„Današnjim smo dogovorom nadogradili novi sustav plaća koji uvodimo 1. prosinca na način da će zbog novog sustava svi radnici Podravke i Belupa primiti znatno veću plaću. To znači da će, zahvaljujući svim promjenama koje smo dogovorili u srpnju i ovim dodatkom od 150 eura na osnovnu plaću, plaće naših radnika mjesečno porasti između 150 i 250 eura bruto. Pritom će, manjem broju radnika koji su imali osobito nelogične i nepravedne koeficijente u odnosu na složenost posla koji rade, mjesečna plaća porasti i više od 250 eura“, obrazložila je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke.

„Ova Uprava je još jednom pokazala da su joj materijalna prava radnika jedan od glavnih prioriteta vođenja kompanije. Svi rezultati koje postižemo – od investicija do borbe za rast prodaje na inozemnim tržištima, od povećanja poljoprivredne proizvodnje do obnovljivih izvora energije – mogu se ostvariti  jedino ako svatko od nas da svoj maksimalan doprinos. I zato bih željela da naši radnici budu nagrađeni za doprinos rezultatima koje postižemo“, dodala je Dalić.

„Vjerujem kako svi na kraju možemo biti zadovoljni ovim dogovorom. Ovo je sigurno povijesno povećanje plaća za radnike Podravke i Belupa. Drago nam je što će doći do linearnog povećanja plaće za sve radnike u iznosu od 150 eura koji će biti sastavni dio tzv. osnovne plaće koja će služiti i kao baza za izračun posebnih dodataka. Time će plaća biti još nešto veća u odnosu na ono što je radnicima prezentirano posljednjih dana kroz informiranje o prelasku na novi sustav plaća. Jednako tako, zadovoljni smo što će rasti sve plaće radnika jer uvijek zastupamo tezu kako nije dovoljno baviti se samo minimalnom plaćom jer rastom samo tih iznosa plaće se sve više približavaju jedna drugoj što nije dobro obzirom na složenost i odgovornost koje svako radno mjesto nosi. Dobro je što je, u ovom slučaju, i poslodavac to prepoznao i što će kroz potpisivanje ovog Aneksa plaća svim radnicima rasti za ovo današnje potpisivanje“, poručio je Denis Paradiš, predsjednik Sindikata PPDIV kao voditelj pregovaračkog tima sindikata.

Podsjetimo, 19. srpnja ove godine završili su kolektivni pregovori pregovaračkih timova Podravke i Belupa te sindikata PPDIV, Nezavisnog sindikata Podravke i Sindikata radnika koncerna Podravka – SINPOD, kojima je dogovoren novi sustav plaća u Podravki i Belupu. Današnji dogovor o dodatnom povećanju plaća za 150 eura nadopuna je tom prilikom dogovorenih izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora. 

Novim sustavom plaća ukida se zastario tarifni sustav koji datira još iz 1997. godine i uvodi se moderniji i pravedniji sustav kojim su ispravljene mnoge nelogičnosti u vrednovanju radnih mjesta. Zbog te promjene, mnogi radnici dobit će povećanje plaća, ali i bolje mogućnosti napredovanja. Međutim, kako bi svi u startu imali i financijsku korist od novog sustava te se lakše nosili s teškim tržišnim okolnostima i inflacijom, sa sindikatima je dogovoreno i dodatno povećanje plaća od 150 eura bruto za sve. Sve promjene na snagu stupaju 1. prosinca, a radnici će ih osjetiti s prvom plaćom u 2024. godini.

Piše: Dijana Fazlić, direktorica društva Tecumviva d.o.o.

Pravo na jednaku plaću žena i muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti jedno je od temeljnih načela Europske unije, no kako to stvarno izgleda u praksi i dalje je izazov ne samo u Hrvatskoj, već i širom Unije. Kako bi osnažila jednakost plaća žena i muškaraca, Europska komisija uputila je svim zemljama članicama Europske unije prijedlog „Direktive o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama“.

Cilj je ove Direktive uspostavljanje minimalnih zahtjeva za jačanje primjene načela jednake plaće muškaraca i žena te zabrane diskriminacije na temelju spola putem transparentnosti plaća i poboljšanih provedbenih mehanizama. Kako stoji u predgovoru ovog prijedloga – Direktivom se želi jasno utvrditi što je plaća, što izravna i neizravna diskriminacije, što su platni razredi, razlika u plaći, medijalni platni razred, razlika u medijalnoj plaći, kvartilni razred plaća te kategorija radnika kao i propisati mjere i provedbene mehanizme koji će osnažiti jednakost i transparentnost plaća.

DEFINICIJA PLAĆE

Prijedlog Direktive „plaću” definira kao „uobičajenu osnovnu ili najnižu nadnicu ili plaću, odnosno bilo koju drugu naknadu, bilo novčanu ili u naravi, koju radnik/radnica prima od poslodavca, bilo izravno ili neizravno („dopunske ili varijabilne komponente”) u vezi s radnim odnosom.

Ovom bi definicijom „plaća“ uključivala sve dodatne naknade kao što su bonusi, stimulacije, razni drugi dodatci (prekovremeni rad, smjenski rad, rad noću, blagdanom i neradnim danom), naknadu za prijevoz, topli obrok, putne troškove, službeni automobil, doplatke za stanovanje, naknadu za osposobljavanje, otpremnine u slučaju otkaza, naknadu za bolovanje, doprinose iz i na plaću, poreze i prireze te sve druge elemente u skladu sa zakonom ili kolektivnim ugovorom.

JEDNAKI RAD I RAD JEDNAKE VRIJEDNOSTI

Da bi dokazao da poštuje pravo na jednaku plaću žena i muškaraca, od poslodavca će se zahtijevati da ima platne razrede kojima će se osigurati da žene i muškarci primaju jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Kako bi se radnicima i poslodavcima omogućilo da procijene što se smatra radom jednake vrijednosti, odredbom 4. Direktive od država članica zahtijeva se da uspostave alate ili metodologije za procjenu i usporedbu vrijednosti rada u skladu sa skupom objektivnih kriterija koji uključuju obrazovne zahtjeve, stručne zahtjeve i zahtjeve u pogledu osposobljavanja, vještina, zalaganja i odgovornosti, obavljenog posla i naravi uključenih zadaća.

Navedeno bi bila osnova za procjenu jesu li radnici u usporedivoj situaciji i obavljaju li rad jednake vrijednosti, čime bi se pomoglo poslodavcima da na temelju objektivnih i rodno neutralnih kriterija bolje kategoriziraju i radna mjesta i određuju plaće.

TRANSPARENTNOST PLAĆA

Direktivnom se predlažu mjere koje imaju za cilj osigurati transparentnost plaća što bi omogućilo radnicima, ali i dionicima socijalnog dijaloga, pristup podacima o plaćama za jednake / usporedive poslove, prema vrsti poslova i spolu. Predložene mjere za transparentnost plaće su:

• Poslodavci će tražiteljima posla morati dati informacije o početnoj plaći ili mogućem rasponu početne plaće u obavijesti o slobodnom radnom mjestu ili prije razgovora za posao. Poslodavci neće smjeti tražitelje posla pitati o njihovim prošlim plaćama.

• Zaposlenici će imati pravo od poslodavca dobiti informacije o svojem individualnom platnom razredu i prosječnim platnim razredima, raščlanjene po spolu i kategoriji radnika koji obavljaju jednaki rad ili rad jednake vrijednosti.

• Poslodavci koji zapošljavaju više od 250 zaposlenika morat će objaviti informacije o rodnim razlikama u plaćama svojih zaposlenik, uključivo i razlikama po kategorijama radnika koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

• Predstavnici radnika (sindikati) zajedno s poslodavcem morat će provesti procjenu plaća ukoliko se u izvješćima o plaćama otkrije rodna razlika od najmanje 5%, a poslodavci takvu razliku ne mogu opravdati objektivnim razlozima neovisnim o rodu.

PROTIV DISKRIMINACIJE

Transparentnost plaća radnicima treba omogućiti da otkriju i dokažu moguću diskriminaciju na temelju spola, odnosno rodnu pristranost u sustavima plaća i platnim razredima, u kojima se rad žena i muškaraca ne vrednuje jednako i na rodno neutralan način ili u kojima se ne vrednuju određene stručne vještine koje se većinom smatraju ženskim osobinama. S obzirom na to da je takva pristranost često nesvjesna, transparentnost plaća poslodavcima treba pomoći da budu informiraniji i prepoznaju diskriminirajuće rodno uvjetovane razlike u plaći koje se ne mogu objasniti valjanim diskrecijskim čimbenicima i koje su često nenamjerne.

Transparentnost plaća ključan je alat za uklanjanje sumnji o jednakoj plaća muškaraca i žena te doprinosi suzbijanju rodne pristranosti u plaćama. Može potaknuti i promjenu stava prema plaćama žena zahvaljujući informiranju i poticanju rasprava o razlozima strukturnih rodnih razlika u plaći. Osim što će se njome osigurati poštovanje načela jednake plaće, može biti i okidač za šire preispitivanje politike rodne ravnopravnosti na razini poduzeća te promicanje suradnje poslodavaca i predstavnika radnika.

RAZLIKA U PLAĆAMA

Razlika u plaćama muškaraca u odnosu na žene prema podacima iz predgovora prijedloga Direktive iznosi u prosjeku 14,1%, što nije malo. Ako uzmemo da je prosječni radni staž 35 godina (odnosno 420 mjeseci), tijekom kojeg perioda prosječna plaća muškarca iznosi 6.000,00 kn, a žene 5.150,00 kn – žena će zaraditi 357.000,00 kn manje od muškarca. U slučaju usvajanja Direktive od strane Europskog parlamenta i Vijeća, države članice imat će dvije godine da je prenesu u nacionalno zakonodavstvo i Komisiji dostave relevantne tekstove o prenošenju, a Komisija će provesti evaluaciju predložene direktive nakon osam godina.

Ne mogu ne zapitati se, hoće li se usvajanjem ove Direktive nešto promijeniti? Naime od 2006. godine Europska unija kroz Ugovor o funkcioniranju EU i mnoge druge Direktive izričito zabranjuje diskriminaciju na osnovi spola u pitanjima plaće za isti rad ili rad jednake vrijednosti, ali još uvijek smo tu gdje jesmo.

Prema istraživanju provedenom u Danskoj, Direktiva o transparentnosti plaća iz 2006. smanjila je jaz u plaćama za 13%, a ako nastavimo istim tempom kao do sada, procjenjuje se da će nam trebati više od 250 godina da plaće muškaraca i žena za isti rad budu jednake. Od ovoga što činimo danas, moguće je da će koristi imati naše pra-prapra- pra-pra unuke….

Na razini 27-članog EU-a kalendarski prilagođeni troškovi rada po satu u četvrtom su tromjesečju 2020. porasli 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, izračunali su europski statističari. U trećem tromjesečju uvećani su prema Eurostatovim podacima 1,8 posto.

U eurozoni su ukupni troškovi rada po satu u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju bili viši tri posto nego u istom razdoblju godine ranije, nakon 1,6-postotnog povećanja u prethodna tri mjeseca. Viši ukupni troškovi rada odražavaju skok troškova plaća dok je državna potpora kompanijama u koronakrizi zakočila rast troškova doprinosa, primjećuju u Eurostatu.

Skok troškova plaća

U EU troškovi plaća poskočili su su u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca 3,7 posto, nakon 2,4-postotnog rasta u prethodna tri mjeseca. U eurozoni uvećani su 3,5 posto, nakon 2,2-postotnog rasta u prethodna tri mjeseca.

Najviše su rasli troškovi plaća u sektorima umjetnosti, rekreacije i slobodnog vremena, ali i smještaja i usluga posluživanja hrane, za nekih 11 posto. Troškovi doprinosa porasli su u EU na kraju prošle godine 1,8 posto, te 1,5 posto u eurozoni, nakon stagnacije u trećem tromjesečju, izračunao je Eurostat.

Najsnažniji rast u Austriji

Među zemljama EU-a najviše su u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju porasli ukupni troškovi rada po satu u Austriji, za 11,6 posto. Slijedi Bugarska s 10-postotnim rastom. Najslabiji rast ukupnih troškova bilježile su Francuska i Mađarska, za 0,3 odnosno 0,7 posto.

Hrvatska je zajedno s Irskom, Maltom i Finskom činila skupinu zemalja u kojima su ukupni troškovi rada po satu u četvrtom tromjesečju 2020. bili niži nego u istom razdoblju godine ranije.

Kalendarski prilagođeni troškovi rada po satu u Hrvatskoj su u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju bili 1,1 posto niži nego u istom razdoblju prethodne godine. U prethodnom su tromjesečju pali prvi puta u četri godine, i to za 0,6 posto, prema revidiranom podatku Eurostata.

Pritom su troškovi plaća u Hrvatskoj u četvrtom kvartalu pali 0,2 posto dok su troškovi doprinosa smanjeni 6,3 posto, najviše od drugog tromjesečja 2016. U trećem tromjesečju troškovi plaća porasli su 0,3 posto dok su troškovi doprinosa pali 5,8 posto.

Najveći je pad ukupnih troškova rada po satu na kraju 2020. bilježila Irska, za 4,8 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. (Hina)