Sezonski prilagođeni promet u maloprodaji EU-a smanjio se u prosincu za 2,6 posto, a u eurozoni za 2,7 posto u odnosu na studeni, najsnažnije od travnja 2021. godine, izračunali su statističari.

U studenome je porastao na oba područja za 1,2 posto, pokazuju revidirani podaci statističkog ureda. Najveći pad prometa zabilježen je u trgovinama na malo prehrambenim proizvodima, pićem i duhanom, za 2,9 posto i u EU i eurozoni. Slijedi pad prometa u maloprodaji široke kategorije neprehrambenih proizvoda, za 2,8 posto u EU te 2,6 posto u eurozoni.

Porastao je samo promet na benzinskim postajama, za 2,3 posto na oba područja, izračunao je Eurostat.

Nagli pad u Nizozemskoj

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao, najviše je u prosincu na mjesečnoj razini pao promet u maloprodaji u Nizozemskoj, za 6,3 posto. Slijede Njemačka i Luksemburg s padom prometa za 5,3 odnosno 3,8 posto.

U Hrvatskoj, promet u maloprodaji smanjen je u prosincu četvrti mjesec zaredom, i to za 0,5 posto, upola blaže nego u studenome. Sličan pad prometa na mjesečnoj razini bilježio je i Cipar, za 0,2 posto. Najveći rast bilježila je Slovačka, za 2,3 posto. Slijede Austrija i Rumunjska s rastom prometa u maloprodaji od 1,6 odnosno 1,3 posto u odnosu na studeni.

Eurostat nije raspolagao podacima za Češku, Grčku i Italiju.

Smanjena kupovina hrane

Na godišnjoj razini kalendarski prilagođeni promet u maloprodaji EU-a smanjio se u prosincu za 2,5 posto, a u eurozoni 2,8 posto, najsnažnije od početka 2021., pokazuju procjene statističkog ureda. U studenome pao je za 2,1 posto u EU i za 2,5 posto u eurozoni, prema revidiranim Eurostatovim podacima.

Najviše je na oba područja u prosincu na godišnjoj razini pao promet u maloprodaji prehrambenih proizvoda, pića i duhana, za 6,6 posto u EU i za 6,9 posto u eurozoni. U studenom bio je pao za 4,0 posto u EU i za 4,6 posto u eurozoni. Slijedi maloprodaja neprehrambenih proizvoda s padom prometa u prosincu za 0,9 posto u EU i za 0,6 posto u eurozoni.

Snažan rast prometa bilježile su samo benzinske postaje, za 7,3 posto u EU i za šest posto u eurozoni.

Hrvatska uz Mađarsku

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao, najviše je u prosincu na godišnjoj razini pao promet u maloprodaji u Belgiji, za 9,2 posto. Slijede Danska i Švedska s padom prometa za 8,4 odnosno 7,1 posto.

U Hrvatskoj je promet u maloprodaji u prosincu smanjen za 5,6 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, najsnažnije od rujna 2020., pokazuju tablice Eurostata.

Sličan pad prometa bilježila je u prosincu Mađarska, za 5,4 posto.

Najveći rast prometa na godišnjoj razini bilježile su Malta, Rumunjska i Španjolska, za 5,7 odnosno 5,3 i 4,6 posto. (Hina) 

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u prosincu za 1,5 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u studenome i iznosio je 108,3 boda, pokazuje izvješće EK-a, objavljeno na kraju prošlog tjedna.

Najviše se u mjesecu predblagdanske kupovine poboljšalo raspoloženje u maloprodaji i u industriji, iskazano u rastu indeksa za 2,7 odnosno 2,2 boda.

Optimizam su iskazali i potrošači čiji je indeks porastao za 1,8 bodova.

U razdoblju visoke inflacije koja potrošnju građana ograničava na osnovne potrepštine splasnulo je pak dobro raspoloženje u uslužnom sektoru čiji je indeks pao za 0,6 bodova. U listopadu bio je poskočio za 6,9, a u rujnu za 11,1 bod, odražavajući rezultate turističke postsezone.

Na kraju godine pogoršano je i raspoloženje u građevinskom sektoru, iskazano u padu indeksa za 1,2 boda.

Poslovni čelnici procijenili su da će pojačati zapošljavanje u budućnosti, sudeći po rastu indeksa EEI u prosincu za 1,5 bodova u odnosu na studeni, na 112,6 bodova.

Neizvjesnost u poslovanju splasnula je u posljednjem mjesecu u prošloj godini, iskazana u padu indeksa EUI za dva boda, na 4,9 bodova.

Poboljšanje u EU i eurozoni

I poslovni čelnici i potrošači u eurozoni i EU iskazali su u prosincu veći optimizam nego u studenome, iskazan u rastu indeksa ESI za 1,8 odnosno 1,5 bodova.

Ekonomska klima poboljšana je tako drugi mjesec zaredom, ali je još uvijek daleko ispod dugoročnog prosjeka, primijetila je Europska komisija.

Najoptimističniji su na oba područja bili čelnici u uslužnom sektoru čiji je indeks porastao za 3,2 boda u EU i za 2,6 bodova u eurozoni.

Poboljšano je i raspoloženje u maloprodaji, iskazano u rastu indeksa za tri boda u EU i za 2,6 bodova u eurozoni. Poboljšana su i očekivanja potrošača, čiji je indeks u EU porastao za 1,7 a u eurozoni za 1,4 boda.

Čelnici u građevinskom sektoru i u industriji bili su osjetno suzdržaniji, što se očitovalo u rastu indeksa na oba područja za najviše jedan bod.

Poslovni čelnici signalizirali su i da ne planiraju pojačati zapošljavanje u idućim mjesecima, prema padu indeksa EEI u prosincu za 0,4 boda u EU i njegovoj stagnaciji u eurozoni.

Procjenjuju i da je neizvjesnost u poslovanju ublažena na kraju prošle godine, prema padu indeksa EUI za jedan bod na oba područja.

Pred kraj 2022. europskoj industriji na ruku je išlo popuštanje pritiska u nabavnim lancima zbog slabije potražnje, što se očitovalo u usporavanju rasta proizvođačkih i potrošačkih cijena. 

Zabrinuta Francuska

Među vodećim gospodarstvima EU-a najviše je u prosincu porastao indeks ekonomske klime u Njemačkoj, za dva boda u odnosu na studeni.

Poboljšano je i raspoloženje u Španjolskoj, iskazano u rastu ESI-ja za 1,9 bodova.

Umjereni su optimizam iskazale i Italija i Poljska, čiji su indeksi porasli za 0,9 bodova.

U Francuskoj je pak ponovo prevladala zabrinutost, iskazana u padu indeksa za 1,3 boda, izračunala je Komisija. (Hina)

Sezonski prilagođen promet u maloprodaji EU-a u srpnju je pao za 1,9 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima uvećan 1,4 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U eurozoni je pao za 2,3 posto u odnosu na lipanj, kada je porastao za revidiranih 1,8 posto. Najviše je na oba područja pao promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima, za 2,9 posto u EU, te za 3,5 posto u eurozoni. Pao je i promet na benzinskim postajama, za 0,9 posto u EU, te za 1,6 posto u eurozoni. U maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda u oba se područja promet smanjio za 0,7 posto u odnosu na mjesec ranije.

Hrvatska s najvećim rastom

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je pad prometa u srpnju u odnosu na mjesec ranije zabilježila Irska, od 5,9 posto, a slijedi Njemačka s padom prometa od 5,1 posto. Blizu je i Austrija gdje je smanjen 3,9 posto.

Ukupno je 16 zemalja EU-a u srpnju bilježilo pad prometa na mjesečnoj razini, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda. Hrvatska je pak u srpnju bilježila najveći rast prometa u maloprodaji među zemljama EU-a, za 2,5 posto u odnosu na lipanj, kada je bio smanjen za 2,6 posto. Vrlo blizu su i Malta i Luksemburg, s rastom prometa za 2,3 odnosno 2,2 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Češku, Grčku, Italiju i Cipar.

Skromnije nego u lipnju

U odnosu na srpanj prošle godine, kalendarski prilagođeni obujam prometa u maloprodaji EU-a uvećan je za 3,8 posto, nakon revidiranog 5,9-postotnog rasta u lipnju, pokazuju Eurostatove procjene.

U eurozoni promet je istodobno uvećan 3,1 posto, nakon revidiranog 5,4-postotnog rasta u prethodnom mjesecu. Najviše je na oba područja u srpnju uvećan promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima, za 5,7 posto u EU i 4,8 posto u eurozoni. Slijedi promet od trgovine motornim gorivima, koji je na razini EU-a porastao za dva posto. U eurozoni rast je bio manje izrazit, za 0,6 posto.

U maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda promet u EU porastao je 1,3 posto a u eurozoni za 1,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.

Petorka s dvoznamenkastim rastom

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je rast prometa u maloprodaji u srpnju u odnosu na isti mjesec lani zabilježila Bugarska, za 20,2 posto. Slijedi Hrvatska s rastom prometa od trgovine na malo za 12,9 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U lipnju bio je porastao 10,6 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

Sličan je postotni rast prometa u srpnju bilježila i Litva, za 12,4 posto, a u skupinu s dvoznamenkastim rastom svrstale su se i Malta i Estonija.

Pad prometa u odnosu na prošlogodišnji srpanj bilježili su samo Luksemburg, Austrija, Njemačka i Španjolska, za 5,6 posto, odnosno 2,4, te 0,3 i 0,1 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. (Hina)

Istodobno, u eurozoni je promet u maloprodaji uvećan za 5 posto, podaci su europske statističke agencije. Pritom je najveći skok potrošnje na godišnjoj razini registriran u Bugarskoj, za 22,7 posto, potom u Litvi, za 15,3 posto i u Sloveniji, za 12,8 posto.

I Hrvatska je među šest EU članica s dvoznamenkastom stopom rasta potrošnje i to od 10,6 posto. Promet u maloprodaji u tom je razdoblju jedino smanjen u Luxembourgu, i to za 3,2 posto.

U odnosu na svibanj, u ovogodišnjem lipnju u EU je ostvaren rast prometa u maloprodaji za 1,2 posto, a u eurozoni za 1,5 posto. Pritom je najveća stopa rasta prometa u maloprodaji ostvarena u Irskoj, za 9,4 posto te u Njemačkoj i Latviji, za po 4,2 posto.

Najviše je, pak, pala na mjesečnoj razini na Malti, za 3 posto, potom u Austriji, za 2,7 posto i u Hrvatskoj, za 2,6 posto, podaci su Eurostata. (Hina)