HPK se, kako ističu u priopćenju, oštro protivi uvođenju povratne naknade na mlijeko i mliječne proizvode i traži od Vlade opoziv odluke o uvođenju mlijeka i mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade.

Uvođenje ambalaže od mlijeka i mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade planirano je od 1. srpnja, podsjećaju iz Komore. Stoga su danas uputili zahtjev Vladi i premijeru Andreju Plenkoviću “da se još jednom preispita ova odluka koja će zasigurno nanijeti dodatni udar na proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda domaćih proizvođača, koji se i inače teško nose sa sve većom uvoznom konkurencijom, ali i brojnim nepoštenim trgovačkim praksama koje su prisutne na tržištu u Hrvatskoj”.

“HPK je stava da će uvođenje povratne naknade na mlijeko i mliječne proizvode imati snažno destimulirajući utjecaj na primarnu proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj”, istaknuo je predsjednik HPK Mladen Jakopović. Dodao je i kako se svježe mlijeko koje je 100 posto mlijeko proizvedeno na hrvatskim mliječnim farmama dominantno pakira u PET ambalažu, a uvođenjem povratne naknade domaće će mlijeko na polici trgovina za krajnjeg kupca poskupjeti za visokih 50 lipa (po litri).

Istovremeno, krajnji će kupac uspoređujući cijene mlijeka u trgovini birati jeftiniji proizvod te u Komori drže kako će potrošači svježeg mlijeka postati potrošači jeftinijeg – trajnog mlijeka u tetrapak pakiranju.

Iz Komore upozoravaju kako u kategoriji trajnog mlijeka na hrvatskom tržištu dominira mlijeko privatnih robnih marki koje je pretežno uvozno i koje se vrlo često potrošačima nudi i po dampinškim cijenama.

Sličnih naknada, kako navode, nema u većini država EU “koje vode brigu o svojoj proizvodnji te na sve moguće načine nastoje olakšati poslovanje domaćih proizvođača”. Tako primjerice od svih članica EU tek devet članica ima organizirani sustav povratne naknade, a kod svih je isključena povratna naknada za mlijeko i mliječne proizvode. U ostatku svijeta sustav povratnih naknada postoji u 41 zemalja i u svima je također isključeno mlijeko i mliječni proizvodi, kažu u HPK-u.

U Hrvatskoj je pak proteklih godina svijesti o povratu plastičnih boca dodatno narasla te je “ovo novo uvođenje naknade sigurno još jedan oblik parafiskalnih nameta na teret domaćih proizvođača i proizvodnje”, ističu iz Komore.

Predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK Igor Rešetar upozorava kako će Vlada uvođenjem povratne naknade na mlijeko i mliječne proizvode dovesti do smanjenja potrošnje svježeg mlijeka, a samim time i do pada proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. “Uvođenje povratne naknade direktno je pogodovanje trgovačkim lancima i daljnjem jačanju uvoza trajnog mlijeka”, poručio je Rešetar.

Iz HPK su podsjetili i kako je Odbor za mljekarstvo nedavno pozvao nadležne državne institucije i inspekcije da pojačaju kontrolu mlijeka na tržištu jer se zadnjih mjeseci potrošačima nudi uvozno, jeftino mlijeko na čija se pakiranja stavljaju različite varijacije hrvatskog znakovlja, šahovnice i kockice, čime se obmanjuje potrošače da se radi o domaćem mlijeku. (Hina) 

Naime, u posljednjih 10 godina broj proizvođača i količine proizvedenog mlijeka u Hrvatskoj neprekidno se smanjuju. Danas u Hrvatskoj proizvodimo manje od 50 posto potrebnih količina mlijeka, stoga je nužno održati postojeću proizvodnju mlijeka.

„Proizvodnja mlijeka u Slavoniji ne smije stati stoga je Dukat iskazao spremnost za ugovaranje suradnji s farmerima Megglea, u skladu s vlastitim slobodnim kapacitetima otkupa i prerade mlijeka te uz podršku Ministarstva poljoprivrede“, rekao je Antun Milić, direktor Otkupa i razvoja proizvodnje mlijeka u Dukatu.

Dukat danas surađuje s više od 2.000 malih, srednjih i velikih proizvođača mlijeka diljem Hrvatske i predvodnik je organiziranog otkupa mlijeka u Hrvatskoj s više od 100 godina tradicije i iskustva u otkupu i preradi svježeg mlijeka.

Samo u razvoj poslovanja svojih kooperanata – proizvođača mlijeka u sustavni razvoj dugoročnih i partnerskih suradnji, Dukat ulaže više od 50 milijuna kuna vlastitih obrtnih sredstava na razini svake poslovne godine.

Kako proizvodnja mlijeka ne bi stala Dukat je i tijekom epidemije koronavirusa, u periodu od kraja ožujka do polovine lipnja, provodio interventan otkup mlijeka od malih mljekara i njihovih kooperanata, koji su ostali bez mogućnosti plasmana svojih proizvoda.