Istraživanje, koje je prikupilo gledišta više od 20.000 potrošača iz 31 države i teritorija, pokazalo je da gotovo devet od deset (85%) potrošača iz prve ruke doživljava razorne učinke klimatskih promjena u svom svakodnevnom životu i daju prioritet potrošnji koja integrira prakse usmjerene na održivost.

No dok su potrošači usredotočeni na održivost, oni su također opterećeni pritiscima troškova života. Jedna trećina (31%) potrošača navodi inflaciju kao najveći rizik za njihove potrošačke navike tijekom iduće godine, dok 62% navodi da će najznačajniji porast potrošnje tijekom sljedećih šest mjeseci biti na namirnice jer inflacija utječe na rast cijena osnovnih dobara.

Sabine Durand-Hayes, globalna voditeljica usluga za potrošačka tržišta iz PwC-a Francuska, rekla je: „Potrošači sve više osjećaju pritisak inflacije i rasta cijena osnovnih dobara kao što su namirnice, no u tom kontekstu prednost daju proizvodima koji su proizvedeni i nabavljeni na održiv način. Iako potrošači traže jeftinije, generičke opcije za osnovne potrepštine, oni ipak navode spremnost platiti 9,7% više za održivost. U godini koja je pred nama, poduzeća moraju postići delikatnu ravnotežu između pristupačnosti potrošačima i utjecaja na okoliš ako žele pronaći i zadržati potrošače. Također morat će ojačati svoj digitalni angažman i pružanje usluga, osobito jer sve više potrošača kupuje proizvode izravno putem društvenih medija.”

Aleksandar Stevanović, direktor u Odjelu za poslovno savjetovanje za sektor robe široke potrošnje za JIE, komentirao je: „Iskustvo fizičke kupnje i dalje je dominantan prodajni kanal, ali je kupnja putem pametnog telefona u porastu. Potrošači i dalje traže fizičko iskustvo kupnje i osobnu povezanost, osobito pri otkrivanju novih robnih marki. Ključ izgradnje povjerenja potrošača i zadovoljstva u iskustvu fizičke kupnje je u tehnološkom osnaživanju. Stoga vlasnici robnih marki i trgovci na malo moraju prihvatiti fleksibilniju višekanalnu strategiju kako bi ispunili rastuća očekivanja potrošača za dinamičnom kombinacijom iskustva internetske i fizičke kupnje. Također, trebali bi ciljano ulagati u talentirano osoblje i tehnologiju, kako bi poboljšali iskustvo kupnje i stekli povjerenje.”

Više od četiri petine (80%) potrošača spremno je platiti više za održivost, čak i uz pritiske na troškove života

Potrošači sve više daju prednost održivosti u svojim navikama potrošnje, budući da gotovo devet od deset (85%) kaže da doživljavaju razorne učinke klimatskih promjena u svojim životima. 46% kaže da kupuju više održivih proizvoda kako bi smanjili njihov utjecaj na okoliš. Koraci koje potrošači kažu da su osobno poduzeli uključuju, između ostalog: promišljeniju kupnju s ciljem smanjenja ukupne potrošnje (43%), jedenje drugačije hrane (32%), manje ili drugačije putovanje (31%) ili kupnja (ili planiranje kupnje) električnog vozila (24%).

Više od četiri petine (80%) potrošača kaže da su spremni platiti više za održivo proizvedenu ili nabavljenu robu. Što se tiče cjenovne premije, neki su potrošači spremni platiti u prosjeku 9,7% više za robu koja ispunjava posebne ekološke kriterije, uključujući proizvode iz lokalnih izvora, izrađene od recikliranih ili ekološki prihvatljivih materijala, proizvedene u opskrbnom lancu s nižim ugljičnim otiskom i više. Međutim, to se možda neće pretvoriti u stvarnu potrošnju zbog čimbenika koji uključuju, između ostaloga, inflaciju, makroekonomsku volatilnost i zabrinutost za troškove života.

Potrošači procjenjuju prakse održivosti proizvođača kroz opipljive karakteristike, uključujući: metode proizvodnje i recikliranje (40%), ekološki prihvatljivo pakiranje (38%) i pozitivan utjecaj na očuvanje prirode i voda (34%). Potrošači također planiraju povećati konzumaciju svježeg voća i povrća (52%) i smanjiti unos crvenog mesa (22%).

Raste potrošnja potaknuta društvenim mrežama, iako je povjerenje u tehnološke platforme izvor zabrinutosti

Značaj društvenih medija kao primarnog izvora svijesti o robnoj marki i potrošnje proizvoda porastao je: 46% potrošača kupilo je proizvode izravno putem društvenih medija, što je porast u odnosu na 21% u 2019. Cijelo to vrijeme, 67% koristi društvene medije za otkrivanje novih marki, a 70% traži recenzije kako bi provjerili poduzeće prije kupnje. Utjecajnici na društvenim mrežama nastavljaju poticati prodaju, a 41% ispitanika navelo je da je slavna osoba ili utjecajnik utjecao na njihovu odluku o kupnji.

No dok tehnološke platforme oblikuju navike potrošača, one također potiču zabrinutost. Značajnih 83% ispitanika kaže da je zaštita njihovih osobnih podataka jedan od najvažnijih čimbenika za stjecanje njihovog povjerenja, a 80% napominje da zahtijevaju jamstva da njihovi osobni podaci ostaju privatni. Samo 52% uvjereno je da razumiju kako se njihovi podaci pohranjuju ili dijele. 

O istraživanju: PwC-ovo istraživanje „2024 Voice of the Consumer” temelji se na uvidima prikupljenim tijekom 15 godina istraživanja potrošača prikupljanjem perspektiva više od 20.000 potrošača u 31 državi i teritoriju o pitanjima u rasponu od prihvaćanja tehnologije, pronalaženja vrijednosti za novac, povratka u fizičke trgovine, otvorenosti o podacima, brizi za okoliš i još mnogo toga. Cijelo istraživanje i rezultate možete pročitati na pwc.com.

Piše: Zorana Krajinović, Client Manager, NielsenIQ

Inflacija je nedvojbeno dominirala raspravama u FMCG industriji tijekom 2023. Iako su visoke stope inflacije postupno usporavale u posljednja dva kvartala 2023., povećanje cijena bilo je glavni pokretač nominalnog rasta FMCG-a u Istočnoj Europi. Primijetili smo povratak rasta volumena potrošnje u zemljama Istočne Europe, kako su trendovi rasta postali pozitivniji u posljednjem kvartalu 2023. U Adriatic regiji količinska prodaja je pozitivna i prilično stabilna te se oporavlja bržom stopom rasta u odnosu na druge istočnoeuropske zemalje.

Prema nedavnom NIQ izvještaju EU Consumer Outlook 2024, posljednje izazovne godine utjecale su na europske potrošače zabrinute zbog kontinuiranog rasta cijena hrane. Potrošači su nesigurni te nastavljaju biti oprezni u svim oblicima potrošnje, pri čemu je 93% europskih potrošača promijenilo način na koji su kupovali robu široke potrošnje tijekom 2023. Strategije štednje potrošača najčešće su uključivale iskorištavanje promotivnih ponuda ili prelazak na cjenovno povoljnje opcije, češće posjećivanje diskontnih trgovina te odustajanje od kupnje određenih proizvoda koje ne smatraju nužnima, dok pažljivo prate ukupnu vrijednost košarice.

S obzirom na to da se pritisci rastućih cijena i dalje osjećaju, privatne robne marke (PL) i diskonteri nastavljaju imati koristi od kupaca osjetljivih na cijenu. Uspoređujući Adriatic regiju, Slovenija je imala najveći udio vrijednosti privatnih marki u FMCG-u (36,5%) u 2023. U istom razdoblju, u Hrvatskoj PL ima 20,4% udjela na tržištu, s blagim padom udjela u usporedbi s prethodnom godinom.

Nadalje, u Srbiji su privatne marke u 2023. rasle višom stopom rasta od brendiranih proizvoda te je njihov vrijednosni udio 13,3%. Promocije su odigrale ključnu ulogu u oblikovanju ponašanja potrošača i tržišne dinamike u 2023. godini. U dinamičnom krajoliku FMCG-a, gdje su potrošači osjetljivi na cijene i vođeni vrijednošću, promocije koje nude stvarne uštede ili dodanu vrijednost bile su značajan faktor prilikom odabira. U Sloveniji i Hrvatskoj, kupovine potaknute promocijama u 2023. činile su 29% dok je u Srbiji udio promo prodaje bio viši, čak 36%.

HRVATSKA: FMCG RASTE 16,7%

FMCG industrija u Hrvatskoj zabilježila je rast vrijednosti od 16,7% u 2023. u odnosu na prethodnu godinu. Iako je rast uglavnom potaknut porastom cijena (14,5%), dodatno dolazi i od rasta volumena (2,2%). Najvišu vrijednosnu prodaju u 2023. zabilježile su sljedeće prehrambene kategorije: hlađeno svježe meso, pivo, gotovi mesni proizvodi, sir i mlijeko. Sve ove kategorije zabilježile su rast količinske prodaje u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom, pri čemu su jedino gotovi mesni proizvodi i pivo imali pad količinske prodaje.

Najveće povećanje cijena među navedenim kategorijama zabilježili su gotovi mesni proizvodi sa 18,7%. Promatrajući neprehrambene kategorije u 2023., toaletni papir, deterdženti za rublje, dezodoransi, kuhinjski ubrusi i kućanska sredstva za čišćenje ističu se po najvišoj vrijednosnoj prodaji. Međutim, od navedenih kategorija samo su dezodoransi i toaletni papir zabilježili porast količinske prodaje.

Najveće povećanje cijene među vodećim neprehrambenim kategorijama u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom, zabilježili su deterdženti za rublje s 23,1%. Svi prodajni kanali u Hrvatskoj imali su rast vrijednosne prodaje u 2023. uspoređujući sa 2022. godinom, premašujući 10% rasta. Najznačajniji rast zabilježio je kanal drogerija, od 23,9%, dok su diskonteri imali najniže stope rasta od 11,1%.

Vodećih pet proizvođača u 2023. godini pokazalo je nižu stopu rasta vrijednosne prodaje (11,9%) u usporedbi s cijelokupnom FMCG industrijom (16,7%). Proizvodi privatnih robnih marki prate sličan trend, rastući nešto sporijim tempom od FMCG sektora, sa stopom rasta od 13,6%. U Hrvatskoj su privatne robne marke u 2023. imale udio od 20,4%. Istovremeno, manji proizvođači potiču rast FMCG-a pošto imaju višu stopu rasta od cjelokupne FMCG industrije.

SRBIJA: RAST DISKONTERA 23,1%

U Srbiji u 2023., ukupna vrijednosna prodaja robe široke potrošnje (FMCG) povećala se za 16% u odnosu na prethodnu godinu, zbog povećanja količine (1,4%) i cijene po jedinici mjere (14,6%). Najprodavanije prehrambene kategorije prema vrijednosnoj prodaji u 2023. bile su pivo, gotovi mesni proizvodi, bezalkoholna pića, kava i keksi. Od navedenih kategorija, količinska prodaja piva i bezalkoholnih pića narasla je 4% u 2023. u usporedbi s 2022., dok su najveći porast cijene u istom periodu imali keksi sa 18,3%.

Promatrajući neprehrambene kategorije u 2023. u usporedbi s 2022. godinom, najprodavanije kategorije po vrijednosti bile su deterdženti za rublje, toaletni papir, omekšivači tkanina, dječje pelene te dezodoransi. U tom razdoblju, toaletni papir zabilježio je najveći porast volumena, od 8%. Najveći porast cijene u 2023. imala je kategorija deterdženata za rublje s 29,4%, a zatim slijede omekšivači s 22%. Svi tipovi prodajnih kanala u Srbiji zabilježili su rast vrijednosne prodaje u 2023.

Najveći rast vrijednosti prodaje zabilježen je kod kanala diskontera, koji je porastao za 23,1%. FMCG industrija u Srbiji zabilježila je značajan rast od 16% u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom. Prvih pet vodećih proizvođača imalo je brži tempo rasta, od 17,3%. Naime, privatne robne marke pokazuju još veću stopu rasta od 21%, nadmašujući cjelokupni rast FMCG industrije. U Srbiji privatne robne marke imaju tržišni udio od 13,3%.

SLOVENIJA: PRIVATNE MARKE RASTU 13,5%

Slovenija je imala niži nominalni rast vrijednosti u FMCG industriji u usporedbi s drugim navedenim zemljama u Adriatick regiji. Nominalni rast u 2023. u odnosu na 2022. iznosio je 11,6%. Pozitivan rast količinske prodaje u posljednjem kvartalu 2023., te ukupno u 2023. od 0,8%, pokazuje nastavak trenda oporavka volumena prodaje na Adriatic tržištu.

Najvišu vrijednosnu prodaju u 2023. zabilježile su sljedeće prehrambene kategorije: hlađeni mesni proizvodi, pivo, čokoladni proizvodi, sir te pakirano hlađeno svježe meso. Sve kategorije su zabilježile rast količinske prodaje u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom, osim piva koje pokazuje pad u prodanoj količini. Istovremeno, najveće povećanje cijena imala je kategorija sira s 15,8%.

Među neprehrambenim kategorijama u 2023. najveći rast prodaje zabilježile su sljedeće kategorije: papirnata konfekcija, deterdženti za rublje, sredstva za pranje posuđa, proizvodi za njegu lica te dezodoransi. Sve navedene kategorije zabilježile su rast količinske prodaje, no najveći porast količine imali su proizvodi za njegu lica sa 6,4% u 2023. u odnosu na 2022.

Najveće povećanje cijene zabilježila je kategorija papirnata konfekcija (18,9%). Svi prodajni kanali zabilježili su rast vrijednosne prodaje u Sloveniji u 2023. Najviše se ističe kanal drogerija te kanal veliki supermarketi + diskonteri, sa stopom rasta vrijednosti od 13,6% u odnosu na prethodnu godinu, dok male trgovine mješovitom robom bilježe najnižu stopu rasta.

Vrijednosni udio privatnih robnih marki u Sloveniji iznosio je 36,5% u 2023., što je najviši udio PL u prodaji među zemljama u Adriaticu. Privatne marke nastavljaju rasti bržom stopom rasta (13,5%) u odnosu na vodećih pet proizvođača koji rastu sporijom stopom rasta (6,5%) te na cjelokupnu FMCG industriju, koja raste 11,6%.

Potrošači diljem svijeta nastavljaju se prilagođavati poremećajima lanca opskrbe i rastućoj inflaciji te su spremni na mijenjanje svojih navika, pokazuje PwC-ovo proljetno izdanje istraživanja mišljenja potrošača PwC’s Global Consumer Insights Survey 2022. u kojem su izneseni stavovi 9.069 potrošača iz 25 zemalja.

Za potrošače koji su bili suočeni s problemima u lancu opskrbe, kao što je nedostupnost proizvoda ili isporuka kasnija od očekivane, mnogi kažu da ne bi oklijevali promijeniti svoje navike. Više od trećine (37%) kaže da je spremno kupovati kod različitih trgovaca kako bi zadovoljili svoje potrebe ili kako bi se, u slučaju kupaca koji kupuju u fizičkim trgovinama, bez problema prebacili na internetsku kupovinu.

Gotovo trećina internetskih kupaca (29%) spremna je kupovini u trgovinama dati priliku ako bi to bolje zadovoljilo njihove potrebe, a 40% bi koristilo internetske stranice za usporedbu kako bi provjerilo dostupnost proizvoda.

Globalne nesigurnosti i problemi s lancem opskrbe također su potaknuli brojne potrošače da se više usmjere na svoja domaća tržišta. Osam od deset ispitanika izrazilo je spremnost platiti cijenu višu od prosječne za proizvode proizvedene u zemlji ili lokalno. Do sada je većina ispitanih potrošača uspjela izaći na kraj s višom inflacijom.

Više od 75% ispitanika očekuje da će zadržati ili povećati trenutačnu razinu potrošnje u većini kategorija tijekom sljedećih šest mjeseci. Naime, 47% ispitanika očekuje da će izdavati više za namirnice. No ako uzmemo ove naznake kao najavu onoga što dolazi, više od četvrtine potrošača planira smanjiti potrošnju u brojnim kategorijama, uključujući luksuzne/ premium proizvode (37% ispitanika), odlazak u restorane (34%), umjetnost, kulturu i sport (30%) i modu (25%).

ZABRINJAVAJUĆI PORAST CIJENA NAMIRNICA

Općenito gledano, kada je riječ o iskustvu kupovanja, potrošači koji kupuju u fizičkoj trgovini (65%) i potrošači koji kupuju putem interneta (56%) naveli su porast cijena namirnica kao najznačajniji problem s kojim su se suočili. Više od polovice ispitanih potrošača, 57%, kaže da se gotovo uvijek ili često suočavaju s porastom cijena namirnica.

Poremećaji u lancu opskrbe također su utjecali na iskustvo kupnje, ponajviše zbog nemogućnosti kupnje proizvoda jer ga nema na zalihi (pri internetskoj kupovini 43%; pri kupovini u fizičkoj trgovini 37%).

Potrošači također navode duže vrijeme dostave za proizvode internetske kupovine (42%) i duža čekanja u redovima ili gužve u slučaju fizičkih trgovina (36%).

„Baš kao što potrošači nastavljaju mijenjati svoje kupovne navike i preferencije, aktivno tražeći najbolje iskustvo kupovine, trgovci i proizvođači moraju se brzo prilagođavati kako bi zadovoljili promjenjivu potražnju i prevladali pritiske u vidu inflacije i poremećaja u lancu opskrbe.

Nije izgledno da će ti pritisci uskoro popustiti. Agilna poduzeća koja se mogu nositi s višestrukim poremećajima, a pritom zadržati fokus na zahtjevima svojih kupaca, imaju najbolje izglede za uspjeh u ovom burnom okruženju”, ističe Sabine Durand-Hayes ispred PwC-a.

NOVE POTROŠAČKE NAVIKE

Potrošači su promijenili način života i kupovne navike kao rezultat pandemije i čini se da su se mnoge od tih navika ukorijenile, a još će ojačati tijekom sljedećih šest mjeseci. Kao posljedica pandemije, 63% ispitanih potrošača reklo je da je već povećalo učestalost svoje internetske kupovine dok je 42% smanjilo kupovinu u fizičkim trgovinama. Polovina ispitanika češće je kuhala kod kuće, a 50% se češće bavilo rekreativnim/slobodnim aktivnostima kod kuće.

Što se tiče budućnosti, ovi potrošači očekuju da će se s vremenom još i više baviti tim istim aktivnostima:

• 50% očekuje da će više kupovati putem interneta – najveći broj ih je među pripadnicima osnovne generacije milenijalaca, mladim milenijalcima i generacijom Z, a manji broj ih je među baby boomerima (32%) i pripadnicima generacije X (42%) dok 39% potrošača očekuje da će i dalje kupovati putem interneta u jednakom obujmu;
• 46% planira više kuhati kod kuće;
• 41% će se više baviti rekreativnim/ slobodnim aktivnostima kod kuće;
• 41% će kupovati više od trgovaca koji nude učinkovitu dostavu/preuzimanje;
• 22% će manje kupovati u fizičkim trgovinama; samo 33% će povećati kupnju u fizičkim trgovinama.

POVEZANOST S OKOLIŠEM

Čimbenici povezani s okolišem, društvenom odgovornošću i upravljanjem (ESG) i dalje utječu na percepciju potrošača. Za otprilike polovinu ispitanih potrošača postupci tvrtki povezani s ESG-om često ili uvijek utječu na njihovo povjerenje u tu tvrtku ili na vjerojatnost da će nju ili robnu marku preporučiti drugima. Što se tiče kupnje, upravljački (41%) i društveni (40%) čimbenici imaju prednost pred ekološkim nastojanjima poduzeća (30%).

ESG čimbenici imaju veću težinu za ispitane pripadnike generacije Z i mlade milenijalce, a manje za pripadnike generacije X i baby boomere. Utvrđeno je da su najznačajniji čimbenici za poticanje povjerenja u robnu marku sigurnost podataka i korisničko iskustvo.

Mjesto pri vrhu ljestvice čimbenika s velikim utjecajem na povjerenje u robnu marku zauzela je zaštita osobnih podataka (za 58% ispitanika), popevši se za 11 bodova u posljednjih šest mjeseci. Više od polovice ispitanika visoko je ocijenilo i kriterije ‘uvijek ispunjava moja očekivanja’ i ‘pruža iznimnu korisničku uslugu“ (s 53% odnosno 52%).

UTJECAJ VIRTUALNE STVARNOSTI

Utjecaj virtualne stvarnosti (VR) i metaverzuma kao potrošačkog kanala tek se nazire, ali postoje goleme implikacije za poduzeća i trgovce. Globalno, 32% ispitanih potrošača služilo se virtualnom stvarnošću u posljednjih šest mjeseci (najveći broj zabilježen je u Kini, Indiji i Kataru i među pripadnicima generacije Z i mladim milenijalcima.

Od navedenog broja, više od polovice koristilo je virtualnu stvarnost za igranje igrica ili gledanje filmova/tv emisija ili za ulazak u virtualni svijet. Međutim, gotovo trećina korisnika virtualne stvarnosti kaže da su kupili određene proizvode na temelju testiranja/ razgledavanja u trgovinama putem virtualne stvarnosti, a gotovo dvoje od deset (19%) koristi virtualnu stvarnost za kupnju luksuzne robe.

Štoviše, 45% očekuje povećanje vlastite potrošnje u budućnosti putem virtualne stvarnosti u šest kategorija.

„Konvergencija fizičkih trgovina i internetske kupovine uz mogućnost korištenja više različitih uređaja definirala je višekanalno iskustvo potrošača. Sada virtualna stvarnost i metaverzum uvode dodatnu potpuno novu dimenziju. Iako je metaverzum još uvijek kanal u nastajanju, poduzeća i trgovci sve će ga češće morati uzimati u obzir kao dio svoje višekanalne prisutnost”, poručuju iz PwC-a.

Piše: Irena Smiljanić, Senior Corporate & Government Affairs Consultant, Communication & CSR Expert

Pojavom Covid-19 epidemije 2020. milijuni života iz korijena su se promijenili. Svijet je doživio nametanje međunarodnih zabrana putovanja, zatvaranje granica zemalja, ograničenja u radu prodavaonica i uslužnig djelatnosti. Covid-19 se pokazao ne samo kao rizik za globalno zdravlje ljudi, već i za socijalni i ekonomski balans u svakoj pogođenoj zemlji, predstavljajući jednu od najvećih kriza za čovječanstvo u proteklih sto godina i neminovno utječući na ponašanje potrošača.

INDUSTRIJA AMBALAŽE

Pandemija je preoblikovala trendove koji pogađaju industriju ambalaže vrijednu 900 milijardi dolara godišnje. Kako svijet prolazi kroz veliku krizu javnog zdravstva i ekonomsku krizu, očekujemo da će ove promjene trendova promijeniti dizajn ambalaže na fundamentalne načine. Kako bi se pripremile za ove promjene i prelazak na normalu, tvrtke koje sse bave pakiranje moraju ponovno razmisliti o dizajnu ambalaže i adekvatnim troškovima, pogodnostima i performansama.

Potrebno je ispuniti tri glavna zahtjeva: dobar narativ održivosti, dizajn (imajući na umu higijenu, s obzirom na povećanu brigu o sigurnosti i zdravlju potrošača) i dizajn za e-trgovinu, koji treba biti spreman za otpremanje direktno do potrošača. S pravim fokusom i inovativnim mogućnostima, ovi pomaci i novi izazovi u dizajnu mogli bi pomoći proizvođačima ambalaže da rastu tako što će kupcima omogućiti da obnove svoj portfelj pakiranja s poboljšanim dizajnom.

ODRŽIVOST JE KLJUČNI TREND

Održivost je ponovno naglašena i redefinirana, s naglaskom na higijenu. Održivost ostaje ključni trend koji oblikuje industriju. Ciljeve održivosti pakiranja nisu napustile vodeće kompanije i trgovci robe široke potrošnje, koji ostaju posvećeni postizanju visoke mogućnosti recikliranja u svom portfelju ambalaže na duži rok. Međutim, s obzirom na snažnu pojavu novog higijenskog trenda – koji će vjerojatno postati ključni element sljedećeg ‘new normal’ pakiranja – kompanije će morati preispitati materijale i zahtjeve dizajna održivog pakiranja.

DIZAJN ZA ONLINE ISPORUKE

Kao rezultat povećanog ostanka kod kuće u zemljama diljem svijeta, potrošači su značajno povećali svoj digitalni angažman – posebno za kupovinu namirnica online putem. Internet penetracija u ovom segmentu je značajno porasla. Ovo će imati značajne implikacije na dizajn ambalaže, s obzirom na to da je do sada većina ambalaže bila optimizirana za tradicionalne standardne zahtjeve, a ne za online isporuke.

PROMJENJIVI POTROŠAČI

Pandemija je dovela do brzih promjena potrošačkih preferencija, promjena kanala i kategorija. Očekujemo da će se kod potrošača nastaviti trend osjetljivosti na cijene, da će dodatno ubrzati svoju online kupovinu u svim kategorijama i još se više fokusirati na zdravlje i higijenu.

UTJECAJ RASTUĆIH TROŠKOVA

Povećani troškovi utjecali su na formate, materijale i veličinu pakiranja. Dolazi do ogromnih pritisaka na troškove koji se brzo mijenjaju i povećanja regionalnih potreba za opskrbom. Ovaj problem već je na više načina utjecao na dizajn ambalaže: primjerice, mijenjani su materijali za pakiranje, redizajnirani formati da bi se povećala efikasnost punjenja i zapreminski volumen, smanjuju se veličine pakiranja… S obzirom na krizu, očekujemo da će se takvi pritisci na troškove nastaviti, a to bi moglo pojačati postojeću potrebu za korištenjem dizajna ambalaže za smanjenje troškova.

RAST UMJETNE INTELIGENCIJE

Još jedan očekivani ishod pandemije je povećana digitalizacija lanca vrijednosti putem automatizacije i šira upotreba umjetne inteligencije – ne samo zbog troškovne efikasnosti i produktivnosti, već i da bi opskrbljivanje postalo otpornije i transparentnije kroz praćenje u realnom vremenu. Rezultat bi mogla biti veća potreba za integracijom tehnologije – oznaka za radio-frekventnu identifikaciju (RFID) i komunikacija bliskog polja (NFC) – u pakiranje. Inovativni dizajn ambalaže igrat će važnu ulogu. Kompanije za pakiranje trebaju preispitati svoje strategije u svjetlu ovih rastućih trendova.

LOJALNOST BRENDU

Lojalnost brendu pala je nisko na listi prioriteta kod potrošača jer je dostupnost proizvoda od najveće važnosti. Čak 40% potrošača kaže da bi kupilo manje poznati brend ili jednostavno bilo koji drugi brend ako njihov prvi izbor nije dostupan, radije nego da čekaju da se proizvod vrati na police.

RAZLIČITI MEDIJI ZA ZABAVU

Nakon završetka pandemije, predviđa se da će se potrošači sporo vraćati fizičkim prodavaonicama i da će većina poslova e-trgovine i dalje ići preko najvećih igrača kao što je Amazon. Potrošači se ujedno okreću novim oblicima zabave kao što su usluge pretplate za Netflix, Disney i Spotify. Zapravo, 43% potrošača razmatra plaćanje usluge pretplate koju nisu imali prije izbijanja Covid-19 pandemije.

Ciljna grupa su generacija Z (57%) i milenijalci (56%). Sve više vremena se provodi uz različite medije, posebno online video sadržaje kao što su YouTube i TikTok, gdje generacija Z demonstrira najveći porast potrošnje medija, čineći 58% publike. S većom potrošnjom i angažiranjem na društvenim medijima među publikom generacije Z, brendovima se pruža jedinstvena prilika da dopru do ove target grupe.

NOVO POZICIONIRANJE BRENDOVA

Brendovi se počinju pozicionirati po novim standardima. Od njih se očekuje da se izjasne o tome kako rade u ovim neizvjesnim vremenima i jasno je da će na trenutne i buduće odluke potrošača o kupovini utjecati način na koji brendovi reagiraju na krizu Covid-19, ali i na globalne ekološke probleme.

Potrošači od brendova očekuju da promjene svoje poslovne prioritete i resurse kako bi na odgovarajući način odgovorili i prilagodili se trenutnim izazovima, čak i ako to znači da pretrpe značajne ekonomske gubitke. Oni žele da brendovi imaju proizvode koji pomažu potrošačima u suočavanju s današnjim izazovima i transparentno komuniciraju sa zainteresiranim stranama. Također, potrošači očekuju da kompanije dodatno podrže krizu doniranjem dijela prodaje lokalnim bolnicama ili partnerstvom s drugim brendovima kako bi maksimizirali utjecaj svojih napora.

PROGNOZE

Online kupovina i dalje će potrošačima biti istaknuti kanal za kupovinu. Brendovi i organizacije koje u prošlosti nisu bile lako dostupne online moraju se brzo prilagoditi ‘novom normalnom’ ili neće preživjeti. Potrošači će se i dalje obraćati uslugama dostave za ugostiteljske i prehrambene artikle. Ljudi se prilagođavaju da provode više vremena kod kuće i predviđa se da će u bliskoj budućnosti manje jesti van kuće, ali i dalje podržavaju svoje lokalne favorite.

Kupovina luksuznih proizvoda će vjerojatno značajno pasti jer potrošači nastavljaju smanjivati svoju diskrecijsku potrošnju. Međutim, nastavit će se trošiti natprosečni iznosi na proizvode koji se odnose na prevenciju bolesti, prevenciju pandemije, zdravlje, hranu i lijekove. Predviđa se da će veća potrošnja medija, posebno video sadržaja na online platformama, ostati na snazi nakon pandemije.

Brendovi bi trebali razmotriti nove načine dosezanja do publike online putem, primjerice preko TikToka ili YouTubea, ovisno o demografiji ciljne publike. Marketinški stručnjaci morati razmotriti prilagođavanje svog medijskog miksa u budućnosti. Još uvijek nije poznato hoće li potrošači biti manje ili više lojalni novorastućem brendu, ali znamo da će brendovi koji svoju svrhu drže u prvom planu biti u prednosti da održe prodaju i povjerenje potrošača na dulji rok.

Život s mobitelom u ruci doveo je do većih promjena u svim industrijama, a među kupcima se najveća promjena primjećuje u ponašanju. Nova generacija potrošača očekuje brzu dostavu i još bržu komunikaciju.

SKRAĆENO VRIJEME DOSTAVE

Kupac povratnu informaciju očekuju unutar 10 minuta dok se očekivano vrijeme dostave za online kupovinu drastično smanjilo. Prema nekim istraživanjima, 30% kupaca očekuje već isti dan vidjeti na vlastitom pragu naručene proizvode. S druge strane, 75% vodećih specijaliziranih maloprodajnih lanaca opskrbe kao prioritet navode dostavu unutar dva dana, a 42% ih navodi da do 2022. želi da to bude istog dana.

Veće probleme u maloprodaji namirnica mogle bi imati kompanije s velikim centraliziranim skladištima i vremenskim slotovima koja možda neće opstati u budućnosti zbog logističkih problema u brzoj dostavi proizvoda. Nove kompanije i dostavne službe s vremenom dostave osnovnih namirnica od 10 minuta imaju drukčiji pristup problemu – quick commerce.

Q-commerce odgovara na promjene ponašanja potrošača i zahtjeve za ultra brzom dostavom, a razvijaju ga upravo brojne dostavljačke kompanije. Obuhvaća sve što je potrebno kupcu – asortiman, konkurentnu cijenu, brzinu i praćenje pošiljke te kvalitetnu i brzu komunikaciju.

DIGITALNI NOVČANIK

Korisnici svoj mobilni uređaj gledaju kao nešto što uvijek žele imati uz sebe i upravo zato je postao sve češće korištena opcija za plaćanje. Beskontaktne kartice već su davno prešle u naviku korištenja kod kupaca, no mobiteli polako preuzimaju primarnu poziciju za plaćanje putem digitalnih novčanika i aplikacija za plaćanje.

Danas su u digitalne novčanike pohranjene kartice dok se u budućnosti plaćanje predviđa putem novih proizvoda fintech industrije. Uz tehnološke mogućnosti koje pružaju mobilni uređaji, ali i drugi digitalni nosivi uređaji kao što su pametni satovi, tehnologija za plaćanje će se brzo mijenjati.

PERSONALIZIRANA KUPNJA

Sve više korisnika ima i veća očekivanja trgovaca u maloprodaji. Primarno očekuju više informacija, lagano dostupnih i prikazanih korisniku o onome što ga zanima i to u pravom trenutku. Korisnici žele vidjeti svrhu i odgovornost trgovca u ponašanju prema socijalnoj okolini i okolišu, ali i znati porijeklo proizvoda te primiti savjet o proizvodu.

Rješenje se nameće kroz opciju koje je uvela poznata modna marka Burberry. U trenutku kad proizvod gleda online, kupcu je omogućena opcija uz koju može vidjeti proizvod preko videa ‘uživo’, a kad proizvod gleda uživo, može dobiti i digitalne informacije o karakteristikama proizvoda.