Profesor supply chain strategije Richard Wilding s britanskog Sveučilišta Cranfield predviđa scenarij za industriju koja je tijekom COVID pandemije održavala svijet na životu i spajala ljude više nego ikad prije. Njegovo istraživanje rezultiralo je scenarijem koji omogućuje pozicioniranje supply chaina kao lidera opskrbe u budućnosti.

Analizom ključnih utjecaja COVID-19 na lanac opskrbe nudi nekoliko zaključaka vezanih za strategiju i aktivnosti postavljanja lanaca opskrbe budućnosti. Na temelju analize situacija s kojima se ova važna industrija susreće tijekom pandemije, rad opisuje scenarij prelaska logističke industrije na potpuno nove norme.

„Kako se diljem svijeta ublažavaju ograničenja a ekonomija doživljava oporavak, polako dolazi vrijeme za prve osvrte na otpornost globalnih lanaca opskrbe“, kaže Katja Busch iz DHL-a koji je zajedno s Wildingom proveo ovo istraživanje i objavio ga u white paperu. „Važno je da kao eksperti logistike analiziramo izazove i iskustva svih industrija tijekom krize i vizualiziramo otpornost supply chaina u vremenima koja dolaze.“  

U budućnosti će se ova industrija morati početi oslanjati ne samo na kupce prve, već i na one druge i treće razine, te obavljati kontinuirane provjere svojih kapaciteta kad je u pitanju praćenje protoka robe. Nadalje, potražnja će biti volatilnija, a ukusi potrošača će agresivno varirati, povećavajući tako potrebu za fleksibilnijim i alternativnim transportnim tokovima i skladišnim mrežama.

Dok će internetska trgovina biti sve raširenija i izravna će se prodaja povećati, ostali maloprodajni kanali i industrije suočavat će s određenim problemima. Ovi su samo neki od aspekata koji utječu na suvremene lance opskrbe koji će se neminovno zauvijek promijeniti.

Potpuna zatvaranja mnogih dijelova svijeta i stroga, restriktivna regulacija rezultirali su negativnim utjecajem na tvornice i distribucijske centre. To će u budućnosti za posljedicu imati preraspodjelu lokacija kad su u pitanju proizvodnja, skladištenje, multisourcing, te povratak proizvodnje u matične zemlje ili u neposrednu blizinu. Novo normalno bit će obilježeno prioritetom da se poslovanje učini što otpornijim.

„Snimke u medijima bile su uistinu apokaliptične; i prije no što je uveden lockdown, police supermarketa brojnih zemalja zjapile su prazne. Tjestenina, toaletni papir, riža, analgetici, konzervirana rajčica, brašno – sve je prodano u hipu,“ kazao je Wilding.

„Tvornice i distribucija tendiraju ka zakašnjeloj reakciji kad su u pitanju ekstremne fluktuacije na polju potražnje. Okidač za maničnu kupovinu više nije bio lockdown, već su ljudi kupovali jer su vidjeli druge kako kupuju. Kao i u svakoj drugoj krizi, prednosti, ali i nedostaci postaju još vidljiviji. Tada je najvažnije učiti iz nesvakidašnjih situacija i poboljšati poslovanje. Ako funkcionirate na isti način kao što ste funkcionirali prije pandemije, to je znak da nešto radite pogrešno,“ zaključuje. 

I na kraju, zaključuje se u istraživanju, konfiguriranje radnih mjesta u post-COVID svijetu morat će se uskladiti sa smjernicama za socijalno distanciranje i sanitarne uvjete, što će imati velik utjecaj na logističko poslovanje, posebice u skladištima i uredima. Osim fokusa na povećanje otpornosti kao na glavni zadatak logističke industrije, tvrtke će također trebati intenzivno raditi i na smanjenju disrupcije procesa uzrokovanih radom na daljinu.

Kako bi podržali velik broj radnika u radu od kuće, informacijski će sustavi trebati biti još robusniji i imati sposobnost podržavanja raštrkane radne snage koja mora imati pristup podatkovnim sustavima. Dobra strana ove priče je što će takvo „novo normalno“ sa sobom povući i intenzivniju digitalizaciju te automatizaciju poslovanja.

Podaci su pokazali da je domaća potražnja pala za 4,3 posto, a inozemna je porasla za 2,7 posto. Rasla je proizvodnja potrošačkih i kapitalnih dobara, dok je proizvodnja intermedijarnih dobara smanjena za jedan posto.

Njemačko gospodarstvo u prvom tromjesečju je palo za 1,8 posto jer su ograničenja uvedena u studenom radi suzbijanja širenja koronavirusa smanjila potrošnju kućanstava, dok je nestašica sirovina stvorila zastoje u proizvodnji.

Njemačko gospodarstvo puno bolje je podnijelo pandemiju nego susjedna Francuska ili Italija, što je uglavnom rezultat ogromnog paketa pomoći koji je uvela vladajuća koalicija kancelarke Angele Merkel te odluke da tvornice ostanu otvorene tijekom sva tri vala koronavirusa.

Direktor odjela makroekonomije nizozemske kompanije ING Carsten Brzeski povezao je blagi pad narudžbi s poremećajima u lancu opskrbe koji su se pogoršali blokadom Sueskog kanala početkom travnja.

“Nakon vrlo razočaravajućeg početka drugog tromjesečja, s padom maloprodaje od 5,5 posto na mjesečnoj razini u travnju, drugi kvartalni podaci sugeriraju da je očekivani oporavak njemačkog gospodarstva sporiji od očekivanog”, rekao je Brzeski. “Oporavak njemačke industrije će se nastaviti, samo neće nužno slijediti ravnu liniju”, dodao je. (Hina/Reuters)

Kao lokalni proizvođač i kao jedna od rijetkih prehrambenih tvrtki s integriranim proizvodnim procesom, osiguravaju sigurnost, kvalitetu i sljedivost proizvoda u cijelom lancu od polja do stola svaki dan, čak i za vrijeme epidemije korona virusa. Kroz dobru suradnju i partnerstva s uzgajivačima, dobavljačima i poslovnim partnerima, posebno trgovcima, zajednički rade na tome da čak i u tim uvjetima građanima svakodnevno nude prave proizvode na policama.

Za nesmetano odvijanje poslovanja, ključni su stup svake tvrtke zaposlenici, što se posebno odražava u trenutnoj izvanrednoj situaciji. Zaposlenici Perutnine Ptuj Pipo, posebno u proizvodnim i opskrbnim procesima, kao i suradnici u vlastitim trgovinama, ti su koji dodatnim naporima osiguravaju da se nesmetano nastavi proces proizvodnje od polja do stola, stoji u priopćenju koje je potpisao direktor društva Dubravko Folnović.