Naime, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, HAMAG-BICRO i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) potpisali su prvu izmjenu Sporazuma o financiranju za financijske instrumente Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.-2027. (FI SP ZPP), kojom su znatno povećani iznosi potpora za poljoprivrednike.

Mnogi poljoprivrednici i ruralni poduzetnici suočavaju se s težanim pristupom kapitalu zbog nedostatnog kolaterala i percepcije poslovnih banaka da su visokorizični korisnici, ističu iz APPRRR-a. Na temelju iskustava iz prve dvije godine provedbe tog sporazuma, zainteresiranost i iskazane potrebe korisnika jasno su ukazale na potrebu za nastavkom tog modela financiranja projekata, stoga je izvršena strateška preraspodjela dostupnih sredstava, kako bi se osigurala stabilna potpora sektorima proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda, dodali su u priopćenju.

U vremenu kada su poljoprivrednicima najpotrebnija sredstva za repromaterijal (sjeme, gnojivo, gorivo, zaštitna sredstva i sl.) za financiranje proljetne sjetve, u 2026. godini će za tu namjenu biti dostupno 10 milijuna eura. Financijski instrument “Obrtna sredstva SP ZPP” omogućuje zajmove od 1.000 do 25.000 eura uz 0,5 posto fiksne kamate i poček do 12 mjeseci, što ga, ističu iz Agencije, čini jednim od najdostupnijih modela financiranja obrtnih troškova u poljoprivredi.

Prijave za obrtna sredstva u poljoprivredi se podnose izravno HAMAG-BICRO-u putem sustava za on-line prijavu i to od 9. veljače 2026. godine. Kontinuirano su omogućene prijave i za obrtna sredstva za preradu, zaključuju u svojoj objavi. (Hina)

Riječ je, kako se navodi, o natječaju za provedbu intervencije 76.01. “Osiguranje poljoprivredne proizvodnje“ iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. Maksimalni iznos godišnje potpore po korisniku je 75.000 eura, intenzitet javne potpore 70 posto prihvatljive premije osiguranja.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore je 14,04 milijuna eura, a cilj je potaknuti poljoprivrednike na ugovaranje osiguranja njihove poljoprivredne proizvodnje kako bi se umanjili ekonomski gubici prouzročeni nepovoljnim klimatskim prilikama i životinjskim bolestima.

Rok za podnošenje zahtjeva za isplatu potpore i dostavu potvrde o podnošenju zahtjeva je od 12,00 sati 21. srpnja do 12,00 sati 31. prosinca ove godine. (Hina) 

“Politika povećavanja broja poljoprivrednih gospodarstava bez adekvatnog zemljišta za vrstu proizvodnje s kojom se bave te iracionalno pumpanje potpora u subjekte koji nisu održivi i koji hrvatskim građanima ne mogu opravdati milijarde eura ulaganja, je neobranjiva i nanosi dugoročnu štetu hrvatskom društvu”, istaknuli su iz HUP-a.

U Hrvatskoj je, kako su naveli, 100 tisuća hektara zapuštenog zemljišta koje se hitno mora staviti na raspolaganje uspješnim poljoprivrednim proizvođačima bili oni OPG-ovi, obrti ili tvrtke.

Za ilustraciju potencijala zapuštenog zemljišta HUP-ova udruga navodi da deset najvećih hrvatskih tvrtki, koje čine kralježnicu hrvatske poljoprivredne proizvodnje i prerade, zajedno s kooperantima obrađuje manje od sto tisuća hektara.

Promatra li se obrada poljoprivrednog zemljišta, za svježe povrće koristi se oko 8.200 hektara (ha) poljoprivrednog zemljišta te još 1.600 ha povrtnjaka.

Za samodostatnost u većini povrtnih kultura u proizvodnji na otvorenom nedostaje dvostruko više površina za proizvodnju povrća, a to je samo oko 10.000 ha, kazali su iz HUP-ove Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede napominjući kako se velike površine zapuštenog zemljišta nalaze u područjima najuspješnijih vinogradara, maslinara, voćara.

Stoga  bi to zemljište osiguralo snažan i brz razvoj Hrvatske u tim vrstama proizvodnje, navode.

Smatraju da bi postupak vraćanja zapuštenog zemljišta u poljoprivrednu proizvodnju bio uspješan kada bi jedinice lokalne samouprave (JLS) na raspolaganju imale više modela raspolaganja, koji uključuju državno i privatno zemljište te prepoznaju zašto je zapušteno.

Četiri modela okrupnjavanja

“Cijepanje poljoprivrednih cjelina moramo zaustaviti, a parcelaciju poljoprivrednog zemljišta dozvoliti samo za formiranje novih ili povećanje postojećih cjelina (tabli)”, poručili su iz HUP-Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede.

Predlažu četiri modela za rješavanje toga problema.

Prema prvom, JLS-ove bi se poticalo na formiranje održivih proizvodnih cjelina (tabli) spajanjem zapuštenog državnog (do 50 posto) i privatnog zemljišta. Kupac koji pribavi suglasnost svih privatnih vlasnika za prodaju može pristupiti daljnjim koracima postupka, a u roku od godinu dana od ulaska u sustav, obvezan je iskrčiti zemljište i objediniti ga u jednu česticu – u suprotnom se postupak prekida.

Model je osmišljen kako bi se aktivirala zapuštena zemljišta i omogućila nova ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju.  Ako se utvrdi da zemljište ponovno postaje zapušteno i ne obrađuje se, korisnik postupka ili novi vlasnik obvezan je nadoknaditi vrijednost zemljišta u trenutku utvrđenja zapuštenosti.

Prema drugom modelu JLS odobrava postupak za cjelinu (tablu) privatnog vlasnika koja je u više čestica. Radi okrupnjavanja država na kraju postupka ustupa do 25 posto državnog zapuštenog zemljišta koje graniči s cjelinom privatnog vlasnika. Prednost ima poljoprivrednik koji graniči sa zapuštenom državnom zemljom i koji će iz postupka izaći s većom cjelinom. Državno zemljište obavezno se mora iskrčiti te od svih državnih i privatnih čestica stvoriti jednu katastarsku česticu koja će imati zabranu parceliranja, u protivnom postupak se prekida.

Trošak krčenja ovakvog zemljišta ne omogućuje zakup, ali ni prodaju, s obzirom da je trošak krčenja često skuplji od cijene zemljišta te se ovim modelom stvara zemljište za održivu poljoprivrednu proizvodnju. U slučaju da se utvrdi da je zemljište ponovno zapušteno i ne obrađuje se, korisnik postupka ili novi vlasnik dužan je isplatiti vrijednost zemljišta u trenutku utvrđenja zapuštenosti.

Treći model bi omogućio zakupcu da o svom trošku iskrči obraslo zemljište i zajedno sa zemljištem koje ima u zakupu formira jednu katastarsku česticu u roku od jedne godine. Tek kada iskrči zemljište na novoj cjelini u zadanom roku, produžuje mu se ugovor o zakupu na 25 godina.

Prema četvrtom modelu država otkupljuje do 25 posto zemljišta u odnosu na susjednu tablu koja je u zakupu i u postojeći ugovor o zakupu unosi novo zemljište. Zakupnik je dužan o svom trošku iskrčiti zemljište i formirati jednu česticu od cijele table. Tek kada iskrči zemljište u zadanom roku, ugovor o zakupu mu se produžuje na 25 godina. Iznos od zakupa iz toga ugovora se uplaćuje u državni proračun dok se zemljište ne isplati, a zatim u proračun jedinica lokalne samouprave. (Hina) 

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro je kazao kako štete na prinosima poljoprivrednih kultura uzrokovane prirodnim nepogodama uzrokuju smanjenje ili gubitak očekivanih prihoda u proizvodnoj godini te utječu na nestabilnost proizvodnih procesa. Mogu uzrokovati i odustajanje proizvođača od poljoprivredne proizvodnje.

Ovim programom potpore, kako je rekao, štiti se poljoprivredne proizvođače i osigurava zadržavanje i nastavak poljoprivredne proizvodnje te ublažavaju posljedice prirodnih nepogoda nastalih u ovoj godini.

Potporom u okviru Programa će se ublažiti će se posljedice štete uzrokovane prirodnim nepogodama nastalim u 2024., a namijenjena je poljoprivrednim proizvođačima na području za koje je proglašena prirodna nepogoda i koji su štetu prijavili u Registra šteta od prirodnih nepogoda na prinosu poljoprivrednih kultura.

Za potporu u okviru programa nisu prihvatljive prijavljene štete od suše nastale u 2024. godini, koje će se posebno kompenzirati kroz novu mjeru u 2025. godini, kao niti štete na šećernoj repi za koje je već prihvaćen program sanacije, navodi se u obrazloženju odluke Vlade.

Provedba Programa, kojim su definirani prihvatljivi korisnici, propisat će se pravilnikom, a provodit će ga Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Prihvatljivi korisnici potpore su mikro, mala i srednja poduzeća koja se bave biljnom proizvodnjom i definirana su u Poglavlju I. te člancima 25. i 37. Uredbe Europske komisije оd 14. prosinca 2022. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Svi korisnici moraju  biti upisani u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i imati štetu od prirodnih nepogoda nastalih u 2024.  prijavljenu u Registru šteta od prirodnih nepogoda veću od 50 posto na prinosu poljoprivrednih kultura. (Hina)

Agronomija se trenutačno suočava s izazovima povećanja produktivnosti ne bi li se zadovoljile potrebe rastuće globalne populacije uz istovremeno smanjenje negativnih utjecaja na okoliš. U tom se kontekstu umjetna inteligencija (AI) nameće kao ključni transformativni alat za pametniju budućnost poljoprivrede. 

„Primjena novih tehnologija i umjetne inteligencije u poljoprivredi otvara nove mogućnosti u optimizaciji proizvodnje, ali i korištenju različitih setova podataka koji do sada nisu bili zajednički korišteni, što omogućava detaljnije praćenje i upravljanje proizvodnjom. Vrijednost novih tehnologija leži upravo u podacima, koji su ključni za svakog vinogradara koji želi biti ‘korak ispred’ i upravljati proizvodnjom na pravi način“, kaže dr.sc. Ivana Rendulić Jelušić, direktorica tvrtke Alti Agra.

Jedan od primjera upotrebe umjetne inteligencije u poljoprivredi je i Vineyard Angel, domaći AI sustav TIS Grupe i Alti Agra. Riječ je o tehnološkom rješenju koje objedinjuje većinu gore spomenutih stavki, a njegova je primarna funkcija pomoć u vinogradarstvu.

Jedinstvena platforma na tržištu

„Vineyard Angel je jedinstven po tome što analizira isključivo redove vinove loze, odnosno vegetaciju vinove loze, pri čemu se točnost analiza putem vegetacijskih indeksa višestruko povećava“, kazala je Rendulić Jelušić u Poreču prilikom launcha platforme vineyardangel.com tijekom jednog od najvećih vinarskih sajmova u zemlji.

Također, Vineyard Angel sadrži i prediktivne modele za najvažnije bolesti vinove loze te daje pravovremena upozorenja na pojavu bolesti sukladno meteorološkim podacima i fenofazi razvoja vinove loze. „Dodatno, rješenje omogućava i brojanje te geolociranje nedostajućih trsova u vinogradu iz samo jedne snimke drona, što omogućava pripremu ponovne sadnje i optimizaciju radova u vinogradu“, dodaje Rendulić Jelušić.

Dodatna prednost ove platforme, koja će vinogradarima olakšati svakodnevno praćenje svojih nasada je i činjenica kako su svi podaci, analize i izvještaji smješteni na jednostavnoj platformi, koja od vinogradara ne zahtijeva nikakav dodatni unos podataka, a omogućava pregled stanja vinograda prema potrebi vinogradara.

Tehnološki iskorak za jednu od najstarijih domaćih IT tvrtki

Ovu je tehnološku inovaciju razvijala TIS Grupa, jedna od najstarijih domaćih IT tvrtki s dugogodišnjim iskustvom u razvoju softverskih rješenja na najvišoj razini. TIS je, između ostaloga, uvodio euro na slovensko i hrvatsko tržište, a njihovi su stručnjaci za Finu razvijali i sustav za platni promet kojim se svakodnevno služi većina građana. Vineyard Angel, uz sustav za rano otkrivanje neurorazvojnih odstupanja (SENDD), predstavlja iskorak prema razvoju AI rješenja.

“Vinogradarstvo je tradicionalno i nije toliko sklono promjenama”, otkriva TIS-ov IT stručnjak Josip Kustić uz napomenu kako je platforma već zaživjela na terenu. “Zahvaljujući nekolicini vinara iz regije, koji su već prepoznali vrijednost ovakvog rješenja, vjerujemo kako smo izgradili krajnje funkcionalnu platformu za kojom će uskoro posegnuti mnogo veći broj ozbiljnih vinogradara”, dodaje smatrajući kako će uvođenje inovativnih AI platformi pomoći pri jačanju hrvatske vinske industrije.

Na ovu se suradnju kratko se osvrnuo i direktor TIS Grupe Dženan Lojo. “Kad spojite  vrhunskog stručnjaka za vinogradarstvo poput Ivane i tehnološku kompaniju s višedeseteljetnim i dokazanim iskustvom i znanjem u razvoju novih softverskih proizvoda, vjerojatnost da ćete napraviti novo inovativno rješenje koje će biti prihvaćeno na tržištu je zagarantirana”, zaključuje Dženan Lojo.

Zanima li vas više o ovoj revolucionarnoj platformi, dodatne ćete informacije pronaći na web stranici vineyardangel.com.

Novi financijski instrument “Obrtna sredstva SP ZPP” poljoprivrednicima na raspolaganje stavlja Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. U okviru ovog programa agencija će subjektima malog gospodarstva u poljoprivrednom i prerađivačkom sektoru izravno odobravati zajmove za financiranje obrtnih sredstava u skladu s uvjetima Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. godine (SP ZPP).

Zaprimanje zahtjeva za zajmove krenut će u petak, 12. travnja u 12 sati putem obrasca na službenim internetskim stranicama HAMAG-BICRO-a, a namjena zajmova je financiranje obrtnih sredstava, odnosno financiranje troškova redovnog poslovanja, kao što su priprema sjetve, proizvodnja, sirovine i materijali i sl.

“Cilj ovih financijskih instrumenata je povećanje dostupnosti zajmova subjektima malog gospodarstva, uz smanjenje kamatne stope i smanjenje razine potrebnih sredstava osiguranja”, navodi se u priopćenju.

Predviđena alokacija za 2024. godinu od 6,7 milijuna eura raspodijeljena je prema vrstama intervencija, to jest vrstama ulaganja, pa tako na potpore za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju otpada 4,7 milijuna eura, a za potpore za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda te za razvoj poslovanja u ruralnim područjima po milijun eura.

“Zahtjevi za pojedinu vrstu intervencije zaprimat će se do iskorištenja predviđene alokacije za tu vrstu intervencije”, napominju iz HAMAG-BICRO-a. (Hina) 

Kako se navodi u priopćenju, objavljen je Natječaj za provedbu intervencije 73.03. korištenje obnovljivih izvora energije iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. 

Prihvatljivi korisnici za tu mjeru su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika, uključujući proizvođačke organizacije priznate u skladu s posebnim propisima koji uređuju rad proizvođačkih organizacija ili fizičke i pravne osobe (uključujući proizvođačke organizacije priznate u skladu s posebnim propisima koji uređuju rad proizvođačkih organizacija) registrirane za preradu poljoprivrednih proizvoda iz Priloga I. Ugovoru.

“Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore po natječaju je deset milijuna eura. Najniža visina javne potpore po projektu/korisniku iznosi 15.000 eura, a najviša 300.000 eura. Intenzitet javne potpore je 65 posto ukupnih prihvatljivih troškova projekta, a može se uvećati do 80 posto za ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici”, navodi se u priopćenju.

Rok za podnošenje zahtjeva za potporu je od 4. ožujka 2024. godine od 12 sati do 4. travnja 2024. do 12 sati. (Hina) 

Kako se navodi u priopćenju ministarstva, u ponedjeljak, 10. srpnja na sastanku EK u Bruxellesu usvojena je Provedbena uredba za dodjelu financijske pomoći poljoprivrednom sektoru koji se suočava sa specifičnim poteškoćama.

Time je EK odgovorio na nedavne zahtjeve 12 ministara poljoprivrede EU-a u vezi s omogućavanjem financijske pomoći i onim državama članicama koje ne graniče s Ukrajinom, ali koje, također, osjećaju posljedice krize izazvane ruskom agresijom.

Hrvatska kao jedna od potpisnica toga zahtjeva podržava usvajanje uredbe čime se doprinosi uravnoteženijem rješenju za pomoć poljoprivrednicima u svim državama članicama, navode iz ministarstva.

Napominju kako je predviđeni iznos za Republiku Hrvatsku 3,37 milijuna eura uz mogućnost dodatnog nacionalnog doprinosa do 200 posto, kojeg će Ministarstvo poljoprivrede osigurati u svrhu provedbe najavljene mjere iz Komunikacije o pomoći sektoru ratarstva.

Riječ je o bespovratnoj potpori u visini od 10,1 milijun eura, prema prvotnom prijedlogu ministarstva namijenjenoj za financiranje jedinične potpore po hektaru za prvih 30 hektara ječma, pšenice, industrijskog krumpira, kamilice i uljane repice, uz predviđeni iznos jedinične potpore od 135 eura po hektaru.

Ministarstvo poljoprivrede je, kako su istaknuli, prilikom davanja prijedloga vodilo računa o većini poljoprivrednika, a naročito o malim gospodarstvima te poštivalo usvojene kriterije iz Strateškog plana.

Prema usvojenim kriterijima iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike, dodatna potpora dohotku se isplaćuje za prvih 30 hektara upisanog poljoprivrednog zemljišta.

Stoga je logično, kazali su iz Ministarstva, isti kriterij primijeniti i kod izvanredne potpore, osobito što su analize pokazale da je takvim kriterijem obuhvaćeno čak 95 posto poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj.

“Imajući razumijevanja za poteškoće u kojima se nalazi grupa poljoprivrednika koji ovih dana istupa u javnost, potrebno je spomenuti da je riječ o relevantnim poduzetnicima koje Ministarstvo poljoprivrede smatra važnim stupovima ratarske proizvodnje i trgovine, međutim, jednako tako riječ je o poduzetnicima koji pripadaju 0,5 posto najvećih posjednika zemljišta s prema dostupnim podacima, rastom prihoda i dobiti uglavnom između 40 posto i 70 posto u 2022. godini, odnosno i više”, kaže se u priopćenju. (Hina) 

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban rekao je da u toj županiji ima 1020 mladih poljoprivrednika, a prije šest godina bilo ih je 519.

Ministrica Vučković rekla je da je u Splitsko-dalmatinskoj županiji ugovoreno više od 110 milijuna eura projekata ili potpora, a isplaćeno je 95 milijuna eura. To potvrđuje da se unatoč nepredvidivim krizama i određenim otežavajućim okolnostima investicije realiziraju, a sredstva neometano koriste, ustvrdila je.

“U ovoj je županiji za mlade poljoprivrednike, razvoj malih gospodarstava te pokretanje novih nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu dano nešto više od 1240 potpora. Sada je bitno podizanje novih nasada, ulaganje u stakleničku i plasteničku proizvodnju, korištenje obnovljivih izvora energije na gospodarstvu, jer to podiže mogućnost za ostvarivanje dodatnih prihoda i smanjuje troškove poljoprivrednih gospodarstava”, izjavila je Vučković.

Kaže da je sadašnja vlada prva koja je podigla minimalni nacionalni udio financiranja s 15 na 20 posto što je omogućilo podizanje vrijednosti nacionalnog strateškog plana u odnosu na prvotno predviđene za 103,5 milijuna eura. Najavila je posebne državne programe za obnovu malih zapuštenih parcela vinograda i maslinika.

Direktorica dubrovačkog Vrtlara Alma Majstorović je kazala kako su dobili sredstva za modernizaciju staklenika koji su stari više od 30 godina, te će na tako unaprijediti i povećati proizvodnju, a smanjiti troškove. (Hina)

Riječ je, kako navode, o jednoj od dviju mjera definiranih Programom državne potpore za kompenzaciju rasta cijene energenata u sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda, ukupne vrijednosti 26,5 milijuna eura.

Putem toga programa, vlada i Ministarstvo poljoprivrede će pružiti potporu subjektima koji djeluju u sektoru prerade poljoprivrednih proizvoda kako bi se ublažila iznimno velika povećanja cijena energenata koji sudjeluju s visokim udjelom u troškovima njihovog poslovanja, zbog kojih su neki od subjekata u preradi poljoprivrednih proizvoda dovedeni u situaciju manjka likvidnosti i generiranja gubitaka.

Prihvatljivi korisnici su poduzeća svih veličina koja prerađuju meso, mlijeko, voće i povrće ili proizvode ulja i masti, mlinske proizvode te šećer.

Zahtjeve je moguće podnijeti do 31. ožujka.

Iz Ministarstva ističu i kako je u pripremi i druga mjera Programa državne potpore za kompenzaciju rasta cijene energenata u sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda – potpora prerađivačima uslijed povećanja troška energenata izuzev prirodnog plina i električne energije, vrijedna više od 6,6 milijuna eura. (Hina)