Tvrtka za analitiku podataka Euromonitor International otkrila je svoje vodeće globalne potrošačke trendove za 2026. godinu, a godišnje izvješće identificira četiri globalna trenda koji ističu ključne promjene u ponašanju potrošača.

U stvarnosti oblikovanoj troškovima života, autentičnošću i očekivanjima vezanima uz dobrobit, ovi trendovi čine središte potrošačkog ponašanja diljem svijeta.

„Budućnost potrošačkog ponašanja obilježena je željom za udobnošću, samoizražavanjem i naprednim wellness rješenjima, potaknuta potrebom za autentičnošću i jednostavnošću u sve složenijem svijetu”, izjavila je Alison Angus, voditeljica odjela za inovacije u Euromonitor Internationalu.

GLAVNI GLOBALNI POTROŠAČKI TRENDOVI EUROMONITORA ZA 2026.:

1. Zona udobnosti (Comfort Zone)

Potrošači traže udobnost i jednostavnost usred globalne nestabilnosti, čak 58% njih doživljava umjeren do visok stupanj stresa svakodnevno. Traže proizvode koji pružaju emocionalnu sigurnost, poput onih s prirodnim i zdravim sastojcima. Tvrtke trebaju razvijati proizvode i usluge koji pružaju udobnost, povećavaju samopouzdanje, pojednostavljuju život ili promiču ravnotežu, kako bi potrošačima pomogli pronaći smirenost u nesigurnim vremenima.

2. Beskompromisna autentičnost (Fiercely Unfiltered)

Potrošači prihvaćaju hrabro samoizražavanje i radikalnu iskrenost. Polovina svih potrošača traži proizvode i usluge koji odražavaju njihov jedinstveni identitet, dok 65% njih smatra da ih društvo prihvaća takvima kakvi doista jesu. Tvrtke se trebaju usredotočiti na hipersegmentaciju i ciljane strategije kako bi se uspješno povezale s određenim potrošačkim profilima ili personama kupaca.

3. Preoblikovana dobrobit (Rewired Wellness)

Raste potražnja za visokotehnološkim, medicinski potvrđenim wellness rješenjima, a potrošači su spremni platiti više za premium proizvode sa znanstveno utemeljenim formulacijama. Čak 49% potrošača spremno je platiti 10% ili više za premium proizvode za njegu ljepote sa znanstvenom formulacijom. Brendovi mogu iskoristiti pristup temeljen na podacima i narativima kako bi prikazali zdravstvene prednosti i educirali potrošače o stvarnoj vrijednosti proizvoda.

4. Novi azijski val (Next Asian Wave)

Istočnoazijski brendovi, osobito kineske tvrtke, stječu sve veći globalni utjecaj kombinirajući povoljnost, inovativnost i digitalno orijentirana iskustva. Predviđa se da će kineska vrijednost izvoza dosegnuti 4 bilijuna američkih dolara do 2026. Kako bi ostale konkurentne, tvrtke bi trebale optimizirati mobilno orijentirana digitalna iskustva i dizajnirati besprijekorna kupovna putovanja koja spajaju sadržaj i trgovinu.

Donosimo šest potrošačkih trendova koji će, prema analitičarima Euromonitor Internationala, imati krucijalan utjecaj na potrošače i kompanije u ovoj godini.

1. TRAGAČI ZA VRIJEDNOŠĆU

Inflacija je donijela novi financijski način razmišljanja, ali potrošači neće štedjeti na onome što zaista žele. Umjesto toga, oni traže najbolje ponude i pronalaze pametne načine na koje će maksimizirati svoje budžete bez žrtvovanja kvalitete. Kompanije se, sa svoje strane, trebaju prilagoditi potrošačima i nuditi inovativna rješenja kako bi njihovi proizvodi bili pristupačni potrošačima.

‘TRIKOVI’ ZA PREŽIVLJAVANJE

Povećanje cijena dovelo je do toga da se potrošači ‘bore’ s pokrivanjem svojih troškova u 2023. Skoro tri od četvero potrošača izrazilo je zabrinutost zbog povećanja cijena svakodnevnih artikala. Ljudi su bili primorani napraviti oštre rezove i ići na jeftinije opcije. Čak i kada se inflacija usporava, ušteda novca ostaje prioritet, ali kupci će tražiti nove načine da ‹rastegnu svoje novčanike’. Oni posežu za novim financijskim i ‘trikovima’ preživljavanja kako bi maksimalno iskoristili svoj prihod i smanjili potrošnju bez ugrožavanja kvalitete: plaćaju kreditnom karticom ili nagradnim bodovima, prelaze na premium brendove privatnih marki i sudjeluju u besplatnim aktivnostima.

CIJENA NIJE JEDINA PREDNOST

Zapamtite: cijena je jedna komponenta. Postoje i drugi faktori koje treba uzeti u obzir. Programi lojalnosti mogli bi omogućiti potrošačima zaradu bodova za buduće kupovine. Sveobuhvatne besplatne usluge kao što su čišćenje, popravci ili garancije također služe kao dodatna prednost. Pronađite i ponudite dodatne pogodnosti koje su važne vašoj ciljnoj grupi.

Komunikacija je ključna. Ako kupci ne razumiju vašu vrijednosnu ponudu, prijeći će na konkurenta ili pronaći alternativu. Promovirajte prave informacije koje će utjecati na njihove odluke. Tu spada i edukacija – podijelite savjete i ‘trikove’ o načinima uštede ili informirajte svoje kupce o raznovrsnim načinima korištenja vaših proizvoda. Tvrtke trebaju ponuditi dodatne poticaje i balansirati između troškova i kvalitete kako bi privukle potrošače.

Dobar primjer: Prodavač odjeće Lululemon u Los Angelesu nudi kupcima besplatnu zamjenu tajci koje nisu Lululemon brend za njihove Align tajice.

2. “PITAJ UMJETNU INTELIGENCIJU”

AI tehnologija će postati sve više utkana u naš svakodnevni život, tako da kompanije moraju iskoristiti stvaralačku moć umjetne inteligencije kako bi poboljšale personalizaciju i obogatile potrošačko iskustvo.

KREIRANJE CHATBOTA

AI je osvojila svijet velikom brzinom. ChatGPT je dostigao 100 milijuna korisnika u roku od dva mjeseca od lansiranja, postavši jedna od najbrže rastućih potrošačkih aplikacija u povijesti. Ubrzo je uslijedila poplava drugih aplikacija koje se oslanjaju na iste velike jezične modele (LLM). Brzo usvajanje od strane korisnika može se pripisati pristupačnoj prirodi ovih platformi. Potrošači sada mogu kreirati mnoštvo sadržaja, od kreativnog pisanja do glazbe i umjetnosti, uz malo tehničkog znanja. Napredni algoritmi i LLM u kombinaciji s jednostavnim sučeljima stavljaju moć strojnog učenja u njihove ruke.

Ljudi koriste ove alate za izradu CV-ja, razvijanje recepata, planiranje putovanja i rađenje avatara – između brojnih ostalih svrha upotrebe. Nove aplikacije nastavljaju se pojavljivati, a dok potrošači nastavljaju testirati mogućnosti ove tehnologije – očekuju da brendovi učine isto. Uzmimo chatbotove i digitalne glasovne asistente kao primjer. Više od 40% potrošača osjeća se ugodno s glasovnim asistentima koji nude personalizirane preporuke, ali se manje od jedne petine osjeća ugodno kada koristi korisnički servis i dobiva odgovor na svoja pitanja od botova umjesto od ljudi. Kreativna umjetna inteligencija bi zato morala poboljšati ove funkcionalnosti, što bi dovelo do boljeg korisničkog iskustva.

INOVIRAJTE I AUTOMATIZIRAJTE

Kompanije koje koriste mogućnosti AI tehnologije mogu sintetizirati/združiti korisničke podatke kako bi vodile i usmjeravale razvoj novih proizvoda. Osim toga, integracija korisničkih inputa će pomoći kompanijama da u velikoj mjeri prilagode marketinške kampanje, robu i usluge. Također, možete poboljšati funkcionalnost pretrage, otkrivanje proizvoda i personalizaciju. Koristeći kreativne AI integracije za ostvarivanje poboljšanog nivoa uvida u klijente, možete izgraditi jedinstveno korisničko iskustvo. Na primjer, napravite pametnije virtualne asistente koji odgovaraju na pojedinačne upite tako da kupci mogu odmah pronaći ono što im je potrebno.

Dobar primjer: Coca-Cola je lansirala Coca-Cola Y3000 Zero Sugar uz pomoć umjetne inteligencije. Limitirano izdanje ovog pića nastalo je križanjem ljudske i strojne inteligencije kako bi se razvio jedinstveni okus.

3. SKRETANJE PAŽNJE NA LIJEPE STVARI

Potrošači se žele odmoriti od svega što im na dnevnoj razini izaziva stres. Žele se osloboditi anksioznosti i maknuti od svakodnevice. Žele se prepustiti pozitivnim emocijama i doživjeti trenutke ispunjene uzbuđenjem i dobrim osjećajem. Brendovi koji pronađu način na koji će skrenuti misli potrošača na nešto lijepo – od mjesta prodaje do kampanja – izgradit će snažne veze s kupcima, unaprijediti percepciju brenda i odnose s potrošačima.

TRENUCI SREĆE

Stalna kriza. Tako se ljudi osjećaju posljednjih nekoliko godina ispunjenih ekonomskom neizvjesnošću, političkim nemirima i klimatskim katastrofama. Sva ta negativna buka uzela je mentalni danak. Sada ljudi žele pronaći dnevnu dozu sreće kako bi uljepšali svoje živote. Žele ostaviti brige iza sebe – makar na samo nekoliko minuta. Mala (neočekivana) iznenađenja ili mala dobra djela koja podižu raspoloženje mogu u određenoj mjeri zadovoljiti ovaj zahtjev. Kupci će tražiti zabavu koja uzbuđuje ili iskustva koja služe kao privremeni bijeg. Oni će također tražiti proizvode koji izazivaju te nagrađujuće emocije.

POZITIVNO I RAZIGRANO

Kompanije bi trebale skretati kupcima pažnju na lijepe stvari kako bi im pružile trenutno zadovoljstvo i uspostavile dublje veze s njima. Pametno ili kreativno slanje poruka dodatno će vas povezati s kupcima. Dodajte, primjerice, emotikon na kraju e-maila kojim potvrđujete da ste primili narudžbu ili zabavne natpise u prodavaonici. Emocionalni marketing također dolazi u prvi plan. Brendovi bi se trebali fokusirati na povezivanje svojih proizvoda sa ovom žudnjom potrošača za optimizmom. Takva taktika može dovesti do toga da se vaši kupci nasmiju, a onda taj pozitivan osećaj počinju povezivati s vašim brendom.

Ograničena serija proizvoda ili kolekcije koje karakterizira živopisni dizajn nastavit će se pojavljivati na tržištu. Svijetle boje i smjele slike privlače pažnju kada se koriste strateški. Događanja koja kombiniraju tehnologiju, storytelling o brendu i zabavu istovremeno će očarati i zabaviti vaše potrošače.

Dobar primjer: Proizvođač automobila Fiat prestao je proizvoditi sive automobile i uveo nove, svijetle boje inspirirane Italijom kako bi predstavljale ‘Dolce Vita’ vrijednosti brenda. Fiat ima za cilj donositi radost na putu i u vožnju te želi biti brend koji predstavlja optimizam.

4. BORBA PROTIV ZAVARAVAJUĆIH EKOLOŠKIH TVRDNJI

Potrošači se ne mogu sami izboriti s klimatskom krizom. Oni poduzimaju korake da bi živjeli održivo, ali se također pitaju koriste li kompanije i vlade sve moguće resurse da naprave stvarnu razliku. Ljudi su snažno protiv nepotkrijepljenih tvrdnji kojima je cilj zavarati potrošače da povjeruju kako su proizvodi određene kompanije ekološki prihvatljivi ili da imaju veći pozitivan utjecaj na okoliš nego što zaista imaju. Ljudi znaju da njihovi ekološki prihvatljivi izbori pomažu u određenoj mjeri, ali da stvarna promjena treba biti zajednički napor. Dakle, potrošači traže od kompanija da također preuzmu odgovornost, naročito kada je riječ o emisiji CO₂.

EKO ISCRPLJENOST

Potrošači su posljednjih godina napravili primjetne korake u zaštiti planete. Tako je više od 60% potrošača pokušalo imati pozitivan utjecaj na okoliš u 2023., ali klimatske katastrofe nisu se usporile. Ekstremni vremenski događaji poput intenzivnih šumskih požara, jakih suša i razornih poplava izazivaju pustoš u zajednicama diljem svijeta. A kako temperature nastavljaju rasti, raste i skepticizam potrošača. Oni shvaćaju da njihov pojedinačni doprinos može učiniti malo, stoga žele da kompanije pojačaju napore i pokažu dokaz svojih ekoloških obećanja.

ODGOVORNO I PRIUŠTIVO

Nije nikakva tajna – pojedine korporacije su godinama iznosile pogrešne tvrdnje ili se nedovoljno borile za održivost. Ali, potrošači ovo više ne praštaju. Smanjenje emisije CO₂ mora biti u fokusu te da kompanije mjere direktne i indirektne emisije, uključujući upstream i downstream lance vrijednosti. Dobra vijest je da ulaganje u dugoročno energetski efikasne mjere može biti strategija za smanjenje troškova. Partnerstvo s pravim dobavljačima pomaže vam izbjeći moguće kazne, a eco-friendly poslovanje može odmah utjecati na vaš rezultat.

Potpuna transparentnost je također ključna. Morate podijeliti s javnosti konkretne dokaze o odgovornoj poslovnoj praksi i potvrditi napredak. U isto vrijeme, demonstrirajte održivi utjecaj do najmanjeg detalja. Ako je vaš proizvod napravljen od materijala koji se može reciklirati, na primjer, stavite na ambalažu količinu otpada koja je ušteđena u proizvodnji. Na taj način kupci odmah znaju kako njihova odluka o kupovini čini razliku. Pristupačnost je još jedna prepreka – sebno u teškim ekonomskim uvjetima. Održivi artikli često donose višu cijenu. Proizvođači trebaju učiniti dostupnima ove artikle za kupce.

Dobar primer: Južna Koreja je predstavila nacrt zakona kojim će kompanije biti kažnjene zbog lažnog reklamiranja utjecaja na životnu sredinu. EU je izdala zakon kojim se zabranjuje upotreba tvrdnji poput ‘klimatski neutralno’ i ‘ekološki prihvatljivo’ bez odgovarajuće akreditacije.

5. PROGRESIVNA POLARIZACIJA

Društveni i politički pokreti nastavljaju pokretati debate diljem svijeta. Očekuje se da će u 2024. eskalirati tenzije i da će se intenzivirati progresivno polariziran pejzaž. Kako će potrošači reagirati na brendove koji zauzimaju stav nije predvidivo.

PODIJELJENE REAKCIJE

Progresivno polarizirano ponašanje je očigledno, ali se može nijansirati. Određeni kupci podržavaju brendove koji su u skladu s njihovim vrijednostima. Kupovine često odražavaju razloge do kojih im je stalo ili kako žele biti percipirani. Društvena odgovornost, politička pripadnost ili inicijative za održivost motivirat će ove potrošače na trošenje novca na brend.

Istovremeno, potrošači se također mogu osjećati ravnodušnim prema korporativnim stavovima ili jednostavno ne uzimati u obzir ove faktore kada kupuju određene artikle. Oni će tražiti proizvode na osnovu cijene, kvalitete ili prednosti – a ne CSR i ESG napora. Neki se čak mogu kloniti brendova koji promoviraju političku agendu. Ljudi su skloni prozivati ili izbjegavati kompanije koje ‘guraju’ marketinške kampanje oko kontroverznih tema – posebno ako se one čine eksploatatorskim. Ta reakcija može narušiti reputaciju brenda, ali kompanije koje to rade na pravi način, na kraju će ojačati lojalnost kupaca.

DIPLOMATSKA DILEMA

Brendovi moraju ‘pronaći tanku liniju’ u političkim i društvenim pitanjima. Prilično kontradiktorno u usporedbi s prošlim godinama kada su potrošači pozivali kompanije da se posvete cilju. Neaktivnost također nije opcija. Kompanije i dalje imaju ulogu: moraju dati podršku pitanjima koja su važna klijentima, ali također odgovaraju identitetu brenda i znati kako strateški komunicirati svoje napore. Prije nego što zauzmete stav, znajte za što se vaša ciljna publika zalaže.

Kompanije bi trebale provesti opsežna istraživanja kako bi utvrdile koliko su društvene ili političke stvari utjecajne na percepciju brenda i put do kupovine. Fokus grupe, na primjer, pomažu da dotaknete umove kupaca. Istini za volju – nemoguće je ugoditi svima. Brendovi koji žele biti glasni moraju prihvatiti i potencijalne rizike i nagrade povezane s rješavanjem kontroverznog pitanja.

Dobar primjer: Cervejaria Implicantes je proizvođač piva sa sjedištem u Brazilu koji cilja na afro-brazilsku zajednicu. Osnivači su izgradili brend oko svog ‘crnog naslijeđa’ kako bi povećali zastupljenost u kategoriji.

6. WELLNESS PRAGMATIČARI

Potrošači žele izgledati i osjećati se najbolje što mogu. To nije novo. Ali njihove metode brige o sebi se mijenjaju. Udaljavaju se od kompliciranih režima, invazivnih procedura ili dugotrajnih tretmana. Umjesto toga, odlučuju se za laka i efikasna rješenja koja daju trenutne rezultate, uklapaju se u njihov životni stil i zahtijevaju malo vremena ili truda. Žele ostvariti momentalne benefite.

Imajte na umu: ovi potrošači također postavljaju realne, ostvarive ciljeve kada je riječ o zdravlju. Ne očekuju radikalne promjene preko noći, ali očekuju da vide vidljiva poboljšanja, čak i mala za početak.

DOKAZANA EFIKASNOST

Ovo treba biti prioritet. Morat ćete napraviti više nego samo reći da prodajete. Slike prije i poslije ili izjave su uobičajene metode koje pokazuju efikasnost. Ulaganje u studije ili ispitivanja također može pomoći da se potkrijepe tvrdnje. Brendovi moraju pokazati prednosti korištenja da bi stekli kredibilitet. Podaci su još jedan značajan faktor. Praćenje u realnom vremenu i pametni alati omogućavaju potrošačima da prate svoj napredak, a zatim po potrebi mijenjaju svoje režime. Kompanije koriste bioznanost i pametnu tehnologiju da predstave inovacije.

Prilagođeni obroci bogati hranljivim sastojcima koji zahtijevaju minimalnu pripremu i dalje se infiltriraju u prehrambeni sektor. Brendovi nastavljaju usavršavati mogućnosti personalizacije u, primjerice, kozmetici i suplementima kako bi ciljali na specifične probleme.

Dobar primjer: Američka kompanija Somalytics lansirala je SomaSleep – prvu masku za spavanje s eye tracking tehnologijom za kućnu upotrebu. Lagani senzori bilježe pokrete očiju, uključujući REM, da bi izvještavali o kvaliteti sna. Potrošači dobivaju uvid u svoje obrasce spavanja bez potrebe da posjećuju specijaliste.

Piše: Anjali Jain, Consultant, Euromonitor International

Politička, gospodarska, društvena i klimatska neizvjesnost nastavit će utjecati na svijet i u 2023. Unatoč tim neizvjesnostima i poremećajima, globalna populacija nastavlja rasti i ove će godine premašiti osam milijardi. Došlo je i do promjene u sastavu obitelji i kućanstava, s povećanjem broja parova bez djece i jednočlanih kućanstava. Štoviše, sve veći troškovi osnovnih potrepština, u kombinaciji sa stagnacijom plaća, navode potrošače da promijene svoje navike potrošnje i usredotoče se na potragu za vrijednošću.

GENERACIJA ALFA ĆE PREVLADATI

Unatoč usporavanju rasta, očekuje se da će se globalna populacija u ovoj godini povećati za 0,9%, premašivši tako dugo očekivani prag od osam milijardi. Regija Azije i Pacifika prednjači, a Kina i Indija doprinose s 35% ukupnom stanovništvu 2023. To djeluje kao katalizator rasta poslovanja, pružajući prilike za širenje. S druge strane, to bi također moglo staviti pritisak na raspoložive resurse, povećavajući troškove poslovanja.

U godini u koju smo zakoračili, generacija Alfa (populacija rođena između 2010. i 2024.) uspostavit će se kao najveća demografska skupina na svijetu, prestižući Generaciju Z. Unatoč tome što je mlada i nema sredstava, generacija Alpha je najutjecajnija skupina zbog svoje digitalne pismenosti i jakih vrijednosti. Rano upoznavanje i povezivanje s Alfma bit će važna strategija za uspjeh tvrtki u budućnosti.

TEME ODRŽIVOSTI I RAZNOLIKOSTI

Globalno, potrošači su u procesu prihvaćanja digitalnog stila života, a ovaj je trend posebno relevantan za generaciju Alfa. Alfe su rođene u digitalnom svijetu: navikle su da im je ogromna količina informacija dostupna u sekundi i ne oklijevaju tražiti i istraživati robu i usluge. Kao rezultat toga, transparentna i učinkovita komunikacija i brze reakcije ključni su u prilagođavanju ponude ovoj generaciji.

Generacija Alfa dodatno se izdvaja kao generacija sa snažnom orijentacijom prema vrijednostima poput održivosti i raznolikosti. Alfa je najrazličitija skupina koja je ikada živjela i, naravno, s obzirom na to da se raznolikost smatra danom, potrošači očekuju da robne marke prihvate uključenost i pravednost za sve, neupitno. Alfama je važno priznati i poštivati različitosti; stoga se od tvrtki očekuje da u skladu s tim formuliraju svoje korporativne strategije.

POTROŠAČI ĆE BITI ŠTEDLJIVIJI

Sve veći troškovi života čine potrošače štedljivijima u njihovim navikama potrošnje. Čimbenici kao što su geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti, nove varijante pandemije, rastuća inflacija i rastuće kamatne stope oblikovat će odluke potrošača u 2023. Sve veći broj potrošača okreće se štednji i priprema se za potencijalno dugu financijsku krizu. Kao rezultat toga, rast potrošačke potrošnje u mnogim ključnim gospodarstvima u ovoj bi se godini trebao usporiti ili čak ući u negativno područje.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, na primjer, potrošačka potrošnja, koja čini oko 58% BDP-a, očekuje se da će pasti za 1,9% na godišnjoj razini u realnom iznosu u 2023., u odnosu na prognozirani realni rast od 1,5% za 2022. Rastuće kamatne stope u mnogim zemljama, dok se središnje banke pokušavaju boriti protiv visoke inflacije, dodatno će pritisnuti financije kućanstava, povisivajući troškovi hipoteka (tj. troškove stanovanja) i smanjenje diskrecijske moći potrošnje.

Visoke kamatne stope također obeshrabruju potrošače od posuđivanja za financiranje kupnje skupih artikala. Štoviše, aprecijacija američkog dolara u odnosu na mnoge valute učinit će uvezenu robu i usluge znatno skupljima u mnogim zemljama.

NOVE POTROŠAČKE VRIJEDNOSTI

Visoka inflacija i rastuće cijene primoravaju potrošače da se više usredotoče na upravljanje svojim proračunima i na pronalaženje načina na koje mogu smanjiti svoju potrošnju. Odluke o kupnji sve se više temelje na pronalaženju najbolje vrijednosti za novac i traženju alternativnih kanala kupnje. Kako vrijednost postaje višeslojna i nadilazi vrijednost za novac, potrošači sve više, između ostalih svojstava, traže kvalitetu, praktičnost, kao i društvene i ekološke vrijednosti.

U takvom okruženju tvrtke će se morati uskladiti s novim potrošačkim vrijednostima i prilagoditi se promjenjivim obrascima potrošnje. Tvrtke koje se mogu učinkovito pozabaviti pitanjima kao što su održivost i raznolikost, kao i pružiti kvalitetu, transparentnost i autentičnost, bit će bolje pozicionirane u zadovoljenju potreba potrošača 2023. godine.

Prognoza trendova za 2023.

‘Single’ kućanstva

Starija populacija, sve veći broj razvedenih i mladi ljudi koji napuštaju roditeljske kuće kako bi živjeli sami, dovode do brzog rasta kućanstava s jednom osobom. Ova ‘single’ kućanstva troše svoj budžet racionalno, ali imaju i veću potrebu za socijalizacijom i samoostvarenjem.

Visoko obrazovanje ne garantira zaposlenje

Broj nezaposlenih osoba u kućanstvima povećava se uprkos rastu broja osoba s visokim obrazovanjem. Ovo se događa zbog sve većeg jaza u društveno-ekonomskim dostignućima, rastućeg digitalnog jaza i neuspjeha obrazovnog sektora da kroz edukaciju zadovolji ono što je potrebno poslovnom sektoru.

Sve potrebe mogu biti zadovoljene – kod kuće

Hibridni radni model i rastući troškovi života rezultirali su radom, učenjem i zabavom kod kuće. Kao rezultat toga, potražnja za digitalnim rješenjima i raznim uređajima koji omogućavaju postizanje boljeg iskustvo u vlastitom životnom prostoru nastavlja rasti.

Vlasništvo vs. Rentanje

Pogledamo li, globalno, posjeduju li više članovi kućanstva ili iznajmljuju ‘krov nad glavom’, sve veći broj kućanstava sastoji se od vlasnika stanova / kuća i njihov broj brzo raste. A s obzirom na to da vlasništvo nad stanom / kućom obično podrazumijeva dugoročnu posvećenost, veća je verojatnost da će vlasnici stanova / kuća više ulagati u svoje domove, što utječe na potražnju za kućnim uređajima i proizvodima.

Težnja ka jednostavnosti

Sa 69% globalnih potrošača koji su izjavili da traže načine na koje će pojednostaviti svoje živote, prema istraživanju Euromonitor Internationala ‘Voice of the Consumer: Lifestyles Survey in 2022’, funkcionalnost i praktičnost životnog prostora pojavljuju se kod potrošača kao ključni prioriteti.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u travnju porasla 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na travanj prošle godine ojačala 5,7 posto.

Potrošnja na godišnjoj razini raste neprestano od veljače 2021. godine, već 15. mjesec, i to brže nego u ožujku, kada je porasla 3,6 posto.

U travnju je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 1,9 posto na godišnjoj razini, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 11,9 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Na mjesečnoj je razini, pak, promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima pao za 0,8 posto, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, za 0,2 posto.

U prva četiri mjeseca ove godine promet od trgovine na malo realno je porastao 3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Rast potrošnje u travnju ukazuje na nastavak oporavka gospodarstva i na početku drugog tromjesečja.

U petak je DZS objavio da je u prvom tromjesečju bruto domaći proizvod porastao 7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je četvrti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize. (Hina)

U osnovi, osobna, ekonomska i ekološka nesigurnost doživljena tijekom globalne pandemije rezultirala je prelaskom sa zabrinutosti na aktivnu brigu i želju da poduzmemo korake kako bismo sebe, našu hranu, naše zajednice i planet učinili sigurnima. Sigurnost hrane⁴ također je među glavnim prioritetima, jer je pandemija u fokus stavila zdravlje te istaknula slabe točke u našim prehrambenim sustavima. Zabrinutost za okoliš jako je izražena, pri čemu se na vrhu liste nalaze zagađenje i plastični otpad u oceanima (83%), koje u stopu prati globalno zatopljenje, što navodi više od tri četvrtine (78%) potrošača u devet zemalja. Iza njih slijedi otpad od hrane (77%) i dostupnost hrane (71%). Istovremeno, gotovo polovica (49%) svjetske populacije sada prepoznaje utjecaj koji svakodnevni izbori imaju na okoliš.

Adolfo Orive, predsjednik i izvršni direktor tvrtke Tetra Pak, komentirao je: „Ovogodišnji Tetra Pak Index otkriva zanimljive uvide o tome kako potrošači prilagođavaju svoj životni stil na praktične, svakodnevne načine kako bi napravili pozitivnu razliku, dok istovremeno traže sigurniju i održiviju budućnost. Očigledno je povećanje tradicionalnih ‘temeljnih’ vrijednosti, uključujući kuhanje kod kuće, objedovanje s obitelji i smanjivanje otpada. Od odluka koje donose kod kuće, do izbora tvrtki od kojih se odlučuju kupovati, pandemija je postavila odgovornu potrošnju kao ključan trend, uz veće zahtjeve za poduzimanjem aktivnosti u cijelom društvu.”

Potrošači proaktivno traže načine da naprave razliku u svojim životima kako bi poboljšali vlastitu fizičku i mentalnu dobrobit – kao što je odabir prehrane – ali i u svom okruženju, reciklirajući više i smanjujući otpad

„Odgovaranje na te potrebe i očekivanja zahtijeva dugoročnu usredotočenost i suradnju svih dionika u cijelom sustavu. UN je ovo desetljeće već nazvao ‘Desetljećem djelovanja’, naglašavajući potrebu da se djeluje odmah. Kao tvrtka vođena svrhom i jedan od lidera u industriji, ostajemo u potpunosti predani tome da ostvarimo svoju ulogu. Vjerujemo da se svjetski prehrambeni sustavi moraju transformirati kako bi zadovoljili potrebe društva, poboljšavajući sigurnost hrane uz istovremeno smanjenje utjecaja na prirodne resurse. Stoga se želimo usredotočiti na tri ključna područja: povećanje dostupnosti sigurne, nutritivne hrane; smanjivanje gubitka i otpada od hrane; i izgradnju održivijih lanaca vrijednosti.”

Odgovorna potrošnja postaje vodeći trend

Nedostatak slobode i izbora tijekom posljednjih 20 mjeseci naveo je potrošače da na bilo koji način povrate kontrolu i zahtijevaju aktivnosti za promjenu statusa quo. Oni proaktivno traže načine da naprave razliku u svojim životima kako bi poboljšali vlastitu fizičku i mentalnu dobrobit – kao što je odabir prehrane – ali i u svom okruženju, reciklirajući više i smanjujući otpad. Primjerice, 62% potrošača obraća više pažnje na kvalitetu onoga što jedu i piju, dok njih 54% sada baca manje hrane nego prije pandemije. Značajan postotak, njih 72% slaže se da ‘ljudi poput mene’ moraju djelovati odmah ili će iznevjeriti buduće generacije.

Potrošači također traže od tvrtki da preuzmu vodeću ulogu i pomognu im ustaliti nove navike koje stvaraju. Više od jedne trećine (35%) češće odabire robne marke na temelju svojih uvjerenja o održivosti nego prije pandemije, dok svaki drugi (50%) smatra da su ekološki prihvatljive prakse ključne za industriju pakiranja hrane, a 61% očekuje da prehrambene tvrtke predvode put pronalaženja rješenja.

S više vremena koje provodimo kod kuće, „otisak“ kućnog otpada postaje sve vidljiviji. U pokušaju da to riješe, potrošači prilagođavaju svoje rutine. Više od polovice (55%) pažljivije planira obroke kako bi izbjegli stvaranje otpada, dok tek nešto manje od polovice (46%) ulaže više napora nego prije pandemije da pravilno razvrsta materijale poput kartona, stakla i plastike za recikliranje. Svaki drugi potrošač (50%) također tvrdi da će u idućoj godini vjerojatno reciklirati više kao dio svog osobnog doprinosa u borbi protiv klimatskih promjena.

Obnova i podrška našim zajednicama

Pandemija je učinila ljude pažljivijima i empatičnijima prema drugima. Oni sada pridaju veći smisao značajnim vezama s prijateljima i obitelji, ali i šire – a zajednička iskustva uz hranu i napitke često igraju ključnu ulogu u činjenju tih veza ugodnima i zabavnima.

Okolnosti potrošnje “zajedno izvan kuće” doživjele su najveći porast od početka pandemije, za 56%^3c, što je razlog zašto su istaknute kao jedna od prilika po pitanju navika u Izvještaju. Druga je lokalna kupovina i nabavka lokalnih proizvoda, što pokazuje rastuću vezu između okoliša i društva. Osim uže obitelji i prijatelja, postoje i zajednički napori za obnovu zajednica, pri čemu gotovo trećina (32%) aktivno utječe na svoju zajednicu da smanji otpad – ukazujući na pokret klimatskih prvaka⁵. Zapravo, u nekim regijama, kao što je Ujedinjeno kraljevstvo, briga za okoliš nadmašila je Covid-19 kao brigu broj jedan.

Potrošači traže načine za prijelaz sa slabosti na otpornost. U njihovim životima to znači poboljšanje vlastite fizičke i mentalne dobrobiti, kroz njihov izbor prehrane i sastojaka. Od početka pandemije, potrošači su doživjeli velike, brze promjene i puno se žrtvovali. Ono što je ovdje očito jest to da potrošači sada poduzimaju aktivnosti u vlastitim životima kako bi izgradili održiviju budućnost te očekuju da tvrtke učine isto – kao i da im pomažu u ovoj misiji.

Piše: Irena Starman Frančić, Senior Project Manager, Hendal

Strah od zaraze raste s brojem novooboljelih, dok je obrnuti trend za zadovoljstvom mjerodavnim institucijama. Ipak, nakon pada zaraženih u siječnju zadovoljstvo mjerodavnim institucijama raste. Svibanj se pokazuje kao najrelaksiraniji mjesec u kojem je strah od zaraze, ali i percepcija negativnog utjecaja pandemije na životne aspekte niži. Ipak, generalno, građani smatraju kako pandemija najnegativnije utječe na njihovu financijsku situaciju, a od rujna raste i percepcija negativnog utjecaja na osobni i obiteljski život. Dolazak cjepiva nije donio olakšanje za sve – povjerenje u cjepiva i namjera cijepljenja su relativno niski među našim građanima.

Podatak koji se svakodnevno objavljuje i koji „kroji“ nove politike i odluke te tako utječe na naš život je službeni broj novooboljelih. U proteklih godinu dana već je postalo uobičajeno pratiti taj broj i on je bio jedna od glavnih tema svih naših razgovora. Osim te službene statistike, Hendal je od početka svojih istraživanja o utjecaju pandemije svaki mjesec pratio i strah građana od zaraze te zadovoljstvo radom mjerodavnih službi.

Građani RH iskazivali su veći strah od zaraze s porastom broja novooboljelih, pri čemu je razina straha bila najniža u svibnju dok u listopadu počinje značajnije rasti. S padom broja novooboljelih u siječnju, značajno pada i strah od zaraze. Obrnuti trend, pak, pokazuje zadovoljstvo mjerodavnim službama: što je zaraženih bilo više, zadovoljstvo djelovanjem službi se snižavalo. U srpnju su prvi puta građani pokazali manje zadovoljstvo radom mjerodavnih službi nego strah od zaraze, a u siječnju ipak vidimo kako je zadovoljstvo mjerodavnim službama ponovno poraslo. (Hendal, travanj 2020.-siječanj 2021.)

Tijekom većine mjeseci u kojima je trajalo mjerenje, građani su smatrali kako će pandemija imati negativni utjecaj na njihovu financijsku situaciju. Slijede osobni život i zaposlenje, dok najmanje negativan utjecaj epidemija ima na obiteljski život građana. Svi parametri bilježe pad očekivanja negativnog utjecaja u svibnju, dok je vidljivo kako od rujna do studenog raste percepcija negativnog utjecaja pandemije na osobni i obiteljski život. Tijekom ljeta percepcija negativnog utjecaja na sve aspekte je gotovo nepromijenjena. (Hendal, travanj-studeni 2020.)

S pojavom cjepiva, otvorila su se nova pitanja povjerenja i namjere cijepljenja. Rezultati iz siječnja 2021. pokazuju kako u Hrvatskoj 39% građana nema povjerenja u novo cjepivo dok se njih 36% ne planira cijepiti. (Hendal, siječanj 2021. N=500)

OČEKIVANJA OD GOSPODARSTVA

Percipirano je kako pandemija najnegativnije utječe na gospodarstvo općenito, javni dug, turizam, stupanj nezaposlenosti. S porastom novozaraženih raste i percepcija negativnog utjecaja pandemije i na ostale aspekte. Posebno se uočava gotovo linearan rast percepcije lošeg utjecaja pandemije na zdravstvo dok se percepcija lošeg utjecaja pandemije smanjuje za visinu prosječne plaće.

Tijekom svih mjeseci u kojima smo mjerili utjecaj pandemije na razne gospodarske aspekte, građani procjenjuju kako će pandemija najlošije utjecati na gospodarstvo općenito, javni dug, turizam i stupanj zaposlenosti. Tijekom mjerenog razdoblja uočava se kako postoji trend porasta percepcije negativnog utjecaja pandemije na zdravstvo, obrazovanje, društveni život i slobodnu kretanja, dok se smanjuje percepcija lošeg utjecaja pandemije na visinu prosječne plaće. (Hendal, travanj-studeni 2020.)

U pandemiji smo promijenili neke naše potrošačke navike. Kupujemo rjeđe, ali pojedinačno veće vrijednosti. Nismo značajno promijenili lanac u kojem kupujemo (globalno, nešto više u conviniencu i diskonterima), ali zato više kupujemo online. Također, više koristimo digitalne usluge (naročito starija generacija, tzv, baby boomeri) te više plaćamo karticama.

PROMJENE POTROŠAČKIH NAVIKA

Nastupom lockdowna u ožujku došlo je do promjena našeg ponašanja. Socijalni kontakti, putovanja, školovanje, rekreacija bili su zaustavljeni/promijenjeni, no u ekonomskom gledištu najznačajnije su promjene nastupile u načinu na koji kupujemo. I službeni podaci HGK govore kako je u travnju došlo do značajnog pada prometa na malo. Ono što je primijećeno kao značajna promjena u ponašanju potrošača jest manja učestalost kupovine, ali zato veće vrijednosti pojedinačne kupovine. To je ponašanje drastično promijenjeno upravo utjecajem novih pandemijskih okolnosti, ali se isti trend uočava i danas, iako u nešto manjem obimu. Tim podacima govori u prilog i prikaz grocery heartbeata Kantarovog FMCG word panela.

U Hrvatskoj je u ožujku, na početku pandemije, istraživanje pokazalo kako je 39% građana kupovalo općenito više nego prije (češće su to navodile žene), pri čemu je veća kupovina bila prisutnija u obalnim regijama. Ono što se u najvećoj mjeri kupovalo više nego obično je mlijeko, brašno, kvasac, riža, tjestenina i WC papir. (Hendal, ožujak 2020. N=500)

Navike kupovanja prema određenom trgovačkom lancu nisu uočene, tj. većina građana izjavljuje kako većinom kupuju u istom trgovačkom lancu kao i prije (Hendal, rujan, N=500). Osim što većinom nisu promijenili trgovački lanac u kojem kupuju, građani su svakako promijenili način na koji kupuju. Tako, u općem porastu korištenja digitalnih usluga, jedna od digitalnih usluga koja se u najvećoj mjeri povećala jest kupnja putem interneta. U kolovozu i rujnu čak 36% građana navodi kako koriste kupnju putem interneta više nego prije početka epidemije (Hendal, kolovoz- rujan, N=1000).

Službeni podaci također pokazuju kako je rast online trgovine u prvih 6 mjeseci 2020. iznosio 14% te, dodatno, kako je u vrijeme trajanja lockdowna, porast online trgovine svježom hranom bio 7 puta veći nego inače (HGK). Globalna istraživanja pokazuju kako uslijed pandemije Covid-19 srednji rast bilježe convinience (3,6%) i diskonteri (4,4%), dok najveći rast u odnosu na vrijeme prije pandemije bilježi online kupnja (22%). (Kantar, A global view on how Covid-19 is tranforming FMCG and retail environment, 2020.)

S obzirom na to da je epidemija očito najveću promjenu u navikama kupnje učinila upravo u povećanju digitalizacije društva, valja spomenuti kako su te promjene u digitalizaciji vidljive i u povećanju korištenja digitalnih aplikacija za sastanke, aplikacije za naručivanje hrane te digitalno učenje i medicinske usluge (Hendal, kolovoz-rujan, N=1000).

Zanimljivo je kako Hendalovo istraživanje pokazuje da su upravo stariji od 55 godina u značajnoj mjeri koristili digitalne usluge, i to po prvi puta. To ukazuje da je i generacija, od koje se to možda nije očekivalo, pokazala interes i usvojila nove navike i time se polako počela „seliti“ na nove platforme. I globalni trendovi pokazuju kako su tzv. baby boomeri ostvarili značajan porast online kupovine, ali i kako su internet i društvene mreže u porastu kao izbor informiranja te generacije (Hootsuite social trends 2021).

Epidemija je također promijenila i način na koji plaćamo, smanjujući plaćanje gotovinom, a povećavajući plaćanje karticama ili uplatama na transakcijski račun (Hendal, rujan, N=500). Rezultati očekivanja građana pokazuju kako su sve ove promjene postale trajne i kako se većinom nastavljaju koristiti i/ili planiraju nastaviti koristiti.

Mogli bismo reći da je pandemija promijenila naša ponašanja, ali ne privremeno, nego trajno, barem u nekim dijelovima i u nekoj mjeri. To se primarno odnosi na daljnje korištenje (novootkrivenih) digitalnih usluga, ali i načina plaćanja, dok se trend manjeg broja kupovina, ali kupovina veće vrijednosti i dalje vidi, ali u manjoj mjeri.

PROMJENE OSTALIH NAVIKA

Proljetni lockdown smanjio je korištenje javnog prijevoza, a nakon ukidanja restrikcija u svibnju prvo smo popili kavu/piće u kafiću. Očekivano, ljetni mjeseci donijeli su nam manje inozemnih putovanja. Osim što je pandemija promijenila način na koji kupujemo, utjecala je i na ostale segmente života.

Tijekom ožujka 34% građana koji koristi javni prijevoz prestalo ga je koristiti (Hendal, ožujak 2020. N=400) dok je za vrijeme proljetnog lockdowna građanima očito najviše nedostajalo druženje u kafićima. Tako je 48% građana u svibnju nakon ukidanja restrikcija najprije popilo kavu ili piće u kafiću (Hendal, svibanj 2020. N=400).

U vremenu približavanja ljeta, postavljalo se pitanje otvaranja granica i turističkih putovanja. U odnosu na 2019. građani su planirali znatno manje putovati, naročito izvan RH. U odnosu na 2019. kada je unutar Hrvatske putovalo 65% građana, u ljeto 2020. to je planiralo njih 60%. Što se tiče putovanja izvan RH, pad je još značajniji: u 2019. 20% građana putovalo je u inozemstvo dok je u ljeto 2020. to planiralo tek njih 9% (Hendal, lipanj 2020. N=500).

COVID I PSIHOLOŠKO STANJE

Broj zaraženih gotovo reflektira pojavnost anksioznih i depresivnih stanja, pa je tako i kod nas zabilježeno povećanje depresivnosti kod građana. Poseban izazov i nove strahove predstavlja organizacija života roditelja koji iskazuju pojačanu zabrinutost oko istodobnog održavanja nastave i rada od kuće, ali i od organizacije primarne zdravstvene skrbi u situaciji pandemije.

Stanje straha od zaraze uz stalne loše vijesti iz zemlje i svijeta te lockdown i ekonomska neizvjesnost zasigurno su utjecale i na psihološko stanje građana. Već u svibnju 58% građana iskazuje da su zbog uvođenja restrikcija pojačano zabrinuti (Hendal, svibanj 2020. N=400). U kolovozu i rujnu preko 30% građana iskazuje porast depresivnosti, anksioznosti i usamljenosti, a 40% građana ima potrebu za razgovorom s bliskom osobom (Hendal, rujan, N=500). Ovakvo stanje nije novost. I drugi međunarodni podaci pokazuju trend zrcaljenja krivulja koje pokazuju broj zaraze i povećanje depresivnih i anksioznih stanja te je trend „pandemijske usamljenosti“ prepoznat kao jedan od izazova za 2021 (Trendhunter 2021 Trend Report).

Dodatno, svjedoci smo novog načina obrazovanja koje je učenike iz škole premjestilo na učenje na daljinu. S obzirom na situaciju lockdowna i samoizolacije u slučaju kontakta s COVID pozitivnom osobom, bili smo svjedoci situacija u kojem su svi članovi kućanstva morali iz istog doma obavljati svoje radne/školske zadatke. Često pri tome nisu imali svu potrebnu opremu, internetsku infrastrukturu ili prijeko potrebnu koncentraciju i radni elan. Najbolje to znaju roditelji male ili školske djece koji su se s novom organizacijom nastave našli i u dodatnim izazovima. Ne čudi stoga što je na početku školske godine 2020./2021. značajno porastao strah roditelja od istodobnog održavanja nastave na daljinu i rada od kuće, pri čemu je u rujnu navedenu zabrinutost iskazalo 30% roditelja (Hendal, rujan, N=500). U studenom je zabrinutost roditelja dodatno porasla i oko načina organizacije primarne zdravstvene skrbi u slučaju okolnosti pandemije Covid-19 (Hendal, studeni, N=500).

*Sva Hendalova istraživanja čiji rezultati su praćeni u proteklih godinu dana i koji
su korišteni u prikazanim analizama, provedeni su online metodom na nacionalno
reprezentativnom uzorku građana RH.

Povratak osnovama glavna je tema pakirane hrane u Hrvatskoj koju je istraživačka agencija Euromonitor International zabilježila tijekom 2020. promatrajući ponašanje potrošača u našoj zemlji. Broj nezaposlenih raste, mnogi se boje gubitka posla, pandemija je opustošila lokalnu turističku industriju, a značajan broj kućanstava bilježi pad raspoloživog dohotka. Sve to potiče snažan rast potražnje za osnovnim prehrambenim proizvodima i obrocima pripremljenima kod kuće.

TRENDOVI U PANDEMIJI

Tijekom rane faze pandemije došlo je do značajne panike pri kupovini jer su se potrošači bojali nedostatka kruha. Međutim, potrošači su u sve većem broju započeli trend pečenja kruha kod kuće, kao i općenito kuhanja obroka kod kuće. Također je došlo do značajnog pomaka s nepakiranih proizvoda na one pakirane kada su u pitanju kruh, peciva i kolači. Rast maloprodajne vrijednosti žitarica za doručak znatno je usporio tijekom 2020. godine, a glavninu tog trenda nose dječje žitarice. Žitarice za doručak brzo su i prikladno rješenje za doručak, ali s obzirom na to da mnogo roditelja provodi više vremena kod kuće i škole su na duže vrijeme bile zatvorene zbog Covida-19, praktičnost im je postala manje važna.

MLIJEČNI ASORTIMAN

S obzirom na njegov relativno kratak vijek trajanja, zbog pandemije je došlo do manjeg gomilanja zaliha sira i mliječnih proizvoda za piće. Međutim, zabilježen je pad prodaje jogurta i proizvoda od kiselog mlijeka. Unatoč tome što je maslac relativno premium proizvod, prednost je što se smatra prirodnim i očekuje se da će zabilježiti snažniji rast od margarina, jer Hrvati daju prednost hrani koja je povezana s boljom razinom zdravlja i blagostanja kako bi poboljšala svoje zdravlje u, i nakon pandemije Covid-19.

SLANO I SLATKO

Kada su u pitanju grickalice i snackovi, s obzirom na to da su zbog pandemije mnogi potrošači postali osjetljiviji na cijene, sve se veći broj njih odlučuje za kupovinu ekonomskih pakiranja, kao i kupovinu privatnih robnih marki, posebno kada su u pitanju slatkiši od čokolade. Analitičari Euromonitor Internationala nadalje otkrivaju kako pandemija ima negativan utjecaj na maloprodaju žvakaćih guma jer se one često konzumiraju u društvenim situacijama kako bi se održao svjež dah. S druge strane, potrošači koji provode više vremena kod kuće povećavaju potrošnju slatkih keksa, snack pločica i voćnih zalogaja. U međuvremenu, potražnja za slatkišima i dalje je potkopavana sve većom sviješću potrošača o zdravstvenim rizicima povezanim s prekomjernom konzumacijom šećera, a pad turizma odrazit će se trenutnoj prodaji sladoleda.

RAST BDP-a 5,3 POSTO

Nakon što je hrvatsko gospodarstvo prošle godine zabilježilo pad od 8,9 posto, ove godine se očekuje rast od 5,3, a sljedeće 4,6 posto, objavila je Europska komisija u svojim zimskim ekonomskim prognozama. “Procjenjuje se da je hrvatsko gospodarstvo u 2020. godini palo za 8,9 posto. Ovaj nagli pad uglavnom se može pripisati utjecaju pandemije Covid-19 na izvoz usluga, posebno turizma, koji je znatno pretrpio zbog pada potražnje za zračnim putovanjima i nametanja ograničenja putovanja u mnogim zemljama”, navodi se u prognozi Europske komisije za Hrvatsku. Nadalje, pala je i privatna potrošnja, što dovodi do prisilne štednje i štednje iz opreza.

Pad je nešto manji u odnosu na jesenske ekonomske prognoze iz studenoga prošle godine, kada je Komisija procjenjivala pad od 9,6 posto. U jesenskim prognozama Komisija je prognozirala rast u 2021. od 5,7 posto (sada u zimskim prognozama 5,3), a za sljedeću godinu rast od 3,7 posto (sada u zimskim prognozama 4,6 posto). Po očekivanom rastu BDP-a u 2021., Hrvatska je treća među 27 članica EU-a, iza Španjolske koja očekuje rast od 5,6 posto i Francuske, 5,5 posto.

No, Hrvatska je i četvrta u EU po procjeni visine pada BDP-a u prošloj godini, iza Španjolske (-11 posto), Grčke (-10 posto), Malte (-9 posto). Komisija navodi da u ovim prognozama nisu uzete u obzir mjere i projekti koji će se financirati iz Mehanizma za oporavak i otpornost, tako da su moguće i veće stope rasta u ovoj i sljedećoj godini. Hrvatska kroz Mehanizam za oporavak i otpornost ima na raspolaganju 5,94 milijarde eura bespovratno i 3,61 zajmova. Već ove godine može dobiti 13 posto predviđenih sredstava kao predfinanciranje.

RAST DOMAĆE POTRAŽNJE I INVESTICIJA

EK navodi da je, nakon što je BDP u trećem tromjesečju 2020. bio bolji od očekivanog, u četvrtom tromjesječju ponovno je došlo do pada zbog uvođenja mjera radi suzbijanja pandemije. Ove se godine očekuje rast od 5,3 posto s obzirom na to da se očekuje rast domaće potražnje nakon popuštanja mjera uvedenih zbog Covida-19 i nakon što više građana bude procijepljeno. Suzdržana potražnja zajedno s postupnim oporavkom tržišta rada trebala bi potaknuti privatnu potrošnju.

Očekuje se rast investicija s obzirom na već sada snažnu dinamiku u građevinskom sektoru te na obnovu Banije i Zagreba koji su stradali u potresu. Također se očekuje i postupni oporavak u pogledu dugoročnih investicija. Oporavak vanjske potražnje bit će nejednak. Očekuje se snažan rast robnog izvoza zahvaljujući poboljšanim svjetskim izgledima, ali predviđa se da će izvoz usluga ostati prigušen i u 2021. i u 2022. godini u usporedbi s razinom iz 2019. godine i to uglavnom zato što će oporavak u sektoru putovanja i ugostiteljstva vjerojatno potrajati nekoliko godina.

Piše: Gina Westbrook, Director of Consumer Trends, Euromonitor International

Počinjemo prihvaćati robote

Trend IZVAN LJUDSKOG pokazuje da ljudi počinju prihvaćati da roboti ili druga umjetna inteligencija (AI) mogu obavljati određene zadatke koje tradicionalno obavljaju ljudi. Iako će do potpunog povjerenja i univerzalnog pristupa ovoj tehnologiji trebati proći dulji vremenski period, prihvaćamo koncept robota vođenih umjetnom inteligencijom radi vlastite dobrobiti, praktičnosti i udobnosti. Odrastajući s tehnologijom kao sastavnim dijelom svojih života, generacija Alfa neće razlikovati digitalno i fizičko (ovu generaciju čine djeca rođena od 2010. do 2025. godine te su generacija u potpunosti rođena u 21. stoljeću).

Želimo fleksibilan i personaliziran prijevoz

Potrošači se žele slobodno i brzo kretati po zagušenim gradovima. BESPRIJEKORNA MOBILNOST očekuje se sada kada potrošači koriste navigacijske aplikacije za planiranje putovanja i žele da njihov plan puta bude pravovremeno ažuriran kako bi najbrže stigli od točke A do točke B, bilo da je riječ o vlaku, taksiju, električnom biciklu, skuteru, helikopteru ili kombinaciji svega. Potrošači žele da u 2020. godini njihov prijevoz kroz gradove bude modularan i prilagođen njihovim individualnim potrebama, a za vožnju kroz sve veće gradske gužve automobil više ne percipiraju kao prijevozno sredstvo boj jedan.

Želimo više sadržaja u manje vremena

Prelaziti prstom, kliknuti i ‘skrolati’ – trenutno su glavni refleksi u potrazi za informacijama među UHVATI ME U SEKUNDI potrošačima. S poboljšanom tehnologijom, pristupačnosti i korištenjem potrošači uz manje prepreka mogu pronaći ogromne količine informacija. Potrošači imaju isti kapacitet za obradu informacija kao i prije, ali sada se suočavaju većim brojem informacija koje treba obraditi te moraju brzo identificirati najrelevantnije bitove. Oni neprestano traže personalizirane, autentične i privlačne kanale. ‘Uhvati me u sekundi’ potrošači žele da im brendovi svoje informacije, proizvode ili usluge učine što dostupnijim u kratkom vremenskom okviru.

Ne trebamo napuštati dom

U doba ekonomske, političke ili osobne nesigurnosti, potrošače privlači udobnost doma. U pokušaju da “vraćanja na pravi put”, potrošači se povlače u svoje osobne sigurne prostore, gdje su slobodni od ometanja svijeta koji ih okružuje. Iako ova tendencija nije ništa novo, potrošači po prvi put ne žele napustiti svoje domove, ali to niti ne moraju. Zahvaljujući brzom pristupu internetu i inovativnim proizvodima i uslugama, globalni potrošači mogu vježbati, kupovati, raditi i igrati se, sve iz udobnosti svojih MULTIFUNKCIONALNIH DOMOVA. Utjecaj na vladu, distribuciju i industrije dubok je i dalekosežan.

Želimo prilagođena iskustva, ali pod koju cijenu?

Potrošači žele PRIVATNU PERSONALIZACIJU – očekuju da brendovi prilagođavaju proizvode i usluge njima, s obzirom da im daju svoje osobne podatke kako bi optimizirali kupovno iskustvo. Tvrtke ulažu u algoritme i metode prikupljanja podataka kako bi postigli precizniji marketing. Zauzvrat, potrošači troše manje vremena na istraživanje mogućnosti proizvoda. Ipak, potrošači postaju sve zabrinutiji zbog toga tko ima pristup njihovim podacima i kako se oni koriste. Dok neki brendovi pomiču granice vrsta informacija koje prikupljaju, drugi pokušavaju postaviti nove standarde i privući potrošače koji radije ostaju izvan mreže. Trend privatne personalizacije znači da će se potrošači vjerojatno isključiti iz iskustava proizvedenih na digitalnoj osnovi za koje ne smatraju da im daju dodatnu vrijednost u njihovom životu.

Otvaramo se drugim sposobnostima

Brendovi pružaju usluge osobama s tjelesnim ili mentalnim oštećenjima, otključavajući potencijal za poslovni model UKLJUČIVOST ZA SVE. Tvrtke preuređuju svoje proizvode i usluge kako bi bile dostupnije svima, predstavljajući pojedince izvan glavnih tokova i pomažući u smanjenju predrasuda oko različitosti i razlika. Brendovi odgovaraju društvenom pritisku za promjenama. Tvrtke čine korake ka autentičnosti i uključivanju, stavljajući pristupačnost u središte razvoja novih proizvoda.

Želimo bolje iskoristiti naše resurse

Današnji lideri za održivost koriste se novim kružnim poslovnim modelima koji imaju za cilj ponuditi više kroz manje pomoću dijeljenja, ponovne upotrebe, ponovnog punjenja i iznajmljivanja. Povećana ekološka svijest pokreće trend REVOLUCIONARNE PONOVNE UPOTREBE, posebno za mlađe generacije kojima su prioritet iskustva u odnosu na vlasništvo. To stvara održive poslovne mogućnosti. Novi poslovni modeli koji izbjegavaju stvaranje otpada privlačni su etičnijim potrošačima koji prihvaćaju održivost kroz dugotrajnije proizvode.

Želimo se vratiti svojim korijenima

PONOSNO LOKALNI, IDEMO GLOBALNO postat će jasnije definirano i relevantnije u 2020. godini. Uključuje globalnu potrošačevu želju da usvoji i privlači osjećaj individualnosti i rastući nacionalni identitet iz lokalne inspiracije. Rastu očekivanja multinacionalnih organizacija da na odgovarajući i kreativan način odgovore na lokalnu kulturu, društvene norme i potrošačke navike. Nišni brendovi započinju svoj globalni put do uspjeha naglašavajući potrošačima svoja lokalna postignuća. Istodobno, multinacionalne tvrtke postaju sofisticiranije u oblikovanju svojih proizvoda prema lokalnom ukusu i preferencijama, a da pri tome ne gube temeljni identitet svoje robne marke. Uključivanje u trend ‘Ponosno lokalni, idemo globalno’ uvjerljiva je poslovna strategija za osvajanje i zadržavanje lojalnosti potrošača.

Borimo se za čisti zrak

Rastuća briga za osobnu dobrobit i okoliš stavlja kvalitetu zraka u središte pozornosti. Pojačavanje pritiska na vlade da spriječe porast globalnog zatopljenja pokazuje potrošački aktivizam, kojemu je cilj ciljem spasiti planet od potencijalne ekološke katastrofe. Trend ŽELIMO ČISTI ZRAK SVUGDJE ističe kako svijest o zagađenju zraka utječe na izbor potrošača i da se brendovi pozicioniraju kako bi ciljali na ekološki osviještene potrošače.

Usredotočeni smo na naše mentalne potrebe

BRIGA O SEBI u prvi plan dovodi mentalnu dobrobit potrošača. Svaka četvrta odrasla osoba u razvijenom svijetu pati od anksioznosti dok liječenje dobiva manje od pola. Istodobno, pada potrošnja samopropisanih “lijekova” za uklanjanje stresa, poput cigareta i alkohola. Umjesto toga, potrošači traže proizvode koji će zadovoljiti njihove specifične potrebe mentalnog blagostanja i spriječiti fiziološke učinke stresa, zabrinutosti i nespavanja. Odgovorna stimulacija i mentalno blagostanje bit će nova norma dok potrošači traže svoje “holističke radosti”.

Pišu: Gina Westbrook i Alison Angus, Euromonitor International

Svjesni potrošači tragaju za načinima donošenja pozitivnih odluka o onome što kupuju i za rješenjima koja bi smanjila negativan utjecaj koji konzumerizam ima na svijet u kojem živimo. Ovaj pristup potrošnji, pun poštovanja i suosjećanja, vodi računa o dobrobiti drugih ljudi, životinja i životne sredine.

FLEKSIBILNIJI PRISTUP KONZUMACIJI

Veganstvo, praksa suzdržavanja od korištenja životinjskih proizvoda u bilo koju svrhu, nekada je bio ograničen na mali krug ljudi, ali ga sada prakticira veliki broj ljudi; od onih koji su zabrinuti za zdravlje, preko onih koji brinu o dobrobiti životinja, do onih koji misle da životna sredina trpi negativan utjecaj zbog industrijske proizvodnje mesa. Društvene mreže su se pobrinule da veganstvo dospije u prvi plan u svijesti potrošača, podržan od strane poznatih osoba poput Jennifer Lopez ili Miley Cyrus.

Ono se više ne podrazumijeva kao životni stil zasnovan na potpunom iskorjenjivanju proizvoda na životinjskoj bazi, već današnji ‘svjesni’ potrošači imaju fleksibilniji pristup njihovoj konzumaciji i biraju biti vegani za jedan obrok, ili jedan do dva dana tjedno. Ishrana bazirana na biljkama i briga za dobrobit životinja dio je šireg životnog trenda koji počiva na brizi za zdravlje i etičkim principima. Ovo vrijedi za razvijene zemlje, ali čak i u zemljama u razvoju kao što su Kina, Indonezija ili Indija mladi urbani potrošači srednjih i viših primanja također su zagovornici novog trenda ‘svjesnog’ konzumerizma.

SVJESNI PRISTUP KONZUMACIJI

Ne samo da svjesni potrošači žele jesti mliječne i mesne alternative, već oni biraju i odjeću i obuću koja nije od krzna ili kože, kao i kozmetičke proizvode koji ne sadrže životinjske sastojke. Protive se testiranju kozmetičkih i farmaceutskih proizvoda na životinjama, kao i korištenju antibiotika u uzgoju životinja na farmama. Rast ovog ‘svjesnijeg’ pristupa konzumaciji za posljedicu ima povećanu potražnju za biljnim sastojcima kao što su biljni ekstrakti, esencijalna ulja, ksantan guma i biljni vosaki u kozmetičkim proizvodima, dok životinjski sastojci kao što su kolagen i lanolin gube na popularnosti. Rast broja vegetarijanaca i vegana također snažno doprinosi rastu potražnje za oznakama na hrani i piću o dobrobiti životinja. Oznake kao što su ‘iz nezagađenih područja’, ‘bez okrutnosti’ ili ‘nije testirano na životinjama’, ‘hranjene travom na pašnjacima’ sve više utječu na odluke o kupovini ‘svjesnih’ potrošača. Također, prodaja mliječnih alternativa i zamjena za meso nastavlja rasti.

DOBRI PRIMJERI

• KFC u Južnoafričkoj Republici: Veganstvo i vegetarijanstvo postaju ‘mainstream’ i razvija se paralelno s potrošnjom mesnih proizvoda. Današnji svjesni potrošač je fleksibilan i bira u trenutku. Kao rezultat toga, ono što je nekada bila niša etički pozicioniranih proizvođača, sada počinju prihvaćati i glavne prehrambene kompanije koje privlače ‘svjesne’ potrošače nudeći im alternative za svoje već postojeće proizvode. KFC, kompanija koja priprema brzu hranu na bazi mesa i čije samo ime glasi Kentaky pržena piletina, uspješno je lansirao Vege burger u Kanadi i na Novom Zelandu od povrća (nije veganski jer u sebi sadrži sir i majonezu) i ponosan je na ovaj proizvod. Prema mišljenju potrošača, privlačnog je okusa i podsjeća na pravu piletinu. Staviti Vege burger na meni odabranih KFC restorana u Južnoafričkoj Republici je bio hrabar potez za vodeći lanac brze hrane u toj zemlji. Južnoafrička Republika je mnogo investirala u proizvodnju i prodaju mesa, a popularnost pržene piletine naročito je raširena među konzumentima. KFC-ove inicijative za dobrobit životinja se nastavljaju, a kompanija trenutno testira lažnu prženu piletinu u Velikoj Britaniji, oponašajući svoj dobro poznati proizvod uz upotrebu biljaka i začina, ali bez mesa, uz nadu da će vegetarijanska opcija u toj zemlji biti lansirana tijekom 2019. godine.

• Europski parlament, The Body Shop i Cruelty-Free International: Sve više zemalja diljem planeta ide prema tome da više ne provode testiranja na životinjama kada je riječ o kozmetičkim proizvodima. Tako je, primjerice Tajvan, 2016. donio zakon kojim se zabranjuje testiranje na životinjama u kozmetičke svrhe dok 80% zemalja svijeta i dalje dozvoljava testiranje na životinjama i promoviranje proizvoda testiranih na životinjama. U Europskom parlamentu su u svibnju 2018. godine glasali da EU i njene države članice rade na konvenciji protiv upotrebe testiranja na životinjama u kozmetičke svrhe. Rezoluciju su podržali The Body Shop i NGO Cruelty-Free International, a The Body Shop je 2018. priopćio da su u svojoj kam- panji protiv testiranja na životinjama koju provode zajedno sa Cruelty-Free Internationalom prikupili osam milijuna potpisa.

• L’Oréal Francuska: U 2018., L’Oréal Professionnel je u zapadnoj Europi lansirao novu liniju veganske i 100% na biljnoj bazi boje za kosu za frizerske salone pod nazivom Botanēa, koja se sastoji od tri sastojka. To su cassia, koja raste u nekoliko regija u Indiji i služi kao regulator i posvjetljivač; hena, čije lišće osigurava tople bakrene tonove i listovi indiga čije nijanse variraju od plave do ljubičaste. Kada se pomiješaju s toplom vodom, ova tri praha frizerima omogućavaju da stvore ogromnu paletu nijansi i prilagode ih svakom klijentu. Iz L’Oréal Professionnela naglašavaju kako su kombinirali najbolje iz prirode sa znanstvenim istraživanjima da bi stvorili ovaj proizvod.

• Asos Velika Britanija: Britanska internet maloprodajna kompanija Asos isporučuje široku paletu odjeće, obuće i kozmetike u više od 200 zemalja diljem svijeta i skladišti 800 tuđih brendova zajedno s vlastitim privatnim robnim markama. Prošle godine, kompanija je objavila da će iz ponude maknuti sve proizvode koji sadrže perje, kosti, moher, svilu, kašmir, zube ili ljusku. Zabrana je na snagu stupila u siječnju 2019. s obzirom da je Asos izjavio da će se priključiti grupi od 140 internacionalnih trgovaca koji su obećali da će prestati prodavati proizvode koji su proizvedeni upotrebom mohera. Potrošači sve više razvijaju svoje ‘svjesne’ kupovne navike i sve manje ih privlači moda koja nastaje “zlostavljanjem životinja, od koza i gusaka do svilenih buba”.

PERSPEKTIVE

Trend ‘svjesnih’ potrošača je u porastu i izgledno je da će u budućnosti još više rasti. Na srednje i duge staze, ‘svjesna’ konzumacija, provodila se ona cijelo vrijeme ili povremeno, sve više će dobivati na zamahu. ‘Svjesni’ potrošači su utjecajni i oni šire ovaj trend na ostale potrošače. Briga o dobrobiti životinja će se nastaviti i dalje razvijati i prelijevati se i na druge industrije izvan prehrambene – na ljepotu i modu, održavanje doma, namještaj, hranu za životinje i slično.

Slobodan i liberalan način života postaje sve privlačniji modernim potrošačima i danas sve više ‘svjesnih’ potrošača usvaja fleksibilan pristup veganstvu. S potrošačima koje sve više interesira porijeklo proizvoda, značenje riječi ‘odgovorno poslovanje’ mijenja se zahtijevajući od kompanija da poboljšaju minimalne standarde o dobrobiti životinja, čak i za svoje regularne proizvode. Porast potrošačke svijesti također će pojačati i potrebu za premium proizvodima koji na još izraženiji način brinu o dobrobiti. Ulaganje u dobrobit životinja je stoga ključno sredstvo za stvaranje dodatne vrijednosti u današnjoj visoko konkurentnoj poslovnoj sredini.

Pišu: Gina Westbrook i Alison Angus, Euromonitor International

Tijekom posljednjeg desetljeća, tehnologija je evoluirala od sredstva koje olakšava komunikaciju među ljudima do sredstva koje pruža multidimenzionalnu interakciju i stvara kolektivno iskustvo. Ova će se evolucija nastaviti i oblikovati način na koji komuniciramo i surađujemo s prijateljima, kolegama i, sve više, sa strancima – kreirat ćemo i doživljavati stvari tako što ćemo biti digitalno zajedno, a fizički odvojeni. Profesionalna komunikacija je napredovala i ona sada uključuje video i tekstualni chat, suradnju putem dokumenata u realnom vremenu, kao i virtualne sastanke sa sudionicima diljem planeta. Ipak, neke industrije su se morale boriti s tehnološkim i regulatornim preprekama koje upravo sada prevladavamo, otvarajući vrata industrijama kao što su zdravstvena zaštita, obrazovanje i multimedijalna produkcija da se pokrenu i ostvare čvršću suradnju online.

U našim privatnim životima, koristimo online platforme kako bismo zajedno digitalno stvorili i podijelili iskustva i aktivnosti. Za milijune entuzijasta – igrača online igrica i sudionika virtualnog svijeta – virtualne platforme služe kao društvena čvorišta koja su podjednako važna kao i kontakti ‘licem-u-lice’. Od nalaženja partnera do stjecanja obrazovanja, napredovali smo i počeli očekivati veću autentičnost, online interakcije koje vrlo nalikuju onima iz ‘stvarnog’ života. Kako naše tehnološke mogućnosti i udobnost prilikom njihovog korištenja rastu, povećava se i raspon stvari koje možemo raditi digitalno zajedno.

SVE BRŽI INTERNET

Sve veća dostupnost brzog interneta, a posebno ubrzanje mobilnog interneta, vodi k interaktivnim online iskustvima ‘uživo’ i momentalno olakšava suradnju na velikim datotekama. Kako se internet velike brzine razvija diljem zemalja u razvoju, naprednije zemlje će investirati u sljedeći nivo komunikacijske infrastrukture koja će olakšati optički širokopojasni i 5G mobilni internet, omogućavajući brzinu do jednog gigabajta u sekundi. Ubrzavanje će se i dalje nastaviti. Napredak u digitalnom povezivanju postaje sve važniji kako se ljudi nastavljaju ‘rasipati’ po svijetu, ne želeći pritom izgubiti veze s dragim osobama.

Obitelji žive i putuju daleko jedna od druge i daleko od prijatelja. Od 2010. do 2017. broj međunarodnih migranata porastao je sa 173 na 220 milijuna. Sve veći broj internacionalnih putovanja također podržava ovaj trend. Društvene mreže i dalje će dominirati našim online aktivnostima, s najvećim brojem ljudi koji im pristupaju gotovo svakodnevno, a broj korisnika nastavlja rasti diljem svijeta. Usprkos zabrinutosti za privatnost, korisnici dijele aktivnosti, lokacije i suputnike, stvarajući digitalne trenutke na koje se mogu osvrnuti i uvijek im se vraćati. Dok su neki oblici video chata ugrađeni, nove platforme kao što je Facebook Portal unapređuju kvalitetu i ‘prirodan’, ‘opušteni’ osjećaj kućnog video razgovora i omogućavaju više interaktivnih razgovora. Interface kamere na početnoj stranici Facebook Portala fokusiraju se na vas dok se krećete po sobi i omogućavaju osobama u video-chatu da zajedno uživaju u pjesmi ili dok dijele interaktivnu priču sa svojom djecom.

Nosivi fitness uređaji također razvijaju povećane biometrijske sposobnosti. Uzmimo primjer najnovijeg modela Apple Watcha koji je opremljen elektrokardiografskim senzorom. Ovakve vrste inovacija u biometrijskoj tehnologiji, u kombinaciji s velikim poboljšanjima kada je riječ o mogućnostima razmjene datoteka i video konferencija, olakšavaju virtualnu medicinsku dijagnostiku i liječenje ili ‘telemedicinu’. Rastuća popularnost online igrica i online upoznavanja pokazuju kako digitalne komunikacije mogu transformirati društvo. Online upoznavanje je počelo sa web stranicom Match.com na prijelazu iz jednog stoljeća u drugo i donekle je bilo tabu. Danas, 200 milijuna ljudi mjesečno na globalnom nivou koristi digitalne ‘dating’ aplikacije.

ONLINE POVEZANOST ZAJEDNICE

Globalno, 45% ljudi dijeli fotografije ili video zapise na tjednom nivou, dok je 2015. godine to činilo njih 38%. Ovo aktivno dijeljenje također se dopunjuje ili zamjenjuje pasivnim dijeljenjem kada se uključimo online: naši osobni podaci, poput lokacije i aktivnosti, konstantno se prenose našim prijateljima ili obitelji preko aplikacija kao što su Life360 i WhatsApp. Vidimo napredak u području umjetne inteligencije, analitike predviđanja i virtualne stvarnosti koji dovodi do novih mogućnosti interakcije na društvenim mrežama ili do stvaranja naprednijih online zajednica. Digitalni i kućni sigurnosni sistemi su evoluirali kako bi omogućili kućni nadzor s mobilnog telefona koji roditelji često koriste za provjeru djece ili dadilja. Uređaji koji omogućavaju daljinski nadzor i kontrolu doma postaju sve popularniji: 53% ljudi je koristilo svoje mobilne telefone za nadzor svoje kuće u 2017. u usporedbi sa 35% dvije godine prije toga. U SAD-u, 13% ljudi, kada je daleko od kuće, ‘provjerava’ svoje domove, obitelji ili dadilje uz pomoć svojih mobilnih telefona. Pametni satovi i druga ‘nosiva’ tehnologija sve više dobivaju na popularnosti diljem svijeta. Mobilne aplikacije koje povezuju nosive tehnologije s online platformama omogućavaju korisnicima da bez problema podijele svoje aktivnosti i zdravstvene podatke s osobnim trenerima, zdravstvenim radnicima ili prijateljima s kojima se natječu u fitness izazovima.

DOBRI PRIMJERI

Super Fan Qualson Inc, Južna Koreja: Super Fan je aplikacija koja korisnike uči engleski jezik, omogućavajući im da gledaju video sadržaj s online engleskim titlovima koje je preveo veliki broj ljudi u okviru online zajednice. Koristeći popularne YouTube videe i filmove, korisnik može ili učiti druge kreirajući titlove ili gledati i učiti od drugih čitajući titlove i ulazeći u interakciju s ljudima kojima je engleski materinji jezik. U šest mjeseci, aplikacija je dobila 500.000 korisnika i postala je top edukativna aplikacija u Južnoj Koreji, a u partnerstvu sa Cartoon Networkom uključila je i njegove emisije.

Kompoz, SAD: Kreativni profesionalci, kao što su glazbenici i filmski stvaratelji, surađuju diljem svijeta tako što dijele digitalne fileove i prijavljuju se za kreativne radionice uživo. Amateri mogu surađivati na listama pjesama online koristeći aplikacije kao što je Spotify, ali profesionalci imaju platforme kao što su Kompoz ili Bandhub za međusobno upoznavanje i kreiranje pjesama i glazbe s ljudima diljem svijeta. Kompoz je dodao 80.000 korisnika, a uz stvaranje glazbe preko kolaborativne online platforme, online bendovi također dijele glazbu jedni s drugima i daju si povratne informacije. Ključni preduvjet za ove online projekte su pristup brzom internetu i efikasan softver za kompresiju kako bi se omogućilo da velike datoteke budu brzo podijeljene diljem svijeta.

Douyu, Kina: Elektronski sportovi razvijaju se vrlo intenzivno, kako se internet brzine i tehnologije igrica poboljšavaju. Pojava spektakularnog e-sporta dodala je novu dimenziju igranju igrica i novim video igrama, a nove usluge za ‘streamanje’ video igara postaju sve popularnije širom sveta. Streaming servisima kao što su Twitch i Douyu nedavno je narasla popularnost kada su e-sportovi postali sportovi koje gledatelji prate i bodre u ‘realnosti’, kao i bilo koje druge. Douyu transformira način na koji entuzijasti koji vole igrice u Kini komuniciraju tako što im daje platformu koja im omogućava ne samo da gledaju igrice, već i da se okupe s prijateljima ili strancima online i razgovaraju tijekom meča ili navijaju za timove i bodre ih. Milijuni korisnika se prijavljuju da gledaju utakmice popularnih online igrica kao što je Fortnite, i oni mogu komunicirati s drugim gledateljima, dijeliti strategije i zajedno proslavljati pobjede, stvarajući online stadion.

PERSPEKTIVE

Rastuća udobnost, kada je riječ o online dijeljenju sadržaja, lokacije i aktivnosti s našim prijateljima, dovest će do razvoja novih načina za međusobno povezivanje. Kako naše tehnološke mogućnosti i udobnost prilikom korištenja tehnologije budu rasli, tako će rasti i potencijal onoga što se može stvoriti ili doživjeti zajedno, a na daljinu. Industrije se također brzo transformiraju kako bi se prilagodile novim virtualnim opcijama. Kako se pravo, medicina i druga područja s visokim stupnjem usklađenosti budu nastavili razvijati online, procesi koji zahtijevaju osobne posjete (uživo, ‘licem-u-lice’) mogu biti zamijenjeni digitalnim alternativama.