Prema podacima DZS-a, očekivana prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru iznosi sedam tona, što je manji prinos nego u godini ranije kada je iznosio 7,6 tona po hektaru. 

Pad proizvodnje procjenjuje se i kod šećerne repe, za 5,3 posto, na 446 tisuća tona. Očekivani prirod po hektaru iznosi 62 tone, dok je u 2024. prinos bio 52,6 tone po hektaru.

Procjenjuje se i da će proizvodnja soje biti 19,2 posto manja te će iznositi 206 tisuća tona. Očekivani prirod po hektaru iznosi 2,4 tone za razliku od 2024. godine kada je bio 2,5 tona.

Podaci DZS-a pokazuju da će ove godine biti proizvedena 201 tisuću tona suncokreta, što je rast od 11 posto u odnosu na godinu prije. Prirod po hektaru će biti tri tone, isto kao i godinu prije. (Hina) 

Prema podacima DZS-a, očekivana prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru iznosi 6,1 tonu, što je manji prinos nego u godini ranije kada je iznosio 7,4 tone po hektaru. 

Pad proizvodnje procjenjuje se i kod šećerne repe, za 12 posto, na 440 tisuća tona. Očekivani prirod po hektaru iznosi 44 tone, dok je u 2023. prinos bio 62,4 tone po hektaru.

Procjenjuje se i da će proizvodnja suncokreta biti 1,9 posto manja te da će iznositi 155 tisuća tona. Očekivani prirod po hektaru iznosi 2,5 tone za razliku od 2023. godine kada je bio 2,6 tona.

Podaci DZS-a pokazuju da će ove godine biti proizvedeno 240 tisuća tona soje, što je rast od 12,7 posto u odnosu na godinu ranije. Prirod po hektaru će biti 2,5 tona za razliku od godine prije kada je bio 2,8 tona. (Hina) 

Po podacima DZS-a, očekivana prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru iznosi 7,4 tone, što je veći prinos nego u godini ranije kada je iznosio 6,1 tonu po hektaru. 

Rast proizvodnje procjenjuje se i kod šećerne repe, za 4,9 posto, na 600 tisuća tona. Očekivani prirod po hektaru iznosi 75 tona, dok je u 2022. prinos bio 64,4 tone po hektaru.

Procjenjuje se i da će proizvodnja soje biti 12,3 posto veća te da će iznositi 219 tisuća tona. Očekivani prirod po hektaru iznosi 3 tone za razliku od 2022. godine kada je bio 2,1 tonu.

Podaci DZS-a pokazuju da će ove godine biti proizvedeno 177 tisuća tona suncokreta, što je rast od 15,7 posto u odnosu na godinu ranije. Prirod po hektaru će biti 3,1 tonu za razliku od godine prije kada je bio 3 tone. (Hina)

Bruxelles je u lipnju prošle godine zbog ruske invazije na Ukrajinu privremeno obustavio carine na uvoz ukrajinskih proizvoda, podsjeća Eurostat.  

U prva tri ovogodišnja mjeseca suncokretovo ulje bilo je glavni ukrajinski izvozni proizvod u EU, s udjelom u uvozu od 86 posto, kao i u istom prošlogodišnjem razdoblju, objavio je Eurostat.

Na drugom je mjestu ljestvice dobavljača suncokretovog ulja Moldova s udjelom u europskom uvozu od pet posto, upola manjim nego na početku prošle godine, a na trećem Srbija sa četiri posto, kao i u 2022.

EU u prvom tromjesečju nije uvozio suncokretovo ulje iz Rusije koja je lani bila na trećem mjestu s udjelom u uvozu od šest posto.

Ukrajina je u prva tri ovogodišnja mjeseca zadržala vodeće mjesto i na ljestvici dobavljača kukuruza, s udjelom u uvozu EU od 71 posto, kao i na početku 2022.

Drugi je Brazil koji je više nego udvostručio udio, na 13 posto, a treća Kanada s pet posto. Rusija dijeli četvrto mjesto s Južnoafričkom Republikom s udjelom u uvozu od dva posto, upola manjim nego lani.  

Skok za sojino

EU je u prvom tromjesečju znatno povećao uvoz sojinog ulja iz Ukrajine, koja je osvojila polovinu udjela u europskom uvoznom tržištu. Na početku prošle godine njezin udio iznosio je 32 posto. 

Na drugom je mjestu Srbija, a na trećem Norveška s udjelima u uvozu EU od 17 odnosno 15 posto, gotovo kao i na početku 2022. 

EU u prva tri ovogodišnja mjeseca nije uvozio sojino ulje iz SAD-a i Rusije čiji je udio u europskom uvozu na početku prošle godine iznosio 14 odnosno šest posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

I ukrajinska uljana repica osigurala je značajno mjesto u europskom uvozu, s udjelom od 17 posto, trostruko većim nego lani. Australija je daleko najveći dobavljač, s udjelom u europskom uvozu od 71 posto. (Hina)

SAD je najveći izvoznik kukuruza u svijetu pa bi dobar urod, uz skromniju potražnju zbog posustajanja svjetskog gospodarstva, mogao još više zakočiti rast cijena kulture koja se koristi u proizvodnji goriva i stočne hrane.

Na početku ruske invazije na Ukrajinu, značajnu izvoznicu, cijene kukuruza bile su porasle na najvišu razinu u 10 godina, napominje Reuters.

Troškovi proizvodnje kukuruza, uključujući gnojivo, smanjili su se u drugoj polovini 2022., potaknuvši nadu da će kukuruz biti profitabilan u 2023., unatoč tome što zahtijeva aktivniji stil upravljanja i veća financijska ulaganja od soje, drugog najzastupljenijeg usjeva u SAD-u.

“Zasijat ćemo veliku površinu kukuruzom, vjerojatno najveću u dugo vremena”, rekao je poljoprivrednik iz Nebraske Brandon Hunnicutt, koji s ocem i bratom obrađuje 2300 hektara.

Prema planu sjetve, kukuruz planira zasijati na 90 posto površine, u usporedbi s 55 posto u 2022., u prvom redu zbog pouzdanog prinosa. “Uzgoj kukuruza traži pristup više baziran na znanosti”, objasnio je Hunnicutt. “Za soju katkada kažete ‘prskat ćemo fungicidom pa ćemo vidjeti kako će ispasti.'”

Upitna potražnja

Američki poljoprivrednici naizmjence siju soju i kukuruz kako bi očuvali tlo. Zbog snažnog poskupljenja gnojiva prošla godina bila je godina soje. Ove godine dominirat će kukuruz.

No, problem bi mogla biti potražnja, nakon što u rujnu krene berba. Od berbe u rujnu prošle godine izvoznici su prodali samo 24,038 milijuna tona kukuruza, gotovo za polovinu manje nego u godini ranije, prema podacima ministarstva poljoprivrede.

U siječnju vlada je objavila najnoviju procjenu godišnjeg izvoza kukuruza, koji bi trebao dosegnuti 48,9 milijuna tona i biti manji za 20 posto no što je vlada bila očekivala u svibnju prošle godine.

Domaća potrošnja trebala bi u sezoni 2022/2023. kliznuti na 304,56 milijuna tona, najnižu razinu u sedam godina i biti manja za četiri posto nego u prethodnoj sezoni.

Pad potrošnje vlada objašnjava slabijom potražnjom za stočnom hranom zbog najmanjeg broja grla stoke od 1962. godine i ptičje gripe koja je smanjila broj peradi. (Hina/Reuters)

Sporazum je postignut uz posredovanje UN-a i predviđa dogovor dužnosnika Ukrajine, Rusije, Turske i UN-a u Zajedničkom koordinacijskom centru o kretanju brodova sa žitaricama kroz Crno more i njihovu provjeru.

Od srpnja omogućio je izvoz više od 9,5 milijuna tona kukuruza, pšenice, proizvoda od suncokreta, ječma, uljane repice i soje.

Moskva je u subotu suspendirala sudjelovanje u sporazumu o izvozu žitarica preko Crnog mora zbog, kako tvrdi, velikog napada ukrajinskih bespilotnih letjelica na rusku flotu na Krimu. Krim je do 2014. i ruske aneksije bio u sastavu Ukrajine. Kijev pak odgovara da Rusija traži izgovor za izlazak iz sporazuma, a Washington da koristi hranu kao oružje.

Tržišta žitarica osjetljiva su na razvoj događaja u osmomjesečnoj ruskoj invaziji na Ukrajinu, budući da te dvije zemlje spadaju najveće svjetske dobavljače pšenice.

U jutarnjoj trgovini terminskim ugovorima na Čikaškoj robnoj burzi Chicago Board of Trade (CBOT) cijena pšenice porasla je za 5,7 posto, na 8,77 za tri četvrtine bušela (26,49 litara).

U ožujku, neposredno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu bile su dosegnule rekordna 13,64 dolara po bušelu.

Cijene kukuruza porasle su jutros 2,6 posto, na 6,98 dolara za četvrtinu bušela (8,75 litara), a soje za 0,6 posto, na 14,09 dolara za četvrtinu bušela. “To je inflatorni potez koji podupire cijene pšenice i kukuruza”, rekao je jedan trgovac sa sjedištem u Singapuru. “Cijene su porasle, a hoće li nastaviti rasti ovisit će o razvoju situacije”, dodao je.

Ruski potez doveo je u pitanje isporuku stotina tisuća tona pšenice u Afriku i na Bliski istok. Upitan je i izvoz ukrajinskog kukuruza u Europu, rekla su dva trgovca u Singapuru.

Ujedinjeni narodi, Turska i Ukrajina priopćili su da rade na dogovoru o izvozu žitarica koji predviđa tranzit 16 brodova u ponedjeljak. (Hina/Reuters)

Po podacima DZS-a, ostvarena prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru iznosi 5,4 tone, što je manji prinos nego u godini ranije kada je iznosio 7,8 tona po hektaru. Manji prinos i proizvodnja kukuruza posljedica su visokih temperatura i suša tijekom ljetnog perioda.

Pad proizvodnje procjenjuje se i kod šećerne repe i to za 30,7 posto, na 490 tisuća tona. Prirod po hektaru iznosi 55,1 tonu, dok je u 2021. prinos bio 70,2 tone po hektaru.

Procjenjuje se i da će proizvodnja soje biti 23,7 posto manja te da će iznositi174 tisuće tona. Prirod po hektaru iznosi 2 tone za razliku od 2021. godine kada je bio 2,6 tona.

Podaci DZS-a pokazuju da će ove godine biti proizvedeno 120 tisuća tona suncokreta, što je pad od 3,2 posto u odnosu na godinu ranije. Prirod po hektaru će biti 2,4 tone za razliku od godine prije kada je bio 3 tone. (Hina) 

Berba dobro napreduje budući da je u prethodnom tjednu obrano 26 posto kukuruza i daleko je ispred istog prošlogodišnjeg tjedna kada je obrano samo dva posto, navodi ured u izvješću o usjevima žitarica.

Poljoprivrednici su krenuli u polja rano, već krajem kolovoza, zahvaljujući iznimno vrućem i suhom ljetu koje je ubrzalo rast biljaka, pa su za 28 dana ispred prošle godine i 18 dana ispred petogodišnjeg prosjeka, objavio je FranceAgriMer.

No, visoke temperature smanjile su potencijalne prinose i ministarstvo poljoprivrede očekuje najslabiji urod od 1990. godine.

Procjenjuje se da je samo 41 posto kukuruza ubranog prošlog tjedna u dobrom ili odličnom stanju, što je nova najniža razina od 2011. kada je FranceAgriMer počeo pratiti proizvodnju. U pretprošlom tjednu udio kvalitetnog kukuruza iznosio je 43 posto.

Stočari pozorno prate podatke o slabijoj berbi u Francuskoj i drugim europskim zemljama budući da kukuruz koriste u prehrani stoke.

Uvoz iz Ukrajine, glavnog dobavljača kukuruza za Europsku uniju, smanjen je zbog ruske invazije. (Hina/Reuters) 

Urod kukuruza iznosit će 32 milijuna tona i bit će manji za 24 posto nego u prošloj godini i pet posto manji od petogodišnjeg prosjeka, objavio je MARS. Urod suncokreta smanjit će se za 15 posto, na 13,9 milijuna tona. U odnosu na petogodišnji prosjek bit će manji za dva posto. Ukrajina spada među najveće izvoznice suncokreta u svijetu.

“Zbog ruskog rata protiv Ukrajine smanjena je površina pod kukuruzom i suncokretom. Zato su naše prognoze proizvodnje obje kulture ispod petogodišnjeg prosjeka, unatoč dobrim izgledima za prinos”, ističu u MARS-u.

Oko četiri posto površina pod kukuruzom, deset posto površina pod suncokretom i sedam posto proizvodnje soje nalazi se na područjima zahvaćenim ratom, dodaju.

Žetva ozimih kultura završena je, podsjećaju i dodaju da udio proizvodnje meke pšenice na ratom zahvaćenim područjima iznosi 22 posto, udio ječma 20 posto, a udio uljane repice 13 posto.

Analitičari pokušavaju izračunati koliko će žitarica Ukrajina, jedan od najvećih svjetskih dobavljača, požnjeti i izvesti ove godine budući da rat protiv Rusije ne jenjava.

Europska agencija sastavlja procjene na temelju podataka ukrajinskog ministarstva poljoprivrede, uz izuzetak onih u ratnim zonama Donjecka, Hersona, Luganska i Zaporižja, koje se temelje na podacima iz prethodnih godina, stoji u priopćenju. (Hina/Reuters)

Komisija je zaključila da je hrvatski program nužan, prikladan i razmjeran za otklanjanje ozbiljnog poremećaja u gospodarstvu države članice, a potpora koja će iznositi do 35 tisuća eura po korisniku bit će odobrena do kraja ove godine. 

Distribucija i proizvodnja sjemena u Hrvatskoj obuhvaća gotovo sedam tisuća djelatnika, a zbog svoje kvalitete hrvatsko je sjeme prepoznato diljem svijeta.

Program pomoći formiran je u cilju olakšavanja poslovanja i očuvanja likvidnosti hrvatskih proizvođača sjemenskog kukuruza koji su pogođeni povećanjem ulaznih troškova uzrokovanim ruskom invazijom na Ukrajinu i povezanim sankcijama, a financirat će se kroz Privremeni krizni okvir.

Mjera kojom se nastoje stvoriti preduvjeti za oporavak sektora bit će otvorena za tvrtke svih veličina aktivne u sektoru proizvodnje sjemena kukuruza na koje je utjecalo povećanje cijena električne energije, hrane za životinje i goriva uzrokovano trenutačnom geopolitičkom krizom.  (Hina)