Proceduru javnog savjetovanja su prošli Pravilnik o mreži podataka o održivosti poljoprivrednih gospodarstava, Pravilnik o zabrani primjene određenih tvari hormonskog ili tireostatskog učinka i beta-agonista na farmskim životinjama, Pravilnik o izmjeni pravilnika o postupku, načinu ostvarivanja prava i načinu korištenja sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma, Pravilnik o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske te Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi intervencija u sektoru pčelarstva.

Pravilnikom o mreži podataka o održivosti poljoprivrednih gospodarstava proširuje se opseg prikupljanih podataka i definiraju se prava i obveze poljoprivrednika te se omogućuje korištenje administrativnih izvora, rekao je Vlajčić napominjući kako će “novi sustav omogućiti kvalitetnije praćenje održivosti poljoprivrede i jačanje analitičkih temelja za kreiranje Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP)”.

Pravilnikom o zabrani primjene određenih tvari hormonskog ili tireostatskog učinka i beta-agonista na farmskim životinjama uređuje se primjena tvari koje utječu na rast i razvoj životinja, pri čemu se zabranjuje uporaba određenih tvari na farmskim životinjama.

Time se, kazao je Vlajćić, dodatno jača zaštita zdravlja potrošača i sigurnost hrane životinjskog podrijetla.

Nastavlja se, kako je rekao, sustavna kontrola u cijelom lancu proizvodnje hrane.

Izmjenama Pravilnika o postupku, načinu ostvarivanja prava i načinu korištenja sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma povećava se maksimalna dozvoljena cijena doznake stabala s postojećih 1,33 na dva eura po kubnom metru te se osigurava besplatna doznaka stabala za približno 600 tisuća malih šumoposjednika.

Pravilnikom o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu RH prvi se put propisuje obveza ostvarivanja minimalne razine proizvodnje mesa i/ili mlijeka tijekom trajanja zakupa šumskog zemljišta za pašarenje.

“Ovim se pravilnikom uvodi i pravo prednosti za lokalne stočare na natječajima za zakup pašnjaka, čime se doprinosi samodostatnosti u proizvodnji hrane i smanjenju troškova proizvodnje“, naglasio je Vlajčić.

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi intervencija u sektoru pčelarstva unutar Strateškog plana ZPP RH 2023. – 2027. utvrđuju se izmjene koje se odnose na način podnošenja zahtjeva za potpore, prihvatljive troškove, isplatu sredstava, preraspodjelu neiskorištenih sredstava i način dostave odluka korisnicima.

U javno savjetovanje, kako je najavio Vlajčić, ide prijedlog Pravilnika o izmjenama Pravilnika o protokolima za ispitivanje različitosti, ujednačenosti i postojanosti sorti u svrhu priznavanja. Izmjene osiguravaju usklađivanje s Provedbenom direktivom Europske komisije te ažuriranim tehničkim vodičima i protokolima za ispitivanje sorata poljoprivrednih biljnih vrsta i povrća. (Hina)

Prekomjerni uvoz visokofinaliziranih proizvoda i veliki vanjskotrgovinski deficit ukazuje na potrebu jačanja preradbenih kapaciteta, uvođenja inovacija i primjenu novih tehnologija.

“Hrvatska prehrambena industrija ima veliki potencijal, od ulaska u EU fizički volumen proizvodnje hrane i pića povećao se za preko 20 posto, a stvorili smo prehrambene brendove koji ravnopravno mogu konkurirati na najzahtjevnijim tržištima EU. Međutim, niska produktivnost, podinvestiranost i mali kapaciteti zahtijevaju dodatna ulaganja. Zato je važno da u aktualnim 3. izmjena Strateškog plana ZPP-a uz EU sredstva, povećamo udio nacionalnih sredstava barem za 30 posto i ciljano ih usmjerimo u investicije, nove tehnologije i inovacije koje su preduvjet povećanja produktivnosti i konkurentnosti, ali i  ključni alat za rješavanje posljedica klimatskih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji”, istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

“Ministarstvo podupire inicijative koje povezuju znanost i inovacije s tradicijskom proizvodnjom. Kroz oznaku ‘Dokazana kvaliteta’ jačamo prepoznatljivost domaćih proizvoda. Hrvatska ima 51 EU-zaštićeni proizvod, čime je među vodećima u EU. Sigurnost hrane je pitanje zdravlja, ali i sigurnosti. Suočeni s izazovima, ulažemo u modernizaciju i održivost kako bi sustav bio učinkovit i transparentan”, kazao je Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić kazao je da kontinuirane i redovite službene kontrole kvalitete i sigurnosti hrane predstavljaju temeljnu, svakodnevnu zadaću sanitarne, veterinarske i poljoprivredne inspekcije Državnog inspektorata.

„U prošloj godini smo imali izraziti trend povećanja nesukladnih objekta – trgovine s prosječnih 12,5 posto na 27 posto i kontinuirano veliki broj nesukladnih objekta tipa pekarnice, te smo na temelju procjene rizika u okviru strateškog planiranja, u ovoj godini pojačali nadzor u maloprodaji, a posebice nadzor nad sustavima samokontrole u odjelima gotovih jela, tzv. ‘toploteka’ i delikates odjela. Preliminarni ovogodišnji rezultati nadzora potvrđuju potrebu za dodatnim naporima u jačanju mehanizama nadzora i promicanju kulture sigurnosti hrane“, poručio je Mikulić.

O važnosti biotehnologije za povećanje dostupnosti i pristupačnosti hrane te za njenu kvalitetu govorio je Francisco Javier Dominguez – Orive, predstavnik Glavne uprave za tajništvo Europske komisije.

“Europska komisija aktivno potiče razvoj biotehnologije kako bi unaprijedila sigurnost hrane, prehrambenu sigurnost i održivost diljem EU-a. Ključna inicijativa je prijedlog za Nove genske tehnike (NGT) u oplemenjivanju biljaka. Cilj je razviti usjeve otpornije na klimatske promjene, s manjom potrebom za kemijskim sredstvima i boljim nutritivnim svojstvima. Ovaj prijedlog usklađen je s ciljevima EU-a o modernoj, konkurentnoj i održivoj poljoprivredi, uz osiguravanje sigurnosti i transparentnosti”, kazao je Dominguez – Orive.

Važan je i Zakon o biotehnologiji jer će osigurati koherentan okvir za poticanje istraživanja i razvoja ove znanstvene grane te pojednostaviti regulatorne postupke, čime bi se skratilo vrijeme ulaska proizvoda na tržište.

Inovacije u prehrambenoj industriji i korištenje novih tehnologija tema su izlaganja Zvonimira Sedlića, predsjednika Uprave NutriS-a, tvrtke koja proizvodi inovativne proizvode na biljnoj bazi.

“Inovacije i ulaganja u regenerativnu poljoprivredu te lokalnu proizvodnju biljnih proteina pomažu jačanju otpornosti prehrambenog sektora u Hrvatskoj. Time se povećava sigurnost hrane, smanjuju emisije i troškovi proizvodnje, a industrija se usklađuje s EU strategijama poput Green Deala i Farm-to-Fork – za održiviju i sigurniju budućnost hrane”, kazao je Sedlić.

Kako funkcionira Nacionalni sustav za uzbunjivanje i suradnju u području sigurnosti hrane, kako se rangiraju rizici od opasnosti u hrani te koji su alati za povećanje učinkovitosti samokontrola u prehrambenoj industriji, neke su od tema dvodnevne konferencije koja je okupila oko 400 domaćih i stranih stručnjaka. Kao i na proteklih nekoliko izdanja konferencije, neizbježna tema je digitalna transformacija prehrambene industrije i  prednosti primjene umjetne inteligencije.

Predstavit će se i razvoj strategije iskorištavanja biopotencijala nusproizvoda bobičastog voća te njihova primjena u različitim segmentima prehrambene industrije, na čemu rade istraživači na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. Koncept kružnog gospodarstva postaje sve važniji jer je resursa sve manje, a cijena im je sve veća.

Jandroković je ocijenio da su proizvodnja hrane i prehrambena sigurnost dio nacionalne sigurnosti, a da je hrana strateški proizvod koji značajno utječe na nacionalnu sigurnost.

Hrvatska poljoprivreda u nekim segmentima jača jer je odlično iskorišteno članstvo u EU-u, ali postoje i neke grane gdje ima ozbiljnih problema s kojima ćemo se morati još više baviti kako bismo osigurali samodostatnost poljoprivredne proizvodnje, poručio je Jandroković.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede David Vlajčić rekao je da je sigurnost hrane pitanje javnog zdravlja, društvene otpornosti i nacionalne sigurnosti.

Svaki korak u tome lancu mora biti siguran i kontroliran. U svijetu obilježenom globalnim previranjima, klimatskim i tehnološkim promjenama, povjerenje potrošača u sustav hrane je važnije nego ikada, ocijenio je Vlajčič.

Smatra kako je posebno važno domaću proizvodnju temeljiti za znanosti, modernizaciji i optimizaciji tehnologije, uz stalno jačanje biosigurosnih mjera.

“Neprestano radimo na jačanju sustava sigurnosti hrane. Sustav koji imamo temelji se na visokim europskim standardima i dio smo jednog od najsigurnijih takvih sustava u svijetu”, ustvrdio je Vlajčić.

Zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović-Vidović kazala je kako Europska komisija radi na očuvanju visoke razine sigurnosti hrane u EU-u i stabilnom unutarnjem europskom tržištu, jer se poljoprivrednici suočavaju s nikada većim izazovima kao što su globalna konkurencija, klimatske promjene i sve veći troškovi.

Kao neke od ciljeva za budućnost europske poljoprivrede navela je razvoj poljoprivrede kao atraktivnog sektora, što uključuje reviziju pravila o nepoštenim trgovačkim praksama te jačanje konkurentnosti i otpornosti europske poljoprivrede.

Sigurnost opskrbe hranom i prehrambena neovisnost ostaju europski prioritet, a pregovore o trgovinskim sporazumima iskoristit ćemo za zaštitu interesa europskih proizvođača, poručila je Čović-Vidović.

Tijekom dvodnevnog skupa uz ostalo će se održati rasprave o prehrambenoj sigurnosti u geopolitičkom kontekstu, bacanju hrane, klimatskim promjenama, deforestaciji i sigurnosti hrane.

Konferenciju organizira Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), a održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva zdravstva, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, uz podršku Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i drugih partnera. (Hina) 

Piše: Željka Tihomirović, Marketing Manager, Kaligraf

Napraviti bolje i kvalitetnije uz manje troškove – nije li to želja svih nas? Bilo da se radi o nečemu što želimo u svom privatnom okruženju ili o projektu koji nam je nametnula profesija, zakoni ili neki drugi razlog, svi želimo više za manje novca. Kao potrošači, željeli bismo da proizvođači i trgovci prema nama budu korektni te da proizvod koji plaćamo pruža najviše za što manji iznos. Želimo prehrambene proizvode koji se neće kvariti (po mogućnosti nikada), ali ne želimo konzervanse. Želimo ekološku ambalažu (što god pod tim podrazumijevali), ali ne želimo višu cijenu. Želimo, želimo…

Kao proizvođači želimo gotovo isto – dati potrošaču upravo ono što mu treba, ali uz najmanje moguće troškove (i najveću moguću zaradu, budimo iskreni). Kako postupamo kada želimo kupiti neki skuplji proizvod koji nam je jako važan? Na primjer, ne možemo zamisliti mlijeko s manje masnoće i baš nam paše okus onog najskupljeg brenda, dok za kruh ne marimo previše, pa može biti i onaj jeftiniji. Stoga kupimo skuplje mlijeko i jeftiniji kruh.

Isto ćemo postupiti i kada nešto proizvodimo – negdje ćemo uštedjeti da bismo negdje drugdje mogli uložiti više. E sad, što je to što možemo žrtvovati bez velike štete? Prva stvar koja svima pada na pamet je ambalaža. Koliko ste puta čuli ili izgovorili: „Daj mi to u rinfuzi, donijet ću svoju posudu.“ Jer ono što nas zanima nalazi se unutar ambalaže dok papir, plastiku, lim i staklo ionako bacamo. Ali rijetki se zapitaju kako se postiže da to unutra ostane upravo onakvo kakvo volimo. Neki proizvodi ne bi izdržali ni toliko da ih donesemo kući iz trgovine. Dakle, ambalaža nije nešto što možemo reducirati do mile volje. Evo zašto…

SIGURNOST PRIJE SVEGA

Sigurnost hrane postala je sve važnija tema u prehrambenoj industriji, a ambalaža igra ključnu ulogu u zaštiti proizvoda od vanjskih utjecaja, produljenju roka trajanja i sigurnosti za konzumaciju. Prehrambena ambalaža je mnogo više od onoga što vidimo na policama trgovina. Primarna joj je funkcija zaštita.

• Bakterije, plijesan, kvasci i drugi mikroorganizmi mogu ubrzati kvarenje proizvoda, stoga ambalaža mora osigurati fizičku prepreku koja sprječava njihov ulazak u proizvod. Materijali poput plastike, stakla i metala pružaju učinkovitu barijeru, a najnoviji razvoj u ambalažnoj industriji uključuje dodatak antimikrobnih tvari u materijale. Na primjer, nanočestice srebra i eterična ulja koja se integriraju u ambalažu aktivno sprječavaju rast mikroorganizama, čime se produljuje rok trajanja i osigurava sigurnost hrane.

• Ambalaža koja dobro regulira vlagu može spriječiti apsorpciju ili gubitak vlage, ovisno o vrsti hrane. Na primjer, pakiranja s modificiranom atmosferom mogu regulirati razinu vlage unutar pakiranja, čime se produžuje svježina proizvoda.

• Izloženost UV zračenju može uzrokovati oksidaciju i degradaciju hrane, stoga ambalaža s UV barijerama, poput obojenih staklenki ili plastičnih folija s UV inhibitorima, sprječava štetno djelovanje sunčevih zraka, čime štiti osjetljive proizvode.

• Ambalaža također pruža mehaničku zaštitu tijekom transporta i skladištenja. Sprječava oštećenja koja mogu nastati uslijed udaraca, vibracija i pritisaka. S obzirom na to da transport hrane zahtijeva dugotrajnu manipulaciju, ambalaža mora biti dovoljno čvrsta da osigura da proizvodi do krajnjeg korisnika stignu u besprijekornom stanju.

TEHNOLOGIJA MIJENJA PRAVILA

Napredak u ambalažnoj tehnologiji omogućio je razvoj inovativnih rješenja koja ne samo da štite hranu, već i aktivno djeluju na poboljšanje sigurnosti i kvalitete proizvoda.

• Antimikrobni materijali sadrže tvari koje sprječavaju rast ili uništavaju mikroorganizme. U posljednjem desetljeću, istraživanja su urodila razvojem ambalaže koja uključuje eterična ulja, nanočestice srebra i polimere s organskim kiselinama. Ovi materijali posebno su korisni za proizvode poput mesa i mliječnih proizvoda, koji su vrlo podložni mikrobiološkom kvarenju.

• Jedan od najuzbudljivijih trendova u ambalaži je razvoj aktivne ambalaže koja mijenja uvjete unutar pakiranja pa neke proizvode štite apsorberi kisika koji sprječavaju oksidaciju, čime produžuju svježinu proizvoda poput mesa i ribe. U druge se ugrađuju emiteri etanola koji inhibiraju rast plijesni u proizvodima poput voća i povrća, a u neke regulatori vlage koji održavaju optimalnu razinu vlage unutar pakiranja, čime se usporava kvarenje. Aktivne ambalaže tako omogućuju produljenje roka trajanja bez potrebe za dodavanjem konzervansa u hranu, čime se zadovoljavaju i ekološki i zdravstveni zahtjevi.

• Pametna ambalaža koristi različite indikatore i senzore za praćenje stanja hrane i komunikaciju s potrošačima. Ove tehnologije omogućuju pravovremenu detekciju kvarenja hrane i optimizaciju lanca opskrbe. Indikatori svježine mijenjaju boju ili oblik kada dođe do kvarenja hrane, čime potrošači dobivaju vizualnu informaciju o stanju proizvoda. Indikatori temperature prate izloženost proizvoda nepovoljnim temperaturama tijekom distribucije, što omogućuje prepoznavanje potencijalnog oštećenja hrane. Senzori za detekciju plinova, koji detektiraju plinove povezane s kvarenjem hrane, poput etilena kod voća ili hlapljivih spojeva kod mesa. Inovacije stvaraju i nove izazove pa su već dostupne i bioplastike s poboljšanim svojstvima, hibridni materijali koji kombiniraju prednosti različitih sirovina te nanomaterijali koji poboljšavaju svojstva biorazgradivih materijala. Ove inovacije ne samo da poboljšavaju sigurnost hrane, već omogućuju i praćenje cijelog lanca opskrbe, pružajući transparentnost i sigurnost od farme ili polja do stola.

REGULATIVA U SLUŽBI SIGURNOSTI POTROŠAČA

Europska unija putem Uredbe (EZ) br. 1935/2004 postavlja jasne zahtjeve: materijali koji dolaze u kontakt s hranom moraju biti sigurni, inertni i ne smiju otpuštati štetne tvari. Uz to, HACCP sustav analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka zahtijeva od proizvođača da identificiraju sve potencijalne rizike u lancu opskrbe, uključujući i ambalažu.

Od početka godine na snagu je stupila nova EU uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR), koja donosi revolucionarne promjene u upravljanju ambalažom na cijelom tržištu EU. Ova regulativa ima za cilj smanjenje ambalažnog otpada, povećanje reciklaže te uvođenje strožih ekoloških standarda. Zašto je to važno? Ova promjena donosi izazove, ali i brojne prednosti – manju količinu otpada, učinkovitije sustave reciklaže i potrošačima ekološki prihvatljivije opcije. Pravila o pakiranju bit će usklađena na razini cijele Europske unije, što će omogućiti transparentniji sustav gospodarenja ambalažom.

ZAKLJUČAK

Ambalaža hrane je neizostavan dio modernog prehrambenog lanca. Budućnost ambalaže leži u ravnoteži između inovacija, održivosti i strogih regulatornih okvira. Kroz odgovoran pristup i integraciju novih rješenja, ambalaža može postati ključni element koji ne samo da štiti našu hranu, nego i naš planet. Da se vratimo na početak priče: Jesmo li još uvijek uvjereni da je upravo ambalaža taj faktor restrikcije koji bi nam donio zadovoljstvo od uloženog i dobivenog ili smo ipak spremni prihvatiti kompromisno rješenje u kojemu i sami pridonosimo? Sad kad smo to riješili, idemo, neka igre počnu!

Majdak je s načelnikom sektora Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Jakšom Petrićem sudjelovao na Međunarodnoj konferenciji na visokoj razini o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) i sigurnosti hrane, održanoj u okviru poljskog predsjedanja Vijećem Europske unije.

Kako se ističe u priopćenju, konferencija je okupila  visoke predstavnike država članica i stručnjake iz područja poljoprivrede, a fokus rasprava bio je na ekološkim i klimatskim izazovima s kojima se suočava poljoprivredni sektor, ulaganjima u jačanje konkurentnosti i otpornosti europske poljoprivrede te osiguravanju poštenih i održivih tržišnih lanaca kako bi hrana bila dostupna svim građanima.

Tijekom konferencije Majdak je održao niz bilateralnih sastanaka s kolegama iz Austrije, Poljske, Švedske, Finske i Španjolske. Središnja tema sastanaka bila je razmjena iskustava i stavova o budućoj viziji Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2027. godine.

Sudionici su se složili kako je nužno dodatno unaprijediti funkcioniranje lanca opskrbe hranom, pravednije raspodijeliti dodanu vrijednost te osigurati pravednu naknadu poljoprivrednicima. Poseban naglasak stavljen je na poboljšano ugovaranje, jačanje uloge proizvođačkih organizacija i poticanje suradnje unutar poljoprivrednog sektora, kao i na nastavak borbe protiv nepoštenih trgovačkih praksi.

“Suglasni smo s Predsjedništvom da je neophodno osigurati sigurnost hrane, a za nas to znači imati kvalitetnu hranu na tržištu po prihvatljivim cijenama za naše građane. Sigurnost hrane jest i mora ostati dio ukupne strateške autonomije EU-a”, naglasio je Majdak.

Na marginama sastanka državni tajnik Majdak susreo se i s direktoricom Uprave za trgovinu i poljoprivredu Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD)  Marion Jansen, koja je na konferenciji predstavila politike za osiguranje sigurnosti hrane, dodaje se u priopćenju. Ministarstvo je uspješno završilo pristupni proces u Odboru za poljoprivredu i Odboru za ribarstvo OECD-a te su Majdak i Jansen razgovarali o nastavku aktivnog sudjelovanja Hrvatske u radu tih tijela, kao i o daljnjem napretku Hrvatske u ostalim OECD-ovim odborima koji su u završnoj fazi pristupnog procesa. (Hina)

Hrvatska prehrambena industrija, osim što je izložena snažnoj konkurenciji i drastičnom rastu inputa, posebice energije, nalazi se pred brojnim izazovima.

“EU standardi sve su rigorozniji, a prilagodbe i nove investicije bit će neophodne zbog vrlo ambicioznog Zelenog plana i Strategije od polja do stola koji donose nova pravila oko sigurnosti hrane, marketinških standarda i uređenja tržišta, zdravlja i dobrobiti životinja, biljnog zdravstva, a posebno zaštite okoliša pri čemu će za prehrambenu industriju poseban izazov predstavljati prilagodba ambalaže”, istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam na otvaranju Konferencije.

Ministarstvo poljoprivrede je aktivno na području sigurnosti i kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te je samo godinu dana nakon što je EU usvojila novi pristup o sigurnosti hrane, isto učinila i Hrvatska kroz Zakon o hrani. Dvije godine kasnije sve subjekte u poslovanju s hranom objedinila je i na jedno mjesto okupila HGK na platformi Konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane koja je značajno pridonijela u podizanju svijesti upravljanja rizicima u prehrambenom lancu. Ozbiljni incidenti povezani s prijevarama u sustavu sigurnosti hrane, signalizirali su potrebu za poduzimanje dodatnih mjera i aktivnosti.

“Kao nikada do sada, promišljamo i djelujemo u cilju proizvodnje sigurne i kvalitetne hrane. Danas se ponosimo našom prehrambenom industrijom, perjanicom gospodarstva te posebno ističemo zaštitu 42 poljoprivredna i prehrambena proizvoda, čiji je naziv registriran na razini cijele EU. U cilju još jačeg isticanja i pozicioniranja domaćih kvalitetnih proizvoda uspostavljen je dobrovoljni nacionalni sustav kvalitete Dokazana kvaliteta. Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi koji nose ovaj znak potrošaču jamče da kupuje domaći proizvod dodane vrijednosti“, kazao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić.

Ravnateljica Hapiha Darja Sokolić kazala je da hrvatski potrošači promišljaju o sigurnosti hrane čak i nešto više od prosječnih stanovnika Europske unije, što je bio razlog da je Europska agencija za sigurnost hrane prošle godine, uz još šest država članica, odabrala upravo našu zemlju u kojima je financirala projekt „Europa bira sigurnu hranu“ s ciljem poticanja dodatne edukacije potrošača vezane uz sigurnost hrane i ukazivanja na znanost koja stoji iza sigurnosti hrane.

“Ocijenjeni smo najboljom ocjenom te smo dobili i ove godine mogućnost provođenja još jedne kampanje koja počinje sredinom ovog mjeseca”, poručila je Sokolić.

Ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Tatjana Karačić napomenula je da je visoki prioritet Ministarstva poljoprivrede osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane u cilju zaštite javnog zdravlja. Također je istaknula da Ministarstvo svake godine izrađuje nekoliko vrsta monitoringa hrane u području sigurnosti hrane, za što je i ove godine izdvojeno 24 milijuna kuna.

Rezultati svih naših monitoringa, i prošlogodišnjih i prije toga, ukazuju na to da je visoka razina sigurnosti hrane i u Hrvatskoj, odnosno vrlo je mali postotak rezultata laboratorijskih ispitivanja tako da domaći potrošači mogu biti sasvim sigurni u hranu koja se nalazi na tržištu, rekla je. 

Dodala je da se sva hrana koja je po rezultatima analiza bila nesukladna, nalazi u postupku rasapa te se vrlo brzo povlači s tržišta. Najavila je također da Ministarstvo poljoprivrede radi na nekoliko zakona u području sigurnosti hrane, pa tako i na novim zakonima o hrani, o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima te o zdravlju životinja.

Savjetnica ministra zdravstva Vera Katalinić Janković naglasila je da je hrana jedan od elemenata koji znatno utječe na očuvanje zdravlja ljudi. “Još je Hipokrat davno rekao da je hrana naš lijek, da izgrađuje naš organizam i čini ono što ustvari jesmo”, podsjetila je dodavši kako Ministarstvo zdravstva u području hrane konkretno nadzire novu hranu i ostatke GMO-a, aditiva i kontaminanata u hrani.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe da u svijetu godišnje jedan od deset ljudi biva pogođen bolestima koje se prenose hranom te u ovogodišnjoj kampanji obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane pod krilaticom „Sigurnija hrana, bolje zdravlje“ naglašava potrebu transformacije prehrambenih sustava kako bi se osiguralo bolje zdravlje na održiv način i kako bi se spriječile pojave bolesti koje se prenose hranom. (Hina)

Dodao je da je apsurdno da s jedne strane uljarice i žitarice proizvodimo u suvišku i one čine gotovo 60 posto suficita u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a s druge strane uvozimo gotovo 79 tisuća tona suncokretova ulja i smrznutih pekarskih proizvoda u vrijednosti preko 20 milijuna eura. „Zato je potrebno povećavati preradbene kapacitete i finalizaciju prehrambenih proizvoda i ulagati u inovacije i digitalizaciju što je preduvjet produktivnosti, konkurentnosti ali i veće kvalitete i sigurnosti hrane“, naglasio je Kovačević.

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić istaknuo je da inspekcije Državnog inspektorata obavljaju izuzetno složen i zahtjevan posao, a sve kako bi se osigurala sigurna i kvalitetna hrana na tržištu. „To pokazuju i brojne revizije Europske komisije koje su potvrdile da sustav sigurnosti hrane u Republici Hrvatskoj funkcionira te da je na razini službenih kontrola drugih članica EU. Samo tijekom proteklih godinu dana kroz Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje opozvan je 121 proizvod“, istaknuo je Mikulić.

Direktorica kvalitete Jamnice plus Ivana Petričević, govorila je o sustavu održivosti u Jamnici, koji uključuje projekt uvođenja 100 % reciklirane ambalaže i ostalih oblika ekološki prihvatljivije ambalaže u cilju održivog gospodarenja resursima, kao primjer društveno odgovornog poslovanja i zadovoljenja strogih zakonskih okvira.

O obvezama subjekata u poslovanju s hranom u uspostavljanju, održavanju i pružanju dokaza o odgovarajućoj kulturi sigurnosti hrane, novom alatu koji je definiran Uredbom EU, govorila je Zdenka Bujanović, direktorica upravljanja sustavima sigurnosti i kvalitete hrane u Francku.

„Ministarstvo izrađuje, koordinira i financira više programa monitoringa u području sigurnosti hrane za čiju su provedbu tijekom 2022. godine osigurana sredstva u iznosu od 24 milijuna kuna“, izjavila je Tatjana Karačić, ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede te je naglasila da u Ministarstvu u segmentu sigurnosti i kvalitete hrane vide priliku za podizanje konkurentnosti naše poljoprivrede i prehrambene industrije.

Sudionici konferencije su u bogatom programu saznali brojne informacije i novosti vezane uz zaštitu hrane, uz poslovne procese u prehrambenoj industriji te najčešće nesukladnosti koje se utvrde pri službenim kontrolama te kako ih izbjeći.

Ni domovinski rat, ni globalna financijska kriza 2008. nisu toliko snažno utjecale na poremećaje u proizvodnji, distribuciji i trženju hrane i na promjene prehrambenih navika potrošača kao što je ova aktualna pandemija u kombinaciji s globalnim zatopljenjem i klimatskim poremećajima.

Prema FAO indeksu u kolovozu i rujnu su svjetske cijene hrane, zbog snažnog oporavka potražnje nakon pandemije, ali i loših agrometeroloških uvjeta i poskupljenja inputa, skočile za više od 30% u odnosu na isto razdoblje prošle godine i tako dosegnule najvišu razinu u zadnjih 10 godina. Posebno je rast značajan kod žitarica i uljarica. Samo za ilustraciju na EU tržištu nabavna cijena plina povećana je za preko 250%. Inputi za prehrambenu industriju od sirovina do energenata, porasli su u nekim segmentima i preko 60% i trendovi su pomalo zabrinjavajući“, rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević na 14. Konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane, koja se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, održava danas i sutra u Grand Hotelu 4 opatijska cvijeta u Opatiji.  

Dodatni problem poskupljenja, objasnio je Kovačević, a u kontekstu Hrvatske, je taj što prosječno hrvatsko kućanstvo za hranu i piće izdvaja više od 26% kućnog proračuna, dva puta više od prosjeka EU. „Moramo spriječiti da hrvatski potrošači, iako svjesni da je domaće najzdravije, svježe i prirodno, zbog smanjene kupovne moći i standarda još više posežu za uvoznim, jeftinijim proizvodima. Najbolji način da amortiziramo ove cjenovne udare je povećanje vlastite proizvodnje“, poručio je potpredsjednik HGK dodavši kako je pred nama novo programsko razdoblje i Europski plan oporavka pri čemu će Hrvatskoj do 2027. biti dostupno preko 24 mlrd eura. Ključni izazov bit će povlačenje sredstava iz fondova EU za zelenu i digitalnu tranziciju koje se u proizvodnji hrane nameću kao razvojni imperativ. Pojasnio je stoga kako su članice HGK posebno usmjerene na Nacionalni strateški plan ZPP-a (2023.-2027), kao i ostale operativne programe (konkurentnost i kohezija) u kojima prioriteti i politike potpora moraju biti fokusirane prema onim proizvodnjama u kojima Hrvatska može biti konkurentna te dodao kako naše tvrtke prehrambeno-prerađivačkog sektora očekuju jasna i nediskriminirajuća pravila.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek poručio je kako je europski sustav sigurnosti hrane jedan od najsigurnijih i najbržih na svijetu. „Čvrsta garancija svim građanima Hrvatske da je očuvanje javnog zdravlja prioritet ove Vlade je čak 32 milijuna kuna ulaganja u nacionalne programe monitoringa na godišnjoj razini. Otišli smo i korak dalje, osmislili smo potpuno novi nacionalni sustav kvalitete poljoprivredno – prehrambenih proizvoda „Dokazana kvaliteta – Hrvatska“, koja promiče hrvatskog proizvođača i domaći proizvod te je garancija potrošaču da konzumira hranu koja je proizvedena u Hrvatskoj, od proizvoda koji je nastao u Hrvatskoj“, pojasnio je Tušek dodavši kako će se u trgovinama uskoro moći pronaći prvi proizvod označen na takav način, domaće jabuke, a nedavno je doneseno i Rješenje o priznavanju oznake „Dokazana kvaliteta“ za konzumna jaja“, rekao je Tušek pojasnivši kako je obaveza Ministarstva poljoprivrede briga o cijelom ciklusu koji hrana prolazi u svrhu konzumacije – od njezine proizvodnje, sljedivosti, distribucije, odabira i prodaje te sprječavanja njezina bacanja. Kao doprinos ostvarenju tog cilja, Vlada RH je donijela Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH 2019.-2022., dok je EU sredstvima iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost RH predviđeno financiranje unapređenje sustava doniranja hrane u RH, u iznosu od 32 milijuna kuna.

O zakonodavstvu je pričao i glavni državni inspektor Andrija Mikulić koji je pojasnio kako se, sukladno novim znanstvenim spoznajama, zakonodavstvo neprekidno mijenja i unaprjeđuje te da je to nužno i neizbježno pratiti zbog zaštite zdravlja potrošača što je temeljni cilj svih propisa o hrani. „Za nas u Državnom inspektoratu to su novi izazovi koje smo spremno prihvatili kao priliku za jačanje i unaprjeđenje, u konkretnom slučaju: sanitarne, poljoprivredne, veterinarske i fitosanitarne inspekcije“, poručio je glavni državni inspektor.

Da je upravo veterinarska struka e odlučujući faktor kada je u pitanju zaštita javnog zdravlja pojasnila je ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Tatjana Karačić. „Hrvatski građani sada već dokazano mogu imati puno povjerenje u naš sustav i sigurnost hrane koju konzumiraju, a kao čvrst dokaz za to su i statusi Hrvatske kao zemlje slobodne od klasične svinjske kuge, bruceloze goveda te infekcije virusom bjesnoće.  Status države slobodne od bjesnoće jedno je od najvećih postignuća veterinarske struke u zaštiti javnog zdravlja te mu je prethodilo dugogodišnje aktivno provođenje mjera sprječavanja pojave i iskorjenjivanja ove bolesti u populaciji domaćih i divljih životinja“, poručila je Karačić. Za postizanje statusa zemlje slobodne od bjesnoće, uz vrijedan, predan i koordiniran rad veterinarske struke, od 2011. godine do danas Ministarstvo poljoprivrede je utrošilo više od 200 milijuna kuna. Ove godine usvojena su i dva izuzetno važna i kompleksna zakona kojima se osigurava još učinkovitije funkcioniranje sustava službenih kontrola u području hrane te omogućuju integrirani pristup organizaciji, koordinaciji i provedbi službenih kontrola u cijelom poljoprivredno-prehrambenom lancu; Zakon o službenim kontrolama te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu, a trenutno su u pripremi čak četiri zakona u području sigurnosti hrane. 

Dr.sc Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, pobliže je predstavila nacionalnu kampanju„EU bira sigurnu hranu“. Nositelj kampanje je HAPIH, a pokrenula ju je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Cilj je podići svijest građana o ulozi znanosti koja stoji iza postavljenih visokih standarda sigurnosti hrane koja se nalazi na europskom pa tako i hrvatskom tržištu, kao i potaknuti građane na kritičko razmišljanje prilikom svakodnevnog odabira hrane. Uz naše Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravstva, znanstvenu zajednicu, zavode za javno zdravstvo i udruge potrošača, Hrvatska gospodarska komora je prirodni partner kampanje“, istaknula je Sokolić dodavši kako hrvatski potrošači s povjerenjem mogu birati hranu jer je europski sustav sigurnosti hrane jedan od najrigoroznijih na svijetu.

U sklopu dvodnevne konferencije sudionici će imati priliku čuti nešto i o proizvodima baziranim isključivo na biljkam, mesu iz laboratorija kao mesu budućnosti, održivom poslovanju i zaštiti okoliša, etilen-oksidu, novim pristupu sigurnosti hrane u SAD-u i EU i drugim zanimljivim temama.

Prof.dr.sc Helga Medić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu govorila je o mesu iz laboratorija kao mesu budućnosti. „Meso iz laboratorija ili kultivirano meso dobiveno je od životinjskih stanica koje obavljaju iste funkcije kao i u životinjskom organizmu i nije genetski modificiran proizvod. Proizvodnja uključuje uzgoj matičnih stanica, njihovu diferencijaciju u mišićne stanice te uzgoj mišićnog tkiva u tekućem mediju. Prednost takve proizvodnje je znatno manji utjecaj na okoliš, zaštita životinja te sigurnost i kvaliteta kultiviranog mesa, koje predstavlja jednu novu mogućnost u održivoj proizvodnji hrane za rastuće svjetsko stanovništvo.

Sandra Maričić Tarandek, rukovoditeljica Sektora kontrole i osiguranja kvalitete u Zvijezdi, tako će govoriti o inovacijama proizvoda od 100% biljnog podrijetla. „Razlog inovacije tih proizvoda je rezultat istraživanja tržišta u stvaranju novih prehrambenih navika mladih ljudi u Europi i Svijetu općenito. Upravo ovakvi novi trendovi u prehrani su se uklopili u našu 100 godišnju tradiciju proizvodnje proizvoda biljnog podrijetla te smo sretni što možemo prezentirati naše inovativne proizvode koji su, osim odličnog okusa i visoke kvalitete, sa dodatkom sastojaka koji imaju razne dobre čimbenike na zdravlje, ujedno i rezultat multidisciplinarnog tima stručnjaka u našoj kompaniji“, pojasnila je Maričić Tarandek dodavši kako su pozitivne reakcije naših potrošača koje redovno dobivaju i preko društvenih mreža, još jedan razlog za proširenjem ovakve linije proizvoda.

I prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender, direktorica Vitaminoteke govorila je o prehrani temeljenoj na biljnim izvorima. „Trend prehrane temeljene na biljnim izvorima, tzv. „plant based“ polako, ali sigurno postaje globalni mainstream te je iz godine u godinu sve više sljedbenika ovakvog modela prehrane. I naša mediteranska prehrana predstavlja oblik tzv. „plant based“ prehrane koja je temeljena na biljnim izvorima, a čini se da je upravo taj model prehrana budućnosti koja je dobra i za naše zdravlje, ali i za boljitak našeg planeta. Konzumacija hrane biljnog porijekla i smanjenje životinjskih izvora prehrambena su mjera koja se gotovo univerzalno može primijeniti na prevenciju i terapiju većine civilizacijskih bolesti današnjice.“

Uz Hrvatsku, kampanja se provodi i u Austriji, Italiji, Španjolskoj, Latviji i Poljskoj.

Kampanjom će se povećati informiranost građana o načinima tumačenja deklaracija, čuvanja i pripremanja namirnica s ciljem smanjenja akrilamida u hrani, pravilnog održavanja higijene hrane, odabira namirnica na temelju preporučenih hranjivih vrijednosti te gdje pronaći informacije o alergenima koji se nalaze u hrani.

U priopćenju se prenosi izjava ministrice poljoprivrede Marije Vučković koja je istaknula da iako Hrvatska ne može konkurirati količinom proizvodnje industrijama hrane velikih država, naša hrana je globalno prepoznata kao sigurna i hranjiva, uz bogatu tradiciju proizvodnje proizvoda posebne kvalitete.

Tome u prilog, kako je navela, govori i podatak da na razini EU imamo zaštićene nazive čak 31 hrvatskog poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda. “Kvaliteta i sigurnost hrane prioritet je Vlade, što dokazuju i godišnja ulaganja u programe monitoringa u vrijednosti od 32 milijuna kuna”, istaknula je Vučković.

Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) brži je i transparentniji nego ikada u informiranju i zaštiti potrošača, kazala je ministrica navodeći da je do sada povučeno i opozvano više proizvoda nego cijele protekle godine, kao rezultat konsenzusa na razini Europe da potrošači u EU imaju najveću moguću razinu zaštite zdravlja.

Ravnateljica HAPIH-a Darja Sokolić je povodom pokretanja kampanje istaknula kako će ta inicijativa dodatno osnažiti povjerenje potrošača u sustav sigurnosti hrane. U tome je ključna suradnja EFSA-e, organizacija za zaštitu potrošača, proizvođača hrane i civilnog društva, te nacionalnih institucija za sigurnost hrane kao što je Ministarstvo poljoprivrede i HAPIH, kazala je. “Novost je ta da o sigurnosti hrane govorimo na novi način, prilagođen potrošačima, jer je iznimno važno da građani EU znaju da mogu vjerovati hrani koju konzumiraju, gdje god se u Europi nalazili”, istaknula je Sokolić.

U okviru kampanje izrađena je posebna mrežna stranica “EUChooseSafeFood” na kojoj potrošači mogu pronaći informacije o najrelevantnijim temama iz područja sigurnosti hrane, lako razumljive savjete i smjernice za pripremu hrane.

Hrvatske potrošače educirat će se kako razumjeti oznake na hrani te im, primjerice, na jednostavan način objasniti da se “upotrijebiti do” tiče sigurnosti hrane, a “najbolje upotrijebiti do” kvalitete hrane te da je ta razlika značajna, navodi se u priopćenju.

Kampanja će također informirati potrošače kako pravilno održavati higijenu kod kuće i rukovati namirnicama. U priopćenju se navodi i kako je prema Eurobarometru sigurnost hrane jedan od glavnih čimbenika koje hrvatski potrošači uzimaju u obzir pri kupnji namirnica. Oni sigurnost hrane stavljaju na prvo mjesto (69 posto), odnosno važnija im je čak i od cijene (63 posto). (Hina)