Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska

Vlada je odlukom još u rujnu ograničila cijene određenih prehrambenih proizvoda. Ta odluka nema vremenskog ograničenja, no dogovoreno je razmatranje njezinih učinaka na tromjesečnoj osnovi. Prema zadnjim informacijama, ograničenje trgovačkih cijena će vrijediti do 31. ožujka 2023.

U Tablici 1. smo kao podsjetnik naveli koje cijene i marže trgovaca su ograničene. Odlukom Vlade marža trgovca je definirana kao marža obračunata na neto fakturnu cijenu, umanjena za sve rabate i van fakturne popuste. Za sada nema naznaka da bi se ograničavale ili regulirale cijene nekih drugih prehrambenih proizvoda.

POREZ NA EKSTRAPROFIT

Dodatni porez na dobit, popularno zvan porez na ekstraprofit, uvodi se u Hrvatsku za sve sektore, a ne samo energetski. Takav model za sad u Europskoj uniji primjenjuje samo Mađarska. EU je svojom uredbom predvidjela uvođenje takvog nameta, no samo za energetski sektor. Hrvatski porez mora biti jednokratan i njime bi se oporezivala samo 2022. godina. Ono što prijedlog nije predvidio kao posljedicu jest kažnjavanje dugotrajnih ulaganja što bi u FMCG sektoru bila npr. izgradnja tvornice / pogona gdje tek u četvrtoj ili petoj godini dolazi do značajnog porasta prometa ili dobiti.

PRIMJER IZRAČUNA EKSTRAPROFITA

Uzmimo primjer; Crvena jagoda d.o.o. (izmišljeni poduzetnik) je u 2018. godini započelo projekt izgradnje tvornice za preradu jagoda i proizvodnju džema od jagode koji je završen u 2021., a u 2022. je prodaja značajno porasla. Skraćeni prikaz financijskog stanja našeg d.o.o-a bi bio sljedeći:

Dakle, izračun prosječne dobiti kao osnovice za novi porez bio bi sljedeći:

Iz prikazanog primjera proizlazi da je višak dobiti gotovo cjelokupna ostvarena dobit Crvene Jagode d.o.o., što zasigurno nije točno. Također, intencija samog Zakona je da se obveznicima ovoga dodatnog poreza na dobit i dalje dio profitne marže može iskoristiti za buduća ulaganja ili za osiguravanje svoje financijske stabilnosti tijekom trenutačne energetske krize, što se sasvim izvjesno ugrožava prema trenutno postavljenim kriterijima gdje efektivno oporezivanje u ovakvim slučajevima prelazi 50% ostvarene dobiti.

RAD NEDJELJOM I NOVI ZAKON O RADU

U 2023. godini očekuje nas i novi zakon o radu. Prema prijedlogu zakona za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom, radnik ima pravo na povećanu plaću, u visini i na način određen kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, pri čemu povećanje za svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50%.

Osim rada nedjeljom, za ostale načine rada nije predviđena cijena / način povećanja satnice. Zakon o radu donosi još brojne druge novosti, no zasigurno najzanimljivija za FMCG sektor je ova promjena vezana uz rad nedjeljom. Zaključno možemo reći da iako je upravo FMCG sektor taj koji je otporniji na krize od drugih, ograničenje cijene proizvoda uz porez na ekstraprofit i novu neizvjesnu regulaciju tržišta rada, zasigurno ne daju sjajan početak 2023. godine. Nadamo se da ima nade za 2024.

Izvoznici su usporedili prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit i uredbu Vijeća EU-a o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije. Tvrde da dodatni porez na dobit koji se predlaže u Hrvatskoj u biti nije identičan namjeri iz EU-ove uredbe koja ima za cilj uvođenje solidarnog doprinosa za poduzetnike koji obavljaju aktivnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, te od te aktivnosti ostvaruju minimalno 75 posto prihoda. Hrvatski bi zakon, tvrde, zahvatio sve sektore, djelatnosti i aktivnosti velikih poduzetnika, što zasigurno nije bila namjera donošenja europske uredbe. 

Dodaju kako je “jedini presjek skupa oba teksta” stopa od 33 posto kao najniža moguća stopa te riječ “dobit”.

Kažu da su oba teksta u funkciji osiguranja dodatnih prihoda državnog proračuna uz obrazloženje da će se tako osigurati sredstva za provođenje mjera pomoći kućanstvima, institucijama i gospodarstvu pogođenom visokom cijenom energenata.

No, kako navode, ta namjenska upotreba poreznih prihoda izričito se ne spominje u prijedlogu zakona o dodatnom porezu na dobit, a kako su porezi nenamjenska davanja treba odgovarajućom regulativom osigurati namjensko korištenje ili  ih nazvati doprinosom.

Tvrde da su veliki poduzetnici u Hrvatskoj postojećim porezom na dobit već oporezivani višom stopom, što usporedno s uvođenjem dodatnog poreza i neovisno o njegovom privremenom karakteru, znači višestruko veći porezni teret i porezno kažnjavanje velikih poduzeća.

Stoga smatraju neopravdanim po hitnom postupku uvoditi dodatni porez na dobit za sve sektore u Hrvatskoj, koji nisu mogli ostvariti korist u situaciji rasta cijena energenata, niti su ostvarili višak prihoda kako navodi europska uredba.

“Upravo suprotno, poduzetnici na koje se zakon o dodatnom porezu na dobit odnosi na isti su način kao i drugi poduzetnici pogođeni rastom troškova energenata i s njima povezanim rizicima”, kažu izvoznici.

Dodatno, napominju kako se dodatni porez na dobit uvodi krajem 2022. godine, a odnosi se na porezno razdoblje te iste godine, što po njima znači nekorektno postupanje prema poreznim obveznicima, te je u suprotnosti s uobičajenom praksom i načelom da se pri oporezivanju primjenjuju propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka činjenica na kojima se temelji oporezivanje.

Korektno postupanje prema poduzetnicima bilo bi jedino u slučaju da se porezna osnovica veže uz dobit poduzetnika ostvarenu u 2023. godini, kažu u HIZ-u.

Smatraju i da je obuhvaćanje dodatnim porezom na dobit samo velikih poduzetnika protivno slobodi tržišnog natjecanja i otvorenog tržišnog gospodarstva, bez obzira što se polazi od pretpostavke veće ekonomske snage takvih poduzetnika.

Predlažu da se u oporezivanju dodatnim porezom na dobit ugrade izuzeća, odnosno umanjenja porezne osnovice za poduzetnike čija je veća dobit rezultat rasta prihoda temeljem ranije provedenih investicija i povećanja volumena isporuke/ prodaje roba i usluga (u fizičkom smislu) s obzirom na oživljavanja domaće i inozemne potražnje nakon covid pandemije.

Drže da bi se u tom slučaju ukupni prihodi trebali moći umanjiti za odgovarajući postotak koji je rezultat ranije provedenih ulaganja odnosno povećanja volumena isporuke/prodaje dobara i usluga, ili bi se to umanjenje porezne osnovice trebalo priznati na rashodnoj strani kroz veću amortizaciju.

Alternativno, HIZ predlaže uvođenje zaštitne kamate koja bi se po stopi pet posto visine kapitala poduzeća priznavala kao odbitak u utvrđivanju porezne osnovice osnovnog i dodatnog poreza na dobit ostvarenu u 2022. godini. (Hina) 

Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska

U listopadu su povećani iznosi neoporezivih isplata, s time da će neke novosti stupiti na snagu 1. siječnja 2023. U tablici donosimo pregled starih i novih iznosa isplata:

NAČIN ISPLATE NEOPOREZIVIH IZNOSA

Važno je napomenuti da Ministarstvo financija odnosno Porezna uprava samo propisuje kakva je isplata neoporeziva. To ne znači da poslodavci takvu isplatu moraju ispatiti, osim ako tako kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu nalažu.

Ako su do 1. 10. 2022. djelomično ili u cijelosti iskorišteni stari neoporezivi iznosi, može se neoporezivo isplatiti samo razlika neoporezivih iznosa, tj. razlika između starog i novog iznosa. Npr. do sada je kao nagrada radniku isplaćeno 5.000 kuna. S obzirom na to da je novi iznos 7.500 kuna, radniku se može još ove godine neoporezivo isplatiti 2.500 kuna (tj. 7.500 – 5.000 kuna).

Nezapaženo je prošla činjenica da su paušalni, odnosno ostali troškovi prehrane neoporezivi proporcionalno na razini mjeseca, tj. ukupni neoporezivi iznos ne može se isplatiti odjednom. Poslodavac može radnicima isplatiti novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane isplatiti najviše do visine 500 kuna mjesečno ili podmiriti troškove prehrane nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije do visine 1.000 kuna mjesečno.

U slučaju da se isplaćuju novčane naknade / podmiruju troškovi prehrane za više mjeseci istog poreznog razdoblja, takve naknade se mogu neoporezivo isplatiti / podmiriti u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje se isplaćuju.

POREZ NA EKSTRAPROFIT

Porez na ekstraprofit je još u ožujku predložila Europska komisija s idejom oporezivanja ekstraprofita u energetskom sektoru. Riječ je o jednokratnom porezu koji bi platile kompanije u situaciji kada gospodarski uvjeti, neovisno o trudu same kompanije, uzrokuju visoke, neočekivane dobiti, a svrha tog poreza bila bi financiranje mjera pomoći potrošačima pogođenim energetskom krizom.

Europska komisija je u jednom trenutku izašla s podatkom da bi se na razini EU od ovog poreza moglo ‘ubrati’ 500 milijardi eura. Neke zemlje, primjerice Rumunjska i Španjolska, takav su porez uvele još 2021. Nakon toga je čak 15 europskih zemalja uvelo ili objavilo da će ga uvesti.

Dok neki, recimo u Italiji, sumnjaju u ustavnost takvog poreza, većina ističe da će uvođenje poreza poljuljati ionako krhku ekonomsku ravnotežu. I dok je većina zemalja obuhvatila energetski sektor, Mađarska ima vrlo široku bazu oporezivanja gdje oporezuje ekstraprofit u svim industrijama.

HRVATSKI PRIJEDLOG

Hrvatski prijedlog je stopa od 30% poreza na dobit za ekstraprofit ostvaren u 2022. Taj porez bi se platio u 2023. zajedno s prijavom poreza na dobit. Dakle porez bi bio jednokratan, tj. uveden samo za jednu godinu. Kao ekstraprofit je definirana 20 posto veća dobit u odnosu na dobit koji su poduzetnici ostvarili u protekle četiri godine.

Taj novi porez, odnosno stopa, ne bi se samo ograničila na energetski sektor, nego i na sve druge poduzetnike kojima je ove godine dobit skočila više od 20 posto. Obveznici plaćanja poreza bili bi poduzetnici s prihodima od 300 milijuna kuna i više. Za sad nije jasno kako će se vidjeti razlika između ekstraprofita i činjenice da je netko dobro radio nakon godina ulaganja (koje mu nisu donosile veliku dobit), a s obzirom na to da porez neće biti ograničen samo na energetski sektor.

Isto tako, ta stopa od 30% bi se primjenjivala na razliku veće i ‘uobičajene’ dobiti, a prema preporukama Europske komisije, te bi zbog toga porez trebao imati neutralan, a ne retroaktivan efekt. No s obzirimo na to da je već sada kraj poslovne godine blizu, taj porez će u svakom slučaju imati retroaktivan efekt jer ga nitko od poduzetnika nije predvidio niti budžetirao.

Kakvo god da će biti rješenje tog novog poreza, zasigurno će se netko obratiti Ustavnom sudu te će trebati paziti mogu li takve izmjene zakona i uvođenje novog poreza proći ‘test’ ustavnosti.