Na razini cijele prošle godine zabilježen je realni pad BDP-a od 8,4% na što je također najviše utjecao znatan pad vrijednosti izvoza usluga, točnije znatno lošija ostvarenja u turizmu. Naime, unatoč nešto boljoj turističkoj sezoni od očekivane, ostvareni broj noćenja je bio 55% manji nego u prethodnoj godini, a približno isto toliko je smanjen i devizni prihod od turizma. To je direktno utjecalo na djelatnost smještaja i usluživanja hrane, ali posredno i na sve druge djelatnosti s obzirom da se direktan i indirektan utjecaj turizma na hrvatsko gospodarstvo prije prošle godine procjenjivao na približno 25% BDP-a. Smanjivanje domaće i i inozemne potražnje odražavalo se i kroz druge komponente potražnje, točnije, vrijednost robnog izvoza je realno smanjena 0,8%, osobna potrošnja ili potrošnja kućanstava za 6,4%, a investicije u fiksni kapital 2,9%. S druge strane, pod utjecajem mjera za održavanje gospodarske aktivnosti jedino je državna potrošnja u 2020. godini povećana za 2,0%.

Takva kretanja potražnje utjecala su na odgovarajuće smanjivanje vrijednosti proizvodnje roba i usluga pa je daleko najveći pad bruto dodane vrijednosti od 21,0% zabilježen u grupi djelatnosti koja objedinjuje trgovinu na veliko i malo, prijevoz i skladištenje te ugostiteljstvo. Za 2,8% je pala i vrijednost ukupne industrijske proizvodnje, ali je kod nekih djelatnosti NKD-a i u 2020. zabilježen rast. Točnije bruto dodana vrijednost proizvodnje je povećana kod informacija i komunikacija, građevinarstva, primarnih djelatnosti, te kod javnih djelatnosti.

Po ovakvim trendovima Hrvatska se nije znatno razlikovala od međunarodnog okruženja. Prema procjanama MMF-a svjetsko gospodarstvo je u prošloj godini palo za 4,4%, a prema podacima Eurostata na razini cijele EU zabilježen je pad BDP-a od 6,4%. Hrvatska se pritom našla među članicama s izraženijim padom BDP-a, a to su pretežno bile one članice koje također imaju visoki udio turizma u BDP-u te one koje su najviše pogođene širenjem koronavirusa. Točnije, najveće stope pada BDP-u u prošloj godini među članicama EU zabilježene su u Španjolskoj, Italiji, Grčkoj i Francuskoj. Rast BDP-a je istodobno zabilježen samo u Irskoj, a najmanji pad u Litvi i Luksemburgu. Kada se promatra po komponentama potražnje koje su najviše utjecale na pad BDP-a, u čak deset članica je to bio pad izvoza usluga, u sedam robni izvoz, a kod osam članica je najveći pojedinačni utjecaj imalo smanjivanje potrošnje stanovništa.

Na kraju treba spomenuti i procjene Europske komisije za ovu godinu prema kojima bi Hrvatska s rastom od 5,3% trebala biti treća među članicama EU, nakon Španjolske i Francuske. Ovakva procjena temelji se na efektima suzbijanja pandemije i oporavka sklonosti potrošnji, a kod Hrvatske se posebno navodi utjecaj obnove potresom pogođenih područja te korištenje dostupnih sredstava iz Europskih fondova. Ukoliko se takva predviđanja Europske komisije kao i ona za iduću godinu ostvare, Hrvatska bi 2022. trebala dostići i blago premašiti realnu razinu BDP-a iz 2019. godine.