Prema rezultatima, građani u prosjeku mjesečno kupuju u 4,58 različitih prodajnih mjesta, što je gotovo jednako kao i prošle  godine. Blizina trgovine, povoljne cijene te posebne promocije i akcije ostaju najvažniji razlozi odabira mjesta kupovine. Gotovo 70 posto kućanstava obavlja kupnju barem jednom tjedno, a najveći udio, njih 38,5  posto, veliki tjedni šoping obavlja jednom tjedno.

Snažan rast bilježi online kupovina: u posljednja tri mjeseca 75  posto građana kupovalo je na specijaliziranim internetskim stranicama, što je rast od 4  posto u odnosu na prethodnu godinu. U prosjeku su kupovali na 2,25 različitih stranica, a najaktivniji korisnici online trgovine su žene, mladi od 16 do 29 godina te potrošači iz sjeverne Hrvatske, višeg obrazovanja i s primanjima iznad 2.000 eura.

“Ovogodišnje izdanje konferencije o trgovini ističe da zdravlje i ključne životne vrijednosti  sve snažnije oblikuju ponašanje potrošača. Istraživanje HGK pokazalo je da građani vrlo jasno prepoznaju svoje prioritete te da postoje vidljive razlike među pojedinim dobnim i spolnim skupinama. Također, rezultati istraživanja potvrđuju da se navike kupaca brzo mijenjaju te sugeriraju trgovcima da trebaju nastaviti prilagođavati svoju ponudu kako bi odgovorili na sve izraženije zahtjeve modernog potrošača”, poručila je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK. 

Zadovoljenje osnovnih potreba (hrana i roba široke potrošnje, stanovanje, zdravlje i prijevoz) najviše opterećuje budžete kućanstava u Hrvatskoj u proteklih 12 mjeseci. Čak 90 posto ispitanika navodi da promjena cijena značajno i vrlo značajno utječe na kućni budžet te na financijsku stabilnost njihovih kućanstava. Lokalni proizvodi uživaju visoko povjerenje domaćih potrošača, većina građana smatra da su kvalitetniji od onih iz standardne ponude, posebno med (78 %), svježe meso (72 %) i maslinovo ulje (72 %).

Istraživanje donosi i uvid u ponašanje pri impulzivnim kupnjama, koje nisu isključivo posljedica trenutnog raspoloženja kupca, već i kombinacija emocija, prilika i procjene budućih potreba. Tri najčešća razloga su: prilike poput prigodnih ponuda i sezonskih sniženja (49,2 %), nagrađivanje samog sebe za ostvareni uspjeh (27,3%) te kupovina za buduće potrebe, najčešće poklona (23,6 %).

O najnovijim trendovima u sektoru govorilo se na panelu Aktualno u trgovini, gdje su vodeći ljudi trgovačkih lanaca istaknuli nužnost prilagodbe zbog sve bržih tehnoloških promjene i rastućih očekivanja novih generacija kupaca.

“Trgovina je jedna od ključnih gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj, u 2024. godini njezin udio u BDP-u iznosio je 24,6 posto, a Konzum u tome ima lidersku ulogu uz koju ide i odgovornost. Stoga smo cjenovno osjetljivi, ulažemo u zaposlenike, okupljamo domaće proizvođače i vraćamo zajednici, to je naša uloga kao vodećeg domaćeg maloprodajnog lanca i način na koji gradimo budućnost. Ovakva događanja omogućuju nam da podijelimo dobre prakse i doprinesemo razvoju djelatnosti”, kazao je Zoran Mitreski, predsjednik Vijeća Udruženja trgovine HGK.

Ako se gledaju prioriteti potrošača, financijska stabilnost najvažnija je za umirovljenike i općenito za osobe starije životne dobi, što je u skladu s njihovim životnim okolnostima. Najmlađi ispitanici, osobito u dobi od 16 do 29 godina, najviše naglašavaju važnost cjeloživotnog osobnog razvoja, što upućuje na njihovu izraženu orijentaciju prema učenju, napredovanju i vlastitom rastu. Sličan trend vidljiv je i kod društvenog života najvažniji je upravo mladima, ali i muškarcima, koji mu daju veći značaj nego žene.

Zdravlje, i fizičko i mentalno, najvažnija je životna vrijednost za 66 posto građana koji su sudjelovali u istraživanju. Posebno među najstarijim ispitanicima, dok po ovom pitanju nema većih razlika između muškaraca i žena. Obiteljska sigurnost također zauzima visoko mjesto među vrijednostima, a češće je naglašavaju žene te građani u dobi od 30 do 44 godine, kojima je ona izrazito važna.

Zdravlje, odnosno povezanost zdravlja i trgovine, od stvaranja zdravijeg društva do važnosti lokalnih i povoljnih prehrambenih izbora, bilo u fokusu panela Odgovorna i zdrava trgovina u praksi.

“Strategija Osviještene prehrane u Lidlu Hrvatska obuhvaća promjene u asortimanu, edukaciju i partnerstva, ali i inovacije koje olakšavaju kupcima donošenje zdravijih odluka. Suradnjom s udrugama, vrtićima i školama potičemo zdrave prehrambene navike od najranije dobi, dok digitalne oznake cijena, Nutri-Score i Lidl Plus aplikacija čine kupnju jednostavnijom i transparentnijom. Naš cilj je povezati održivost, zdravlje i tehnologiju kako bismo omogućili odgovorniji izbor za sve”, kazala je Lana Jugo voditeljica je Odjela za održivost i korporativnu društvenu odgovornost (CSR) u Lidlu Hrvatska.

Rezultati istraživanja HGK pokazuju da dobre potrošačke navike i životne vrijednosti neraskidivo idu ruku pod ruku. Jasnije razumijevanje prioriteta potrošača može trgovcima,  kao i cijelom sektoru, poslužiti kao smjernica za učinkovitije prilagođavanje potrebama modernog kupca, što je ujedno jedan od važnijih zaključaka konferencije.

Prosječan iznos računa u trgovini u 2023. iznosio je 14,35 eura, a ove godine (do 31.10.) 15,47 eura, što je rast od 7,78 posto. Gledajući samo prošlogodišnji studeni, račun je u tome mjesecu u odnosu na prosjek godine bio veći gotovo u svim županijama, izuzetak su Šibensko-kninska, Zadarska i Istarska, što je posljedica sezonskog utjecaja porasta prosječnog iznosa računa koji podiže godišnji prosjek.

Najveći porast prosječnog računa u studenome u 2023. zabilježio je Grad Zagreb, i to za 8 posto, Vukovarsko-srijemska županija za 7,8 posto, a treća po rastu je bila Osječko-baranjska županija sa 7,1 posto.

U tjednu oko Crnog petka prosječan račun prošle godine iznosio je 15,73 eura, što ukazuje na to da se promoviranim popustima kupuju proizvodi i usluge veće nominalne vrijednosti.

Gledajući samo dan Crnog petka, sve županije zabilježile su rast prosječnog računa, što pokazuje da građani prepoznaju ovaj dan kao priliku za obavljanje kupovina veće vrijednosti. Najveći rast od 30 posto ostvaren je u Gradu Zagrebu, gdje je prosječan iznos računa porastao za 30 posto i iznosio je 19,49 eura. U Osječko-baranjskoj, Splitsko dalmatinskoj i Brodsko-posavskoj županiji prosječan račun je rastao 22 posto, dok su najmanje reagirali potrošači u Šibensko-kninskoj, Istarskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji s prosječnim rastom računa manjim od 10 posto.

Procjena je da će ove godine promet na Crni petak doseći 137 milijuna eura, što je 10 milijuna eura više u odnosu na prošlu godinu kada je iznosio 127 milijuna eura. Tradicionalno se najviše kupuju odjeća i obuća, tehnika, ali i kozmetički proizvodi, a popusti se najčešće kreću od 20 do 50 posto.

“Statistike potvrđuju da na Crni petak dio potrošača kupuje više od uobičajenog pa povećanu potrošnju očekujemo i sutra. Budući da smo svi u potrazi za povoljnijim proizvodima i uslugama, vrlo je važno paziti na vjerodostojnost ponude. Posebno kod kupovine na internetu koja je u porastu, potvrđuju rezultati istraživanja koje je proveo HGK. U posljednja tri mjeseca više od 71 posto ispitanika iz cijele Hrvatske izjasnilo se da je kupovalo online. Upravo bih zato istaknula važnost provjere kod online kupovine, posebno onih web trgovina koje imaju sjedište u inozemstvu. Za kupnju s nepoznatih stranica preporučujemo plaćanje pouzećem kad god je moguće, ali i provjeru kontakata, sjedišta te mogućnosti povrata proizvoda”, kazala je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu. HGK.

Očekuje se i rast potrošnje za božićne i novogodišnje blagdane. U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine potrošnja u maloprodaji iznosila 3,1 milijarde eura (3.109.211.535 eura), a ove godine procjenjuje se da će prijeći 3,3 milijarde eura.

Hrvatski građani preferiraju domaće kvalitetne proizvode, potvrđuje najnovije istraživanje o prepoznatljivosti znakova kvalitete HGK među potrošačima, ali i istraživanje o navikama generacije Z koja bira domaće proizvode provjerenog porijekla.

Za više od 70 posto mladih koji su sudjelovali u istraživanju kojeg je HGK proveo u suradnji sa zagrebačkim Ekonomskim fakultetom, uz cijenu najvažniji je kriterij za kupnju prehrambenog proizvoda – da je proizvod domaći.

Ključna poruka akcije Kupujmo hrvatsko Hrvatske gospodarske komore je da poticanju potrošnje i očuvanja domaće proizvodnje može doprinijeti svatko, a to je posebno važno u nadolazećem razdoblju, rezerviranom za blagdansko darivanje.

Pišu: Jelena Jakšić Matovina, Research Manager i Marina Zrile, Client Manager, IPSOS

Razumijevanje današnjeg potrošača je kompleksna tema koja obuhvaća više različitih dimenzija. Da bismo shvatili kako se potrošač ponaša, moramo razmisliti ne samo o njegovim kupovnim navikama koje se mijenjaju, već i o utjecaju inflacije na njegovo ponašanje, o utjecaju razvoja online kupovine i društvenoj odgovornosti koja se danas očekuje od svih strana u lancu potrošnje. Agencija Ipsos kontinuirao provodi različita istraživanja koja nam pomažu da odgovorimo na sva tekuća pitanja i bolje shvatimo današnjeg potrošača.

MIJENJAJU LI SE KUPOVNE NAVIKE GRAĐANA HRVATSKE?

Promatrajući kupovne navike naših građana kroz proteklih 10 godina možemo zaključiti da se one, očekivano, mijenjaju. Rezultati BRANDpuls istraživanja[ 2] koje provodimo na reprezentativnom uzorku građana pokazuju da opada udio građana koji o kućanstvu i namirnicama brinu samostalno (36%) ili građana koji ne brinu o kućanstvu (19%), a raste udio građana koji zajednički brinu o kućanstvu (45%). (Slika 1., Slika 2.)

Kupovne navike promatramo kroz malu kupovinu (do 35 €) i veliku kupovinu (preko 35 €). U malu kupovinu najčešće odlazimo 2-3 puta tjedno (35%) i najčešće trošimo između 11 i 20 € (46%). U veliku kupovinu odlazimo najčešće 2-3 puta mjesečno (29%) i trošimo najčešće između 56 i 75 € (24%). U oba tipa kupovine vidljiv je trend porasta kupaca koji obavljaju malu i veliku kupovinu, trend sve češćeg odlaska u malu i veliku kupovinu te trend sve veće potrošnje u obje kupovine. (Slika 3., Slika 4.)

Glavni kriteriji za odabir prodajnog mjesta za malu kupovinu nam je, logično, blizina prodajnog mjesta, no česte akcijske prodaje su nam isto važne. Što se tiče glavnih pokretača za odabir prodajnog mjesta velike kupovine, to su i dalje blizina i akcija, ali veliku ulogu ovdje ipak igraju povoljnije cijene i kvaliteta proizvoda. Kupci u Hrvatskoj imaju povjerenja u marke koje najčešće kupuju i ostaju im vjerni, ali isto tako izbjegavaju kupovati proizvode koji im ne trebaju. Svaki drugi kupac dao bi prednost hrvatskom proizvodu, odnosno, kada može, radije će odabrati domaći proizvod i trudi se kupovinom takvih proizvoda pomoći hrvatskom gospodarstvu.

Sve većim rastom ponude programa lojalnosti i razvojem tehnologije za korištenje tih programa, raste i udio kupaca koji ih koristi: 2014. je 49% kupaca koristilo kartice lojalnosti, a danas to čini 79% kupaca. Kako se kupci nose s inflacijom? U današnjem dinamičnom tržišnom okruženju trgovci, proizvođači, a i kupci, suočavaju se s brojnim izazovima, a jedan od njih je zasigurno i inflacija. Iako je stopa inflacije u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko mjeseci u kontinuiranom padu i sve smo bliže nižoj stopi kakva je trenutno u EU, njezin utjecaj na kupce i dalje ostaje značajan.

Kako bismo provjerili stvarni utjecaj inflacije na same kupce, agencija Ipsos provela je istraživanje na kupcima. Željeli smo otkriti koje promjene smo kao kupci primijetili u trgovinama u posljednje vrijeme i kako se nosimo s istima. Ono što smo gotovo svi primijetili u Hrvatskoj, a i globalno, je rast cijena.

Uz to, većina nas je primijetila i praksu shrinkflacije – smanjenje proizvoda uz zadržavanje iste cijene. Tu pojavu su značajno češće primijetili hrvatski kupci nego globalni (67% hrvatskih naspram 46% globalnih kupaca). U Hrvatskoj smo shrinkflaciju najviše primijetili u kategorijama čokolade, slatkiša i kave dok je globalno ta promjena zapaženija u kategoriji slanih grickalica.[1]

Porast cijena naveo je većinu nas da prilagodimo svoje ponašanje, kako u kupovini tako i u svakodnevnom životu. U kupovini smo odustali ili odgodili kupnju nove odjeće i obuće te ne kupujemo neke luksuzne proizvode koje smo si prethodno mogli priuštiti (novi mobitel, sat, parfem i sl.).

U životnim navikama smo smanjili potrošnju energije te si rjeđe priuštimo odlazak u restoran ili izlazak van. Ali, s druge strane, ne štedimo na hrani, odnosno nismo smanjili količine ili odustali od nekih proizvoda koje inače kupujemo. Kako bismo si i dalje mogli priuštiti ono na što smo naviknuli, tražimo i čekamo akcije na našim proizvodima te planiramo kupovinu u trgovačkim lancima gdje ćemo željene proizvode naći po jeftinijim cijenama.*

RASTE LI BROJ ONLINE KUPACA?

O online kupovini se već dugo priča, nije nova tema, ali je i dalje važna za razumijevanje današnjeg kupca. Razvoj online kupovine u Hrvatskoj je dinamično područje te se i dalje događaju promjene. Prema BRANDpuls istraživanju[ 2] broj online kupaca koji su nešto kupili u posljednjih šest mjeseci porastao je čak za 41% u zadnjih 10 godina. Generacija Millennialsa (29-44 god.) su ti koji trenutno najviše kupuju online. Online češće kupuju visokoobrazovani te potrošači s većim prihodima. Nekada su žene bile te koje kupuju više online, ali danas je udio muškaraca i žena među online kupcima podjednak. (Slika 5.)

Naši potrošači online najčešće kupuju odjeću, obuću i modne dodatke, a zatim ulaznice i kozmetiku. Na online kupovinu trećina kupaca je potrošila do 140 € u zadnjih pola godine, a dvije trećine njih više od toga iznosa. Pouzeće i kartice su i dalje najpopularniji načini plaćanja online. Pouzeće, vodeći način plaćanja, bilježio je prvo značajan rast, a zadnjih nekoliko godina vidimo pad istog kao preferiranog načina plaćanja dok kartice i dalje rastu. Glavni kriteriji za odabir online kupovine su nam jeftiniji proizvod i besplatna dostava. Internet stranica je preferirani način kupovine, ali u značajnom padu dok kupovina preko mobilnih aplikacija raste, pogotovo među mlađim generacijama.

UTJEČU LI ESG KAMPANJE NA KUPCE?

Tema održivosti, društvene odgovornosti i gospodarske etičnosti (ESG) aktualna je tema, i to s razlogom. Kako u svijetu, tako je i u Hrvatskoj to važna tema i za kupce. Ona je bitna za očuvanje današnjeg svijeta i svi se slažemo da će tu i ostati, odnosno nije samo prolazni trend. Iako nam je većini stalo do održivih proizvoda i etičkih praksi u poslovanju, čini se da ipak postoji određeni jaz između toga što mislimo i kako se ponašamo.

Polovica nas želi da brendovi ulažu u našu dobrobit, ali nas je opet znatno manje voljno platiti više za takve brendove. Razlog tome je što mi kao kupci ne smatramo da moramo podnositi teret trenutne situacije u kojoj se planet nalazi jer prevladava percepcija da smo kao pojedinci najmanje tome i doprinijeli.[2] Ako brendovi žele aktivirati kupce (bilo sudjelovanjem u kampanjama, plaćanjem više cijene, kupnjom održivog proizvoda i sl.) trebaju biti svjesni kako mi kao kupci gledamo na njihove ESG akcije i kampanje i što nam je u tom procesu uistinu bitno.

Ipsos je svojim istraživanjima ustanovio kako kupci promatraju ESG kampanje kroz tri perspektive:

1. Najprije gledamo kakvu mi imamo korist od određene ESG inicijative, odnosno na koji način ta inicijativa utječe na nas osobno.
2. Nakon toga se pitamo utječe li ona na svijet oko nas (pomaže li mojoj lokalnoj zajednici).
3. Zatim gledamo pomaže li to svijetu općenito.

Kampanje fokusirane na benefite za kupce imat će veći utjecaj nego one koje se bave samo globalnim ciljevima.[3] Uz ispravno postavljene ciljeve, za uspjeh ESG kampanja uvijek je bitna i jasna komunikacija jer kao kupci često nismo svjesni samih kampanja i ciljeva pojedinih brendova. Također, jasna komunikacija naših ciljeva u početku (bez obzira imamo li određene aktivnosti ili ne) u budućnosti će određenu kampanju učiniti vjerodostojnijom.

Da ne bismo radili uzalud, u cijelom procesu moramo istražiti kako naši kupci doživljavaju pokrenute ESG aktivnosti, je li njihovo viđenje u skladu s onim što se želi postići, odnosno treba li prilagoditi komunikaciju za bolje razumijevanje ciljeva. U ESG kampanjama bitan je integrirani pristup, ESG ne treba komunicirati kao samostalnu aktivnost, već uklopiti kao dodatni benefit u cjelokupnu strategiju i marketinške kampanje određenog brenda.

Za kraj, razumijevanje percepcije i ponašanja kupaca ključno je za uspješno snalaženje u ovom dinamičnom okruženju. A jasna komunikacija, autentičnost i fokus na kupca ključni su elementi za izgradnju povjerenja i lojalnosti u današnjem svijetu osviještenih potrošača.

[1] Ipsos Hrvatska Istraživanje utjecaja inflacije, 2024.
[2] Ipsos Hrvatska BRANDpuls istraživanje, 2024.
[3] Ipsos Global, 2024.

Dok je kumulativna službena stopa inflacije u posljednje 4 godine iznosila nešto manje od 30%, svjedoci smo da je je većina prehrambenih proizvoda – poput kruha, mlijeka, ulja, jaja, čokolada, keksa te brojnih drugih proizvoda robe široke potrošnje, poskupjela više nego dvostruko u istom tom periodu. Iako je službena stopa inflacija ove godine (3-4%) znatno smanjena u odnosu na rekordnu 2022. godinu (preko 10%), ljubitelji voća su primjerice u posljednja 2 mjeseca mogli vidjeti preko 50% porasta cijena na više vrsta voća – kako na tržnicama, tako i u trgovačkim centrima. S obzirom da građani na hranu i ostalu robu široke potrošnje izdvajaju oko 30% svojih kućnih budžeta u prosjeku, nije ni čudo što sve veći broj građana aktivno traži načine kako uštediti pri redovnim kupovinama namirnica koje su im nužno potrebne.  

To vjerojatno i objašnjava zašto aplikacije za pametnu i štedljivu kupovinu postaju sve popularnije, a posredstvom hrvatskog start-upa od ove je godine hrvatskim građanima dostupna besplatna aplikacija 360 PROMO, koju je do sada preuzelo više od 170.000 hrvatskih građana te koja se redovito nalazi među najpopularnijim shopping aplikacijama u Hrvatskoj, uz bok onim svjetski poznatima. Autori ove hit aplikacije, otkrivaju nam što njeni korisnici najviše traže na akcijskim popustima te na čemu se najviše može uštediti kupnjom na akcijama.

Hrvati na akcijama najviše traže pivo, mlijeko i kavu

Pivo je bilo iznimno popularno u vrućim ljetnim mjesecima, kad je i pretraga sladoleda na akcijskim popustima bila na prvih par mjesta pretrage. Nakon spomenutih pretraga, korisnici aplikacije također dosta traže neke osnovne namirnice na akcijama, kao što su jaja, šećer, ulje i sir. Također je popularna i pretraga mesa, najviše piletine.

Toaletni papir se također dosta traži na akcijskoj cijeni, što je logično jer tu popusti znaju biti i do 50%. Traže se dosta i neki vrlo poznati brandovi iz kategorija hrane i sredstava za čišćenje, a ima dosta i pretrage alkoholnih pića – kako vina, tako i pojedinih poznatih brandova žestokih pića. Inače, top 5 kategorija koje korisnici pretražuju na akcijama su: meso i morska hrana, alkoholna pića, mliječni proizvodi, jaja i sirevi, voće i povrće te sredstva za čišćenje.

Aplikacija 360 PROMO nudi i mogućnost da se akcijske ponude devet vodećih trgovaca robe široke potrošnje mogu poredati prema veličini akcijskog popusta, kako bi se lakše moglo provjeriti koji su to proizvodi na kojima se mogu „uloviti“ najveće uštede. Tako su se primjerice početkom listopada akcijski popusti između 50 i 54% mogli naći na jogurtima, toaletnom papiru, papirnatim ručnicima, krumpiru, kobasicama, sladoledima, jabukama, tuna salatama, čokoladama i keksima, vinima, špagetima, tavama, raznim proizvodima iz kategorija sredstva za čišćenje – deterdžentima, tabletama za perilicu posuđa i slično.

Na popustima od 40-50% mogu se naći gelovi za tuširanje i kreme poznatih brandova, usisavači, ulje, ocat, kruh, maslac, sir, pršut, zimske salame, orah, svježi pileći file, paste za zube i još puno toga. Na akcijama od 30-39% su jaja, pureća i pileća prsa, mrkva i razni kozmetički proizvodi.

„Ako želite većinu proizvoda koje planirate kupiti pronaći na akcijskim sniženjima, onda je naša aplikacija pravo rješenje za to. Njome možete jako brzo pronaći gdje su najbolje akcijske ponude na proizvodima od interesa, a ako živite u većim urbanim sredinama onda se za velike tjedne kupovine isplati obići i 2-3 prodavaonice (koje vjerojatno možete naći na razumnoj udaljenosti) – kako bi što više iskoristili najatraktivnije akcije u datom trenutku.  Na taj način je moguće kupovinom na akcijama uštediti oko 30%, što je otprilike iznos prosječnog akcijskog popusta. Na taj način prosječna hrvatska obitelj može uštediti oko 200 eura mjesečno putem kupnje na akcijama potrebnih proizvoda robe široke potrošnje“, kaže Josip Muller, koji stoji iza aplikacije.

Aplikacija 360 Promo je potpuno besplatna te nudi jednostavnu pretragu promo ponuda i akcija trgovina i shopping centara. Sadrži više od 170 promo kataloga, preko 5.000 akcija od devet vodećih trgovaca u zemlji i preko 1.000 aktualnih ponuda shopping centara i specijaliziranih trgovina. Tako značajno pomaže u planiranju i ostvarivanju ušteda, kao i u jednostavnom uspoređivanju popusta i odabiru najpovoljnijih akcijskih ponuda. Dodatno se u nju mogu spremiti sve loyalty kartice trgovaca na jednom mjestu, a nudi i mogućnost jednostavnog i preglednog uvida u radna vremena trgovina nedjeljom.

Zanimljivo je spomenuti i da korisnici aplikacije u preko 90% slučajeva pretražuju nedjeljno radno vrijeme trgovina s robom široke potrošnje, što pokazuje da im 360 PROMO služi i da najbrže i najjednostavnije provjere što je otvoreno u blizini te gdje mogu obaviti kupovinu onoga što im zatreba. Shopping centri se manje pretražuju u smislu radnih vremena nedjeljom, što vjerojatno ukazuje na činjenicu da se nedjeljom ide u kupovinu pretežito zbog nužde, a ne zbog pregledavanja ponuda trgovina po shopping centrima.

Razumijevanje online letaka

Online letci mogu značajno poboljšati vaše iskustvo kupovine pružajući vam ažurirane informacije o ponudama i popustima kod različitih trgovaca. Ovi digitalni resursi ne služe samo za promociju; oni mogu biti i strateški alati koji omogućuju vašu informiranost prije kupovine. Redovitim provjeravanjem online letaka, kao što su Lidl katalog i Spar katalog, postajete svjesni trendova na tržištu, sezonskih rasprodaja i novih lansiranja proizvoda.

Trgovci sve više koriste svoje online platforme kako bi ponudili posebne popuste svojoj publici, što vam može pomoći doći do znatnih ušteda. Integriranjem online letaka u svoju redovitu rutinu kupovine, optimizirate svoje troškove. Ovaj proaktivan pristup ne samo da vam štedi novac, već i povećava učinkovitost kupovine.

Učinkovita usporedba cijena

Usporedba cijena omogućuje vam da ne plaćate više nego je potrebno. Različiti alati i web stranice olakšavaju ovaj proces agregiranjem cijena od više trgovaca. Korištenje servisa za usporedbu cijena primjerice Nabava.net može pojednostaviti vaše iskustvo kupovine. 

Prikazujući cijene, specifikacije proizvoda, pomaže vam da donesete odluku bez prebacivanja između tabova. Osim toga, mobilne aplikacije popularnih trgovaca često vas obavještavaju o rasprodajama i posebnim ponudama, olakšavajući vam usporedbu cijena kad ste u pokretu.

Strateško planiranje 

Nakon što ovladate vještinom uspoređivanja cijena, trebali biste strateški planirati svoje kupovine kako biste dodatno povećali uštede. To uključuje razumijevanje vremena kupnje, ciklusa potražnje i tržišnih trendova.

Razmislite o vremenu kupnje. Proizvodi često imaju sezonske trendove cijena; primjerice, elektronika može biti jeftinija tijekom Crnog petka ili nakon izlaska novijih modela. Također, budite svjesni životnog ciklusa proizvoda. Kupovina pred kraj prisutnosti proizvoda na tržištu može dovesti do značajnih ušteda, jer trgovci oslobađaju prostor za novu zalihu. To zahtijeva balansiranje prednosti novije tehnologije naspram ušteda prilikom odabira starijih modela.

Obratite pažnju na ekonomske pokazatelje poput stopa inflacije i trendova potrošnje potrošača. Ti faktori mogu utjecati na cijene i dostupnost proizvoda, vodeći vas kada i što kupiti. Kako biste maksimizirali svoje financijske uštede, važno je razviti detaljan proračun koji prati kako vašu dobit, tako i troškove. Ova praksa pruža vam jasan uvid u to kamo vaš novac odlazi, pomažući vam identificirati područja na kojima možete uštedjeti. Primjerice, smanjenje izlazaka u restorane s nekoliko puta tjedno na jednom tjedno može vam uštedjeti značajnu svotu svaki mjesec. 

Zaključak

Korištenjem tehnika pretraživanja možete značajno poboljšati svoje financije. Iskoristite online letke i usporedne stranice kako biste ostali ispred trendova cijena i sezonskih rasprodaja. Strateško planiranje oko životnog ciklusa proizvoda i ekonomskih pokazatelja može dodatno povećati vaše uštede. Čak i male prilagodbe u vašim potrošačkim navikama, vođene dobro strukturiranim proračunom, mogu dovesti do značajnih ušteda. ______________________________________________________________________

Petra Škofić je magistra komunikologije s višegodišnjim iskustvom u stvaranju sadržaja za web. Trenutno radi kao content marketing menadžerica za portal Nabava.net – servis koji od 2001. godine na jednome mjestu prikazuje ponudu proizvoda na hrvatskom tržištu, s ciljem da kroz sveobuhvatni komparativni prikaz olakša ljudima kupnju.

Istraživanje, koje je prikupilo gledišta više od 20.000 potrošača iz 31 države i teritorija, pokazalo je da gotovo devet od deset (85%) potrošača iz prve ruke doživljava razorne učinke klimatskih promjena u svom svakodnevnom životu i daju prioritet potrošnji koja integrira prakse usmjerene na održivost.

No dok su potrošači usredotočeni na održivost, oni su također opterećeni pritiscima troškova života. Jedna trećina (31%) potrošača navodi inflaciju kao najveći rizik za njihove potrošačke navike tijekom iduće godine, dok 62% navodi da će najznačajniji porast potrošnje tijekom sljedećih šest mjeseci biti na namirnice jer inflacija utječe na rast cijena osnovnih dobara.

Sabine Durand-Hayes, globalna voditeljica usluga za potrošačka tržišta iz PwC-a Francuska, rekla je: „Potrošači sve više osjećaju pritisak inflacije i rasta cijena osnovnih dobara kao što su namirnice, no u tom kontekstu prednost daju proizvodima koji su proizvedeni i nabavljeni na održiv način. Iako potrošači traže jeftinije, generičke opcije za osnovne potrepštine, oni ipak navode spremnost platiti 9,7% više za održivost. U godini koja je pred nama, poduzeća moraju postići delikatnu ravnotežu između pristupačnosti potrošačima i utjecaja na okoliš ako žele pronaći i zadržati potrošače. Također morat će ojačati svoj digitalni angažman i pružanje usluga, osobito jer sve više potrošača kupuje proizvode izravno putem društvenih medija.”

Aleksandar Stevanović, direktor u Odjelu za poslovno savjetovanje za sektor robe široke potrošnje za JIE, komentirao je: „Iskustvo fizičke kupnje i dalje je dominantan prodajni kanal, ali je kupnja putem pametnog telefona u porastu. Potrošači i dalje traže fizičko iskustvo kupnje i osobnu povezanost, osobito pri otkrivanju novih robnih marki. Ključ izgradnje povjerenja potrošača i zadovoljstva u iskustvu fizičke kupnje je u tehnološkom osnaživanju. Stoga vlasnici robnih marki i trgovci na malo moraju prihvatiti fleksibilniju višekanalnu strategiju kako bi ispunili rastuća očekivanja potrošača za dinamičnom kombinacijom iskustva internetske i fizičke kupnje. Također, trebali bi ciljano ulagati u talentirano osoblje i tehnologiju, kako bi poboljšali iskustvo kupnje i stekli povjerenje.”

Više od četiri petine (80%) potrošača spremno je platiti više za održivost, čak i uz pritiske na troškove života

Potrošači sve više daju prednost održivosti u svojim navikama potrošnje, budući da gotovo devet od deset (85%) kaže da doživljavaju razorne učinke klimatskih promjena u svojim životima. 46% kaže da kupuju više održivih proizvoda kako bi smanjili njihov utjecaj na okoliš. Koraci koje potrošači kažu da su osobno poduzeli uključuju, između ostalog: promišljeniju kupnju s ciljem smanjenja ukupne potrošnje (43%), jedenje drugačije hrane (32%), manje ili drugačije putovanje (31%) ili kupnja (ili planiranje kupnje) električnog vozila (24%).

Više od četiri petine (80%) potrošača kaže da su spremni platiti više za održivo proizvedenu ili nabavljenu robu. Što se tiče cjenovne premije, neki su potrošači spremni platiti u prosjeku 9,7% više za robu koja ispunjava posebne ekološke kriterije, uključujući proizvode iz lokalnih izvora, izrađene od recikliranih ili ekološki prihvatljivih materijala, proizvedene u opskrbnom lancu s nižim ugljičnim otiskom i više. Međutim, to se možda neće pretvoriti u stvarnu potrošnju zbog čimbenika koji uključuju, između ostaloga, inflaciju, makroekonomsku volatilnost i zabrinutost za troškove života.

Potrošači procjenjuju prakse održivosti proizvođača kroz opipljive karakteristike, uključujući: metode proizvodnje i recikliranje (40%), ekološki prihvatljivo pakiranje (38%) i pozitivan utjecaj na očuvanje prirode i voda (34%). Potrošači također planiraju povećati konzumaciju svježeg voća i povrća (52%) i smanjiti unos crvenog mesa (22%).

Raste potrošnja potaknuta društvenim mrežama, iako je povjerenje u tehnološke platforme izvor zabrinutosti

Značaj društvenih medija kao primarnog izvora svijesti o robnoj marki i potrošnje proizvoda porastao je: 46% potrošača kupilo je proizvode izravno putem društvenih medija, što je porast u odnosu na 21% u 2019. Cijelo to vrijeme, 67% koristi društvene medije za otkrivanje novih marki, a 70% traži recenzije kako bi provjerili poduzeće prije kupnje. Utjecajnici na društvenim mrežama nastavljaju poticati prodaju, a 41% ispitanika navelo je da je slavna osoba ili utjecajnik utjecao na njihovu odluku o kupnji.

No dok tehnološke platforme oblikuju navike potrošača, one također potiču zabrinutost. Značajnih 83% ispitanika kaže da je zaštita njihovih osobnih podataka jedan od najvažnijih čimbenika za stjecanje njihovog povjerenja, a 80% napominje da zahtijevaju jamstva da njihovi osobni podaci ostaju privatni. Samo 52% uvjereno je da razumiju kako se njihovi podaci pohranjuju ili dijele. 

O istraživanju: PwC-ovo istraživanje „2024 Voice of the Consumer” temelji se na uvidima prikupljenim tijekom 15 godina istraživanja potrošača prikupljanjem perspektiva više od 20.000 potrošača u 31 državi i teritoriju o pitanjima u rasponu od prihvaćanja tehnologije, pronalaženja vrijednosti za novac, povratka u fizičke trgovine, otvorenosti o podacima, brizi za okoliš i još mnogo toga. Cijelo istraživanje i rezultate možete pročitati na pwc.com.

Piše: Zorana Krajinović, Client Manager, NielsenIQ

Inflacija je nedvojbeno dominirala raspravama u FMCG industriji tijekom 2023. Iako su visoke stope inflacije postupno usporavale u posljednja dva kvartala 2023., povećanje cijena bilo je glavni pokretač nominalnog rasta FMCG-a u Istočnoj Europi. Primijetili smo povratak rasta volumena potrošnje u zemljama Istočne Europe, kako su trendovi rasta postali pozitivniji u posljednjem kvartalu 2023. U Adriatic regiji količinska prodaja je pozitivna i prilično stabilna te se oporavlja bržom stopom rasta u odnosu na druge istočnoeuropske zemalje.

Prema nedavnom NIQ izvještaju EU Consumer Outlook 2024, posljednje izazovne godine utjecale su na europske potrošače zabrinute zbog kontinuiranog rasta cijena hrane. Potrošači su nesigurni te nastavljaju biti oprezni u svim oblicima potrošnje, pri čemu je 93% europskih potrošača promijenilo način na koji su kupovali robu široke potrošnje tijekom 2023. Strategije štednje potrošača najčešće su uključivale iskorištavanje promotivnih ponuda ili prelazak na cjenovno povoljnje opcije, češće posjećivanje diskontnih trgovina te odustajanje od kupnje određenih proizvoda koje ne smatraju nužnima, dok pažljivo prate ukupnu vrijednost košarice.

S obzirom na to da se pritisci rastućih cijena i dalje osjećaju, privatne robne marke (PL) i diskonteri nastavljaju imati koristi od kupaca osjetljivih na cijenu. Uspoređujući Adriatic regiju, Slovenija je imala najveći udio vrijednosti privatnih marki u FMCG-u (36,5%) u 2023. U istom razdoblju, u Hrvatskoj PL ima 20,4% udjela na tržištu, s blagim padom udjela u usporedbi s prethodnom godinom.

Nadalje, u Srbiji su privatne marke u 2023. rasle višom stopom rasta od brendiranih proizvoda te je njihov vrijednosni udio 13,3%. Promocije su odigrale ključnu ulogu u oblikovanju ponašanja potrošača i tržišne dinamike u 2023. godini. U dinamičnom krajoliku FMCG-a, gdje su potrošači osjetljivi na cijene i vođeni vrijednošću, promocije koje nude stvarne uštede ili dodanu vrijednost bile su značajan faktor prilikom odabira. U Sloveniji i Hrvatskoj, kupovine potaknute promocijama u 2023. činile su 29% dok je u Srbiji udio promo prodaje bio viši, čak 36%.

HRVATSKA: FMCG RASTE 16,7%

FMCG industrija u Hrvatskoj zabilježila je rast vrijednosti od 16,7% u 2023. u odnosu na prethodnu godinu. Iako je rast uglavnom potaknut porastom cijena (14,5%), dodatno dolazi i od rasta volumena (2,2%). Najvišu vrijednosnu prodaju u 2023. zabilježile su sljedeće prehrambene kategorije: hlađeno svježe meso, pivo, gotovi mesni proizvodi, sir i mlijeko. Sve ove kategorije zabilježile su rast količinske prodaje u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom, pri čemu su jedino gotovi mesni proizvodi i pivo imali pad količinske prodaje.

Najveće povećanje cijena među navedenim kategorijama zabilježili su gotovi mesni proizvodi sa 18,7%. Promatrajući neprehrambene kategorije u 2023., toaletni papir, deterdženti za rublje, dezodoransi, kuhinjski ubrusi i kućanska sredstva za čišćenje ističu se po najvišoj vrijednosnoj prodaji. Međutim, od navedenih kategorija samo su dezodoransi i toaletni papir zabilježili porast količinske prodaje.

Najveće povećanje cijene među vodećim neprehrambenim kategorijama u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom, zabilježili su deterdženti za rublje s 23,1%. Svi prodajni kanali u Hrvatskoj imali su rast vrijednosne prodaje u 2023. uspoređujući sa 2022. godinom, premašujući 10% rasta. Najznačajniji rast zabilježio je kanal drogerija, od 23,9%, dok su diskonteri imali najniže stope rasta od 11,1%.

Vodećih pet proizvođača u 2023. godini pokazalo je nižu stopu rasta vrijednosne prodaje (11,9%) u usporedbi s cijelokupnom FMCG industrijom (16,7%). Proizvodi privatnih robnih marki prate sličan trend, rastući nešto sporijim tempom od FMCG sektora, sa stopom rasta od 13,6%. U Hrvatskoj su privatne robne marke u 2023. imale udio od 20,4%. Istovremeno, manji proizvođači potiču rast FMCG-a pošto imaju višu stopu rasta od cjelokupne FMCG industrije.

SRBIJA: RAST DISKONTERA 23,1%

U Srbiji u 2023., ukupna vrijednosna prodaja robe široke potrošnje (FMCG) povećala se za 16% u odnosu na prethodnu godinu, zbog povećanja količine (1,4%) i cijene po jedinici mjere (14,6%). Najprodavanije prehrambene kategorije prema vrijednosnoj prodaji u 2023. bile su pivo, gotovi mesni proizvodi, bezalkoholna pića, kava i keksi. Od navedenih kategorija, količinska prodaja piva i bezalkoholnih pića narasla je 4% u 2023. u usporedbi s 2022., dok su najveći porast cijene u istom periodu imali keksi sa 18,3%.

Promatrajući neprehrambene kategorije u 2023. u usporedbi s 2022. godinom, najprodavanije kategorije po vrijednosti bile su deterdženti za rublje, toaletni papir, omekšivači tkanina, dječje pelene te dezodoransi. U tom razdoblju, toaletni papir zabilježio je najveći porast volumena, od 8%. Najveći porast cijene u 2023. imala je kategorija deterdženata za rublje s 29,4%, a zatim slijede omekšivači s 22%. Svi tipovi prodajnih kanala u Srbiji zabilježili su rast vrijednosne prodaje u 2023.

Najveći rast vrijednosti prodaje zabilježen je kod kanala diskontera, koji je porastao za 23,1%. FMCG industrija u Srbiji zabilježila je značajan rast od 16% u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom. Prvih pet vodećih proizvođača imalo je brži tempo rasta, od 17,3%. Naime, privatne robne marke pokazuju još veću stopu rasta od 21%, nadmašujući cjelokupni rast FMCG industrije. U Srbiji privatne robne marke imaju tržišni udio od 13,3%.

SLOVENIJA: PRIVATNE MARKE RASTU 13,5%

Slovenija je imala niži nominalni rast vrijednosti u FMCG industriji u usporedbi s drugim navedenim zemljama u Adriatick regiji. Nominalni rast u 2023. u odnosu na 2022. iznosio je 11,6%. Pozitivan rast količinske prodaje u posljednjem kvartalu 2023., te ukupno u 2023. od 0,8%, pokazuje nastavak trenda oporavka volumena prodaje na Adriatic tržištu.

Najvišu vrijednosnu prodaju u 2023. zabilježile su sljedeće prehrambene kategorije: hlađeni mesni proizvodi, pivo, čokoladni proizvodi, sir te pakirano hlađeno svježe meso. Sve kategorije su zabilježile rast količinske prodaje u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom, osim piva koje pokazuje pad u prodanoj količini. Istovremeno, najveće povećanje cijena imala je kategorija sira s 15,8%.

Među neprehrambenim kategorijama u 2023. najveći rast prodaje zabilježile su sljedeće kategorije: papirnata konfekcija, deterdženti za rublje, sredstva za pranje posuđa, proizvodi za njegu lica te dezodoransi. Sve navedene kategorije zabilježile su rast količinske prodaje, no najveći porast količine imali su proizvodi za njegu lica sa 6,4% u 2023. u odnosu na 2022.

Najveće povećanje cijene zabilježila je kategorija papirnata konfekcija (18,9%). Svi prodajni kanali zabilježili su rast vrijednosne prodaje u Sloveniji u 2023. Najviše se ističe kanal drogerija te kanal veliki supermarketi + diskonteri, sa stopom rasta vrijednosti od 13,6% u odnosu na prethodnu godinu, dok male trgovine mješovitom robom bilježe najnižu stopu rasta.

Vrijednosni udio privatnih robnih marki u Sloveniji iznosio je 36,5% u 2023., što je najviši udio PL u prodaji među zemljama u Adriaticu. Privatne marke nastavljaju rasti bržom stopom rasta (13,5%) u odnosu na vodećih pet proizvođača koji rastu sporijom stopom rasta (6,5%) te na cjelokupnu FMCG industriju, koja raste 11,6%.

Piše: Anjali Jain, Consultant, Euromonitor International

Politička, gospodarska, društvena i klimatska neizvjesnost nastavit će utjecati na svijet i u 2023. Unatoč tim neizvjesnostima i poremećajima, globalna populacija nastavlja rasti i ove će godine premašiti osam milijardi. Došlo je i do promjene u sastavu obitelji i kućanstava, s povećanjem broja parova bez djece i jednočlanih kućanstava. Štoviše, sve veći troškovi osnovnih potrepština, u kombinaciji sa stagnacijom plaća, navode potrošače da promijene svoje navike potrošnje i usredotoče se na potragu za vrijednošću.

GENERACIJA ALFA ĆE PREVLADATI

Unatoč usporavanju rasta, očekuje se da će se globalna populacija u ovoj godini povećati za 0,9%, premašivši tako dugo očekivani prag od osam milijardi. Regija Azije i Pacifika prednjači, a Kina i Indija doprinose s 35% ukupnom stanovništvu 2023. To djeluje kao katalizator rasta poslovanja, pružajući prilike za širenje. S druge strane, to bi također moglo staviti pritisak na raspoložive resurse, povećavajući troškove poslovanja.

U godini u koju smo zakoračili, generacija Alfa (populacija rođena između 2010. i 2024.) uspostavit će se kao najveća demografska skupina na svijetu, prestižući Generaciju Z. Unatoč tome što je mlada i nema sredstava, generacija Alpha je najutjecajnija skupina zbog svoje digitalne pismenosti i jakih vrijednosti. Rano upoznavanje i povezivanje s Alfma bit će važna strategija za uspjeh tvrtki u budućnosti.

TEME ODRŽIVOSTI I RAZNOLIKOSTI

Globalno, potrošači su u procesu prihvaćanja digitalnog stila života, a ovaj je trend posebno relevantan za generaciju Alfa. Alfe su rođene u digitalnom svijetu: navikle su da im je ogromna količina informacija dostupna u sekundi i ne oklijevaju tražiti i istraživati robu i usluge. Kao rezultat toga, transparentna i učinkovita komunikacija i brze reakcije ključni su u prilagođavanju ponude ovoj generaciji.

Generacija Alfa dodatno se izdvaja kao generacija sa snažnom orijentacijom prema vrijednostima poput održivosti i raznolikosti. Alfa je najrazličitija skupina koja je ikada živjela i, naravno, s obzirom na to da se raznolikost smatra danom, potrošači očekuju da robne marke prihvate uključenost i pravednost za sve, neupitno. Alfama je važno priznati i poštivati različitosti; stoga se od tvrtki očekuje da u skladu s tim formuliraju svoje korporativne strategije.

POTROŠAČI ĆE BITI ŠTEDLJIVIJI

Sve veći troškovi života čine potrošače štedljivijima u njihovim navikama potrošnje. Čimbenici kao što su geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti, nove varijante pandemije, rastuća inflacija i rastuće kamatne stope oblikovat će odluke potrošača u 2023. Sve veći broj potrošača okreće se štednji i priprema se za potencijalno dugu financijsku krizu. Kao rezultat toga, rast potrošačke potrošnje u mnogim ključnim gospodarstvima u ovoj bi se godini trebao usporiti ili čak ući u negativno područje.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, na primjer, potrošačka potrošnja, koja čini oko 58% BDP-a, očekuje se da će pasti za 1,9% na godišnjoj razini u realnom iznosu u 2023., u odnosu na prognozirani realni rast od 1,5% za 2022. Rastuće kamatne stope u mnogim zemljama, dok se središnje banke pokušavaju boriti protiv visoke inflacije, dodatno će pritisnuti financije kućanstava, povisivajući troškovi hipoteka (tj. troškove stanovanja) i smanjenje diskrecijske moći potrošnje.

Visoke kamatne stope također obeshrabruju potrošače od posuđivanja za financiranje kupnje skupih artikala. Štoviše, aprecijacija američkog dolara u odnosu na mnoge valute učinit će uvezenu robu i usluge znatno skupljima u mnogim zemljama.

NOVE POTROŠAČKE VRIJEDNOSTI

Visoka inflacija i rastuće cijene primoravaju potrošače da se više usredotoče na upravljanje svojim proračunima i na pronalaženje načina na koje mogu smanjiti svoju potrošnju. Odluke o kupnji sve se više temelje na pronalaženju najbolje vrijednosti za novac i traženju alternativnih kanala kupnje. Kako vrijednost postaje višeslojna i nadilazi vrijednost za novac, potrošači sve više, između ostalih svojstava, traže kvalitetu, praktičnost, kao i društvene i ekološke vrijednosti.

U takvom okruženju tvrtke će se morati uskladiti s novim potrošačkim vrijednostima i prilagoditi se promjenjivim obrascima potrošnje. Tvrtke koje se mogu učinkovito pozabaviti pitanjima kao što su održivost i raznolikost, kao i pružiti kvalitetu, transparentnost i autentičnost, bit će bolje pozicionirane u zadovoljenju potreba potrošača 2023. godine.

Prognoza trendova za 2023.

‘Single’ kućanstva

Starija populacija, sve veći broj razvedenih i mladi ljudi koji napuštaju roditeljske kuće kako bi živjeli sami, dovode do brzog rasta kućanstava s jednom osobom. Ova ‘single’ kućanstva troše svoj budžet racionalno, ali imaju i veću potrebu za socijalizacijom i samoostvarenjem.

Visoko obrazovanje ne garantira zaposlenje

Broj nezaposlenih osoba u kućanstvima povećava se uprkos rastu broja osoba s visokim obrazovanjem. Ovo se događa zbog sve većeg jaza u društveno-ekonomskim dostignućima, rastućeg digitalnog jaza i neuspjeha obrazovnog sektora da kroz edukaciju zadovolji ono što je potrebno poslovnom sektoru.

Sve potrebe mogu biti zadovoljene – kod kuće

Hibridni radni model i rastući troškovi života rezultirali su radom, učenjem i zabavom kod kuće. Kao rezultat toga, potražnja za digitalnim rješenjima i raznim uređajima koji omogućavaju postizanje boljeg iskustvo u vlastitom životnom prostoru nastavlja rasti.

Vlasništvo vs. Rentanje

Pogledamo li, globalno, posjeduju li više članovi kućanstva ili iznajmljuju ‘krov nad glavom’, sve veći broj kućanstava sastoji se od vlasnika stanova / kuća i njihov broj brzo raste. A s obzirom na to da vlasništvo nad stanom / kućom obično podrazumijeva dugoročnu posvećenost, veća je verojatnost da će vlasnici stanova / kuća više ulagati u svoje domove, što utječe na potražnju za kućnim uređajima i proizvodima.

Težnja ka jednostavnosti

Sa 69% globalnih potrošača koji su izjavili da traže načine na koje će pojednostaviti svoje živote, prema istraživanju Euromonitor Internationala ‘Voice of the Consumer: Lifestyles Survey in 2022’, funkcionalnost i praktičnost životnog prostora pojavljuju se kod potrošača kao ključni prioriteti.

Piše: Nina Išek Međugorac, izvršna direktorica Val grupe

Hrvatski građani puno su pesimističniji nego prethodne godine, pogotovo u pogledu osobnog financijskog stanja te političke i gospodarske situacije, a povjerenje u medije, institucije i kompanije je u padu, pokazalo je ovogodišnje istraživanje Nulti kvadrant.

Riječ je o trećem godišnjem istraživanju koje je provela agencija Ipsos za komunikacijsku agenciju Val grupa krajem listopada na uzorku od 603 ispitanika u dobi od 18 do 60 godina. Gotovo 90% potrošača je značajno ili jako zabrinuto oko daljnjeg porasta cijena, no tek svaki četvrti smatra da će smanjiti osobnu potrošnju.

Istraživanje jasno pokazuje da se nalazimo u vremenu permanentne krize i stalnih promjena, koje brže nego ikad mijenjaju stavove i ponašanja građana, koji su danas više pesimistični.

Građani su danas više pesimistični, imaju manje povjerenja u kompanije, medije i državne institucije, zbog čega vraćanje njihovog povjerenja treba biti prioritet. To zahtijeva dobro razumijevanje trendova i okruženja, niz specijaliziranih znanja i veću suradnju s dionicima, pri čemu sve važniju stratešku ulogu imaju komunikacijski savjetnici sa širokim znanjem. Upravo ulaganje u znanje 82% građana smatra najisplativijim, upravo kao i mi u Val grupi.

ZABRINJAVA DALJNJI RAST CIJENA I PAD ŽIVOTNOG STANDARDA

Ukupno 61% ispitanika je izjavilo da je u proteklih godinu dana iskusilo pad kupovne moći i to u većoj mjeri muškarci (66%) nego žene (58%). Pad kupovne moći najviše su iskusili građani srednje kupovne moći s prihodima između 10.000 i 16.000 kuna po kućanstvu (67%), a najmanje građani s prihodima većim od 16.000 kuna (55%). Bez obzira na rast cijena, 36% građana je izjavilo da su oni osobno u proteklih pola godine trošili više, dok je 41% građana izjavilo da je trošilo jednako.

Različiti strahovi utječu na velike životne i ekonomske odluke potrošača. Strah od daljnjeg rasta cijena ima najveći utjecaj kod velikih ekonomskih odluka – 59% potrošača navodi da bi strah od daljnjeg rasta cijena utjecao na njihovu odluku o kupovini stana, a kod 56% građana bi utjecao na kupovinu automobila, najviše među potrošačima srednje kupovne moći. Isti strah utječe na odluku 63% ispitanika prilikom financijskog investiranja.

Strah od pada kupovne moći utječe na odluku o planiranju djece svake druge mlade osobe između 18 i 34 godina starosti, u odnosu na svaku treću osobu u populaciji između 35 i 49 godina starosti, iz čega se iščitava da je jedan od najvećih demografskih problema Hrvatske – negativni prirodni prirast i posljedično starenje stanovništva, pod velikim utjecajem ekonomskog okruženja.

U očekivanjima građana za 2023. godinu ekonomske brige ostaju dominantne – čak 89% potrošača je značajno ili jako zabrinuto oko daljnjeg porasta cijena, no istovremeno tek svaki četvrti smatra da će smanjiti osobnu potrošnju, a 41% smatra da će je povećati.

STRAH OD ŠIRENJA RATNIH SUKOBA

Rat u Ukrajini je najvažnija geopolitička tema u ovoj godini, što se jasno odrazilo na zabrinutost građana. Tri četvrtine građana (74%) zabrinuto je oko krize domaćeg gospodarstva i više od polovice građana (57%) je zabrinuto i jako zabrinuto oko ratnih sukoba u koje bi izravno bila uključena Hrvatska. Strah od širenja ratnih sukoba u svijetu utječe na odluku o turističkom putovanju u drugu državu kod 40% građana, a isti strah 37% građana navodi kao faktor koji bi utjecao na njihovu odluku o preseljenju u drugu državu, s time da je najizraženiji kod mladih osoba (40%).

S BRENDA NA BREND

Nešto više od polovice potrošača (52%) izjavilo je da je u proteklih godinu dana prestalo kupovati određene kategorije proizvoda i usluga (primjerice luksuzna dobra, tehnologiju, putovanja) zbog rasta cijene, dok je 43% ispitanika zbog cijene promijenilo brend nekog proizvoda koji inače koriste. Trend sve manje ‘vjernosti’ brendovima i kompanijama traži nove pristupe komunikaciji i stvaranju vrijednosti koje će napraviti distinkciju.

Potrošači srednje kupovne moći pokazali su se najosjetljiviji na rast cijena i pad kupovne moći te su skloniji mijenjaju brendova i prestanku kupovanja određenih usluga i proizvoda. Kada se promatraju trendovi u odnosu potrošača prema brendovima i proizvodima usporedbom s rezultatima istraživanja iz 2020., odnosno 2021. godine, vidljive su promjene u ovogodišnjem istraživanju.

Građanima je danas manje stalo do vrijednosti, stavova i društveno odgovornog poslovanja kompanija čije brendove konzumiraju, što može interpretirati njihovom fokusiranošću na cijene, jer su one nešto što potrošači svakodnevno ‘osjećaju’ prilikom kupovine, dok su vrijednosti, politike i društvena odgovornost nešto što je teže pojmiti.

Danas 45% ispitanika izjavljuje da kupuje brendove od društveno odgovornih kompanija dok je to činilo 55% ispitanika prošle godine, odnosno 58% ispitanika 2020. godine.

Brendove koji su posvećeni ograničavanju vlastitog utjecaja na okoliš nastoji danas kupovati 51% ispitanika, u odnosu na 62% prije dvije godine. Kupovina lokalno proizvedenih proizvoda manje je bitna za 10% potrošača nego 2020. godine. Vrijednosti i poruke koje potrošači najviše traže od brendova su pouzdanost (32%), zatim povjerenje, sigurnost i odgovornost.

PALO POVJERNJE U SVE SEKTORE

Povjerenje u sve sektore palo je u odnosu na 2021. Uslužne djelatnosti, kao i prošle godine, uživaju najveće povjerenje građana – 58% građana uglavnom ili potpuno vjeruje frizerima, obrtnicima i kozmetičarima, iako je to pad od 7% u odnosu na prošlu godinu. Slijede ih kafići i restorani kojima vjeruje 49% građana, što predstavlja pad od 8% u odnosu na prošlu godinu. Privatne zdravstvene usluge imaju povjerenje 48% građana, što je gotovo na razini prošle godine.

Dosta je problematično što povjerenje građana najmanje uživaju mediji – tek 13% građana uglavnom ili u potpunosti vjeruje medijima. Slijede ih državne institucije s povjerenjem 14% građana te institucije i tvrtke lokalne samouprave kojima vjeruje 17% građana. Kada je u pitanju realan sektor, najmanje vjeruju osiguravajućim društvima (18%), pružateljima telekomunikacijskih usluga (24%) i bankama (25%).

Nakon dvije godine zdravstvene krize zanimljivo je vidjeti kakvo je iskustvo građana s privatnim i javnim zdravstvom. Dok je s iskustvom s privatnim zdravstvenim uslugama uglavnom zadovoljno ili izrazito zadovoljno 46% građana, s javnim zdravstvenim uslugama je tek njih 27%.

Razlika je još veća kada se promatra nezadovoljstvo tim sektorima. Građani su puno pesimističniji nego prethodne godine – 44% građana smatra da će im ukupna kvaliteta života u narednim godinama biti lošija nego sada. Pesimizmu su posebno sklone žene, starije osobe te građani s nižim prihodima kućanstva. Pad optimizma (rast pesimizma) nije univerzalan u svim analiziranim dimenzijama očekivanja, već je ograničen na osobno financijsko stanje te političku i gospodarsku situaciju u zemlji.

Piše: Irena Starman Frančić, Senior Project Manager, Hendal

Mnogo toga utječe na to što i kako kupujemo. Hendal je stoga proveo dva vala istraživanja kako bismo pokušali doznati kako i u kojem smjeru su se te navike promijenile. Dodatno, zanimalo nas je kako su navedene promjene u kupnji izgledale i po pitanju segmenata potrošača.

Međutim, kako smo svjedoci brojnih društveno-političkih promjena koje su nas zadesile u protekle tri godine, evidentno je kako su se i potrošači promijenili.

Segmentaciju potrošača temeljenu na lifestylu, stavovima i navikama bilo je potrebno revidirati. Stoga je u proljeće 2022. provedeno opsežno društveno istraživanje na reprezentativnom uzorku od 1750 građana s ciljem da se utvrde (novi) segmenti naših potrošača ((Ožanić, M. S. Five segments of customers in Croatia: Technologically aware, Responsible, Inert,“Stars” and Adventurers. Proceedings of FEB Zagreb International Odyssey Conference on Economics and Business; Zagreb, Vol. 4, Iss. 1, (Jun 2022)).

Provedeno istraživanje pokazalo je da je naša populacija segmentirana na sljedeći način:

• Odgovorni 24,8%
• Avanturisti 20,3%
• Inertni 18,6%
• Zvijezde 18,2%
• Tehnološki osviješteni 18,1%

O ISTRAŽIVANJU

Navedeno istraživanje omogućilo nam je da analiziramo rezultate svakog sljedećeg istraživanja i na temelju segmenata (istraživanje se provodi posebnom metodom istraživanja – Segmentacijski omnibus). Upravo je na taj način analizirana percipirana promjena u kupnji građana u narednom razdoblju. Analizirana kupnja interpretirana je na temelju rezultata istraživanja na nacionalno reprezentativnom uzorku (prema regiji, dobi i spolu), online metodom, provedenom na 500 ispitanika po valu, u lipnju i kolovozu.

Prije analize promjena u kupnji, građani su procjenjivali koja društveno- politička promjena će najviše utjecati na njihove kupovne navike u sljedećem razdoblju. Ono što se izdvojilo jest inflacija za koju 71% građana smatra da će najviše utjecati na njihove kupovne navike (iako, načelno, postoji preklapanje među odgovora jer jedno utječe na drugo). Gledano prema segmentima potrošača, inflacija značajno više pogađa segment Inertnih potrošača u usporedbi s ostalim segmentima.

SMANJENJE KUPNJE SVIH KATEGORIJA

Ako govorimo o kategorijama proizvoda, ispitanici su procjenjivali kupuju li određenu kategoriju više, manje ili jednako nego prije inflacije. Generalno su i u lipnju i u kolovozu zabilježene veće učestalosti smanjenja kupnje svih kategorija, a najviše se odričemo opreme za hobije, knjiga, namještaja, malih kućanskih aparata, mobitela, opreme za automobile, odjeće i obuće te slatkiša i grickalica.

Najmanje se odričemo osnovnih potrepština (higijenskih i osnovnim prehrambenih) te goriva. Pri tome se uočava smanjenje odgovora o smanjenoj kupnji namještaja, mobitela, igračaka i opreme za djecu u kolovozu u odnosu na lipanj, iako su i ti brojevi veliki i ukazuju na manju kupnju navedenih kategorija u oba mjeseca.

Što se tiče pregleda po segmentima, možemo zaključiti kako je inflacija najmanje utjecala na kupovne navike potrošača iz segmenta Zvijezda jer se navedeni segment manje odriče večine kategorija u odnosu na ostale segmente (manje se odriču kupnje igračaka i opreme za djecu, namještaja, opreme za automobile, higijenskih potrepština, potrepština za kućne ljubimce, knjiga i ostale literature, goriva, odjeće i obuće, osnovnih prehrambenih artikala, malih kućankih aparata, opreme za hobije, kozmetike, mobitela te slatkiša i grickalica).

Najveće odricanje nekih kategorija (potrepština za kućne ljubimce, namještaja, igračaka i opreme za djecu, opreme za hobije i automobile) pokazuju Inertni i Tehnološki osvješteni potrošači.

SLOBODNO VRIJEME I ISKUSTVA

U pogledu potrošnje na iskustva i slobodno vrijeme, građani općenito najviše troše na obroke i pića u ugostiteljskim objektima te se također najviše tog trošenja i odriču. Generalno, mnogo je veće odricanje kupnje ovih kategorija u odnosu na kategorije proizvoda, a nema razlike u percepciji trošenja u lipnju i kolovozu.

I u ovom dijelu po manjem odricanju izdvajaju se segmenti Zvijezda, ali i Avanturista (koji se najmanje odriču trošenja za sportske i rekreativne aktivnosti u usporedbi s ostalim segmentima).

PREMIUM I PRIVATNE MARKE

U pogledu promjene u kupnji premium i privatnih marki, generalno se obje kategorije percipiraju kao manje kupljene nego prije, a veće je odricanje od kupnje premium marki (iako 37% korisnika navodi kako manje kupuje i privatne marke). Odricanje od premium marki manje je u kolovozu u odnosu na lipanj, iako je još uvijek iznad 50%. Od segmenata i ovdje se ističu Zvijezde, na čiju kupnju premium marki inflacija najmanje utječe u odnosu na ostale segmente.

ONLINE KUPNJA

Rezultati pokazuju kako se i kupnja na internetu općenito smanjila, bez razlika između lipnja i kolovoza (manju online kupnju navodi, u oba mjeseca, 48% građana). Zvijezde se i ovdje pokazuju kao segment na koji inflacija najmanje utječe.

ZAKLJUČAK ISTRAŽIVANJA

Ono što iz ovih rezultata možemo zaključiti jest činjenica kako je inflacija problem od najveće važnosti za potrošače u Hrvatskoj te kako ona utječe na smanjenje kupnje općenito. Potrošači smanjuju kupnju svih kategorija općenito (nekih više, a nekih manje), smanjuje se trošenje izvan kuće, smanjena je kupnja i premium, ali i privatnih marki te je došlo i do smanjenja online kupnje.

Novom metodologijom, Segmentacijskim omnibusom, ipak smo uspjeli, osim očekivanih rezultata kako je inflacija najveći problem koji smanjuje kupnju mnogih kategorija, doći do informacije da postoji segment na koji inflacija najmanje utječe i koji se, zasad, najmanje odriče potrošnje. To je segment Zvijezdi, koja time postaje centralni target proizvođača i retailera u narednom razdoblju.