Vrijednost razmjene bit će ove godine viša za 11 posto u usporedbi s pretpandemijskom 2019. godinom, izračunao je UNCTAD. U odnosu na prošlu godinu porast će 23 posto, procjenjuju.

“Pozitivan trend u međunarodnoj trgovini u 2021. uvelike je rezultat snažnog oporavka potražnje zahvaljujući državnim potporama u razdoblju pandemijskih ograničenja, paketima poticaja za gospodarstvo i povećanju cijena robe”, tumače u UNCTAD-u.

U 2022. uzlet trgovine moglo bi ugroziti posustajanje gospodarskog rasta zbog rasta cijena sirovina i pojačanih inflatornih pritisaka ali i poremećaja u nabavnim lancima koji utječu na brojna gospodarstva, uključujući ona u EU. “Ti poremećaji mogli bi negativno utjecati na potrošnju kućanstava i očitovati se u konačnici i u trgovinskoj statistici za iduća tromjesečja”, ističu u UNCTAD-u. 

Među rizicima izdvajaju i nestašicu poluvodiča, ali i geopolitičke faktore, uključujući regionalizaciju trgovine.

Pad u SAD-u i EU

Robna trgovina rasla je ove godine znatno snažnije nego trgovina uslugama i trebala bi dosegnuti rekordne 22 tisuće millijardi dolara, procjenjuju u UNCTADU. Trgovina uslugama zadržat će se pak po njihovoj procjeni s nekih 6.000 milijardi dolara nešto ispod pretpandemijske razine.

Najviše je koristi ovogodišnji procvat trgovine donio Tajvanu čija je robna razmjena ove godine porasla 23 posto u odnosu na 2019. godinu, a dvoznamenkasti rast bilježili su i Kina, Vijetnam, Brazil i Australija.

Među “gubitnicima” izdvaja se pak Velika Britanija, koja će vjerojatno zabilježiti najveći pad robne razmjene, za 23 posto, zbog pandemije koronavirusa ali i izlaska iz Europske unije i njegova negativnog utjecaja na slobodnu trgovinu.

U skupini su i Japan, Meksiko i Kanada, te SAD, na šestom mjestu, s padom razmjene za četiri posto. EU je na desetom mjestu ‘crne’ ljestvice, s padom robne razmjene sa svijetom za tri posto, pokazuju izračuni UNCTAD-a. (Hina/dpa)

Naime, prema posljednjim raspoloživim podacima o valutnoj strukturi izvoza EU za 2016. godinu, oko trećina izvoza realizirala se u dolarima što znači da je navedena promjena tečaja dovela do povećanja nominalne vrijednosti izvoza od približno 2,3%. Isto vrijedi i za kretanje vrijednosti uvoza čija je vrijednost povećana za 6,6%, također znatno više od prošlogodišnjih 1,6%, s tim da se čak oko 55% ukupne vrijednosti uvoza realizira u dolarima.

Dakle, utjecaj tečaja na kretanje vrijednosti uvoza bio je još i veći. Navedena kretanja nominalne vrijednosti izvoza i uvoza dovela su do nešto izraženijeg povećanja iznosa robnog deficita EU u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Točnije, deficit u razmjeni s ostatkom svijeta povećan je s 9,9 milijardi eura na 14,2 milijarde eura ili za približno 44%.

Zbog znatnog osciliranja cijena sirove nafte na globalnom tržištu u proteklim godinama i znatnog utjecaja koji su te cijene imale na kretanje vrijednosti izvoza i uvoza, važno je napomenuti da je taj utjecaj u pet mjeseci ove godine bio daleko manji. Točnije, prosječna cijena sirove nafte na godišnjoj razini smanjena je oko 5% što znači da je uvoz sirove nafte te izvoz naftnih derivata utjecao na blagi pad vrijednosti izvoza i uvoza ako se pretpostavi da uvezene i izvezene količine nisu značajnije odstupale od prošlogodišnjih.

Navedeno potvrđuje i struktura izvoza i uvoza po glavnim skupinama proizvoda prema kojoj je je rast izvoza i uvoza zabilježen kod svih promatranih skupina, ali je kod energije, odnosno energenata, bio najmanji. Točnije, izvoz energenata povećan je samo 0,5%, a uvoz 2,2%, iz čega proizlazi da je ostvareni rast posljedica opisane promjene tečaja. Najveća stopa rasta izvoza istodobno je ostvarena kod hrane i pića, dok je kod uvoza najveći rast zabilježen među proizvodima kemijske industrije. 

Podaci o kretanju robne razmjene po članicama EU pokazuju da je u prvih pet mjeseci ove godine samo kod Cipra zabilježen pad vrijednosti izvoza na godišnjoj razini, dok je kod preostalih članica rast ukupnog izvoza u prosjeku iznosio približno 6,2%. Tako se Hrvatska s ostvarenim rastom od 7% (prema podacima Eurostata) nalazila vrlo blizu tom prosjeku. Po povećanju vrijednosti uvoza od 10% Hrvatska se istovremeno nalazila među članicama s najvećim rastom na godišnjoj razini i znatnije je premašivala prosječan rast od 5,6%. Stoga se našla u skupini onih članica čiji je vanjskotrgovinski saldo bio lošiji nego u prethodnoj godini, bez obzira na to je li riječ o povećanju deficita ili o smanjenju suficita u robnoj razmjeni.