Riječ je, kako se navodi, o natječaju za provedbu intervencije 76.01. “Osiguranje poljoprivredne proizvodnje“ iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. Maksimalni iznos godišnje potpore po korisniku je 75.000 eura, intenzitet javne potpore 70 posto prihvatljive premije osiguranja.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore je 14,04 milijuna eura, a cilj je potaknuti poljoprivrednike na ugovaranje osiguranja njihove poljoprivredne proizvodnje kako bi se umanjili ekonomski gubici prouzročeni nepovoljnim klimatskim prilikama i životinjskim bolestima.

Rok za podnošenje zahtjeva za isplatu potpore i dostavu potvrde o podnošenju zahtjeva je od 12,00 sati 21. srpnja do 12,00 sati 31. prosinca ove godine. (Hina) 

Na rast poljoprivredne proizvodnje, kako navode statističari, utjecao je porast biljne proizvodnje za 6,9 posto, dok je stočna proizvodnja porasla za 6,3 posto.

Na porast biljne poljoprivredne proizvodnje u 2024. utjecao je porast većine proizvoda s većim udjelom u biljnoj proizvodnji – soje, za 19,7 posto, suncokreta, za 14,6 posto, krumpira, za 6,6 posto, grožđa, za 4,1 posto, i kukuruza, za 3,8 posto.

U 2024. u odnosu na 2023. porasla je proizvodnja svih proizvoda koji imaju znatniji udio u stočnoj proizvodnji, osim proizvodnje kravljeg mlijeka, koja je pala za 3,7 posto.

U ukupnoj bruto proizvodnji u 2024. biljna proizvodnja sudjeluje s 58,4 posto, a stočna proizvodnja s 41,6 posto. (Hina)

Na pad poljoprivredne proizvodnje u 2021. u usporedbi s godinom prije, kako navode, statističari, utjecao je pad biljne proizvodnje, i to za 6,6 posto. Istodobno je stočna proizvodnja porasla za 1,5 posto.

Kod biljnih proizvoda je zabilježen pad proizvodnje većine proizvoda s većim udjelom u biljnoj proizvodnji  – kukuruza za 7,8 posto, soje za 14,7 posto, i grožđa za 5,9 posto. Proizvodnja pšenice je pak porasla za 13,2 posto.

Od proizvoda koji imaju znatniji udio u stočnoj proizvodnji, u 2021. u odnosu na 2020., proizvodnja svih proizvoda porasla je, osim proizvodnje kravljeg mlijeka, čija je proizvodnja pala, za 11,7 posto, pokazuju podaci DZS-a.

U ukupnoj bruto proizvodnji u 2021. biljna proizvodnja sudjeluje sa 61,3 posto, a stočna proizvodnja s 38,7 posto.

Podaci DZS-a pokazuju i da je prošle godine prema godini prije fizički obujam poljoprivredne neto proizvodnje smanjen za 4,8 posto.

Neto indeksi fizičkog obujma poljoprivredne proizvodnje izračunani su iz vrijednosti cjelokupne proizvodnje umanjene za vrijednost proizvoda upotrijebljenih za ishranu stoke. (Hina)

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje, kako su naveli, je u 2012. iznosila 20,9 milijardi kuna, dok je u prošloj godini dosegnula 19,24 milijarde kuna i još je uvijek niža nego u godini ulaska Hrvatske u EU.

Konzultantica Smartera Zvjezdana Blažić je kazala kako je poljoprivreda ulaskom u EU doživjela kumulativni šok snažne konkurencije otvorenog EU tržišta, novih pravila EU-ove poljoprivredne politike, te gubitka tradicionalnog CEFTA tržišta. “Godinama nerješavana strukturna pitanja poljoprivrede dovela su do toga da je u prve tri godine izgubljeno preko pet milijardi kuna vrijednosti poljoprivredne proizvodnje”, istaknula je Blažić.

Objasnila je kako je tek u 2015. zaustavljen pad i vrijednost polagano raste /stagnira, a od 2018. rast je značajniji, ali još nismo dosegnuli vrijednost proizvodnje koju smo imali u godini prije ulaska u EU.

Prošle godine, u godini pandemije covid-19, ostvarena je vrijednost proizvodnje u iznosu 19,2 milijarde kuna. Količina plasiranog novca za poljoprivredu, kako je rečeno, nije pratila značajnije promjene strukture proizvodnje niti je bilo većeg utjecaja na rast i razvoj sektora. Vrijednost potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju rasla je s početnih 2,3 milijardi kuna odnosno oko 304 milijuna eura, u 2013., na gotovo 6,8 milijardi kuna/oko 909 milijuna eura isplaćenih u 2020. godini.

“Struktura poljoprivredne proizvodnje se mijenja malo i sporo”, kazala je Blažić navodeći da je veći iskorak postignut jedino u ratarskoj proizvodnji. “Moramo rezultate ratarstva adekvatno vrednovati i maksimalno podržati jer će ih biti teško zadržati uzimajući u obzir rastuće ‘zelene’ zahtjeve”, upozorila je Blažić.

Prema iznesenim podacima, vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda u 2020. ostvarena je u iznosu 7,87 milijardi kuna, gotovo na istoj razini kao i 2019. godine, a usporedno s 2013. godinom vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda manja je za 17 posto.

U ukupnoj vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda OPG-i sudjeluju s 3,19 milijardi ili 40 posto, a 4,68 milijardi kuna ili 60 posto ostvaruju pravne osobe i obrtnici. Ipak, treba uzeti u obzir da se veliki dio prodaje proizvoda OPG-a odvija izvan službenih kanala prodaje.

Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni proizvoda poljoprivrede pokazuju da je izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2020. porastao osam posto, dok je uvoz bio manji za šest posto u odnosu na 2019. godinu. Pokazatelje u vanjskotrgovinskoj razmijeni, kako ističu u Smarteru, treba gledati i kroz aspekt otežanog međunarodnog protoka robe početkom godine, te smanjenje potražnje (domaće, a posebice turističke) što je utjecalo na smanjenje uvoza.

Blažić je navela kako struktura vanjskotrgovinske razmjene pokazuje suficit u razmjeni žitarica, uljarica, riba, te mesnih i ribljih prerađevina.

Žitarice i uljarice generiraju 77 posto suficita, dok se u svim ostalim kategorijama ostvaruje deficit pri čemu je najveći u razmjeni mesa, mlijeka i jaja, hrane za životinje, voća i pića.  Tako meso, mlijeko i jaja, te hrana za životinje generiraju čak 46 posto deficita, kazala je Blažić.

Novi financijski okvir prilagoditi hrvatskim potrebama

U novom programskom razdoblju (2021-2027) Hrvatskoj će biti dostupno ukupno 3,42 milijarde eura, a u Smarteru su mišljenja da taj novi financijski okvir Strateški plan u okviru ZPP-a, koji bi se trebao uklopiti u Zeleni plan i dvije ključne EU strategije – Od Polja do stola i Strategiju o bioraznolikosti, treba prilagoditi hrvatskim potrebama kako hrvatski poljoprivredni sektor ne bi i dalje zaostajao u konkurentnosti i produktivnosti.

Prvi draft Strateškog plana ZPP za razdoblje od 2023. do 2027. potrebno je preispitati i uskladiti sa potrebama sektora te ciljevima iz prijedloga Strategije poljoprivrede, kazali su iz Smartera.

Ističu i kako su sve njihove analize stanja u poljoprivredi tijekom osam godina od ulaska Hrvatske u EU, kao i nove promjene ZPP-a koje su snažno usmjerene na klimu i okoliš, pokazale da bi hrvatska poljoprivreda mogla nastaviti stagnaciju, posebice u sektoru ratarstva koji će biti na udaru (manje korištenje pesticida, eko sheme i dr.), kao i stočarstva, koje je detektirano kao ključno u prevelikoj emisiji staklenički plinova.

Za razvoj ključni regionalizacija proizvodnje, udruživanje, investicije

Iz Smartera su naglasili i kako su za razvoj poljoprivrede i podizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane ključni regionalizacija proizvodnje, horizontalno i vertikalno povezivanje proizvodnje i prerade, udruživanje proizvođača, investicije u preradu i razvoj proizvoda dodane vrijednosti, kao i promocija domaće proizvodnje.

Hrvatskoj nedostaje znanje, investicije u moderne tehnologije i veća usmjerenost na proizvodnju i izvoz, istaknuli su iz Smartera te poručili kako bez proizvodnje, novih radnih mjesta i modernizacije, kao i podizanja produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje neće biti niti razvoja ruralnih krajeva i ostanka stanovništava na selu. (Hina)