HNB podsjeća da su glavni uzročnici inflacije proteklih godina bili problemi u opskrbnim lancima uzrokovani pandemijom te rastom cijena energenata i sirovina nakon ruske agresije na Ukrajinu.

Kako je utjecaj glavnih uzročnika inflacije postupno slabio proteklih godina, tako se i inflacija u Hrvatskoj postupno smanjivala. Nakon što je inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena 2022. dosegnula vrhunac od 10,8 posto, lani se smanjila na tri posto, kažu stručnjaci HNB-a.

No, napominju iz središnje banke, percepcija inflacije i dalje je povišena pod utjecajem poskupljenja iz proteklih godina.

Pritom je kumulativna stopa inflacije u Hrvatskoj bila niža od akumulirane inflacije u gotovo svim zemljama srednje i istočne Europe, uključujući i zemlje koju su zadržale samostalnu monetarnu politiku. Tako je ukupna inflacija u Hrvatskoj, mjerena međunarodno usporedivim harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, od sredine 2021. do prosinca 2024. iznosila 27,5 posto, dok je u Mađarskoj dosegnula 42,4 posto, Estoniji 37,6 posto, Rumunjskoj 33,4 posto, Češkoj 33 posto, Poljskoj 32,7 posto, Litvi 32,4 posto, Latviji 31,3 posto, Slovačkoj 29,9 posto i 28,5 posto u Bugarskoj. Iznimka je bila jedino Slovenija s porastom cijena od 20,4 posto, navode iz HNB-a.

Usporedno sa smanjivanjem stope inflacije, smanjivala se i razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja. No, tijekom druge polovice protekle, 2024. godine, ponovo je vidljiv porast inflacije u europodručju, kao i povećanje razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja. Porast inflacije odražava bazne učinke povezane s niskim cijenama energenata krajem 2023. i njihovim poskupljenjem potkraj 2024. godine te rastom cijena pojedinih poljoprivrednih sirovina, ponajviše kave i kakaovca.

Rast i mase plaća

Dio povećanja razlika u stopama inflacije, kažu iz središnje banke, može se povezati i s “odmrzavanjem” cijena energenata u Hrvatskoj. Ipak, ističu, brži rast potrošačkih cijena proteklih mjeseci u Hrvatskoj u usporedbi s prosjekom europodručja ponajviše odražava snažan porast domaće potražnje za robama i uslugama u uvjetima iznimno velikog nominalnog i realnog porasta plaća, posebno u javnom, ali i u privatnom sektoru.  

Prosječna realna bruto plaća tako je lani porasla za 11,5 posto, pri čemu je rast u javnim službama iznosio 20,2 posto, dok je prosječna bruto plaća u ostatku gospodarstva u 2024. bila 8,3 posto veća nego u 2023. godini.

Ako se u obzir uzme i porast broja osiguranika HZMO-a za 54 tisuće, rast realne mase bruto plaća premašio je 15 posto, dok je masa nominalnih bruto plaća rasla 18,5 posto. Osim plaća, domaću potražnju poticao je i snažan priljev EU-ovih fondova, kao i relativno visoka razina prihoda od turizma dosegnuta u proteklim godinama.

Od sredine prošle godine vidljivi su znaci postupnog usporavanja rasta plaća. Nastavak te tendencije, što HNB trenutno očekuje u svojim projekcijama, trebao bi omogućiti postupno smirivanje inflacijskih pritisaka.

Nakon što su inicijalno znatno pridonijeli povećanju inflacije, u proteklih godinu dana profiti su djelomično apsorbirali cjenovne pritiske povezane s povećanjem plaća. Unatoč recentnom povećanju svih ulaznih troškova za poduzeća, pokazatelji poslovanja poduzeća sugeriraju da poduzeća vjerojatno imaju dodatni prostor za apsorbiranje porasta troškova kroz umjerenost u povećanju cijena, što bi pridonijelo ublažavanju pritisaka na rast plaća, a onda i smanjenju rizika nastanka “začaranog kruga” u kojemu se plaće i cijene međusobno natječu, stoji u analizi središnje banke dostavljene na upit Hine. (Hina) 

Na pitanje novinara kako komentira najavu nekih pekara da će podići cijene kruha i pekarskih proizvoda, Filipović je odgovorio kako ne misli debatirati s pekarima te da nema nikakvog opravdanog razloga za dizanje cijena.

“Ne mislim debatirati sa pekarima. Rekao sam da nema nikakvog opravdanog razloga da se poveća cijena bilo kojih proizvoda”, kazao je Filipović odgovarajući na pitanja novinara nakon potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt pripreme i istraživanja geotermalnog potencijala.

Ponovio je kako imamo trend usporavanja inflacije koja je na najnižoj razini od siječnja 2021. godine. Kada se pogleda struktura inflacije, može se vidjeti pad cijena prehrambenih proizvoda i energije, rekao je. To je, kako je kazao, rezultat vladinih mjera  ograničavanja cijene energije te, stoga, istaknuo je, ne postoji nikakav opravdan razlog za dizanje cijena.

Upitan hoće li vlada, ako kruh poskupi, povući subvencije, kazao je kako vladin paket mjera traje do 31. ožujka 2024. te će se onda vidjeti što će se činiti. “Pitanje hoće li netko nešto poskupljivati, je pitanje za te osobe”, rekao je. (Hina)

Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u kolovozu 2023. u odnosu na kolovoz 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 7,8% dok su u odnosu na srpanj 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 0,6%.

Procijenjena godišnja stopa promjene za Hranu, piće i duhan iznosi 10,1%, za Usluge 7,8%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 7,4% te za Energiju 4,3%. Porast stope na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Energija, za 2,7%, Usluge, za 0,7% te Hrana, piće i duhan, za 0,2%.

Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 0,5%. Kada se iz statistike porasta cijena prebacimo na zakonodavstvo, Zakon koji se najviše bavi cijenama hrane jest Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Taj zakon se mijenja iz nekoliko razloga te ćemo njegove predložene izmjene predstaviti niže osobito one koje se tiču cijene robe.

NOVI PRAG PRIMJENE

Izmjenama zakona u eurima se određuje iznos koji se odnosi na utvrđivanje značajne pregovaračke snage kupca prema njegovom ostvarenom ukupnom godišnjem prihodu te se smatra da značajnu pregovaračku snagu u smislu ovoga Zakona ima kupac koji je ostvario ukupni godišnji prihod od najmanje dva milijuna eura umjesto dosadašnjih 15 milijuna kuna, a s obzirom na to da je euro 1. siječnja 2023. uveden kao službena valuta u Hrvatskoj. Propisani iznos od dva milijuna eura je preuzet iz članka 1. stavka 2. točke (a) Direktive (EU) 2019/633., dakle nije rezultat nedozvoljenog zaokruživanja iz kuna u eure.

NOVI IZNOSI KAZNI

Također, zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, iznosi novčanih kazni za povrede Zakona određeni se u eurima.

UKIDANJE KRAJNJE PRODAJNE CIJENE

Jedna od bitnijih promjena jest činjenica da se prijedlogom izmjena i dopuna Zakona briše odredba o krajnjoj prodajnoj cijeni. Prema odredbama važećeg Zakona, krajnja kupoprodajna cijena formira se tako da se nabavna cijena poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda množi najmanje koeficijentom 1,10.

Time se za proizvodno i tržišno osjetljive poljoprivredne i prehrambene proizvode utječe na pravo kupca da slobodno određuje minimalne prodajne cijene prema krajnjem potrošaču, provedba kojih je bila planirana u privremenom i ograničenom opsegu, međutim prema objašnjenju prijedloga izmjena i dopuna u dosadašnjem razdoblju do primjene ove zakonske odredbe nije došlo jer su nastale izvanredne tržišne okolnosti poput krize uvjetovane pojavom Covid-19, rata u Ukrajini te rasta cijena energenata.

Dakle, ukinuto je ograničavanje prodajnih cijena.

OTKUPNI BLOK I ROK ISPORUKE

Detaljnije se propisuju odredbe vezane uz otkupni blok, koji je uz račun važan dokument, na temelju kojeg se obavljaju plaćanja te je stoga izmijenjen, odnosno dopunjen dio propisa kojim se određuju detalji događaja isporuke jer su važni za računanje rokova plaćanja poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda.

OBJAVLJIVANJE SUDSKI PRAKSE

Radi javnosti rada Agencije, ovim se Zakonom predlaže da, uz rješenja, Agencija na mrežnoj stranici objavljuje i pravomoćne odluke upravnih sudova te odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

ROK OTKAZIVANJA NARUDŽBI I OSTALE ZABRANE

Nadalje, detaljnije se uređuje izričaj vezan uz pojedine nepoštene prakse kupca u odnosu kupca i dobavljača i najkraći rok (30 dana) za otkazivanje narudžbi te naplaćivanje naknade za čuvanje i manipulaciju nakon isporuke poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, ugovaranje fiktivnih usluga i postupaka.

Brisanje odredbe o krajnjoj prodajnoj cijeni uvjetuje također i brisanje odredbe o prodaji proizvodno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ispod krajnje prodajne cijene te brisanje odredbe kojom je određen količinski udio proizvodno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih proizvoda koji se mogu prodavati u akcijskoj prodaji po cijeni nižoj od krajnje prodajne cijene.

PRODAJA ISPOD CIJENE NIŽE OD PROIZVODNE

Ne može se prodavati poljoprivredni ili prehrambeni proizvod ispod cijene proizvodnje u slučaju proizvodnje robne marke kupca, osim pod uvjetom da je riječ o proizvodima pred istekom roka trajanja, povlačenju poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda iz asortimana te potpunoj rasprodaji zbog zatvaranja prodajnog objekta, odnosno rasprodaji zbog privremenog zatvaranja sezonskog prodajnog objekta.

Zaključno, čeka nas zanimljiva jesen, a Vlada je najavila novi paket mjera pomoći tako da se pitanje povećanja cijena neutralizira. Novo ograničenje cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda nije (još) najavljeno.

Smije li se prodavati po cijeni nižoj od nabavne?
Što se tiče cijena, zabranjena je prodaja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda po cijeni nižoj od nabavne cijene po kojoj je taj proizvod nabavio kupac s porezom na dodanu vrijednost, osim pod uvjetom da je riječ o proizvodima pred istekom roka trajanja, povlačenju poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda iz asortimana te potpunoj rasprodaji zbog zatvaranja prodajnog objekta odnosno rasprodaji zbog privremenog zatvaranja sezonskog prodajnog objekta.

Inflacija i potencijalni pad životnog standarda vodeći su izazovi za građane Hrvatske, pokazali su rezultati istraživanja MasterIndex koje je za Mastercard u travnju ove godine provela agencija Improve na uzorku od 1.022 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina. Ipak, većina ispitanika izvještava o stabilnoj ili poboljšanoj financijskoj situaciji u usporedbi s prošlom godinom. Povećanje potrošnje zabilježeno je u skoro svim kategorijama dok su građani pronašli načine za uštedu kroz kupnju na akcijama, usporedbu cijena i češće pripremanje obroka kod kuće.

ZABRINUTOST ZBOG RASTA CIJENA

Istraživanje otkriva da inflacija, odnosno rast cijena, predstavlja najveću brigu za 64% ispitanika. Smanjenje životnog standarda također je značajan izvor zabrinutosti koji utječe na gotovo trećinu ispitanika.

Kriminal i korupcija su visoko na listi briga građana (22% građana izražava veliku zabrinutost), a na popisu su se našli i privikavanje na euro (12%), zagađenje i ekološke katastrofe, povećanje broja izbjeglica (po 10%) te pad kvalitete obrazovanja (8%).

Građane više ne brine pandemija niti neka druga zdravstvena prijetnja. Mlade osobe u dobi od 18 do 29 godina najviše brinu nemogućnosti plaćanja vlastitih troškova i povećanja stope nezaposlenosti ili gubitka posla dok osobe srednje i starije dobi više od prosjeka zabrinjavaju poremećaji u opskrbi energijom, smanjenje životnog standarda te kriminal i korupcija.

POZITIVNA FINANCIJSKA PERSPEKTIVA

Utjecaj makroekonomskih događanja na zaposlenost ukazuje na značajne promjene u odnosu na prethodnu godinu. Više je zaposlenih – onih koji rade za nekog drugog (73%, rast za 5%), dok je udio samozaposlenih 9%. Upravo u tom segmentu veći je udio onih koji nisu osjetili nikakve ekonomske posljedice niti se boje loših ishoda po njihovo poslovanje.

Kada se osvrnemo na financijsku situaciju kućanstava, 34% ispitanika smatra da im je financijska situacija lošija nego prije godinu dana, s naglaskom na starije osobe s nižim obrazovanjem.

No postoji i optimizam – 27% ispitanika vidi poboljšanje u svojoj financijskoj situaciji. U usporedbi s prošlom godinom, rezultati su znatno optimističniji. Više je onih koji očekuju da će im financijsko stanje kućanstva biti bolje (31%, rast za 5%). S druge strane, iako 23% očekuje lošije financijsko stanje svog kućanstva, to je značajno manje nego godinu dana ranije (pad za 17 postotnih bodova).

VIŠE TROŠIMO NA NAMIRNICE

Rezultati istraživanja pokazuju da su trenutni poremećaji na tržištu, energetska kriza i inflacija doveli do povećanja mjesečne potrošnje u 87% kućanstava ispitanika. Od tog broja, 43% navodi da je njihova potrošnja znatno veća, dok 44% navodi da je malo veća. Deset posto ispitanika navodi da im je potrošnja kućanstva na jednakoj razini kao i prije, a 3% je smanjilo troškove.

Primijećen je i porast potrošnje u gotovo svim kategorijama u usporedbi s rezultatima iz 2022. Tako, primjerice, čak dvije trećine ispitanika navodi da troši više na namirnice za pripremu kod kuće u odnosu na godinu dana ranije. Na putovanja manje nego prije troši čak 37% ispitanika, a na restorane 42% ispitanika. U padu je i dostava hrane (39% ispitanika na ovu uslugu troši manje nego prije), a slijede izložbe, kazališta, kino i koncerti (38%). Osim na namirnice, više se troši samo na internetske i zdravstvene usluge.

„Porast potrošnje u gotovo svim kategorijama svjedoči o dinamici tržišta. Kako bi uspješno odgovorili na raznolike potrebe potrošača, trgovci su suočeni s imperativom integracije različitih kanala poslovanja“, naglasila je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.

„Kombiniranje tradicionalnog poslovanja s digitalnim, uz pružanje širokog spektra metoda plaćanja, pomaže u uspostavljanju snažnijih veza s kupcima, širenju svijesti o brendu, diversifikaciji asortimana i prilagodbi cijena specifičnim zahtjevima tržišta. Naš cilj u Mastercardu je da naši partneri – bilo da su to banke, fintech tvrtke, telekomunikacijske kompanije ili trgovci – imaju sredstva i podršku za uspješnu prilagodbu ovom dinamičnom okruženju.“

“U kontinuiranom nadzoru udruga za zaštitu potrošača i Ministarstva gospodarstva prate se cijene i ako vidimo da dolazi do itekako neopravdanog povećanja cijena tražit ćemo od Ministarstva gospodarstva da predloži neke mjere”, izjavio je premijer odgovarajući na pitanja novinara tijekom posjeta Istarskoj županiji. 

Plenković je podsjetio kako je Vlada zamrznula ili limitirala cijene energenata, plina, struje, naftnih derivata te na taj način spriječila rast troškova građanima, ali i gospodarstvu, općinama, gradovima, županijama, bolnicama, vrtićima, fakultetima, domovima za starije itd.

Podsjetio je i kako je nedavna analiza Ministarstva financija pokazala da gdje god je Vlada snižavala stopu PDV-a, osim u nekim iznimkama, nije na žalost došlo do smanjenja cijena proizvoda, a trebalo je.

To nisu mali iznosi, ako se PDV smanji s 25 posto na 13 posto, s 13 posto na 5 posto ili u nekim slučajevima na nulu, rekao je premijer, dodajući da to znači je država odričući se svoga dijela poreznih prihoda dala mogućnost da građani na kraju osjete to pojeftinjenje cijena u lancu između proizvođača, veleprodaje, trgovaca itd. 

“Nije dobro da Vlada čini sve povećavajući i plaće i s cijelim konceptom porezne reforme, a da se istodobno dižu cijene više nego što treba”, istaknuo je premijer.

Podsjetio je pritom da ni covid niti ruska agresija na Ukrajinu nisu problemi koji su nastali interno, da su to vanjske krize i šokovi koji dugo traju i koji nameću ovakav kontekst. “Ali to zahtijeva punu odgovornost svih aktera pa i nadzora i pritiska, u konačnici, na one koji dižu cijene neopravdano”, rekao je. 

Novinari su premijera pitali hoće li se novo povećanje kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB) odraziti na standard građana, gospodarstvo i na investicije u Hrvatskoj.

ECB je, naime, u četvrtak ponovno podigao ključne kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, unatoč slabom gospodarstvu, prognoziravši visoku stopu temeljne inflacije koja isključuje hranu i energiju.

Premijer je rekao kako je to reakcija ECB-a koja je krenula prije više od godinu dana kao jedan od mehanizama ne bi li na taj način djelovalo na smanjenje inflacije, na smanjenje potražnje i na taj način pridonijelo pokretanju trendova koji su bili u prošloj godini.

“Što se Hrvatske tiče vidjeli smo da nam je inflacija u padu više od šest mjeseci za redom, što je dobro i nadam se da će se tako nastaviti i dalje”, kazao je.

Podsjetio je i kako je Hrvatska u prvom tromjesečju ove godine zabilježila gospodarski rast za 2,8 posto na godišnjoj razini, a očekuje da će se to nastaviti i u drugom kvartalu te osobito u trećem tromjesečju. 

Naveo je i kako svi podaci koje dobivaju od Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u pogledu turističke sezone govore kako će se kapitalizirati osnaženi međunarodni položaj Hrvatske te vjeruje kako će se i ulazak u eurozonu i Schengen pozitivno odraziti na broja dolazaka turista, noćenja, prihod od turizma.

Vjeruje da će se nastaviti trend kontinuiranog rasta, čak i optimističnije, više od očekivanja koje su imali odnosno da će rast hrvatskog BDP-a na kraju biti i veći od zadnjih prognoza.

“Mi smo sami revidirali (stopu rasta) s inicijalnih 0,7 posto na kraju prošle godine na 2,2 posto, a nedavno je i HNB izašao s optimističnijim podacima. Po svemu što vidimo, po svim trendovima, čini nam se da će rast biti i veći nego što se misli”, istaknuo je premijer odgovarajući i na upit ne boji li se da će podizanje kamatnih stopa negativno utjecati na BDP.

Vlada je krajem travnja ove godine svoju procjenu rasta BDP-a za ovu godinu podigla na 2,2 posto, što je za 1,5 postotnih bodova više od procjene koju je iznijela krajem prošle godine. 

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je, pak, početkom lipnja izjavio kako je središnja banka revidirala svoju projekciju rasta BDP-a za ovu godinu s 1,5 na 2,9 posto. (Hina)

Rast cijena u posljednje vrijeme mogao bi omiljeni jutarnji napitak pretvoriti gotovo u luksuz, istaknuo je Eurostat, izvijestivši u četvrtak da su cijene kave u EU u kolovozu bile više za 16,9 posto nego lani.

Svježe punomasno mlijeko poskupjelo je u EU u prosjeku 24,3 posto, a svježe obrano mlijeko za 22,2 posto. Najviše je porasla cijena šećera, za čak 33,4 posto.

Podaci su pokazali da su cijene te četiri stavke porasle u svim članicama EU-a, uz izuzetak Malte gdje je cijena svježeg mlijeka u kolovozu bila nepromijenjena u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.

Kava je najviše poskupjela u Finskoj i Litvi, za 43,6 odnosno 39,9 posto. U stopu ih slijede Švedska i Estonija. Poljska je bilježila najveći skok cijena šećera, koji je bio dvostruko skuplji nego u prošlogodišnjem kolovozu.

I Hrvatska je u skupini zemalja EU-a s izrazito velikom skokom cijena šećera, za čak 40,9 posto, uz bok Cipru. Pri vrhu je EU-a po poskupljenju obranog obranog i punomasnog mlijeka, čije su cijene u kolovozu bile više za 43,5 odnosno 41,2 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. 

Kava je pak u Hrvatskoj poskupjela za 23,2 posto, nešto više od europskog prosjeka.

Najblaži rast cijena kave zabilježen je u Italiji i Irskoj, za 6,6 odnosno 6,9 posto. (Hina) 

Rast godišnje stope proizvođačkih cijena nastavlja se tako 11. mjesec zaredom. Započeo je ožujku prošle godine, kada je stopa inflacije mjerene proizvođačkim cijenama iznosila 3,5 posto, a u idućim mjesecima se intenzivirao, pa je u travnju iznosila 5,8 posto, u svibnju 7,6 posto, u lipnju 7,2 posto, u srpnju 7,9 posto te u rujnu 12,1 posto.

U listopadu lani taj rast je dosegnuo 16,4 posto, a u studenom 16,6 posto. Nadalje, u prosincu lani taj je skok iznosio 16 posto, da bi u siječnju dosegao najvišu razinu, 17,1 posto, najveći rast od kada se prate ti podaci, odnosno od siječnja 2011. godine.

U odnosu na prosinac lani, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u siječnju bile su 1,8 posto više. Statistika pokazuje da su na rast proizvođačkih cijena najvećim dijelom utjecale cijene energije. Naime, ako se usporede proizvođačke cijene industrijskih proizvoda za industriju ukupno, isključujući energiju, tada su u siječnju na godišnjoj razini porasle 6,4 posto, a na mjesečnoj za 1,5 posto.

Na domaćem tržištu proizvođačke cijene skočile za 20,7 posto

Na domaćem su tržištu proizvođačke cijene u siječnju porasle za 1,5 posto u odnosu na prosinac lani, dok su prema siječnju 2021. porasle za 20,7 posto.

Prema glavnim industrijskim grupacijama, u siječnju su u usporedbi sa prosincem  na domaćem tržištu proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle u trajnim proizvodima za široku potrošnju za 2,6 posto, u intermedijarnim proizvodima za 2,2 posto, u energiji za 2,1 posto, u netrajnim proizvodima za široku potrošnju za 0,7 posto te u kapitalnim proizvodima za 0,6 posto. 

Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, na domaćem su tržištu na mjesečnoj razini najviše porasle cijene u opskrbi električnom energijom, parom i klimatizaciji za 2,6 posto, prerađivačkoj industriji za 1,5 posto, opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša za 0,1 posto, dok su  pale u rudarstvu i vađenju za 5,5 posto. (Hina) 

Inflacija bi iduće godine trebala pasti na dva posto jer će se problemi zastoja u opskrbi stišati a pad cijena energije popustiti, izjavila je Schnabel za televiziju ZDF.

Njezina sadašnja vrijednost odražava zastoje u opskrbi, ali i nisku razinu cijena u prošloj godini, u jeku pandemije, objasnila je dužnosnica ECB-a. „Većina prognoza temelji se zapravo na pretpostavci da će inflacija pasti ispod dva posto, što znači da zaista nema naznaka da rast cijena izmiče kontroli”, dodala je.

“Kada bismo očekivali da će se inflacija trajno zadržati iznad razine od dva posto, sigurno bismo reagirali. Međutim, trenutno ne vidimo naznaka da bi se to moglo dogoditi”, naglasila je dužnosnica ECB-a u razgovoru za ZDF. (Hina/Reuters)

Vlada predsjednika Alberta Fernandeza odlučila je zato do 7. siječnja iduće godine ograničiti cijene gotovo 1.500 prehrambenih i proizvoda za široku potrošnju. Time je presjekla neuspjele pregovore s udrugom proizvođača hrane COPAL, koja tvrdi da pokušavaju iznuditi njihov pristanak na de facto jednostrani sporazum.

Vladin poziv na zamrzavanje cijena nije dao prehrambenim sektorima dovoljna jamstva, poručio je COPAL koji tvrdi da predstavlja 35 komora i preko 14.500 kompanija za proizvodnju hrane i pića.

“Dosadašnji prijedlozi pokazuju manjak volje vlasti da postignu dogovor sa sektorom”, priopćio je COPAL, dodavši da vlada nije uzela u obzir prijedloge tvrtki. “(Poljoprivredna) industrija nije izazvala inflaciju, a trpi njezine posljedice”, dodao je u priopćenju predsjednik COPAL-a Daniel Funes de Rioja. COPAL je ranije priopćio da je industrija hrane i pića “voljna postići sporazum o zamrzavanju cijena”, ali je pozvao na “istinski dijalog, umjesto jednostranih odluka”.

Vlada je vratila lopticu na teren kompanija. “Pojedine frakcije među čelnicima kompanija nisu svjesne svoje privilegirane pozicije i odbijaju suradnju, koja bi trebala uzeti u obzir iznimno težak položaj Argentinaca u ovom trenutku”, rekao je ministar unutarnje trgovine Roberto Feletti. (Hina/Reuters)