Riba je stoljećima važan dio mediteranske kuhinje i hrvatske prehrane, no unatoč bogatim resursima i tradiciji ribarstva, potrošnja ribe u Hrvatskoj još uvijek zaostaje za nekim europskim zemljama. Prema istraživanjima, Hrvati ne konzumiraju dovoljno ribe u usporedbi s preporukama stručnjaka za prehranu, što ostavlja prostora za povećanje svijesti o važnosti uključivanja ribe u svakodnevni jelovnik.

Hrvatska ima bogatu ribarsku tradiciju, s dugom obalom Jadranskog mora i razvijenom ribarstvenom industrijom. Godišnja proizvodnja ribe u Hrvatskoj uključuje i ribu iz ribolova i ribogojilišta, s tim da su najčešće vrste koje se uzgajaju brancin, orada i tuna dok se iz divljeg ulova najviše love srdele, inćuni, škampi i lignje.

Potrošnja ribe

Prema podacima Eurostata, prosječni Hrvat godišnje pojede između 8 i 10 kilograma ribe. Iako je to više od globalnog prosjeka, Hrvatska zaostaje za nekim mediteranskim zemljama poput Španjolske i Portugala, gdje godišnja potrošnja ribe doseže i do 50 kilograma po osobi. Iako imamo razvijeno ribarstvo i ribogojilišta, dio ribe se uvozi, osobito zamrznuta i konzervirana riba dok se značajan dio ulova, posebno tuna, izvozi na međunarodno tržište, osobito u Japan.

Prehrambeni stručnjaci i zdravstvene organizacije preporučuju konzumaciju ribe najmanje dva puta tjedno. To uključuje različite vrste ribe – od masnih riba bogatih omega-3 masnim kiselinama do bijele ribe s niskim udjelom masti. Preporučuje se konzumacija 300 do 350 grama ribe tjedno, što znači barem dva obroka.

Jedan od tih obroka trebao bi uključivati masnu ribu kao što su losos, skuša, srdele ili inćuni, koje su bogate omega-3 masnim kiselinama, dok bi drugi obrok mogao biti od bijele ribe poput brancina, oslića ili bakalara. Raznolikost u vrstama ribe je važna kako bi se unijeli različiti hranjivi sastojci, a također se preporučuje konzumacija i plave i bijele ribe te ribe iz različitih izvora – divljeg ulova i uzgoja.

Zdravstvene prednosti ribe

Riba je izuzetno bogata hranjivim tvarima koje su ključne za zdravlje, uključujući omega-3 masne kiseline, proteine, vitamine D i B12 te minerale poput selena i joda. Uključivanje ribe u redovitu prehranu može pružiti brojne zdravstvene prednosti.

Omega-3 masne kiseline

Masne ribe, kao što su losos, tuna, skuša i srdele, bogate su omega-3 masnim kiselinama koje su ključne za zdravlje srca i krvnih žila. Ove kiseline smanjuju upale, snižavaju razinu kolesterola, poboljšavaju funkciju mozga i smanjuju rizik od srčanih bolesti.

Zdravlje mozga

Omega-3 kiseline također su povezane s poboljšanjem kognitivnih funkcija, smanjenjem rizika od depresije i demencije te boljim zdravljem mozga kod djece i starijih osoba. Vitamin D Riba je jedan od rijetkih prirodnih izvora vitamina D, koji je ključan za zdravlje kostiju, imunološki sustav i regulaciju kalcija u tijelu.

Proteini i minerali

Bijela riba poput brancina, oslića ili bakalara odličan je izvor visokokvalitetnih proteina s malo masnoća, dok je riba općenito bogata jodom, selenom i drugim važnim mineralima.

Izazovi i mogućnosti za povećanje potrošnje

Unatoč bogatim resursima i zdravstvenim prednostima ribe, potrošnja ribe u Hrvatskoj mogla bi biti veća. Postoji nekoliko faktora koji utječu na nižu potrošnju ribe:

Cijena ribe: Jedan od razloga zašto Hrvati ne konzumiraju više ribe je relativno visoka cijena, osobito kada je riječ o svježoj ribi. Masovna potrošnja često je ograničena na povoljnije vrste poput srdele i oslića dok su skuplje ribe poput brancina, orade i lososa rjeđe na jelovnicima.

Nedostatak navike: Iako je riba dio tradicionalne mediteranske prehrane, mnogi ljudi u unutrašnjosti Hrvatske nisu navikli redovito konzumirati ribu, što ograničava potražnju.

Edukacija i svijest: Potrošače treba dodatno educirati o zdravstvenim prednostima ribe, ali i o načinima pripreme kako bi riba postala dostupnija i jednostavnija za pripremu u kućanstvima.

Zašto je važna redovita konzumacija ribe?

Konzumacija ribe bogate omega-3 masnim kiselinama povezana je s manjim rizikom od srčanog udara, moždanog udara i povišenog krvnog tlaka. Omega-3 kiseline pomažu smanjiti upalne procese u tijelu, što je važno za prevenciju kroničnih bolesti poput artritisa, dijabetesa i autoimunih poremećaja. Istraživanja pokazuju da ljudi koji redovito konzumiraju ribu imaju manji rizik od depresije, kognitivnih poremećaja i Alzheimerove bolesti. Riba je ključna za pravilan razvoj mozga i vida kod djece, a trudnicama se preporučuje konzumacija ribe bogate omega-3 masnim kiselinama zbog njenog pozitivnog učinka na razvoj fetusa.

Riblje konzerve bilježe vrijednosni i količinski rast

U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2023., vodeća tri proizvođača nose 65% ukupne vrijednosne prodaje kategorije ribljih konzervi, a oni su abecednim redom Bolton Group, Gaston i Podravka

Analizira: Filip Zobec, Customer Service Executive, NielsenIQ

Kategorija ribljih konzervi prema klasifikaciji istraživačke agencije NielsenIQ uključuje svu konzerviranu dugotrajnu ribu uključujući inćune, srdele, losos, sardine, tunjevinu, sitnu ribu. Proizvodi se mogu naći u različitoj formi – od cijelih komada ribe, komada, komadića i slično. Proizvodi mogu biti pakirani u različitim umacima/dresinzima, npr. slana voda, maslinovo ulje, biljno ulje, umak od rajčice, ukiseljeni umak, majoneza, itd.

Međutim, delikatesni proizvodi poput bakalara na bijelo, slanih inćuna i slično nisu uključeni u ovu analizu. U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2023. godine, kategorija ribljih konzervi je na tržištu Hrvatske bez diskontera zabilježila rast kako količinske, tako i vrijednosne prodaje. Segment konzervirane ribe nosi 74% prodaje kategorije dok konzervirane riblje salate nose preostalih 26% prodaje.

Promatrajući aspekt mjesta prodaje, čak 70% kategorije ribljih konzervi pronalazi svoje kupce u modernim kanalima trgovine (hipermarketima i supermarketima) dok se kroz trgovine mješovitom robom ostvaruje preostalih 30% vrijednosne prodaje cjelokupne kategorije ribljih konzervi. U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2023., vodeća tri proizvođača nose 65% ukupne vrijednosne prodaje kategorije ribljih konzervi, a oni su abecednim redom Bolton Group, Gaston i Podravka.