviji uvećane su za 21,1 odnosno za 20,8 posto.

Polovina članica eurozone bilježi dvoznamenkaste stope inflacije, a u skupini s rastom cijena u rasponu od 10 do 20 posto najvišu bilježe Nizozemska i Slovačka, od 13,6 odnosno 13,3 posto.

U Njemačkoj i Italiji, prvom i trećem najvećem europskom gospodarstvu i važnim hrvatskim trgovinskim partnerima, cijene su porasle 8,8 odnosno devet posto, pokazuju prve procjene. Blizu je i Irska s inflacijom od 8,9 posto. Od ostalih važnih hrvatskih trgovinskih partnera, susjedna Slovenija bilježi inflaciju od 11,5 posto.

Najnižu godišnju inflaciju u kolovozu imala je Francuska, drugo najveće gospodarstvo eurozone, gdje je iznosila 6,5 posto, pokazuju prve procjene Eurostata. (Hina)

Na razini Europske unije godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je u veljači 1,3 posto i bila je viša za 0,1 postotni bod nego u siječnju. U prošlogodišnjoj veljači iznosila je 1,6 posto.

U eurozoni cijene su porasle istim tempom kao i u siječnju, za 0,9 posto, potvrdio je Eurostat prvu procjenu. Godinu ranije godišnja inflacija iznosila je 1,2 posto. Najviše je na području primjene zajedničke europske valute i u prošlom mjesecu poskupjela svježa hrana, za 1,5 posto. Pale su samo cijene energenata, za 1,7 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Hrvatska blizu prosjeka eurozone

Rast cijena na godišnjoj razini bilježilo je u veljači 14 zemalja EU-a, manje nego u siječnju. U 10 zemalja cijene su bile niže, a u tri su se zadržale na prošlogodišnjoj razini.

Među zemljama EU-a najvišu godišnju stopu inflacije imala je u veljači Poljska, od 3,6 posto. Slijedi Mađarska s 3,3 posto, a u skupini je i Rumunjska gdje su cijene mjerene HICP-om porasle 2,5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

U Hrvatskoj cijene mjerene HICP-om bile su u veljači bile 0,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, bilježeći rast na godišnjoj razini prvi puta od ožujka 2020., kada je izbila pandemija koronavirusa. U siječnju bile su nepromijenjene. 

Najveći pad potrošačkih cijena bilježila je u veljači Grčka, za 1,9 posto. Slijede Slovenija i Cipar sa cijenama nižim 1,1 odnosno 1,0 poso nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. (Hina)