U usporedbi s financijskom krizom iz 2008., pandemija će biti dvogodišnji ili trogodišnji događaj, recesija će biti kratkotrajna, a ožiljci manje duboki, rekao je Lane. Smatra da nema razloga zabrinutosti zbog rasta državnog duga, jer je, za razliku od 2008. godine, kamatna stopa na dužničke obveznice osjetno niža, a ročnost  je povećana. “Financijski teret ovih velikih dugova bit će lagan”, siguran je ekonomist.

No, istaknuo je kako su dugoročni učinci ograničenja i zatvaranja zbog koronavirusa zabrinjavajući, posebno u obrazovanju i zdravstvu.

“Svijet nikada više neće biti isti, očekuju nas strukturne promjene, bit će pobjednika i gubitnika. Oni koji, primjerice, rade u administrativnim centrima, održavaju urede ili putuju, više su patili od onih koji mogu nastaviti raditi na daljinu, poput IT profesionalaca”, rekao je Lane.

Prema njegovim riječima, prijelaz u fazu gospodarskog rasta može se očekivati ​​već u svibnju-lipnju, međutim, “čak i uz dinamični rast u preostalom vremenu do kraja godine, eurozona će razinu BDP-a 2019. doseći tek idućeg proljeća”.

Pokazatelji tržišta rada usporedivi s 2019. godinom, prema njegovu mišljenju, mogu se očekivati još kasnije – oko 2023. godine. “Put će biti dug. Trebat će održiva fiskalna i monetarna intervencija kako bi se podržao ovaj oporavak”, rekao je Lane. (Hina)

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna porastao 1,2 posto, na 34.200 bodova, dok je S&P 500 skočio 1,4 posto, na 4.185 bodova, a Nasdaq indeks 1,1 posto, na 14.052 boda. Novi rekordni dosezi Dow Jones i S&P 500 indeksa ponajviše se zahvaljuju rastu cijena dionica velikih tehnoloških kompanija, kao što su Apple, Microsoft i Facebook, te banaka.

S&P 500 indeks financijskog sektora dosegnuo je rekordne razine jer su sve velike američke banke, koje su dosad objavile poslovna izvješća, u prvom tromjesečju ostvarile veće zarade nego što se očekivalo. Ojačao je i tehnološki sektor, koji je prethodnih tjedana znatno oscilirao, s obzirom da je lani, na vrhuncu koronakrize, najviše porastao, pa se ulagači plaše da su cijene dionica tehnoloških divova previsoke.

“Premda su valuacije prilično visoke, puno je povjerenja da će velike tehnološke kompanije i dalje imati dovoljan tijek novca da bi opravdale te valuacije”, kaže Tim Murray, strateg u tvrtki T. Rowe Price Associates.

Pad obvezničkih prinosa

Podršku tržištu pružio je i pad prinosa na 10-godišnje američke državne obveznice ispod razine od 1,6 posto, po prvi put od 25. ožujka. Skok tih prinosa krajem ožujka iznad 1,75 posto, najvišu razinu u 14 mjeseci, izazvao je tada strahovanja da će američka središnja banka zbog jačanja inflacije morati zaoštriti monetarnu politiku prije nego što se očekuje.

No, čelnici Feda posljednjih tjedana neprestano ponavljaju da će rast inflacije ove godine biti privremen i da će Fed i dalje voditi popustljivu monetarnu politiku kako bi podržao oporavak gospodarstva, što je umirilo ulagače.

Optimizam na tržištu zahvaljuje se i podatku da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku skočio 9,8 posto, nakon što su Amerikanci dobili od države dodatne gotovinske čekove za pomoć u koronakrizi.

Na oporavak gospodarstva ukazuje i podatak o većem nego što se očekivalo padu broja novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima u SAD-u prošloga tjedna, i to na najnižu razinu u godinu dana. “Za tržište dionica to su dvije sjajne vijesti – pad prinosa na obveznice i dobri gospodarski pokazatelji. To je upravo ono što želite vidjeti”, kaže Murray.

Rekordni skok kineskog BDP-a

Ulagače je ohrabrio i podatak da je u prvom tromjesečju kineski bruto domaći proizvod (BDP) skočio rekordnih 18,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, kada je gospodarstvo bilo pod pritiskom izbijanja koronakrize. U fokusu ulagača su i poslovna izvješća kompanija i banaka za prvo tromjesečje, pri čemu je većina njih bolja nego što se očekivalo.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom tromjesečju porasle oko 31 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ostvari li se, bio bi to najveći skok zarada od kraja 2010. godine, kada se gospodarstvo oporavljalo od financijske krize.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,5 posto, na 7.019 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,45 posto, na rekordnih 15.459 bodova, a pariški CAC 1,9 posto, na 6.287 bodova.

Zahvaljujući tome, STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica dosegnuo je najvišu razinu u povijesti, nadoknadivši sve gubitke od početka koronakrize. A na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna oslabio 0,3 posto, na 29.683 boda. Zahvaljujući snažnom rastu Wall Streeta i europskih burzi, MSCI indeks svjetskih burzi dosegnuo je u petak novu najvišu razinu u povijesti. (Hina) 

Projekcije BDP-a za ovu godinu ovise o tome što će se događati s covidom, ali i turističkom sezonom. Očekivanja su da bi turistička sezona trebala biti bolja od lanjske, no to ovisi o razvoju pandemije. Ove se godine ne može očekivati puni oporavak gospodarstva, najraniji se puni oporavak BDP-a na razine prije covida može očekivati krajem 2022. godine, a nekih aktivnosti, uključujući i turizam, ne prije 2023. godine, rekao je Marić u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”. 

Istaknuo je i da je prihodna strana proračuna u prva tri mjeseca, a i prva dva tjedna travnja, na tragu očekivanja, dok je poseban izazov rashodna strana. 

Najavio je i kako će se preraspodjelama u proračunu osigurati sredstva za covid dodatak umirovljenicima, a nakon toga raditi i na prijedlogu rebalansa. 

Procjene su Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i resornog ministarstva da će covid dodataka umirovljenicima proračun koštati 600 milijuna kuna. “To danas ide na sjednicu Vlade, osigurat ćemo sredstva u proračunu preraspodjelama, a onda nakon toga onda ćemo raditi pripreme na rebalansu proračuna”, rekao je Marić dodavši kako će do rebalansa doći prije ljetne stanke. 

Ministar financija je, komentirajući dug prema veledrogerijama, naglasio kako i bez covida država ima dugogodišnji problem sa zdravstvom. Najvidljiviji je problem veledrogerija, odnosno opskrbe i dobave lijekova i materijala, ali to, ističe, nije jedini problem sa zdravstvom.

Nije problem niti neki stari dug prema veledrogerijama jer onda bi, tvrdi, rješenje bilo jednostavno – predložio bi Vladi da se izda obveznica ili bilo koji drugi dužnički oblik i da se isplati kompletni dug.

“Uopće nije tema niti pitanje podmirivanje tih obveza i dugova. Vlada odnosno država će to podmiriti, dakle to nije tema. Tema je kako osigurati dugoročnu financijsku održivost i stabilnost sustava”, naglasio je Marić, napominjući kako će se sastanak s predstavnicima veledrogerija održati u 13 sati.    

U vezi Nacionalnog plana oporavka i otpornost, o kojemu će se danas raspravljati i u Saboru, a oporba ga je dočekala “na nož”, dok se poslovna zajednica pribojava da dovoljno novca neće otići u gospodarstvo, posebice ne u privatni sektor, rekao je kako je udio gospodarstva, što uključuje i privatni sektor, najviši – 54 posto, kao i da će najvažnija biti impplementacija tog dokumenta. 

Ključni naglasak plana oporavka, tvrdi, je provedba reformi, stvari koje će imati transformativni efekt kako u javnom tako i u privatnom sektoru, a koje će biti suportirane javnim odnosno privatnim investicijama. 

“Nema potrebe za podjele i raditi razliku između privatnog i javnog sektora”, kazao je Marić, poručujući uz ostalo kako je godina izazovna, ali i postoje pozitivne prilike za gospodarstvo koje treba iskoristiti. (Hina)