Nakon značajnijeg pada imovine u ožujku 2020. godine (-32% u odnosu na veljaču) već u travnju bilježi se blagi porast imovine koji je nastavljen sve do danas. Tako je ukupna imovina u odnosu na ožujak prošle godine, ove godine u veljači veća za 21% pa možemo reći da je kontinuitet rasta ukupne imovine dobar pokazatelj trenda oporavka tržišta i podloga za daljnja optimistična očekivanja. Gledano na godišnjoj razini (veljača 2021./veljača 2020.) ukupna imovina je manja za 18 posto.

Iz HGK poručuju kako u tom kontekstu te uslijed veće educiranosti i razumijevanja ulagatelja investicijskih fondova, a unatoč smanjenju broja građana koji ulažu kroz investicijske fondove, tijekom krize izazvane pandemijom COVID-19 nije bilo značajnijeg odljeva građana iz investicijskih fondova (smanjenje 9% na godišnjoj razini). Osim toga, dobra koordinacija aktivnosti kroz Udruženje te između sektora  i regulatora (fondovi, osiguranje, mirovinci, HANFA, HNB) rezultirala je pravovremenom i adekvatnom reakcijom u smjeru stabilizacije tržišta obveznica.

“Tome je svakako doprinijelo i dugogodišnje ulaganje u financijsku pismenost pa građani ulažu i štede u investicijskim fondovima razumnije, dugoročnije i sustavnije“, pojasnio je Krstulović. Naime, Hrvatska gospodarska komora u suradnji s članicama i drugim partnerima od 2015. godine uključena je u projekt financijske pismenosti i intenzivno radi na podizanju financijskih znanja hrvatskih građana. Rezultat toga je i porast prosječne financijske pismenosti u RH koja danas iznosi iznosi 12,3 od ukupno 21 boda, u odnosu na 11,7 bodova iz 2015.

Govoreći o financijskoj pismenosti, Udruženje investicijskih fondova, u povodu Svjetskog dana investicijskih fondova koji se obilježava 19. travnja, održat će tijekom travnja i svibnja online predavanja za studente nekoliko fakulteta, a dodjelit će se i nagrade Udruženja za najbolje otvorene investicijske fondove s javnom ponudom i najbolje društvo za upravljanje investicijskim fondovima u 2020. godini.

Gledano po kategorijama udjelničara u ukupnoj imovini UCITS fondova (otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom)na kraju 2020.g., najveći dio ukupne imovine, 64%, i dalje otpada na imovinu fizičkih osoba, a gotovo 207 tisuća građana (206.685) ima udjele u investicijskim fondovima. Sve značajniju ulogu na hrvatskom tržištu imaju i alternativni investicijski fondovi (AIF), koji su namijenjeni ulagateljima s više iskustva i znanja u području ulaganja Trenutno u Hrvatskoj ima  37 AIF-a s imovinom od oko 4,5 milijardi kuna te se očekuje njihova sve veća uloga u razvoju hrvatskog gospodarstva.

Udruženje investicijskih fondova HGK okuplja sva društava za upravljanje investicijskim fondovima osnovana u Republici Hrvatskoj, a kojih trenutno ima 23 i koji upravljaju sa 132 investicijska fonda (95 UCITS i 37 AIFa). Otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom (UCITS fondovi) uglavnom su namijenjeni širokom krugu ulagatelja.

Kao tvrtka koja je svjesna svog utjecaja na okoliš i zajednicu u kojoj djeluje, Saponia nastavlja s investicijskim ciklusom koji poboljšava njezin okolišni otisak. Kako bi ostvarila viziju poslovanja koja uključuje održivi razvoj s minimalnim utjecajem na okoliš, Saponia je za strateški smjer poslovanja odredila smanjenje visoke potrošnje energije isporučene iz distribucijskih mreža kroz proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (OIE), povećanje energetske učinkovitosti proizvodnih pogona i energetske obnove zgrada proizvodnih pogona. Cjelokupna investicija od 50,5 milijuna kuna u suradnji s INSTITUTOM IGH upravo je prijavljena na Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja “Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama” za sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj kroz koji želimo dobiti dodanu vrijednost na projektu i povući maksimalni dostupni iznos od 20 milijuna kuna.

Lokacija na kojoj djeluje Saponia nalazi se u srcu osječkog Donjeg grada i većina pogona izgrađena je prije 1968. godine, te će se planiranim ulaganjima u potpunosti promijeniti vizura tog dijela Osijeka i značajno smanjiti utjecaj na okoliš čime će se i poboljšati kvaliteta života građana. 

Energetska obnova šest objekata proizvodnih pogona koji obuhvaćaju bruto površinu građevina od 21.000 m2 dovest će do smanjenja utroška energenata i buke (a time i ugodnijeg života neposrednih susjeda), dok ulaganja u rasvjetu, sustav grijanja i hlađenja donose ne samo uštede, nego i značajno poboljšanje radnih uvjeta za radnike Saponije. Tehnološke mjere u proizvodnom pogonu kozmetike uključuju zamjenu postojeće linije za punjenje i pakiranje kozmetičkih proizvoda novom energetski učinkovitijom linijom što će dovesti do smanjenja potrošnje isporučene energije za proizvodnju jednake količine proizvoda od sedamdesetak posto. Postavljanje novih sustava za proizvodnju električne energije iz energije sunca na pročelju dijela i krovnoj plohi svih proizvodnih pogona rezultirat će povećanom količinom energije dobivene iz OIE za šestotinjak megavatsati godišnje, kao i značajnim učinkom smanjenja emisije CO2 od više od 1.200 t/g.

Uz navedenu proizvodnju energije iz OIE-a provedba ostalih planiranih mjera rezultirat će smanjenjem količine isporučene energije u proizvodnim pogonima, uz ukupnu uštedu energije u projektnoj cjelini većoj od 4400 MWh.

“Prošlo je već više od trideset godina otkako je američka vlada osnovala Polish-American Enterprise Fund (PAEF). Taj povijesni trenutak, u svibnju 1990. godine, označio je početak Enterprise Investorsa i private equity ulaganja u srednju i istočnu Europu. Američki Kongres povjerio je PAEF-u 240 milijuna američkih dolara, a zadatak mu je bio podržati razvoj tržišnog gospodarstva i privatnog poduzetništva u Poljskoj. Devedesetih godina prošlog stoljeća PAEF je bio jedan od najvećih stranih ulagača u zemlji.

Trideset godina kasnije, naslijeđe tog fonda još je uvijek živo. Kroz naše investicijske aktivnosti stvorili smo desetke tisuća radnih mjesta, osnažili nebrojene poduzetnike da rašire svoja krila i omogućili poljskim društvima da pređu državne granice i postanu regionalni ili međunarodni igrači. Svaka prekretnica donosi nove mogućnosti, puni smo optimizma gledajući u 2021. godinu i ono što dolazi nakon nje”, priopćeno je.

ULAGANJA

U listopadu je Polish Enterprise Fund VII (PEF VII) potpisao ugovor o preuzimanju preostalih 35% udjela u PAN-PEKU, vodećem hrvatskom proizvođaču pekarskih proizvoda i lancu pekarnica. Društvo opslužuje moderne maloprodajne trgovačke lance i upravlja vlastitom mrežom od 65 prodajnih mjesta. Fond je prvo u svibnju 2018. kupio 65% udjela u društvu , ne objavljujući vrijednost transakcije. Prošle godine Enterprise Investors dogovorio je s g. Ivanom Paraćem, osnivačem PAN-PEKA, otkup njegovog udjela u cijelosti. Po zatvaranju transakcije, koje se dogodila u prosincu, PEF VII postao je jedini vlasnik PAN-PEKA. Vrijednost transakcije nije objavljena.

U studenome je Polish Enterprise Fund VIII (PEF VIII) najavio da će postati većinski dioničar Anwima. Društvo je najveći poljski neovisni trgovac gorivom, te upravlja lancem od više od 300 benzinskih crpki pod brendom MOYA. Također je uključeno i u veleprodaju goriva. EI je 2018. otkupio značajan manjinski udio u društvu, za neobjavljeni iznos. Transakcija je zaključena u prosincu, a njena vrijednost ostaje povjerljiva.

Kasnije tog mjeseca PEF VIII je objavio ponudu za kupnju 100% udjela u društvu PragmaGO, pružatelju financijskih usluga sektoru malih i srednjih poduzeća koje je izlistano na Varšavskoj burzi (WSE). Namjera nam je povući PragmaGO s burze, kako bi mogao nastaviti svoj razvoj na privatnom tržištu. Fond je od većinskog dioničara, društva Pragma Inkaso, osigurao pravo na stjecanje udjela koji će nam donijeti 72,07% glasova na glavnoj skupštini dioničara. Razdoblje prijave na natječaj započelo je 16. prosinca i trajat će do 29. siječnja 2021. Maksimalna vrijednost natječajne ponude iznosi 11,9 milijuna eura. Nakon što se natječaj završi, EI planira povećati dionički kapital društva za 13,4 milijuna eura. U slučaju da se dosegne potrebni prag za glasovanje, fond će poduzeti mjere kako bi istisnuo manjinske dioničare društva PragmaGO koji nisu dali svoj odgovor na inicijalnu ponudu.

Prosinac je obilježila najava PEF-a VIII da će uložiti do 25 milijuna eura u poljskog pružatelja usluga outsourcinga za razvoj softvera – Software Mind. Društvo je operativna jedinica Aillerona, društva izlistanog na WSE-u, i u sklopu transakcije biti će izdvojena od društva-majke, pod uvjetom da namjera bude odobrena na izvanrednoj glavnoj skupštini Aillerona. Transakcija će se sastojati od otkupa 26,7% dionica Software Minda od Aillerona, u vrijednosti od 9 milijuna eura, te od povećanja kapitala u iznosu od 16 milijuna eura, čime će se udio koji PEF VIII ima u društvu povećati na 50,2%.

IZLAZI

U ožujku je Polish Enterprise Fund VII prodao Danwood, najvećeg proizvođača montažnih kuća građenih po sistemu “ključ u ruke” u Njemačkoj i Poljskoj. Kupac – GS Engineering & Construction – jedno je od najvećih građevinskih društava u Južnoj Koreji. Vrijednost transakcije iznosila je 140 milijuna eura. Ukupni povrat na investiciju iznosi 238 milijuna eura, pri tome rezultirajući 9x većim povratom od bruto iznosa inicijalne investicije.

Početkom svibnja, nizom sekundarnih transakcija na Varšavskoj burzi, Polish Enterprise Fund VI (PEF VI) prodao je preostali udio u društvu X-Trade Brokers, međunarodnom pružatelju investicijskih proizvoda i proizvoda za burzovno trgovanje, usluge i tehnološka rješenja. Ovim transakcijama (uključujući dividende) ostvaren je bruto povrat od 30 milijuna eura.

Manje od mjesec dana kasnije, u lipnju, nizom sekundarnih transakcija na Nasdaq Baltiku, Poljski Poduzetnički Fond VI prodao je preostalih 34,4% udjela u Novaturasu, najvećem turoperatoru u baltičkim državama. Transakcije su generirale bruto povrat od 4,9 milijuna eura.

Krajem srpnja Polish Enterprise Fund VI je putem svog investicijskog vozila Wento prodao vjetroelektranu Skoczykłody. Kupac je podružnica PGE Polska Grupa Energetyczna – PGE Energia Odnawialna. Transakcijska vrijednost društva (EV) iznosila je 50 milijuna eura.

OSTALE INVESTICIJE I DOGAĐANJA

Zbog pandemije SARS-CoV-2, u 2020. godini nismo se mogli sastajati kao inače s poduzetnicima i menadžerima. Ipak, uspjeli smo ostati uključeni u poslovnu zajednicu širom CEE regije i sudjelovati u online i hibridnim događajima kao što su Diamanty českého byznysu u Češkoj Republici, Campioni în Business u Rumunjskoj, Diamanty slovenského biznisu u Slovačkoj te Ventura Award Gala u Poljskoj, da nabrojimo nekolicinu.

SAŽETAK INVESTICIJA

Od svog osnutka 1990. godine, Enterprise Investors prikupio je devet fondova s ukupnim kapitalom koji prelazi 2,5 milijardi eura. Do kraja 2020., fondovi kojima je upravljao Enterprise Investors uložili su 2 milijarde eura u 146 društava iz niza industrija. Ova brojka uključuje 1,4 milijarde eura uloženih u 122 društva u Poljskoj i 678 milijuna eura u 24 društva u CEE regiji. Izlazom iz 134 društva, fondovi kojima upravlja Enterprise Investors ostvarili su ukupan bruto povrat od 4,1 milijarde eura, od čega je 1,6 milijardi eura ostvareno ulaganjem izvan Poljske. EI fondovi trenutno imaju udjele u 10 društava i preuzeli su obveze ulaganja u dodatna dva društva.

Cjeloviti popis svih ulaganja investicijskih fondova EI-a dostupan je na ovom linku.

BAT je najveći strani investitor u Hrvatsku u zadnjih 5 godina, pokazuje studija ugledne analitičke kompanije Oxford Economics, koja je napravila analizu ekonomskog utjecaja BAT-a na hrvatsko gospodarstvo. Nakon BAT-ovog ulaganja od gotovo 4,2 milijarde kuna kada je preuzet TDR, kompanija je u proteklih 5 godina dodatno investirala 490 milijuna kuna i nastavila povećavati proizvodnju, zaposlenost i izvoz. Ukupnih 4,7 milijardi kuna investicija znači da je BAT u razdoblju od 2015. do kraja 2019. godine generirao gotovo 20 posto ukupnih stranih investicija u Hrvatsku.

Iz Oxford Economicsa napominju da BAT svojim operacijama podržava niz domaćih sektora, (direktno) kroz vlastite tvornice u Kanfanaru i Virovitici te maloprodajni lanac iNovine i (indirektno) kroz distribucijsku mrežu, otkup duhana od poljoprivrednika, transport, sve do financijskog i komunalnog sektora i ostalih uslužnih sektora.

Izračunali su da je ukupan doprinos poslovanja BAT-a hrvatskom BDP-u na kraju 2019. dosegnuo 455 milijuna kuna, što je 52 posto veći doprinos nego TDR-ov doprinos 2015. godine. Od toga je izravan doprinos u 2019. dosegnuo 212 milijuna kuna, a više od tri četvrtine tog iznosa generira tvornica u Kanfanaru. Daljnjih 158 milijuna kuna doprinosa BDP-u ostvareno je kroz opskrbni lanac BAT-a, od čega čak 96 milijuna kuna otpada na otkup duhana od domaćih poljoprivrednika u Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Preostalih 85 milijuna kuna rezultat je potrošnje zaposlenika BAT-a i potrošnje BAT-ovih dobavljača.

U proteklih pet godina BAT je povećao broj zaposlenih koje podržava u Hrvatskoj za gotovo 800, odnosno za 48 posto, pa je u 2019. kompanija svojim radom osigurala preko 2.400 radnih mjesta diljem zemlje.

Najznačajniji rast doprinosa BDP-u ostvaren je kroz tvornicu u Kanfanaru koja od ulaska BAT-a kontinuirano povećava proizvodnju i izvoz. U 2019. u Kanfanaru je proizvedeno 18,8 milijardi ekvivalenta cigareta, što je 125 posto više u odnosu na 2015. godinu. Gotovo 87 posto ukupne proizvodnje, u vrijednosti 1,2 milijardi kuna, prošle je godine izvezeno na tržišta ostalih EU članica, što je 214 posto više nego u 2015. godini, stoji u studiji.

BAT svojim poslovanjem generira i značajne proračunske prihode. Samo od trošarina prikupljenih na lokalno proizvedene cigarete državni proračun prikupio je u 2019. godini 2,2 milijarde kuna. To je 1,3 posto svih prihoda državnog proračuna te je iznos veći za gotovo 500 milijuna kuna u odnosu na 2015. Osim trošarina, BAT svojim aktivnostima generira dodatne prihode za državni proračun, a procjena Oxford Economicsa je da je dodatan porezni otisak kompanije u 2019. iznosio 171 milijun kuna.

Unatrag nekoliko godina, Jamnica plus kao vodeća kompanija u industriji pića radi na automatizaciji poslovnih procesa s ciljem bolje učinkovitosti. Stalni rast proizvodnje stvorio je potrebu za većom automatizacijom proizvodnih, ali i logističkih procesa, a sve s ciljem pravovremenog prijema, skladištenja i otpreme proizvoda.

„Prednost automatizacije jasno se vidi u izvanrednoj i izazovnoj situaciji kao što je pandemija koronavirusa. Automatizacija i robotizacija poslovnih procesa pojednostavljuju poslovanje i smanjuju rizik od zaustavljanja poslovnog procesa. Investicijom od 3,5 milijuna kuna u ovakav moderni sustav, osiguravamo kvalitetnije uvjete rada poštujući najviše sigurnosne standarde uz istovremeni visok nivo učinkovitosti. To je posebno važno u industriji pića, čije je glavno obilježje izrazita sezonalnost, kada logističko-distributivni procesi dolaze u prvi plan“ izjavio je Dario Šalić, predsjednik Uprave Jamnice plus d.o.o.

Posao u opskrbnom lancu fizički je izrazito zahtjevan, a kada dođu ljetni mjeseci obujam posla se dodatno poveća te je važno da svi kupci na vrijeme dobiju tražene količine.  S ciljem veće učinkovitosti i produktivnosti te pojednostavljenja poslovnih procesa Jamnice plus, Marijan Vrandečić, izvršni direktor lanca opskrbe i Marko Fabijanić, izvršni direktor sektora informatike u suradnji s vanjskim partnerom tvrtkom Demateh, razvili su i implementirali novi sustav koji će ubrzati i olakšati poslovne procese. Tvrtka Demateh izradila je sustav robotiziranog slaganja narudžbi na redove, a testiranje prototipa obavljeno je u Švedskoj.

„Implementacijom novog sustava robotskog slaganja smanjuje se broj potrebnih izvršioca, povećava se stupanj zaštite na radu, osobito u segmentu ručno slaganih narudžbi kupaca te se stvaraju čvrsti temelji za buduće nadogradnje poslovnih procesa. Automatizacija znatno doprinosi ubrzavanju poslovnih procesa te se na taj način može povećati broj ljudi na pozicijama gdje je ključan ljudski faktor.“, istaknuo je Marijan Vrandečić, Izvršni direktor lanca opskrbe.

U oba proizvodna pogona Jamnice plus, gazirane prirodne mineralne vode Jamnice u Pisarovini, kao i negazirane prirodne mineralne vode Jane u Gorici Svetojanskoj u potpunosti su automatizirani procesi pakiranja i paletizacije proizvoda. Jamnica plus oduvijek je pokretala nove trendove te je tako 2018. u pogonu Jana, predstavila Automatic guided vehicles, sustav koji je kreirala tvrtka System Logistics. Autonomni viličari za transport gotovih proizvoda iz proizvodnog pogona u skladište znatno podižu razinu sigurnosti zaposlenika.0

Ovakav pristup poslovanju uz poštivanje najviših standarda sigurnosti na radu doprinosi vrhunskoj kvaliteti proizvoda za krajnjeg potrošača. Potvrda tome je i nedavna međunarodna nagrada Grand Gold Quality Award, Instituta Monde Selection gdje je Jana među 3200 proizvoda u kategoriji „Piva, vode i negazirani sokovi“ osvojila najviši rang priznanja.