U okviru ankete razmatraju se dvije strane kršenja prava intelektualnog vlasništva: trendovi među mladima povezani s kupovinom krivotvorenih proizvoda i pristupanje piratskom sadržaju, pri čemu se trendovi mjere od 2016.

>>Stav osoba u RH u dobi od 15 do 24 godine prema piratstvu i krivotvorenju

>>Tablica pokazatelja za intelektualno vlasništvo i mlade za 2022.

Više od polovice (52%) mladih koji su sudjelovali u anketi tijekom posljednje godine kupilo je barem jedan krivotvoreni proizvod putem interneta, namjerno ili slučajno, dok je trećina (33%) ispitanika pristupila nezakonitom sadržaju na internetu.

Kupovina krivotvorenih proizvoda

Odražavajući postpandemijski kontekst, novom je anketom potvrđeno da je 37% mladih namjerno kupilo jedan ili više krivotvorenih proizvoda, što predstavlja značajno povećanje u usporedbi s prethodnim rezultatima (ta je brojka 2019. iznosila 14%). Ta se brojka značajno razlikuje među zemljama. Najveći je postotak zabilježen u Grčkoj (62%), a najniži u Češkoj (24%).

Krivotvoreni proizvodi koje mladi najčešće namjerno kupuju jesu odjeća i modni dodatci (17%), nakon čega slijede obuća (14%) elektronički uređaji (13%) te higijenski proizvodi, kozmetika, proizvodi za osobnu njegu i parfemi (12%).

Međutim, mladi su i zabludom navedeni na kupovinu krivotvorenih proizvoda: nenamjerna kupovina krivotvorenih proizvoda također iznosi 37% (^[1]), a ispitanici su priznali da imaju poteškoće pri razlikovanju originalnih od krivotvorenih proizvoda. 48% ispitanika nije kupilo takve proizvode ili nisu bili sigurni jesu li ih kupili ili ne.

Internetsko piratstvo

U pogledu digitalnog sadržaja mlađe generacije sve više pristupaju sadržaju iz zakonitih izvora. 60% ispitanika izjavilo je da tijekom posljednje godine nisu upotrebljavali, igrali, preuzeli ili streamali sadržaj iz nezakonitih izvora, dok je ta brojka 2019. iznosila 51%, a 2016. 40%, što potvrđuje trend.

Međutim, postotak namjernog piratstva sličan je iz godine u godinu: 21% mladih potrošača (svaki peti) priznaje da su tijekom posljednjih dvanaest mjeseci svjesno pristupili piratskom sadržaju. Značajni udio mladih zabludom je pristupio piratskom sadržaju. Njih 12% pristupilo je piratskom sadržaju slučajno, dok njih 7% ne zna je li to učinilo. Glavne vrste piratskog sadržaja bili su filmovi (61 %) i televizijske serije (52%), nakon čega slijedi glazba (36%), a većinom su se upotrebljavala namjenske mrežne stranice, aplikacije i kanali društvenih mreža.

S obzirom na nove rezultate, Christian Archambeau, izvršni direktor EUIPO-a, izjavio je sljedeće:

Ovo treće izdanje Tablice pokazatelja za intelektualno vlasništvo i mlade, objavljeno tijekom Europske godine mladih, potvrđuje trendove utvrđene u prethodnim izdanjima i pruža bolji uvid u percepcije i stavove mladih. U vrijeme kada e-trgovina i digitalna potrošnja bilježe značajan rast, povećanje udjela namjerne i nenamjerne kupovine krivotvorenih proizvoda predstavlja zabrinjavajući trend. Što se tiče piratstva, njegova se učestalost ne smanjuje, iako mladi potrošači u sve većoj mjeri radije biraju sadržaj iz zakonitih izvora. Nova analiza pruža vrijedan alat koji će dionicima, tvorcima politika, kao i edukatorima i organizacijama civilnog društva pomoći u osmišljavanju inicijativa za podizanje razine osviještenosti kako bi našim mladim građanima i potrošačima pomogli u donošenju informiranih izbora.

Ključni razlozi za kupovinu krivotvorenih proizvoda i pristupanje piratskom sadržaju

Iako su cijena i dostupnost i dalje glavni razlozi za namjernu kupovinu krivotvorenih proizvoda i pristupanje piratskom sadržaju, sve više raste važnost društvenih utjecaja, kao što su ponašanje članova obitelji, prijatelja ili poznanika.

Drugi čimbenici uključuju činjenicu da mladima nije bitno je li proizvod krivotvoren (odnosno, je li izvor sadržaja nezakonit), dojam da ne postoji razlika između originalnog i krivotvorenog proizvoda te činjenicu da je lako pronaći ili naručiti krivotvorene proizvode putem interneta. Svaki deseti ispitanik spomenuo je preporuke utjecajnih ili slavnih osoba.

Zbog čega će mladi dvaput razmisliti?

Mladi su spomenuli osobne rizike od kibernetičke prijevare i prijetnje kao važan čimbenik zbog kojeg bi promijenili ponašanje u pogledu proizvoda i digitalnog sadržaja. Osim toga, mladi ispitanici sada češće spominju bolje razumijevanje negativnog učinka na okoliš ili na društvo.

(^[1]) Zbroj brojki za 2022. ne iznosi 100% jer su ispitanici za bilo koju kategoriju proizvoda u nekom trenutku tijekom posljednjih dvanaest mjeseci mogli namjerno i nenamjerno kupiti krivotvoreni proizvod.

Kako je navedeno u studiji “Europski građani i intelektualno vlasništvo”, potrošačima je i dalje teško razlikovati originalne od lažnih proizvoda.

Gotovo svaki deseti Europljanin tako je izjavio da je prijevarnom radnjom naveden na kupnju krivotvorenog proizvoda, pri čemu postoje značajne razlike među državama članicama EU-a. Države s većim udjelom prevarenih potrošača su Bugarska, 19 posto, Rumunjska, 16 posto i Mađarska, 15 posto. S druge strane, najniže su brojke zabilježene u Švedskoj, dva posto, i Danskoj, tri posto, dok se ispod europskog prosjeka, sa sedam posto građana koji tvrde da su prijevarnom radnjom navedeni na kupnju lažnih proizvoda, nalazi i Hrvatska.

Prema podacima Eurostata, tijekom 2020. više od 70 posto Europljana kupovalo je putem interneta, pa tako nesigurnost u pogledu krivotvorina i dalje zabrinjava građane EU-a, a trećina njih pitala se je li proizvod koji su kupili originalan, pokazala je studija.

Uvoz krivotvorina u EU u vrijednosti 121 mlrd eura

Kako je istaknuto u objavi, krivotvorine predstavljaju 6,8 posto uvoza u Uniju u vrijednosti od 121 milijardu eura, a prema studiji EUIPO-a i OECD-a, utječu na sve sektore – od kozmetike do igračaka, vina i napitaka, elektroničkih proizvoda, do odjeće, pa čak i pesticida. Mogu predstavljati ozbiljne zdravstvene i sigurnosne rizike za potrošače, osobito zbog izloženosti štetnim kemikalijama, kao i ostale opasnosti.

Tijekom pandemije bolesti covid-19 porasla je zabrinutost zbog krivotvorenih proizvoda. Širenje krivotvorenih lijekova, kao što su antibiotici i analgetici, te, u posljednje vrijeme, ostalih medicinskih proizvoda, kao što su osobna zaštitna oprema i maske za lice, ukazali su na ovu pojavu jer počinitelji povreda iskorištavaju nesigurnost ljudi u pogledu novih oblika liječenja i cjepiva, apostrofirali su iz EUIPO-a.

U studiji se tako navodi da je svjetska trgovina krivotvorenim farmaceutskim proizvodima procijenjena na četiri milijarde eura, a primjerice, kao isplativo tržište za počinitelje povreda se navodi i digitalno piratstvo. Tako pružatelji nezakonitog IPTV-a u EU-u, odnosno televizijskog sadržaja koji se gleda putem interneta, svake godine stječu gotovo milijardu eura, čime nastaje šteta za tvorce sadržaja i zakonite gospodarske subjekte, upozorava se u objavi.

Šteta zbog povrede prava intelektualnog vlasništva

Također, krivotvorenje ne utječe samo na potrošače, nego podrazumijeva i značajnu štetu za gospodarstvo EU-a te osobito za mala i srednja poduzeća (MSP-ove), pri čemu svaki četvrti MSP u Europi tvrdi da je pretrpio štetu zbog povrede prava intelektualnog vlasništva, a u Hrvatskoj njih 21,7 posto.

Danas manje od devet posto svih MSP-ova u Europi posjeduje vlastita registrirana prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti, dizajni ili žigovi, no prema studiji, oni imaju i 68 posto veće prihode po zaposleniku od ostalih, navodi se u objavi EUIPO-a, decentralizirane agencije EU-a sa sjedištem u španjolskom Alicanteu.

Izvršni direktor agencije Christian Archambeau u izjavi koja se prenosi u objavi poručio je da je intelektualno vlasništvo jedna od najvrjednijih europskih imovina te element od ključne važnosti u društvenom i gospodarskom oporavku, osobito za mala poduzeća. 

“Pandemija bolesti covid-19 uvelike je ukazala na problem kriminala u području intelektualnog vlasništva, zbog porasta broja krivotvorenih lijekova i medicinskih proizvoda, koji dodatno ugrožavaju zdravlje i sigurnost građana. Radi se o dugotrajnom problemu, koji je često povezan s drugim vrstama nezakonitih aktivnosti i zahtijeva žurno, odlučno i koordinirano djelovanje te je nedavno ponovno postao jedan od deset prioriteta EU-a u borbi protiv organiziranog kriminala”, izjavio je Archambeau. (Hina)