Iz ankete u kojoj su sudjelovali poslodavci koji zapošljavaju 42.000 radnika proizlazi da je prosječan iznos preventivnih mjera po radniku gotovo 1.300 kuna.  Razlike su značajne među sektorima, a najveće izdatke imaju uslužne djelatnosti koje su osim svojih radnika morale investirati i u zaštitu zdravlja svojih kupaca poput turizma i ugostiteljstva, benzinskih postaja i trgovine.

Do sada su po zaposlenom imali ukupan trošak od 1.460 do 2.050 kuna, prerađivačka industrija i građevina kreću se u rasponu od 1000 do 1100 kuna po zaposlenom, a ICT oko 500 kuna. Privatne zdravstvene i socijalne ustanove, odnosno poliklinike zbog pojačane zaštite radnika imaju desetorostruki rast tih troškova.

Primjenjujući ove podatke na cijele sektore dolazimo do velikih iznosa radi zaštite zdravlja koje su poslodavci preuzeli na sebe u pandemiji – prerađivačka industrija izdvojila je 230 milijuna kuna, trgovina 300 milijuna kuna, a građevina 105 milijuna. Anketirani sektori podnijeli su gotovo 800 milijuna kuna dodatnih troškova od početka pandemije, što daje prosječni iznos od 130 milijuna kuna mjesečno.

„Naša anketa pokazala je ono što u HUP-u neprestano ponavljamo – gospodarstvo ovu krizu neće izdržati bez uvođenja kompenzacijskih mjera. Troškovi kontinuirano rastu, a ne uvode se adekvatna rasterećenja koja bi ih amortizirala. Sada je pravi trenutak i za smanjenje svih onih nepotrebnih parafiskalnih nameta i naknada čije se uklanjanje godinama odgađa. Bez čvrstog realnog sektora ni drugi dijelovi društva neće opstati kroz ovo neizvjesno razdoblje pandemije kojoj se zasada još ne nazire kraj“, istaknuo je Damir Zorić, glavni direktor HUP-a.

Ovi podaci ukazuju na razmjere kojima je koronakriza pogodila gospodarstvo, stoga poslodavci okupljeni u HUP-u traže hitno uvođenje dodatnih mjera. S ciljem smanjenja financijskog opterećenja poslodavaca, traže da se smanji PDV na sva sredstva zaštite i prevencije te da svi oblici privremene nesposobnosti za rad zbog COVID-19 budu na teret HZZO-a (simptomi slični COVID-19, briga za člana obitelji, bolovanje zbog zaraze).

Borba protiv COVID-a je zajednička borba pa iz HUP-a ističu kako se nadaju da će Vlada riješiti problem nedostatka cjepiva na tržištu i pozivaju sve zaposlenike da se prihvate cijepljenja koje poslodavac organizira o svom trošku. Neke od mjera na kojima poslodavci inzistiraju su brzi krediti za likvidnost te garancije i jamstva. Značajan prostor za troškovno rasterećenje HUP vidi u smanjenju parafiskalnih davanja kojima se može i treba hitno kompenzirati 800 milijuna kuna troškova prevencije.

Iz HUP-a ističu kako nitko ne osporava što je Vlada učinila od sada, međutim, neizvjesno je hoće li se neke od dosadašnjih mjera nastaviti. Poslodavci tako, ističu, kako u svrhu osiguravanja likvidnosti žele nastavak mjere o naplati PDV-a po naplaćenoj fakturi, barem do kraja godine, dok se gospodarstvo barem malo ne oporavi. Poslodavcima su potrebni i povoljniji instrumenti kreditiranja i financiranja kako bi preživjeli u narednom razdoblju.

HUP podsjeća i kako je Vlada je donijela mjere sukladno kojima smo „ostali kod kuće“, međutim, nije definirala rad od kuće i regulirala ga kroz zakon. Zakon o radu ostao je identičan kao da se u državi ništa ne događa. Također, između ostalog, neizvjesno je nastavlja li se s digitalizacijom ili se vraćamo na biljege i papirologiju.

„Želimo jasno znati pravila igre i na vrijeme planirati svoje poslovanje. Imamo jasnu naznaku pada BDP-a od 9%, što je prema nama i optimističan scenarij, te zasigurno ulazimo u recesiju. Jako puno ljudi će nažalost završiti na burzi kada prestanu ove mjere, ukoliko je to sve što će Vlada intervenirati“, poručila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.

Kada je riječ o ukidanju parafiskalnih nameta, poslodavci vide kako nema snažnijeg i odlučnijeg rezanja troškovne strane proračuna, nego samo rebalans. Pred nama je jedna velika neizvjesnost, potencirana izborima, te jasno želimo znati što nas čeka, ističu još jednom u HUP-u.

„U vrijeme kada vlade diljem svijeta najavljuju značajne poticajne mjere i pakete za pomoć gospodarstvenicima, hrvatska Vlada uvodi, do sada nezabilježeno i iznimno visoko, povećanje poreznog opterećenja na bezalkoholna pića i nastavlja povećavati trošarine na jaka alkoholna pića. Tako će se godišnje izdvajanje dijela industrije za potrebe posebnog poreza na bezalkoholna pića povećati i više od 70%. Takav rast troškova uz paralelan drastičan pad potrošnje uslijed zatvaranja uslužnih objekata, industrije pića neće moći kompenzirati“, izjavila je Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.

 S druge strane, poljska vlada je 12. ožujka  ove godine usvojila set poreznih mjera za pomoć gospodarstvu, među kojima je i odgoda primjene posebnog poreza na šećer u bezalkoholnim pićima do najranije 2021. godine.

„Da bi se zaista sačuvala radna mjesta, što Vlada ističe kao prioritetni cilj, ključno je snižavati troškove i tražiti svaki prostor za rasterećenje gospodarstva. Nažalost, naša se industrija čak i u ovoj situaciji suočava s povećanjem troškova i porezne presije jer Vlada ne odustaje od povećanja i uvođenja novih poreza na bezalkoholna pića od 1. travnja“, dodaje Milka Kosanović.

„Odluka o povećanju poreza na alkoholna i bezalkoholna pića od 1. travnja dodatno će snažno negativno utjecati na hrvatsko gospodarstvo i industriju pića. Turistički i ugostiteljski sektor već su devastirani, a industrija pića s njima je snažno povezana. Industrija jakih alkoholnih pića koja se većinom sastoji od domaćih proizvođača, kroz HoReCa kanal koji je potpuno zatvoren ostvaruju više od 35% prodaje, a čak 41% prodaje u trgovinama ostvaruju u turistički najjačim mjesecima.“

„I prije izbijanja pandemije koronavirusa upozoravali smo da su u Hrvatskoj troškovi poslovanja još uvijek visoki te da je ovako značajno povećanje trošarina dodatno destimulirajuće za poslovanje.

Sada smo se suočili s izvanrednim okolnostima u kojima je, ako već nema smanjivanja postojećih troškova, najmanje što se može učiniti za gospodarstvo i očuvanje radnih mjesta, zaustavljanje njihova povećavanja. Privremeno ukidanje trošarina i posebnog poreza je jedna od mjera koja bi značajno pomogla gospodarstvenicima da prebrode otežane uvjete poslovanja. Stoga apeliramo na Vladu i ovim putem da žurno korigira odluku o povećanju i uvođenju novih trošarina i primjenu odgodi do 1. siječnja 2021.“, stoji u priopćenju HUP-a.