Najavljujući izmjene i dopune Zakona o trgovini, Šušnjar je rekao da će se jedinicama lokalne samouprave omogućiti da na svojim područjima, ukoliko za to ima potrebe, mogu regulirati radno vrijeme tj. prodaju alkoholnih pića u rasponu od 20 sati navečer do šest sati ujutro.

“To je prvenstveno radi zdravlja naših građana, osobito djece i mladih, očuvanja javnog reda i mira i zaštite okoliša i kulturne baštine”, rekao je ministar. Dodao je da se ta odluka spušta na razinu lokalnih samouprava budući da one najbolje poznaju potrebe svojih građana. Smatra da će se na taj način omogućiti i efikasnije upravljanje turističkim destinacijama. 

Što se tiče izmjena Zakona o obrtu, Šušnjar je rekao da su ključne i bitne izmjene tog zakona smanjenje opterećenja za obrtnike poput smanjenja pomorskog doprinosa te financijskih i administrativnih prepreka. 

Uvodi se, kako je rekao, i institut privremenog poslovođe koji omogućuje nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika bez obveze udovoljavanja posebnom uvjetu stručne osposobljenosti na određeni rok. “Dajemo rok da se ta osposobljenost provede i da se preuzme obrt kako se ne bi morao gasiti”, rekao je.

Prema njegovim riječima, ključna je izmjena je da će obrtnici moći nastaviti raditi nakon odlaska u mirovinu, odnosno neće morati gasiti obrt kao što je to sada. Za usporedbu, vlasnici trgovačkih društava mogu raditi do pola radnog vremena uz primanje mirovine.

Upitan kada će primiti predstavnike tvornice Gredelj, rekao je da će to biti ovaj tjedan. Ponovio je da država želi pomoći svakom poduzetniku, pa tako i Gredelju. “Učinit ćemo sve sa svoje strane da pronađemo ulagače, nove vlasnike i partnerem bude li to namjera sadašnjeg slovačkog vlasnika”, rekao je. (Hina)

Analizira: Lucija Bundalo, Customer Support Executive, NielsenIQ

Kategorija jakih alkoholnih pića obuhvaća sljedeće skupine pića: šljivovice i ostala regionalna jaka alkoholna pića, likere na bazi anisa, brendije i konjake, voćne brendije, ginove, komovice, likere, mješavine alkoholnih pića, rakije, rumove, schnapps, tekile, vermute, vodke, viskije, aperitive na bazi vina i bittere (gorke likere).

U 2024. godini jaka alkoholna pića su ostvarila rast vrijednosne prodaje od 12,7% i rast količinske prodaje od 10% u odnosu na godinu prije. Uz to, skupine likera na bazi anisa, mješavine alkoholnih pića, voćni brendiji, likeri, šljivovice i ostala regionalna pića, rakije i gorki likeri bilježe nadprosječan rast količinske prodaje u odnosu na godinu ranije.

Segmenti koji najviše doprinose količinskoj prodaji kategorije su gorki likeri sa 27,8% udjela, mješavine alkoholnih pića sa 17,4% te likeri sa 10,1% udjela u količinskoj prodaji. Segmenti koji doprinose prodaji kategorije jakih alkoholnih pića jednoznamenkastim udjelom su: vodke, brendiji i konjaci, viskiji, rakije, gin, rumovi te šljivovice i ostala regionalna jaka pića dok preostali segmenti imaju pojedinačni količinski udio u prodaji kategorije manji od 1%.

Moderni formati (hipermarketi, supermarketi i diskonteri) u 2024. godini zabilježili su 63,5% količinske prodaje kategorije jakih alkoholnih pića, dok se kroz tradicionalne formate, koji uključuju trgovine mješovitom robom do 300 m2 prodajne površine i drogerije, ostvarilo 31,9% količinske prodaje kategorije. Preostalih 4,6% prodaje kategorije se ostvarilo kroz convenience kanale (benzinske postaje i kioske).

Vodeća tri proizvođača u 2024. godini zastupala su 46,5% količinske prodaje kategorije jakih alkoholnih pića, a oni su abecednim redom: A. Le Coq AS, Badel 1862 i Maraska.

Pripremile: Sunčica Žnidar i Tamara Kraus, Karika

Tržište jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj posljednjih se godina mijenja. Danas se konzumacija više ne veže samo uz posebne prilike, već i uz svakodnevne trenutke druženja s prijateljima / kolegama nakon posla te opuštanja dok je lojalnost prema brendovima uvjetovana emocionalnim faktorima, povjerenjem, ali i onim funkcionalnim poput dobrog omjera cijene i kvalitete.

>> KATEGORIJA VRIJEDNOSNO RASTE 12,7% I KOLIČINSKI 10%
>> ALKOHOLNO PIĆE – IDEALAN POKLON ZA SVAKU PRIGODU
>> TOPLI KOKTELI: RECEPT ZA BLAGDANSKU ČAROLIJU

Istraživanje koje smo proveli otkriva kako se građani Hrvatske odnose prema jakim alkoholnim pićima, koje su to situacije konzumacije i koliko su zapravo lojalni. Prema rezultatima provedenog istraživanja, 68% populacije barem povremeno konzumira jaka alkoholna pića. Radi se o udjelu koji pokazuje da su žestoka pića prisutna u navikama značajnog dijela društva.

GENERACIJSKE RAZLIKE

Konzumacija jakih alkoholnih pića u negativnoj je korelaciji s dobi konzumenata. Drugim riječima, s porastom dobi, smanjuje se udio konzumenata jakih alkoholnih pića. Među najmlađima (18-25 godina), 81% barem povremeno konzumira proizvode ove kategorije dok je takvih među najstarijima (56-65 godina) 57%. Skoro svaki četvrti pripadnik (70%) srednje dobi također voli konzumirati jaka alkoholna pića.

Konzumacija JAP-a tradicionalno se više povezivala s muškarcima nego ženama. Međutim, je li zbog promjena u tradicionalnom shvaćanju uloga spolova, sve većoj ravnopravnosti žena – što uključuje i mogućnosti obavljanja tradicionalno muških uloga, ili zbog nečeg trećeg, možemo reći da rezultati i ovog istraživanja pokazuju da to više nije tako.

I među muškarcima i među ženama je podjednak broj, 68%, onih koji barem povremeno konzumiraju jaka alkoholna pića. Ono što razlikuje muškarce od žena je češća konzumacija jakih alkoholnih pića za vrijeme gledanja utakmica s prijateljima, bilo kod kuće ili u kafićima. S obzirom na generacijske razlike u načinima provođenja slobodnog vremena, općenito, načinu života, očekivane su i razlike u navikama konzumacije ove kategorije pića.

Naime, Generacija Z (18-35 godina), u odnosu na stariju generaciju, u većoj mjeri konzumira jaka alkoholna pića u trenucima zabave, druženja s prijateljima, izlascima (Gen Z: 48%, stariji: 34%), ili kod kuće prije samog izlaska (Gen Z: 20%, stariji: 6%). To su ujedno situacije u kojima se ova vrsta pića konzumira u najvećoj mjeri. Razlika između ove dvije generacije ne postoji kada se ova vrsta pića konzumira u društvu, s prijateljima kod kuće.

ŠTO POKREĆE ODABIR JAP-a

Polovina kupaca jakih alkoholnih pića lojalna je svome brendu / marki. To su kupci koji uvijek kupuju istu marku, bilo da pritom prate akcije kako bi si mogli priuštiti svoju omiljenu marku (31%), bilo da im akcije i cijena nisu važni (19%). Među kupcima je 15% onih koji nisu lojalni i koji vole eksperimentirati s različitim markama dok 1/3 ponekad kupi neku drugu marku, iako je najčešće vjerna svojoj omiljenoj. Lojalnost prema jakim pićima vrlo je slična lojalnosti prema ostalim kategorijama pića, poput vina, piva ili likera.

Ove kategorije pića slične su i prema onome čime je lojalnost kupaca determinirana: to je najčešće povjerenje prema marki: 23% kupuje uvijek istu marku zato što joj vjeruju, ali i zbog dobrog omjera cijene i kvalitete (26%). Možemo reći da su brendovi iz ove kategorije uspjeli ispuniti očekivanja Generacije Z po pitanju kvalitete, iskustva, vrijednosti i zanimljivosti jer su baš pripadnici ove generacije lojalniji jakim alkoholnim pićima (57%), u odnosu na stariju dobnu skupinu (46%). Međutim, razliku između dobnih skupina pronalazimo u pokretačima lojalnosti: što je osoba starija to je njezina lojalnost u većoj mjeri determinirana emocionalnom komponentom, povjerenjem.

Među najstarijima (56–70 godina) 31% će ponoviti kupnju – ponovno će kupiti svoj omiljeni brend jer mu vjeruju, dok je takvih među pripadnicima Generacije Z 18%. Dok je kod najstarijih glavni pokretač lojalnosti u kategoriji jakih alkoholnih pića povjerenje, kod Generacije Z i srednje dobne skupine to je dobar omjer cijene i kvalitete. Tržište jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj se stalno mijenja, a ponašanje potrošača sve je složenije i nepredvidivije.

Brendovi koji žele ostati relevantni ne mogu se oslanjati na intuiciju ili prošla iskustva – potrebni su konkretni uvidi. Kontinuirano istraživanje navika, motivacija i preferencija potrošača ključ je za razumijevanje njihovih odluka, izgradnju povjerenja i jačanje lojalnosti.

Upravo oni koji sustavno prate trendove i aktivno prilagođavaju ponudu potrebama potrošača, mogu osigurati konkurentsku prednost i dugoročni uspjeh. Bez podataka i dubinskih uvida, odluke postaju ‘pogađanje u mraku’ – a u dinamičnom svijetu jakih alkoholnih pića, prednost imaju samo oni koji znaju što potrošač stvarno želi. U konačnici, uspjeh na tržištu jakih alkoholnih pića pripada onima koji na vrijeme prepoznaju promjene, slušaju potrošače i pretvaraju uvid u strategiju.

Izvor: Karika je provela kvantitativno istraživanje (online – CAWI), UZORAK: n=1000, reprezentativan za populaciju RH prema spolu, dobi i regijama.

Piše: Marina Miloš, Marketing Manager, Udruga konobara i barmena Hrvatske

Blagdansko vrijeme donosi čaroliju koja se ne nalazi samo u svjetlucavim ukrasima, zamotanim darovima ili melodijama božićnih pjesama. Ta posebna atmosfera krije se u trenucima koje provodimo s najdražima, u toplim razgovorima i, naravno, u okusima i mirisima koji nas vraćaju u djetinjstvo. Jedan od ključnih elemenata tog doživljaja su pića koja, pravilno pripremljena, mogu transformirati običnu večer u pravo blagdansko slavlje.

Posebno mjesto zauzimaju topli kokteli, neodoljivi spoj alkohola, začina, voća i mirisnih dodataka, koji stvaraju intimnu i ugodnu atmosferu. U posljednjih nekoliko godina svjedočimo pravoj maloj revoluciji u svijetu koktela, posebno u zimskim mjesecima.

Ugostiteljski objekti diljem zemlje uoči blagdana proširuju svoje ponude, dodajući raznolike tople koktele koji privlače goste ne samo okusom, već i raskošnom prezentacijom. Miris cimeta, vanilije ili klinčića u kombinaciji s ‘parom koja se diže iz čaše’, istog trenutka stvara osjećaj topline i radosti. No ono što ove napitke čini posebnima nije samo okus, već iskustvo zajedništva koje donose — bilo da se dijele u društvu, na adventu ili uživaju uz obiteljsku večeru.

TOPLI KOKTELI – IDEALNI ZA BLAGDANE

Topli napitci oduvijek su bili sinonim za zimu, no toplim koktelima dodaje se nova dimenzija koja ih čini savršenim izborom za blagdane. Za razliku od klasičnih pića, poput kuhanog vina ili punča, moderni topli kokteli odražavaju duh kreativnosti i prilagodbe osobnom ukusu. Osim što griju tijelo, oni stvaraju osjećaj raskoši i pažnje prema detaljima.

Dodavanje začina poput anisa, cimeta ili đumbira podsjeća na blagdanske kolače dok agrumi poput naranče ili limuna osvježavaju svaki gutljaj i unose balans u bogate arome. Uvođenjem sirupa i pirea u pripremu toplih koktela pruža se dodatna prilika za personalizaciju i unapređenje okusa. Na tržištu su dostupni kvalitetni sirupi i pirei koji nude širok spektar raznih okusa — od klasičnih poput vanilije i badema, do egzotičnih nota poput manga, marakuje ili đumbira.

Ovi dodaci savršeno se komponiraju uz blagdanske koktele, omogućujući vam da jednostavno transformirate piće u pravu gurmansku poslasticu. Bez obzira jeste li ljubitelj bogatih i kremastih okusa ili osvježavajućih i voćnih kombinacija, sirupi i pirei pružaju beskrajne mogućnosti za eksperimentiranje.

Na primjer, klasično kuhano vino može se podići na novu razinu dodavanjem sirupa od cimeta i naranče, dok vrući punč dobiva dodatnu dubinu s pireom od brusnice. Čak i jednostavan toddy može postati spektakularan uz nekoliko kapi sirupa od vanilije i malo đumbira. Upravo ovakvi dodaci omogućuju da svaki gutljaj bude nezaboravan, a blagdanski ugođaj još izraženiji.

MIRISNA SIMFONIJA ZAČINA I AROMA

Jedan od razloga zbog kojih su topli kokteli neizostavan dio blagdanskog ugođaja leži u njihovim aromama. Znanstveno je dokazano da miris ima snažnu povezanost s emocijama i sjećanjima, a mirisi koji dolaze iz šalice toplog koktela vraćaju nas u najsretnije trenutke. Cimet, klinčići, vanilija, muškatni oraščić — svaki od ovih začina budi osjećaj doma i sigurnosti. Njihovo spajanje s vinom, likerom, rakijom, rumom ili viskijem stvara doživljaj koji je i terapeutski i slavljenički.

No mirisi nisu jedini adut toplih koktela. Vizualni dojam igra jednako važnu ulogu. Ugostitelji se trude nadmašiti jedni druge u kreativnosti, dodajući ukrase poput kriški naranče, grančica borovih iglica ili čak jestivog cvijeća. Kod kuće, i sami možete eksperimentirati: obložite rub čaše mješavinom šećera i cimeta, dodajte mahunu vanilije u napitak ili ga poslužite s komadićem blagdanskog kolača sa strane. Sirupi i pirei također se mogu poslužiti kao estetski detalj – prelijte tanki sloj pirea od maline na dno čaše ili dodajte pjenu od vanilije na vrh toplog napitka za vizualni i okusni doživljaj.

TRENDOVI KOJI DOMINIRAJU

Sve veća popularnost toplih koktela nije slučajnost. Kako raste svijest o važnosti personaliziranog iskustva, ugostitelji uvode raznolike inovacije kako bi zadovoljili sve veće zahtjeve gostiju. Jedan od glavnih trendova je korištenje lokalnih sastojaka. Sve više koktela priprema se s domaćim vinima, rakijama, pa čak i medom iz lokalnih izvora, čime se ističe autentičnost i povezanost s tradicijom. Osim toga, bezalkoholne varijante postaju sve popularnije.

Ugostitelji razumiju da gosti sve češće traže opcije koje će omogućiti uživanje u okusu i atmosferi, bez alkohola. Ovo se postiže upotrebom bilja, voćnih sirupa ili čajeva, koji stvaraju jednako bogat i zadovoljavajući doživljaj. Zimski biljni čajevi s dodatkom meda, limuna i đumbira često su baza za ovakve napitke, a vizualno i okusno nimalo ne zaostaju za alkoholnim verzijama.

Još jedan zanimljiv trend je fuzija egzotičnih okusa. Kardamom, kurkuma, hibiskus ili japanski matcha čaj sve se češće koriste kao neočekivani, ali savršeni dodatak klasičnim receptima. Uz dodatak sirupa poput đumbira, marakuje ili kokosa, ova pića dobivaju sofisticiranost koja osvaja na prvu.

STVARANJE BLAGDANSKOG UGOĐAJA

Ne morate biti profesionalni barmen kako biste kod kuće stvorili magiju toplih koktela. Sve što vam treba je malo kreativnosti, nekoliko osnovnih sastojaka i prava atmosfera. Kuhanje ovih napitaka ne donosi samo zadovoljstvo okusa; proces pripreme sam po sebi može biti ugodan ritual. Zamislite kuhinju ispunjenu mirisom cimeta i naranče dok iz lonca lagano isparava napitak koji okuplja obitelj oko stola.

Kako biste dodatno naglasili blagdanski ugođaj, posvetite pažnju detaljima. Ukrasite prostor lampicama, koristite prigodne čaše ili šalice, a koktele poslužite uz blagdanske grickalice poput medenjaka ili suhih smokava. Glazba također igra važnu ulogu; lagane božićne melodije učinit će svaki gutljaj još čarobnijim.

Najveća čar toplih koktela leži u njihovoj sposobnosti da nas zbliže. U svijetu užurbanosti i stresa, ove male oaze topline podsjećaju nas da usporimo i uživamo u trenutku, okruženi ljudima koje volimo. Zato, podignite čašu, uživajte u aromama blagdana i stvorite uspomene koje će trajati cijeli život.

Domaća sirovina, otvaranje destilerija i inovativna žestoka pića

Prema podacima istraživačke agencije Euromonitor International, jaka alkoholna pića nadmašila su pivo i vino u 2024. godini. Sve veći interes za ova pića uglavnom je potaknut rastom ponude domaćih ginova i rakija, za koje su pokazali interes i brojni strani turisti. Popularnost koktela također je pridonijela ovom rastu, kao i nastavak trenda premiumizacije te porast ponude craft žestokih pića. Rastući interes za lokalne i tradicionalne proizvode odražava širu potrošačku sklonost prema podršci domaćem gospodarstvu i očuvanju kulturne baštine. Taj se trend očituje kroz povećano lokalno nabavljanje sirovina, otvaranje novih destilerija te razvoj inovativnih vrsta žestokih pića. Trend umjerenosti i svjesnog konzumiranja alkohola također oblikuje razvoj proizvoda. Sve je veća potražnja potrošača za sofisticiranim i ukusnim bezalkoholnim alternativama.

Piše: Helena Erceg, Market Research & Insights, Improve

Dan po dan, projekt po projekt i eto nas već u prosincu, mjesecu darivanja, druženja i okupljanja obitelji, prijatelja, ali i poslovnih suradnika. Gotovo neizostavan dio takvih druženja i darivanja su, osim hrane, i različite vrste pića. Upravo stoga nam se činilo zanimljivim provjeriti u kojim prigodama biramo koju vrstu pića, što preferiramo kao poklon ovisno o situaciji te postoje li možda neke razlike u preferencijama i navikama ovisno o generaciji, spolu ili nekom drugom faktoru.

• Od svih vrsta pića uključenih u ovo istraživanje, pivo se najčešće konzumira – čak 44% sugrađana u dobi od 18 do 65 godina konzumira pivo na tjednoj bazi. U većoj mjeri pivo konzumiraju muškarci (na tjednoj bazi 64% vs 25% žena) te Millenialsi i Gen X (45%, odnosno 43%; vs 39% među pripadnicima Gen Z generacije).

• Vino na tjednoj bazi konzumira 31% te i kod vina imamo razlike u navikama konzumacije ovisno o spolu – na tjednoj razini vino konzumira 39% muškaraca i 24% žena u dobi od 18 do 65 godina. Preferencija vina često se razvija s godinama, a to potvrđuju i naši rezultati; udio onih koji vino konzumiraju na tjednoj razini viši je među starijim generacijama, pripadnicima Gen X (34%) i Boomersima (52%) dok među Millenialsima i Gen Z tek svaki četvrti konzumira vino na tjednoj bazi. Postoje i zanimljive regionalne razlike – u Dalmaciji i Sjevernoj Hrvatskoj udio onih koji vino konzumiraju na tjednoj bazi iznosi 41% odnosno 39%.

• Generacijske razlike manje su izražene kada je u pitanju konzumacija žestokih alkoholnih pića (uključuje rakiju, whisky, vodku, rum), koje na tjednoj bazi konzumira 22% građana u dobi od 18-65 godina, ponovno u većoj mjeri muškarci (28%) nego žene (16%).

• Sličan je i udio (21%) onih koji na tjednoj bazi konzumiraju likere, voćne i/ili biljne (kao što su Teranino, Maraschino, Pelinkovac, Jägermeister i sl ). Među pripadnicima Gen X svaki četvrti konzumira na tjednoj razini dok među Mille nialsima i Gen Z to čini svaki peti. Regionalno, u nešto većem postotku to čine stanovnici Slavonije te Like, Korduna i Banovine, a u najmanjem Zagreba i okolice.

• Kremasti likeri, u koje ubrajamo Baileys, Sheridan’s, Bajadera Cream i sl. najrjeđe je konzumirana vrsta pića od svih koje smo istražili – tek 9% ispitanih u dobi od 18 do 65 godina konzumira na tjednoj razini, četvrtina nikada, a dodatnih 40% rjeđe od jednom mjesečno. Ovo je i jedina vrsta alkoholnih pića kod kojih nemamo razlika ovisno o spolu u udjelu onih koji konzumiraju redovito (na tjednoj bazi) te su i generacijski razlike minimalne.

PRIGODE ZA KONZUMIRANJE ALKOHOLNIH PIĆA

Pojedine vrste alkoholnih pića idu uz određene prigode i situacije. Pa se tako žestoka alkoholna pića i likeri najčešće konzumiraju na proslavama i svečanostima dok su pivo i vino zastupljeniji u našim domovima i svakodnevnim situacijama, kao što su konzumacija uz obrok, kod kuće ili u restoranima, ili tijekom opuštanja dok smo doma. Udio onih koji pivo konzumiraju u situacijama opuštanja kod kuće veći je među muškarcima, 53%, vs 37% među ženama, dok će žene neznatno više od muškaraca uz takvu situaciju birati vino (31% vs 28%). Vino najbolje ide uz obrok, kod kuće ili u restoranu, te na proslavama i svečanostima (rođendani, vjenčanja) koje također uglavnom uključuju konzumaciju hrane. Proslave i svečanosti situacije su u kojima veliki udio konzumira i likere i žestoka alkoholna pića.

ALKOHOLNA PIĆA KAO POKLON

Alkoholna pića često biramo i kao poklon, a i tu postoje određene preferencije ovisno o prigodi.

• Na rođendansku proslavu prijatelja najčešće ćemo se uputiti s bocom žestokog alkoholnog pića (50%), ili s vinom (48%), pri čemu će pripadnici Gen Z za tu prigodu češće birati žestoko alkoholno piće, a Gen X vino.

• Večera kod prijatelja situacija je u kojoj dominantno biramo vino kao poklon (74%), posebno u regiji Istra, Primorje i Gorski kotar (84%). Žene u takvoj situaciji nešto više od muškaraca biraju voćne i biljne likere (28% vs 19% muškaraca) dok će se muškarci u nešto većem postotku nego žene kao odabir za poklon odlučiti za žestoka alkoholna pića (24% vs 18% žena) i pivo (31% vs 20%).

• Za doček Nove godine kao poklon podjednako često biramo žestoka alkoholna pića (49%) i vino (48%), s time da i tu postoje razlike među generacijama – pripadnici Gen Z u većoj mjeri kao poklon tada biraju žestoka alkoholna pića (66%), a Gen X vino (57%). Muškarci će se češće od žena odlučiti pokloniti pivo (26% vs 6%) dok će žene češće birati voćne i biljne likere (43% vs 38%).

• Za roštilj kod prijatelja većina, čak 76%, kao poklon bira pivo. Zanimljivi su rezultati u regiji Dalmacija, gdje se za tu prigodu ispodprosječno bira pivo (67%), a više od prosjeka vino (47%).

• Za useljenje u novi dom kao poklon odabrat ćemo najčešće žestoko alkoholno piće (49%) ili vino (48%), a kao dobar odabir ističu se i likeri, voćni i biljni (35%) ili kremasti (30%). Kao poslovni poklon najčešće biramo vino (54%) i žestoka alkoholna pića (50%). Žene su nešto sklonije od muškaraca u ovakvim situacijama kao poklon odabrati kremasti liker (27% vs 20%).

O istraživanju: Istraživanje je provela agencija Improve Research & Analytics, u listopadu 2025. godine, metodom online ankete (CAWI), na 518 ispitanika u dobi od 18 do 65 godina. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.

Pad predstavlja oštar preokret u odnosu na snažne pozitivne izvozne rezultate 2024. godine. Pogodio je glavna tržišta, uključujući Europsku uniju, Kanadu, Britaniju i Japan, koji zajedno predstavljaju 70 posto ukupnog izvoza po vrijednosti, poručili su iz Vijeća.

Najveći pad zabilježen je u Kanadi, gdje je izvoz alkoholnih pića iz SAD-a pao za 85 posto, na ispod 10 milijuna dolara u drugom tromjesečju.

Izvoz u EU, najveće tržište industrije, pao je 12 posto na 290,3 milijuna dolara, dok su isporuke u Britaniju pale 29 posto na 26,9 milijuna dolara, a one u Japan pale su 23 posto na 21,4 milijuna dolara, pri čemu Vijeće kao razlog navodi trgovinske napetosti.

“Sve je veća zabrinutost da se naši međunarodni potrošači sve više odlučuju za domaća alkoholna pića ili uvoz iz zemalja koje nisu SAD, što signalizira odmak od naših velikih alkoholnih brendova”, rekao je predsjednik DISCUSA-a Chris Swonger. 

Pad izvoza dolazi dok se američki proizvođači viskija istovremeno bore s usporavanjem domaće prodaje i rekordno visokim razinama zaliha, navodi DISCUS.

Swonger je napomenuo da je sektor alkoholnih pića duboko povezan, što znači da američke carine pogađaju industriju u cjelini te je pozvao Trumpovu administraciju da radi na ponovnom uspostavljanju nultih carinskih stopa s trgovinskim partnerima. (Hina) 

Piše: Lina Sidorenke, Euromonitor International

Tržište alkoholnih pića u 2023. godini zabilježilo je pad ukupne količine na globalnoj razini tek treći put u 15 godina – alkoholna pića zabilježila su marginalni ukupni pad od 0,2%. Od prilagodbe zaliha do geopolitičkih preokreta koji utječu na raspoloženje potrošača diljem svijeta, od štetnih učinaka inflatornih pritisaka na većini zapadnih tržišta do strukturnog usporavanja u Kini, otpornost alkoholnih pića bila je na kušnji. “Industrija je ušla u negativno područje, što je rijetka pojava, naglašavajući ozbiljnost savršene oluje s kojom se suočava”, izjavio je Spiros Malandrakis, voditelj istraživanja alkoholnih pića u Euromonitor Internationalu.

BEZALKOHOLNE KATEGORIJE RASTU, NIŠNE PREDSTAVLJAJU MOGUĆNOSTI

U izvješću Euromonitora o svjetskom tržištu alkoholnih pića za 2024., Malandrakis je naveo da su ‘druga readyto-drink pića (RTD)’ – prvenstveno Hard Seltzeri – i konjak, zabilježili ukupni pad količine od 16,6% odnosno 9,5%, predvodeći kategoriju s najgorim učinkom i naglašavajući širok raspon promjena i izazova u ključnim segmentima.

“Kako police u trgovinama i ugostiteljskim objektima s bezalkoholnim te pićima s niskim udjelom alkohola postaju sve pretrpanije, prilike u ovom segmentu pomaknut će se prema funkcionalnim rješenjima i širenju ponude robnih marki koji će pomicati granice, snažno rezonirajući s pripadnicima milenijalaca i generacije Z. Suprotno tome, RTD-ovi koji se temelje na jakim alkoholnim pićima zabilježili su rast ukupnog volumena od 8%, sve novonastale kategorije bezalkoholnih pića doživljavaju procvat, a druga pjenušava vina, koja kapitaliziraju na smanjenju prodaje u odnosu na šampanjac, rastu i među najuspješnijima su na tržištu”, navodi Malandrakis.

ZAMAH NAKON PANDEMIJE UGLAVNOM IZGUBLJEN

Malandrakis otkriva da su performanse u retailu i HoReCa sektoru značajno usporile, izgubivši većinu snažnog zamaha koji je doveo do oporavka nakon pandemije i svjedočili smo padu količine od 0,7%, odnosno rastu količine od 1%.

“Kako postpandemijski polet koji pokreće industriju blijedi, 2023. počinje podsjećati na dobro izbalansiran Negroni. Odlučno gorke note – dok makroekonomska i geopolitička volatilnost uzimaju svoj danak – pronalaze ravnotežu u odnosu na zeljaste naznake zelenih izdanaka opreznog optimizma. Iako su brojni kratkoročni rizici od pada i dalje prisutni, a većina kategorija i tržišta još uvijek pod pritiskom, čini se da se alkoholna pića ponovno okreću stranicu i pokazuju se otpornima u situaciji permakrize. Pred nama su izazovi”, zaključio je Malandrakis.

JAKA ALKOHOLNA PIĆA U HRVATSKOJ

Prema podacima Euromonitor Internationala iz lipnja ove godine, 2023. učestalost konzumacije alkoholnih pića u Hrvatskoj značajno je porasla, s obzirom na to da su društvene aktivnosti u retail i HoReCa okruženju počele nalikovati obrascima prije pandemije. Trgovci su primijetili povećanu potražnju za jakim alkoholnim pićima, a proizvodi kao što su gin, rakija i likeri istaknuti su u online promocijama i oglasima na lecima. Ovo oživljavanje društvenih okupljanja osnažilo je tržište alkoholnih pića, ukazujući na povratak tradicionalnijim navikama konzumacije, iako s nekim modernim obrascima.

PROMJENA STAVOVA MEĐU MLADIMA

Kategorija alkoholnih pića prolazi kroz potencijalno izazovno doba, obilježeno promjenom stavova među mlađom populacijom. Iako alkoholna pića imaju dugogodišnju tradiciju u hrvatskom društvu, interes među mladima je splasnuo. Današnji mlađi potrošači skloniji su eksperimentiranju s pićima i dijeljenju iskustava na društvenim mrežama, nego konzumiranju velikih količina. Ova promjena u načinu razmišljanja odražava se u sve manjoj prevalenciji teških opijanja i povećanom fokusu na uživanje u alkoholnim pićima na profinjeniji i odgovorniji način.

REBRANDING DOMAĆIH ALKOHOLNIH PIĆA

Domaća alkoholna pića, a posebno rakija, doživljavaju značajnu transformaciju svog imidža. Povijesno percipirana kao jeftina ruralna pića za starije osobe, ova žestoka pića se repozicioniraju kao vrhunski proizvodi ograničene serije. Veliki domaći proizvođači ulažu u rebranding kako bi podigli status rakije unutar i izvan granica Hrvatske.

Gorki likeri prvi i po vrijednosnoj i po količinskoj prodaji

Gorki likeri čine 40,2% vrijednosnog i 38,3% količinskog udjela u prodaji ukupne kategorije jakih alkoholnih pića, a slijedi viski s 13,8% vrijednosnog udjela dok su na drugome mjestu prema količinskom udjelu od 13,6% – miješana alkoholna pića

Analizira: Filip Zobec, Customer Service Executive, NielsenIQ

Kategoriju jakih alkoholnih pića prema klasifikaciji istraživačke agencije NielsenIQ čine sljedeće vrste: gorki likeri tzv. biteri, vinjaci (brandy, konjak), džin (gin), likeri, rum, rakije, tekile, vermuti, votke, viskiji, mješavine alkoholnih pića (npr. Smirnoff Ice, Bacardi Breezer…, sve mješavine na bazi jakih alkoholnih pića) te likeri na bazi anisa. U cjelokupnoj 2023. godini jaka alkoholna pića su ostvarila značajniji rast vrijednosne i količinske prodaje u odnosu na godinu prije.

Segment koji nosi najviše prodaje su gorki likeri sa 40,2% vrijednosnog i 38,3% količinskog udjela u prodaji ukupne kategorije jakih alkoholnih pića. Slijedi viski s 13,8% vrijednosnog udjela, votka s 10,4%, vinjak s 9,9%, rakija s 9,5%, džin s 9,5%, miješana alkoholna pića s 4,5%, rum s 3,7% te ostali s manje od 1% vrijednosnog udjela. Miješana alkoholna pića su prema količinskom udjelu od 13,6% na drugom mjestu po važnosti segmenata za količinsku prodaju jakih alkoholnih pića.

Kroz moderne formate zabilježeno je 55% vrijednosne prodaje kategorije dok se preostali dio (38,1%) prodaje kroz tradicionalne formate, trgovine mješovitom robom do 300 m2 prodajne površine te convenience kanal (6,9%), koji uključuje benzinske postaje i kioske. Vodeća tri proizvođača u jakim alkoholnim pićima po vrijednosnoj prodaji su abecednim redom: Badel 1862, Maraska i Pernod Ricard te čine 51,1% ukupne vrijednosne prodaje.

Potrošači sve više cijene visokokvalitetna, premium i klasična pića

U Hrvatskoj su trendovi u kategoriji jakih alkoholnih pića slični onima u ostatku Europe, ali s lokalnim specifičnostima koje odražavaju domaću kulturu i ukuse. Craft scena se posljednjih godina značajno razvija u Hrvatskoj, a domaći potrošači sve više traže visokokvalitetna, ručno izrađena pića.

Craft džin – hrvatski craft džin postaje sve popularniji, s brojnim malim destilerijama koje koriste lokalne botanike poput smilja, lavande i ružmarina kako bi stvorili jedinstvene okuse. Craft rakije i likeri – tradicionalne rakije, poput šljivovice i lozovače, sve se više izrađuju u craft varijantama s modernim zaokretom ili posebnim aromama poput smokve, meda ili začina.

Hrvatski potrošači sve više cijene premium proizvode, a to uključuje: Viski – popularnost premium viskija, posebno škotskih i irskih single maltova, raste. Hrvatski potrošači također pokazuju interes za rijetke i limitirane edicije. Rum – premium rumovi, često s egzotičnim okusima ili posebnim načinom sazrijevanja, privlače pažnju ljubitelja sofisticiranih pića.

Kao i u ostatku Europe, potražnja za pićima s nižim udjelom alkohola ili potpuno bezalkoholnim verzijama jakih pića raste. To uključuje bezalkoholni džin i druge bezalkoholne varijante koje omogućuju uživanje u koktelima bez opijanja i niskoalkoholne koktele, idealne za one koji žele uživati u piću bez intenzivnog djelovanja alkohola.

Hrvatski potrošači i ugostitelji vraćaju se klasičnim pićima, ali uz suvremene zaokrete. Pelinkovac i drugi biljni likeri se moderniziraju, s posebnim okusima poput citrusnih nota ili dimljenih varijanti. Rakija s dodatkom voća ili začina postaje sve privlačnija mlađoj publici koja traži nešto novo, ali autentično. Pića koja odražavaju lokalnu kulturu i tradiciju i dalje su visoko cijenjena: travarica, medica i ostale vrste rakija koje koriste autohtone biljne kombinacije i recepte te vina od komovice i slični destilati privlače one koji cijene lokalne specijalitete.

Jesensko voće u koktelima

Jesen je sa svojim sezonskim plodovima savršeno vrijeme za barmene koji mogu kreirati ukusne nutritivne koktele. Priprema domaćih proizvoda od voća dodaje osobni pečat svakom piću dok sezonska barska karta donosi inovacije i toplinu koju gosti traže tijekom hladnijih dana.

Piše: Marina Milošević, Udruga konobara i barmena Hrvatske

Jesen je razdoblje kada priroda pruža obilje voća koje ne samo da obogaćuje naše jelovnike, već i donosi svježinu i jedinstven ukus u barsku industriju. Uvođenje sezonskih plodova u koktele postalo je trend koji povezuje prirodne sastojke, kreativnost i užitak u piću. Jabuke, kruške, grožđe, šljive, kesten i bundeva – jesenski plodovi – čine osnovu mnogih inovativnih koktela koji savršeno odražavaju duh ovog godišnjeg doba. Barmenima diljem svijeta ova sezonska promjena omogućuje kreiranje jedinstvenih ponuda koje se savršeno uklapaju u jesenski ambijent.

Jedan od glavnih razloga zašto barska industrija sve više uključuje sezonsko voće u svoje ponude je bogatstvo okusa i nutritivnih vrijednosti koje ono pruža. Hladniji dani zahtijevaju toplije, složenije okuse, a upravo jesensko voće donosi tu specifičnu aromu i teksturu. Inovativni barmeni koriste priliku da kombiniraju sezonsko voće s modernim tehnikama, kao što su dimljenje pića, ‘infuziranje’ alkohola voćem i kreiranje složenih okusa, čime podižu iskustvo gostiju na viši nivo.

1. Kokteli s jabukom

Jabuka, simbol jeseni, u barskoj industriji se koristi na različite načine. Apple Martini ili Appletini jedan je od najpoznatijih koktela baziranih na jabuci. Osim klasične verzije s votkom i sokom od jabuke, mnogi barmeni eksperimentiraju s dodatkom začina poput cimeta i klinčića, što piću daje toplinu. Jabuka se može koristiti i u formi domaćeg sirupa od jabuke ili kao dekorativni element, tanko narezana i dehidrirana.

2. Kruška kao sofisticirani dodatak

Kruška, zbog svog nježnog i slatkog okusa, idealna je za koktele koji zahtijevaju profinjenost. Pear Mule je varijanta klasičnog Moscow Mule koktela, gdje se kruška kombinira s votkom, limetom i ginger beerom. Domaći sirup od kruške može se lako napraviti kuhanjem krušaka sa šećerom i vodom, što se zatim koristi kao baza za razne piće. Okus kruške se također odlično slaže s burbonom ili ginom, stvarajući duboke i bogate okuse.

3. Grožđe u neobičnim kombinacijama

Grožđe, iako često vezano za vino, nalazi svoje mjesto i u koktelima. Grape Mojito je osvježavajuća varijanta klasičnog Mojita, gdje se svježe grožđe miješa s mentom i rumom, stvarajući balans slatkog i kiselog. Grožđe se može koristiti i u obliku svježe iscijeđenog soka ili kao baza za domaće sirupe. Bijelo grožđe daje delikatniji okus dok crveno i ljubičasto grožđe donosi dublje i intenzivnije note.

4. Šljive – neodoljivi jesenski okus

Šljive su još jedan plod koji nudi bogat i sočan okus, idealan za jesen. Plum Sour je koktel koji kombinira slatkoću šljive s kiselinom limuna i snagom votke, stvarajući savršeno izbalansirano piće. Sirup od šljiva može se napraviti na sličan način kao i sirupi od jabuke i kruške, a dodavanje začina poput anisa i cimeta stvara aromatičnu bazu za jesenske koktele. Šljive se također mogu koristiti i kao dekoracija, tanko rezane ili karamelizirane.

5. Kesten – iznenađujući sastojak u koktelima

Kesten se tradicionalno povezuje s jesenskim jelima, ali sve češće postaje i sastojak koktela. Kreiranje pirea od kestena, koji se zatim koristi u koktelima, daje bogatu kremastu teksturu i suptilan okus. Kesten najbolje dolazi do izražaja u kombinaciji s tamnim alkoholima, poput ruma ili burbona. Chestnut Old Fashioned je varijanta klasičnog koktela gdje pire od kestena donosi dubinu okusa.

6. Bundeva – kraljica jeseni

Iako tehnički povrće, bundeva je neizostavan dio jesenskih koktela. Pumpkin Spice Martini postao je pravi hit u sezoni, kombinirajući votku, pire od bundeve, vrhnje i začine poput cimeta i muškatnog oraščića. Bundeva se može koristiti i u obliku pirea, sirupa ili kao dekorativni element u piću. Kreiranjem domaćeg sirupa od bundeve, barmeni mogu dodati bogat i kremasti okus u koktele, a njezin zemljani ton savršeno se slaže s toplim začinima koji obilježavaju jesen.

DOMAĆI PROIZVODI U KOKTELIMA

Jedan od ključnih trendova u barskoj industriji je korištenje domaćih proizvoda – sirupa, pirea i džemova – što omogućuje kreiranje autentičnih okusa i koktela. Sezonsko voće pruža savršenu priliku za pripremu ovih proizvoda, koji ne samo da pojačavaju okus koktela, već donose i nutritivne benefite.

Za izradu sirupa potrebno je kuhati voće sa šećerom i vodom dok se ne stvori gust sirup. Ovaj sirup može se zatim čuvati u hladnjaku i koristiti kao baza za različite koktele. Slično tome, pire od bundeve ili kestena može se koristiti za kreiranje kremastih i bogatih koktela. Ovi domaći proizvodi omogućuju barmenima da personaliziraju svoje ponude i prilagode okuse preferencijama gostiju. Također, korištenje lokalnog, sezonskog voća podržava održivi razvoj i smanjuje ekološki otisak.

SEZONSKA BARSKA KARTA

Jedan od najvažnijih aspekata uspješne barske industrije je prilagođavanje sezoni. Jesen donosi ne samo promjenu u sastojcima, već i u atmosferi koju gosti traže. Uvođenje koktela baziranih na sezonskom voću omogućava barovima da kreiraju jedinstvene ponude koje odražavaju duh ovog godišnjeg doba. Barska karta u jesen trebala bi uključivati bogate i tople okuse, poput burbona, ruma i tamnog piva, koji se savršeno slažu s jabukama, kruškama, šljivama i bundevom. Također, dodavanje začina poput cimeta, klinčića i anisa u koktele stvara osjećaj ugode i topline koji savršeno odgovara hladnijim danima.

Svijet novih miksologija

Koktel majstori sve više koriste botaničke sastojke poput cvijeća, bilja i začina kako bi stvorili slojevite i aromatične napitke. Kokteli inspirirani prirodom donose svježinu i autentičnost, koristeći biljne sastojke kao što su lavanda, ružmarin, kadulja i smilje.

Miksologija, umjetnost i znanost stvaranja koktela, neprestano se razvija i svake godine donosi nove trendove, inovativne sastojke i kreativne tehnike koje mijenjaju način na koji uživamo u koktelima.

Minimalizam je jedan od najnovijih trendova u svijetu koktela. Ovi kokteli fokusiraju se na nekoliko pažljivo odabranih sastojaka kako bi stvorili čist i rafiniran okus. Primjer minimalističkog koktela je Negroni Sbagliato – jednostavna, ali ukusna varijanta klasičnog Negronija s proseccom umjesto gina.

Botanički kokteli – koktel majstori sve više koriste botaničke sastojke poput cvijeća, bilja i začina kako bi stvorili slojevite i aromatične napitke. Kokteli inspirirani prirodom donose svježinu i autentičnost, koristeći biljne sastojke kao što su lavanda, ružmarin, kadulja i smilje. Primjer je Lavender Collins kojega čine gin, sok od limuna, sirup od lavande i mineralna voda za svjež i mirisan koktel.

Kokteli s niskim udjelom alkohola – kako se povećava svijest o zdravlju, kokteli s niskim udjelom alkohola postaju sve popularniji. Ovi kokteli nude puni okus uz manju količinu alkohola. Umjesto tradicionalnih koktela punih jakih alkoholnih pića, sada imamo sofisticirane i dojmljive niskokalorične opcije koje iznenađuju svojom kompleksnošću i balansom okusa. Primjer je Aperol Spritz – klasičan ljetni koktel s Aperolom, proseccoom i mineralnom vodom i Spring Collins – gin, pire od jagode, sok limuna i mineralna voda.

Bezalkoholni kokteli postaju sve popularniji jer nude sigurnu i uzbudljivu alternativu onima koji se žele opustiti i uživati u kvaliteti i kompleksnosti okusa bez alkohola. Ovi kokteli ne samo da pružaju jedinstvena i inovativna iskustva, već ih karakterizira i širok raspon boja i aroma. Primjer je Simply red koji sadrži pire od kokosa, Grenadine sirup, sok od limuna i sok od ananasa.

Kombucha, fermentirano piće od čaja s niskim udjelom alkohola i šećera također je postala velika zvijezda u svijetu pića. Njezina blaga alkoholna prisutnost, zajedno s bogatstvom okusa i zdravstvenim koristima, privlači ljude željne novih senzacija. Mnogi barovi uključuju kombuchu u svoje koktele kako bi svojim kreacijama dodali ne samo okus, već i zdravstvenu dimenziju.

Fermentirani kokteli postaju sve popularniji, a fermentacija se ne ističe samo kao tehnika koja dodaje dubinu i kompleksnost pićima, već i doprinosi zdravijim opcijama za potrošače. Ovaj proces se već dugo koristi u proizvodnji piva, vina i kombuche. Kada se primijeni na koktele, fermentacija stvara jedinstvene okuse i teksture koje se ne mogu postići drugim metodama. Postoje obična alkoholna fermentacija za koktele i mliječna fermentacija.

Novi sastojci u koktelima

1. ADAPTOGENI su bilje i gljive koje pomažu tijelu da se prilagodi stresu i održava ravnotežu. Njihova upotreba u koktelima donosi ne samo jedinstvene okuse, već i potencijalne zdravstvene benefite.

• Ashwagandha: Prah ove biljke dodaje zemljani okus i smiruje živčani sustav.
• Reishi gljive: Ove gljive imaju blagi okus i dodaju dubinu te moguće imunološke benefite.

2. SUPERHRANA je bogata hranjivim tvarima i često ima dodatne zdravstvene koristi. U koktelima se koristi za poboljšanje okusa i nutritivne vrijednosti.

• Spirulina: Plavozelena alga koja dodaje intenzivnu boju i blagi okus mora.
• Kurkuma: Zbog svog toplog, začinskog okusa i protuupalnih svojstava popularna je u tonicima i koktelima.

3. FERMENTIRANI SASTOJCI dodaju kompleksnost i dubinu okusa koktelima.

• Kombucha: Fermentirani čaj koji dodaje pjenušavost i kiseli okus.
• Kefir: Fermentirano mlijeko koje može dati bogatu teksturu i blago kiseli okus.

4. BOTANIČKI EKSTRAKTI I INFUZIJE sve su popularniji zbog svojih intenzivnih aroma i okusa.

• Lavanda: Cvijet koji dodaje cvjetne note i koristi se u sirupima i infuzijama.
• Ružmarin: Biljka koja donosi svježe, zemljane note, često se koristi u infuzijama gina.

5. CBD ULJE (kanabidiol) postaje popularno zbog svojih umirujućih svojstava. Dodaje suptilne, zemljane note koktelima te opuštajući efekt i blagi okus koji se može kombinirati s raznim biljem i voćem.

6. EGZOTIČNO VOĆE donosi nove i uzbudljive okuse koji mogu osvježiti klasične koktele.

• Pitaja (Zmajsko voće): Dodaje blagi, slatki okus i intenzivnu boju.
• Yuzu: Japansko citrusno voće s jedinstvenim kiselkastim okusom.

7. DIMLJENI SASTOJCI mogu dodati dubinu i kompleksnost koktelima, stvarajući složene okuse.

• Dimljena paprika: Dodaje pikantan i dimljeni okus, savršena za Bloody Mary varijacije.
• Dimljena sol: Koristi se za rub čaše ili u samom koktelu za dodavanje kompleksnosti.

8. MOLEKULARNA GASTRONOMIJA – tehnike molekularne gastronomije koriste se za stvaranje novih tekstura i okusa u koktelima.

• Agar-Agar: Koristi se za stvaranje gelova i perlica koje eksplodiraju u ustima.
• Sferifikacija: Tehnika koja omogućava stvaranje sferičnih oblika s tekućim centrom, dodajući vizualni i teksturalni element.

Razmatramo sve opcije, uključujući i otpremu konjaka u Kinu gdje bi se punio u boce, izvijestila je u utorak francuska tvrtka. Eventualna odluka bila bi donesena tek nakon testiranja, dodali su.

Uprava je u utorak rekla predstavnicima radnika da planira prvo u Kinu poslati 1.000 litara blijedog (VSOP) konjaka kako bi testirala stabilnost proizvoda, rekao je regionalni predstavnik sindikata CGT Michael Lablanche, dodavši da su ga radnici obavijestili o planu nakon sastanka. Testiranje bi trebalo biti provedeno do 15. prosinca, izvijestile su lokalne novine Charente Libre.

Otpremanje konjaka u kontejnerima i njegovo punjenje u boce u Kini omogućilo bi tvrtkama da zaobiđu carine, ali uz „katastrofalne” posljedice po radnike, rekao je čelnik sindikata. Ako testiranje bude uspješno, grupa će cijelu punionicu VSOP-a premjestiti u Kinu kako bi mogla napuniti oko 600.000 sanduka konjaka odnosno kompletnu prodaju u Kini za 2025. godinu, dodao je Lablanche.

Vijest o tom planu podigla je na noge oko 500 radnika ili oko polovine radne snage u punionici u Cognacu koji su stupili u štrajk i trebali bi ga nastaviti i u srijedu, istaknuo je čelnik sindikata. Video i fotografije na društvenim mrežama prikazuju okupljanje velike grupe ljudi ispred Hennessyjevog sjedišta u Cognacu. Neki su nosili jakne s logom sindikata CGT-a i Force Ouvrierea.

Manji proizvođač konjaka Remy Cointreau rekao je da će podići cijene konjaka u Kini kako bi ublažio utjecaj kineskih antidampinških mjera. “Ne planiramo seliti liniju za punjenje, ali bismo mogli smanjivati troškove proizvodnje i oglašavanja”, rekao je glasnogovornik kompanije.

Udruga proizvođača konjaka Bureau National Interprofessionnel du Cognac ponovno je apelirala na francusku vladu da pronađe rješenje koje će zaštiti proizvođače. “Neke kuće mogle bi biti prisiljene istražiti sve opcije koje bi im omogućile da zadrže poziciju na kineskom tržištu”, upozorila je udruga.

Kina je drugo najveće izvozno tržište konjaka, nakon SAD-a, i donosi proizvođačima najveću zaradu, uz vrijednost izvoza u prošloj godini od 1,7 milijardi dolara. Prodaja se u međuvremenu smanjila zbog lošije gospodarske situacije i u SAD-u i u Kini, a sektor trpi i posljedice lošeg ovogodišnjeg uroda.

Kineske antidampinške mjere dodatno su zaoštrile problem. Kinesko ministarstvo trgovine zaključilo je da su domaći proizvođači podastrli „relevantne dokaze” da su prodajne cijene žestica iz EU-a niže od troškova proizvodnje.

Europske destilerije prodavale su žestoka pića uz popust od 30,6 do 39 posto, objavilo je ministarstvo u listopadu, uz preliminarni zaključak istrage da bi dampinške cijene mogle nanijeti “značajnu štetu” kineskim proizvođačima

Zato je Peking uvoznicima europskih žestica odredio da od 11. listopada uplaćuju polog u rasponu od 34,8 do 39 posto vrijednosti uvoza. Polog su u međuvremenu zamijenili bankovnim jamstvom, a udruga francuskih proizvođača žestica ocijenila je taj potez kineskih vlasti “pozitivnom inicijalnom reakcijom”. (Hina) 

Početkom godine Kina je otvorila istragu o mogućem dampingu žestica iz Europske unije, zaključivši da je udruga domaćih proizvođača podastrla „relevantne dokaze” da su njihove prodajne cijene niže od troškova proizvodnje. Istraga je obuhvatila razdoblje od listopada 2022. do rujna 2023. i štetu u kineskom sektoru proizvodnje žestica u razdoblju od 2019. do 2023.

Europske destilerije prodavale su žestoka pića uz popust od 30,6 do 39 posto, objavilo je ministarstvo.

Udruga proizvođača konjaka BNIC ustvrdila je pak u siječnju da je popust iznosio 15,88 posto i da je “posebno skroman u usporedbi s onim što je opće prihvaćeno kao osnova za antidampinšku istragu”.

U srpnju tvrtke koje stoje iza brendova Martell, vlasništva Pernod Ricarda, te Remy Martina, poslovanja Remy Cointreaua, i Hennessyja, u vlasništvu LVMH-a, dobile su, prema navodima neimenovanog izvora, poziv da sudjeluju u istrazi. Proizvođači su tražili da se čuje i njihov glas i otići će na sastanak, rekao je tada putem elektronske pošte glasnogovornik udruge BNIC, dodavši da planiraju surađivati i u budućnosti.

Odluka o našoj sudbini bit će na koncu konca donesena u političkim pregovorima, rekao je tada neimenovani izvor, dodajući da su proizvođači konjaka “oprezno optimistični” pred razgovore dužnosnika Pekinga i Bruxellesa o trgovinskim sporovima.

EU je u međuvremenu uveo dodatne carine na kineske električne automobile, a kinesko ministarstvo trgovine najavilo je u utorak preliminarne carine na uvoz europskih žestica.

Preliminarni je zaključak istrage da bi dampinške cijene europskih žestica mogle nanijeti “značajnu štetu” kineskim proizvođačima, izvijestili su, dodavši da će od 11. listopada uvoznici europskih žestica morati uplaćivati polog u rasponu od 34,8 do 39 posto vrijednosti uvoza, dodali su.

Trenutno nije jasno hoće li im novac biti vraćen.

Kompanije koje su surađivale u istrazi moraju položiti iznos od 34,8 posto vrijednosti uvezenih žestica. Najniža stopa određena je francuskom Martellu, od 30,6 posto. Najviše stope izrečene su pak Hennessyju i Remy Martinu, od 39 odnosno 38,1 posto.

Udruga proizvođača konjaka BNIC poručila je danas da EU mora poduzeti maksimalne napore kako bi se izbjeglo uvođenje carina. Pernod Ricard i Remy Cointreau nisu odmah odgovorili na upit Reutersa da komentiraju odluku kineskih vlasti.

Kinesko ministarstvo podsjetilo je da trenutno provodi istragu i o mogućim dampinškim cijenama europskih proizvoda od svinjskog mesa, naglasivši da će odluka koju će donijeti nakon istrage biti “objektivna i poštena”.

Dodali su i da razmatraju povećanje carina na uvoz europskih vozila s motorima velike zapremnine. Eventualna odluka zadala bi najteži udarac njemačkim izvoznicima koji su lani kineskim kupcima isporučili vozila s motorima zapremnine veće od 2,5 litara u vrijednosti 1,2 milijarde dolara. (Hina) 

Nakon gorkih likera, u kategoriji jakih alkoholnih pića slijede miješana alkoholna pića sa 14%, votka s 11%, vinjak s 10%, rakija s 9%, viski s 8%, gin sa 6%, rum sa 4% te ostali sa 1% količinskog udjela

Analizira: Majda Babić, Senior Client Executive, NielsenIQ

U kategoriju jakih alkoholnih pića, prema klasifikaciji istraživačke agencije NielsenIQ, pripadaju sljedeće vrste: gorki likeri tzv. biteri, vinjaci (brandy, konjak), džin (gin), likeri, rum, rakije, tekile, vermuti, votke, viskiji, mješavine alkoholnih pića (npr. Smirnoff Ice, Bacardi Breezer…, sve mješavine na bazi jakih alkoholnih pića) te likeri na bazi anisa.

U 2022. godini, zaključno s prosincem, jaka alkoholna pića su ostvarila rast količinske prodaje u odnosu na godinu prije. Segment koji nosi najviše prodaje su gorki likeri s 37% količinske prodaje. Slijede miješana alkoholna pića sa 14%, votka s 11%, vinjak s 10%, rakija s 9%, viski s 8%, gin sa 6%, rum sa 4% te ostali sa 1% količinskog udjela.

Kroz moderne formate prodaje se 58% količinske prodaje jakih alkoholnih pića dok se preostali dio (38%) prodaje kroz tradicionalne formate, trgovine mješovitom robom do 300 m2 prodajne površine te kroz benzinske postaje i kioske 4% prodaje.

U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2022., vodeća tri proizvođača u jakim alkoholnim pićima po količinskoj prodaji su abecednim redom: A. Le Coq, Badel 1862 i Maraska koji čine 49% ukupne količinske prodaje.

Hoće li pića s niskim postotkom alkohola ili bez alkohola uzeti dio tržišta jakim alkoholnim pićima?

Potrošačima i njihovom odnosu prema LNA jakim alkoholnim pićima najvažniji element privlačnosti je zdravstveni aspekt (niži udio alkohola / bez alkohola) dok kao negativni aspekt proizvoda navode previše drugačiji okus u odnosu na referentna jaka alkoholna pića koji utječe na ukupnu kvalitetu

Piše: dr.sc. Jasna Čačić, MBA, direktorica GIUPPH-a

Posljednjih nekoliko godina na tržištu Europske unije porasla je ponuda pića s niskim postotkom alkohola ili bez alkohola. Takva pića predstavljaju svojevrsnu zamjenu za alkoholna pića. Kako trenutno u Europskoj uniji ne postoji pravna definicija ‘alkoholnog pića’, regulatorni okvir za proizvode unutar ove kategorije može značajno varirati, kao i mogućnost njihovog stavljanje na tržište.

STUDIJA O ‘LNA’ PIĆIMA

Upravo zbog toga, a uzimajući u obzir potrebu očuvanja cjelovitosti jedinstvenog tržišta, Europska komisija je dala izraditi studiju o alkoholnim pićima s niskim postotkom alkohola i bez alkohola (Low / no alcohol beverages ili LNA pića).

Cilj studije bio je:

• istražiti tržište i procijeniti opseg ponude LNA pića;
• istražiti na koji način su proizvedena i kako su označena;
• ispitati očekivanja potrošača, kao i potencijalne buduće trendove;
• procijeniti potrebu za usklađivanjem EU zakonodavstva u tom području te moguće posljedice na svjetsku trgovinu.

Definicija LNA pića

LNA pića su, za potrebe studije, definirana kao svako piće čije tržišno pozicioniranje podsjeća ili oponaša ono od alkoholnog pića, ali čiji je udio alkohola manji od tog referentnog alkoholnog pića ili jednak nuli. Studija je uključivala sljedeće kategorije:

• LNA jaka alkoholna pića
• LNA aromatizirana vina
• LNA vina
• LNA pivo
• LNA ostala fermentirana alkoholna pića

NAJVEĆI UDIO IMA LNA PIVO

Prema podacima studije, ukupna veličina tržišta LNA proizvoda u EU za 2021. godinu procjenjuje se na oko 2,5 milijardi litara i 7,5 milijardi eura, pri čemu najveći dio volumena i vrijednosti predstavlja pivo s niskim postotkom alkohola / bez alkohola. LNA pivo predstavlja oko 97% ukupnog EU LNA tržišta izraženo u volumenu i 93% izraženo u vrijednosti. S druge strane, kategorija LNA jakih alkoholnih pića još uvijek ima, prema rezultatima studije, vrlo mali udio na tržištu koji iznosi 0,8% ukupnog volumena i 2,2% ukupne vrijednosti. Tržište EU LNA jakih alkoholnih pića procjenjuje se na oko 170 mil. eura i 21 mil. litara. Najveća nacionalna tržišta po vrijednosti su Francuska, Španjolska i Belgija.

RAST OD 20% GODIŠNJE

Analiza potvrđuje da se u posljednjih nekoliko godina usporava rast ukupne potrošnje jakih alkoholnih pića na europskim tržištima. Iako su prognoze za sljedećih pet godina još uvijek pozitivne u smislu rasta vrijednosti, one su za LNA tržište jakih alkoholnih pića općenito mnogo pozitivnije, u većini slučajeva sa stopama rasta od preko 20% godišnje.

Općenito govoreći, LNA tržište pića u EU nadmašilo je u pogledu rasta tržište alkoholnih pića u posljednjih nekoliko godina. Stope rasta izražene u volumenu i vrijednosti daleko su veće za različite kategorije LNA proizvoda, nego za referentne proizvode s normalnom alkoholnom jačinom.

Dok je rast jakih alkoholnih pića bilježio stagnaciju ili čak pad posljednjih godina, svi dostupni izvori predviđaju znatno više stope rasta u narednim godinama za LNA jaka alkoholna pića u odnosu na segment jakih alkoholnih pića. To se odnosi kako na EU razinu, tako i na razinu glavnih nacionalnih tržišta.

PREVIŠE DRUGAČIJI OKUS

I na kraju, kada je riječ o potrošačima i njihovom odnosu prema LNA jakim alkoholnim pićima, njima je zdravstveni aspekt (niži udio alkohola / bez alkohola) najvažniji element privlačnosti LNA proizvoda. Nakon toga slijede ukupna kvaliteta proizvoda i cijena. Negativni aspekt proizvoda, prema mišljenju potrošača, je previše drugačiji okus u odnosu na referentna jaka alkoholna pića koji utječe na ukupnu kvalitetu. To je razlog kojega proizvođači trebaju ozbiljno uzeti u obzir kod razvoja novih proizvoda.

Uvoz i izvoz jakih alkoholnih pića u Republici Hrvatskoj

U 2022. godini, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, uvoz u Hrvatsku iznosio je 73 mil. USD što je 24% više nego u 2021. Iste godine je iz Hrvatske izvezeno 32 mil. USD jakih alkoholnih pića ili 8% više nego prethodne godine. Vanjsko trgovinska bilanca je i dalje negativna i iznosi 40,8 mil. USD dok je u 2021. godini iznosila 25,8 mil. USD. To je povećanje od 37% u usporedbi s prethodnom godinom. Od 2020. bilježimo veliki porast uvoza dok izvoz raste znatno manje pri čemu su najveći uvoz i izvoz ostvareni upravo u 2022. godini.

Traži se premium kvaliteta

Unatoč jasnim ekonomskim poteškoćama, Hrvati su i dalje zainteresirani za vrhunska i zdravija alkoholna pića. Kod žestokih pića to znači veću potražnju za kvalitetnijim markama, iako je učestalost konzumacije niska.

Godina 2022. bila je teška za alkoholna pića u Hrvatskoj jer je visoka inflacija utjecala na diskrecijsku potrošnju. Srećom, to je nadoknađeno snažnim rastom u ugostiteljskom kanalu jer je turizam bio gotovo na razini prije pandemije, pišu u svojoj analizi analitičari istraživačke agencije Euromonitor International.

Rastuće cijene potaknule su prelazak na ekonomično i srednje cjenovno pozicionirano pivo i vino, kao i prelazak s RTD-ova na jeftinije alternative, uključujući vlastite mješavine žestokih pića i sokova kod kuće.

Žestoka pića su, međutim, uspjela zabilježiti veliki rast količine u 2022. jer je, za razliku od ostalih alkoholnih pića, kategorija zabilježila nizak rast jedinične cijene i privukla potrošače koji su sve osjetljiviji na cijene. U međuvremenu, cideri i dalje imaju koristi od rastuće popularnosti među ženama i mlađim odraslim potrošačima.

TRENDOVI U HRVATSKOJ

Unatoč jasnim ekonomskim poteškoćama, Hrvati su i dalje zainteresirani za vrhunska i zdravija alkoholna pića. Kod žestokih pića to znači veću potražnju za kvalitetnijim markama, iako je učestalost konzumacije niska. Gin je i dalje popularan jer je Hrvatska kasno uhvatila rastuću popularnost ovog pića pa je porasla ponuda vrhunskih ginova. Cider također ima koristi od toga što je relativno nov u Hrvatskoj, kao i od inovacija, uključujući Somersby Mango & Lime, prvi cider s tropskim okusom, koji je predstavljen 2022.

PREMIJUMIZACIJA KATEGORIJE

Premium alkoholni brendovi nastavili su rasti i prodavati se unatoč povećanju troškova života, otkriva Spiros Malandrakis, voditelj kategorije alkoholnih pića u Euromonitoru, dodajući da od šampanjca do ultra-premium engleskog gina, te od tekile do prestižnog tamnog ruma, pa sve do bezalkoholnih jakih alkoholnih pića i bittera, premijumizacija ostaje čvrsto prisutna.

“Riječ je o premijumizaciji koja se događa unatoč svim izgledima. Aspiracijski zamah prevladava krizu troškova života. Zapravo, ikonični segmenti koji su sada povezani s ambicioznom potrošnjom i sve većom ponudom su među najboljima u prodaji”, ističe Spiros. Kupnja vrhunskih vina, jakih alkoholnih pića i bezalkoholnih alternativa od strane potrošača tijekom najstrmijih inflacijskih spirala u modernoj povijesti odražava raznolik raspon ponašanja i motivacije potrošača.

GLOBALNI TRENDOVI

Tako mnogi potrošači uživanje u vrhunskim proizvodima smatraju načinom povremenog uživanja u luksuzu ili obliku bijega od stvarnosti. Konzumacija vrhunskih pića također se može promatrati kao statusni simbol ili odraz osobnog ukusa i sofisticiranosti. Neki su potrošači voljni izdvojiti dio svog prihoda kako bi održali željeni životni stil, impresionirali druge i pokazali svoj društveni status ili stručnost u području vina i jakih alkoholnih pića.

„Okretanje potrošača prema vrhunskoj ponudi već je desetljećima ključni pokretač alkoholne industrije. Dok jedna od najstrmijih inflacijskih spirala u modernoj povijesti stavlja izniman pritisak na diskrecijske prihode konzumenata alkohola, mantra o premium proizvodima je stavljena na kušnju, no rezultati su dokazali da je strah bezrazložan! Suprotno očekivanjima i paralelama s prethodnim recesijskim ciklusima, nema značajnih znakova smanjenog ili snažnog pada trgovanja – barem ne još!”, zaključuje Spiros.

Kreativne kombinacije koktela i egzotična alkoholna pića

Industrija alkoholnih pića i koktela je kreativna i inovativna te uvijek ima mjesta za nove ideje i eksperimentiranje. Važno je prilagoditi se preferencijama i ukusima potrošača te stvarati pića koja pružaju jedinstveno i uzbudljivo iskustvo.

Kao i u svijetu prehrambenih trendova, industrija pića također je podložna stalnim inovacijama i mijenjanju preferencija potrošača. Nekoliko je aktualnih trendova zamjetno u pripremanju pića, a njihova popularnost može varirati ovisno o regiji, kulturi i preferencijama potrošača. Industrija pića je dinamična i uvijek donosi nove inovacije kako bi zadovoljila različite ukuse i potrebe potrošača.

Eksperimentiranje s okusima: Potrošači traže inovativne okuse i kombinacije u svojim pićima. Osim tradicionalnih okusa, očekujte vidjeti pića s egzotičnim voćnim okusima poput guave, marakuje, manga ili druge voćne kombinacije. Također, sve više se koriste biljni sastojci i začini za dodavanje intrigantnih nota pićima.

Niskokalorična pića: Zdravlje i wellness ostaju prioritet za mnoge ljude, stoga će pića s niskim udjelom šećera, kalorija ili alkohola biti u velikoj potražnji. Sve veći broj potrošača traži alternativne opcije poput bezalkoholnih koktela, biljnih čajeva i bezalkoholnih verzija popularnih koktela.

Lokalni i sezonski sastojci: Interes za lokalnom i održivom hranom i pićem kontinuirano raste. U skladu s tim, očekuje se veća potražnja za pićima pripremljenim s lokalnim i sezonskim sastojcima. Kafići stoga surađu s lokalnim proizvođačima kako bi stvorili autentična pića koja odražavaju okuse i kulturu njihovog područja.

Inovativne prezentacije: Doživljaj konzumacije pića postaje jednako važan kao i sam okus. Kafići ulažu dodatne napore u stvaranje inovativnih prezentacija pića. To može uključivati korištenje zanimljivih čaša, dekorativnih elemenata ili dimnih efekata kako bi se pružio vizualni spektakl koji potiče dijeljenje na društvenim mrežama.

POPULARNI KOKTELI

Nasuprot brzim promjenama u svijetu pića, kokteli uvijek drže posebno mjesto kao simbol sofisticiranosti i uživanja. Svake godine svjedočimo novim trendovima u pripremi koktela koji zadovoljavaju raznolike ukuse i preferencije potrošača. U svijetu koktela dominiraju intrigantne kombinacije pića:

Voćni i začinski spojevi: Kombiniranje voćnih i začinskih sastojaka u koktelima postaje sve popularnije. Primjerice, kombinacija manga i čilija ili ananasa i đumbira pruža zanimljive kontraste okusa. Ovakvi kokteli dodaju pikantnu notu tradicionalnim voćnim okusima i stvaraju jedinstvena iskustva za nepce.

Gin i tonik s raznim začinima: Gin i tonik su već duže vrijeme popularni, ali ove su godine doživjeli eksperimentiranje s raznim začinima kako bi se dodatno obogatila ta klasična kombinacija. Primjerice, gin i tonik s dodatkom ružmarina, kardama ili klinčića mogu stvoriti slojevite arome i novu dimenziju okusa.

Biljni kokteli: Korištenje biljnih sastojaka i biljnih sirupa u koktelima postaje sve zastupljenije. Na primjer, kokteli s lavandom, bosiljkom, timijanom ili ružmarinom pružaju svježinu i biljne note. Ovi kokteli su često osvježavajući, aromatični i prirodno ukusni.

Kokteli s egzotičnim voćem: Egzotično voće uvijek privlači pažnju svojim neobičnim okusima. Kombinacija voća poput marakuje, guave, dragon fruita ili lycheea s drugim sastojcima stvara intrigantne i osvježavajuće koktele. Ovi kokteli su često puni boje i egzotičnih aroma.

Kokteli s aromatiziranim alkoholima: Raste interes za alkoholima s prirodnim aromama i infuzijama. Na primjer, kokteli s aromatiziranim vodkama, rumom ili tekilom dodaju složenost i bogatstvo okusa. Aromatizirani alkoholi nude širok spektar okusa, poput citrusa, voća, začina ili bilja.