Sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji eurozone pao je u svibnju za 0,7 posto u odnosu na travanj kad je prema revidiranim podacima uvećan za 0,3 posto, izračunali su statističari.

Na razini Unije smanjen je pak za 0,8 posto, poništivši tako isti postotni rast u prethodnom mjesecu, prema revidiranim podacima. Promet je tako na oba područja pao u svibnju prvi puta od kraja prošle godine.

Najviše je smanjen promet na benzinskim postajama, za 1,3 posto u eurozoni i za 1,2 posto u Europskoj uniji. Slijedi maloprodaja hrane, pića i duhanskih proizvoda, uz pad prometa za 0,7 posto u eurozoni te za 0,8 posto u EU. Pad prometa zabilježen je i u maloprodaji široke kategorije neprehrambenih proizvoda, i to za 0,6 posto u eurozoni i za 0,7 posto na razini Unije.

Oštar pad u Švedskoj

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao daleko najsnažniji pad prometa na mjesečnoj razini bilježila je u svibnju Švedska, za 4,6 posto. Slijedi Belgija gdje je smanjen za 2,5 posto, navodi se u podacima Eurostata.

U Hrvatskoj je promet u maloprodaji u svibnju pao za 1,5 posto u odnosu na travanj, najsnažnije u gotovo godinu dana. U travnju bio je, prema revidiranim podacima, porastao za jedan posto. Najviše je pak u svibnju porastao promet u maloprodaji u Bugarskoj i Portugalu, za nekih dva posto, izračunali su statističari.

Eurostat nije raspolagao podacima za Češku i Grčku.

Posustala prodaja hrane

Na godišnjoj razini kalendarski prilagođen promet u maloprodaji porastao je u svibnju za 1,8 posto u eurozoni te za 1,9 posto u Uniji, izračunali su u Eurostatu. U travnju bio je poskočio za 2,7 posto u eurozoni i 3,0 posto u EU, prema revidiranim podacima.

Najveći rast na godišnjoj razini zabilježen je u prometu na benzinskim postajama, koji je uvećan za 2,8 posto u eurozoni i 3,3 posto u EU.

I u maloprodaji široke kategorije neprehrambenih proizvoda zabilježen je značajan rast, od 2,4 posto u eurozoni i 2,8 posto na razini Unije. Posustao je pak promet u trgovinama hrane, pića i duhanskih proizvoda, prema stopi rasta u svibnju od 0,5 posto u eurozoni i od 0,2 posto u EU. U travnju bio je porastao za nekih 2,5 posto.

Hrvatska uz Estoniju

Najsnažniji rast prometa u maloprodaji na godišnjoj razini bilježio je i u svibnju Cipar, od 7,9 posto, pokazali su Eurostatovi podaci. Slijede Bugarska i Luksemburg gdje je uvećan za 7,2, odnosno za 6,3 posto.

U Hrvatskoj je promet u maloprodaji u svibnju porastao za 2,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, otprilike upola slabije nego u travnju. Najbliže je Hrvatskoj u svibnju bila Estonija s rastom prometa za 2,5 posto.

Najveći pad prometa bilježila je pak u svibnju, prema podacima kojima je Eurostat raspolagao, Finska, za 2,2 posto. Blizu su i Latvija i Švedska s padom prometa za 1,9, odnosno za 1,8 posto. (Hina) 

Sezonski prilagođen promet u maloprodaji eurozone povećan je u veljači za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, kada je prema revidiranim podacima, stagnirao, izračunao je Eurostat.

Na razini EU-a porastao je za 0,2 posto, dvostruko snažnije nego u veljači, pokazali su revidirani podaci. Promet je na oba područja više-manje pratio prodaju hrane, pića i duhanskih proizvoda, ali i široke kategorije neprehrambenih proizvoda.

Osjetno snažniji rast bilježile su tek benzinske postaje u EU, za 1,4 posto u odnosu na siječanj. U eurozoni prodaja motornih goriva porasla je za samo 0,2 posto, pokazuju Eurostatovi izračuni.

Cipar na čelu

Među zemljama za koje je Eurostat raspolagao podacima, najveći je rast prometa u veljači na mjesečnoj razini bilježio Cipar, za 4,7 posto. Slijede Estonija i Litva s rastom prometa od 2,2 odnosno 1,7 posto.

U Hrvatskoj je promet u maloprodaji u veljači pao za 0,9 posto u odnosu na siječanj kada je smanjen za 1,4 posto, najsnažnije od lipnja prošle godine.

Jednak postotni pad prometa u veljači su bilježile Latvija, Malta, Rumunjska i Slovačka. Najsnažniji pad bilježila je Bugarska, za 1,7 posto. Slijede Nizozemska i Poljska gdje je smanjen za 1,4 odnosno za 1,2 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Češku i Grčku.

Blagi oporavak

Na godišnjoj razini kalendarski prilagođen promet u maloprodaji eurozone porastao je u veljači za 2,3 posto, a u EU za dva posto, utvrdio je Eurostat. U siječnju je uvećan je za 1,8 posto u eurozoni i za dva posto u EU, pokazuju revidirani podaci.

Najveći rast prometa bilježile su u veljači na oba područja trgovine široke kategorije neprehrambenih proizvoda, za 2,5 posto. Osjetno je porastao i promet u trgovinama hrane, pića i duhana, za 1,9 posto u eurozoni i za 1,4 posto u EU. Na benzinskim postajama eurozona je bilježila rast prometa za 0,7 posto, a EU za 1,2 posto.

Hrvatska blizu prosjeka

Najsnažniji rast prometa na godišnjoj razini bilježio je u veljači Luksemburg, za 10,3 posto, pokazuju Eurostatovi podaci. Slijedi Cipar gdje je uvećan za 8,5 posto.

U Hrvatskoj je u veljači promet u maloprodaji porastao za 2,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U siječnju bio je porastao za 4,4 posto.

Najveći pad prometa bilježila je Poljska, za 1,5 posto. Slijede Slovačka i Nizozemska s padom prodaje za 1,4 odnosno za 1,2 posto. (Hina)

Stabilizacija prometa na početku godine odražava oporavak prodaje prehrambenih proizvoda, pića i duhana, koja je u eurozoni porasla za 1,0 posto u odnosu na prosinac i za 0,8 posto na razini Unije. U prosincu bila se smanjila za 0,7 posto u zoni primjene zajedničke valute i za 0,6 posto u EU.  

Najviše je pak u siječnju porastao promet u maloprodaji goriva za 1,7 posto u eurozoni i za 1,2 posto u EU, snažnije nego u prosincu.

Skok u Luksemburgu

Daleko je najviše u siječnju, prema sezonski prilagođenim podacima kojima je Eurostat raspolagao, porastao promet u maloprodaji u Luksemburgu, za 7,6 posto u odnosu na prosinac. Slijede Rumunjska i Cipar s rastom prometa za 3,8 odnosno za 1,5 posto.

Najveći pad prometa na mjesečnoj razini bilježila je pak u siječnju Estonija, za 2,6 posto. Slijede Slovačka i Latvija s padom prometa za 1,0 odnosno za 0,8 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Hrvatsku, Češku, Grčku, Španjolsku i Italiju. 

Dvostruko snažniji pad

Na godišnjoj razini promet u maloprodaji pao je u siječnju za 1,0 posto u eurozoni i za 0,6 posto, dvostruko snažnije nego u prosincu, prema revidiranim podacima europskog statističkog ureda.  Najviše je na oba područja pao promet u maloprodaji široke kategorije neprehrambenih proizvoda, za 1,4 posto u eurozoni i za 1,0 posto u EU.

Trgovine hrane, pića i duhana bilježile su promet gotovo na razini početka 2023. godine, utvrdili su statističari. Maloprodaja goriva na području eurozone porasla je pak za 0,8 posto, dok je u EU bila blizu prošlogodišnjeg siječnja.

Estonci posebno suzdržani 

Daleko najveći pad prometa na godišnjoj razini bilježila je na početku godine Estonija, za 6,7 posto. Slijede Belgija i Finska gdje se smanjio za 3,8 odnosno za 2,9 posto.

Najveći rast prometa bilježio je i na godišnjoj razini Luksemburg, za 7,2 posto. Slijede Rumunjska i Danska gdje je porastao za 6,7 odnosno za 5,9 posto. U Bugarskoj i Litvi zadržao se na razini početka 2023. godine, pokazuju Eurostatovi podaci. (Hina) 

Na godišnjoj razini promet u maloprodaji smanjio se u prosincu za 0,8 posto u eurozoni i za 0,7 posto u EU, izračunao je statistički ured. Najviše se smanjio promet u maloprodaji goriva, za 6,2 posto u eurozoni i za 6,3 posto u EU. Slijedi trgovina hranom, pićima i duhanom s padom od 1,0 posto u eurozoni i od 0,7 posto u EU.

Porast prometa ostvaren je u maloprodaji neprehrambenih proizvoda, za 0,1 posto u eurozoni te za 0,4 posto u EU.

Hrvatska s najvećim porastom na godišnjoj razini

Daleko najveći pad prometa na godišnjoj razini bilježila je i u prosincu Slovenija, za 15 posto. Slijede Estonija i Slovačka s padom od 4,2 odnosno 3,8 posto. Najveći porast prometa na godišnjoj razini u prosincu bilježila je Hrvatska, za 8,9 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U studenome je uvećan za 6,4 posto. Slijede Cipar i Španjolska s rastom prometa od 3,8 odnosno 3,4 posto.

U odnosu na studeni, u eurozoni je promet u maloprodaji u prosincu pao za 1,1 posto, a u EU za jedan posto. Najviše je pritom pao promet u maloprodaji hrane, pića i duhana, za 1,6 posto u eurozoni i za 1,8 posto u EU. Najslabiji pad prometa imao je promet na benzinskim postajama, za 0,5 posto u eurozoni dok je u EU stagnirao.

Hrvatska i Mađarska s istim rastom prometa prema studenome

Daleko najveći pad prometa u prosincu, prema sezonski prilagođenim podacima, bilježila je Slovenija, za 3,6 posto. Slijede Danska i Luxembourg s padom prometa od 3,2 odnosno 3,1 posto.

Promet je najviše u prosincu porastao u Slovačkoj, za 2,0 posto. Slijede Hrvatska i Mađarska, obje s rastom od po 1,4 posto. Hrvatska je i u studenome bila u skupini zemalja s najsnažnijim rastom prometa na mjesečnoj razini, za dva posto. Rastao je i prometa u Portugalu, za 0,7 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Češku, Grčku i Italiju. (Hina)