U sklopu inicijative #BirajZeleno, koja se bavi smanjenjem otpada od hrane, kompanija Nestlé širi suradnju s Centrom za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj Zagreb te donira 7.000 eura za izgradnju Vrta iz snova.

Vrt će se nalaziti u dvorištu zgrade Centra u zagrebačkoj Nazorovoj ulici. Njega će moći koristiti svi korisnici Centra, a posebnu korist od plodova, koje će vrt za koji mjesec početi davati, imat će učenici koji se školuju za kuhare i slastičare. Vrt će se koristiti za aktivnosti korisnika dnevnog centra kao što su sadnja voćaka, povrća, začinskog bilja i cvijeća. Korisnici Centra i srednjoškolci sudjelovat će u stvaranju i održavanju vrta, ali i koristiti njegove plodove u pripremi obroka, čajeva, pekmeza i drugih proizvoda. Tako će naučiti koliko je važan lokalan i samoodrživi uzgoj te kako smanjiti otpad od hrane planiranjem obroka i maksimalnim iskorištavanjem svake namirnice.

Značajno unaprjeđenje kvalitete programa Centra

„Donacijom za izgradnju Vrta iz snova dodatno proširujemo naše snažno partnerstvo u sklopu inicijative #BirajZeleno. Vrt će uljepšati vanjski prostor Centra, ali će imati i edukativnu svrhu jer će postati mjesto na kojem će mladi učiti što je sve potrebno da dobijemo hranu, koliko resursa i truda moramo uložiti, zašto s hranom moramo postupati pametno i odgovorno te kako spriječiti otpad od hrane. Jako nas veseli što možemo i na ovaj način podržati naše partnere s kojima dijelimo iste vrijednosti. Uz obnovu kulinarskog kabineta za buduće kuhare i zero food waste radionice našeg ambasadora, chefa Marija Mandarića, ovo je još jedan korak prema smanjenju otpada hrane i očuvanju okoliša za buduće generacije”, rekao je Laurentiu-Florin Dimitriu, generalni direktor kompanije Nestlé za Hrvatsku, Sloveniju i BiH.

Projekt izgradnje vrta počeo je zanimljivim i edukativnim posjetom učenika i profesora permakulturnom imanju udruge ZMAG gdje su učili o održivom uzgoju, povezanosti s prirodom i osnovama permakulture, a poslužiti će im kao vrijedna osnova za rad na vlastitom vrtu.

„Zahvaljujući ovoj donaciji, djeca i mladi moći će kroz zajednički rad razvijati osjećaj odgovornosti, timskog duha i povezanosti s prirodom jer će vidjeti konkretne rezultate svog truda i stvarati proizvode s namirnicama iz vrta. Vrt iz snova bit će prostor ne samo za rad, nego i za odmor, druženje i edukaciju. Projekt će dodatno podržati praktičnu nastavu učenika srednjih škola koji će koristiti plodove vrta za kulinarske kreacije poput dekoracija za kolače, čajeva i aromatičnih dodataka. Očekujemo da će ovaj jedinstveni vrt značajno unaprijediti kvalitetu programa Centra te pružiti novu dimenziju obrazovanja i inkluzije naših korisnike“, izjavila je Jelena Grabovac, ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj Zagreb, koja je zahvalila kompaniji Nestlé i inicijativi #BirajZeleno na podršci i prepoznavanju važnosti projekta Vrt iz snova za osnaživanje te inkluziju djece i mladih s teškoćama.

Potpisnici su subjekti u poslovanju s hranom u svim fazama prehrambenog lanca, jedinice lokalne i regionalne samouprave, znanstvena i akademska zajednica, neprofitne organizacije i inicijative te udruženja.

Cilj sklapanja dobrovoljnih sporazuma, kako je rečeno, je poticanje na smanjenje otpada od hrane u njihovom poslovnom procesu kao i doniranje viškova hrane.

Riječ je o jednoj od važnih mjera Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH te reformske mjere “Unaprjeđenje sustava doniranja hrane” iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), koje doprinose cilju smanjenja otpada od hrane u RH za 30 posto do 2028. godine.

Potpisivanju su nazočili ministrica poljoprivrede Marija Vučković i ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać.

Vučković je istaknula kako nastoje poruku da “hrana nije otpad” proširiti u sve segmente društva i gospodarstva.

U Hrvatskoj, kako je navela, nastaje nešto više od 286.000 tona otpada od hrane godišnje, što se s pravom čini puno, no kada se gleda na razini Europske unije (EU) Hrvatska nije među zemljama u kojima nastaje najviše otpada po glavi stanovnika.

Podsjetila je da je Ministarstvo prije nekoliko godina počelo razvijati sustav e-doniranja na pilot razini koji se sada širi na čitavu zemlju, a pomoću sredstava iz NPOO-a uspostavljena je nova reformska aktivnost koja bi trebala bolje opremiti one koji u tom lancu smanjuju otpad i povećavaju doniranje putem svoje posredničke uloge.

Prvi natječaj, kako je rekla Vučković, je prošao uspješno. Od ukupnih sredstava koja su osigurana iz NPOO-a, u iznosu od 4,2 milijuna eura, ugovoreno je 1,9 milijuna eura sa 41 posrednikom i devet sustava institucija koje će obavljati ulogu županijskih banaka hrane.

One će, kako je kazala, uspostaviti virtualnu hrvatsku banku hrane.

U Hrvatskoj 70 kg otpada od hrane po stanovniku

Barać je naveo kako u Hrvatskoj nastaje nešto više od 286.000 tona godišnje otpada od hrane, što je oko 70 kilograma po stanovniku.

Od tih 286 tisuća tona jestivim se smatra 102 tisuće tona, kazao je Barać napominjući kako 76 posto otpada stvaraju kućanstva iako značajan dio otpada nastaje u lancu od primarne proizvodnje, prerade, trgovinama, ugostiteljstvu.

Prema zadnjim podacima, kako je naveo, u zadnje tri godine količina hrane koja se donira je na razini 1.600 tona, što znači da postoji ogroman prostor za aktivnosti u tom segmentu i za spašavanje daljnjih količina hrane kako ne bi postale otpad nego došle do potrebitih.

Rekao je i kako aplikacija e-doniranje koju je razvilo ministarstvo omogućava brži, jednostavniji i transparentniji način za doniranje hrane, za donatore i posrednike. Naveo je kako danas imamo 138 posrednika koji hranu od donatora transferiraju prema potrebitima te kako je preko platforme aktivno više od 300 donatora.

Veseli, kazao je, povećanje i broja donatora i broja posrednika.

Među današnjim potpisnicima su i Fortenova grupa, Konzum, Zvijezda, PIK Vrbovec, a direktorica marketinga Fortenova grupe Marina Burazer je kazala kako je Fortenova grupa, čije se kompanije bave poljoprivredom, proizvodnjom i prodajom hrane, svjesna važnosti sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane.

Sporazum su, kako je rekla, potpisali kako bi kroz konkretan i mjerljiv doprinos pridonijeli smanjenju, ali i utjecali na jačanje svijesti u društvu o ovoj tematici.

Svatko od nas, kako osobno tako i na razini kompanija može pridonijeti rješenju, rekla je Burazer napominjući kako njihove kompanije već dugi niz godina sustavno i rade na tome – od učinkovitog upravljanja zalihama, osvještavanja javnosti i promotivnih aktivnosti za kupce do donacija hrane.

Konzum je primjerice, kako je navela, vlasnik titule Najdonatora već pet godina zaredom doniravši  više od 1.300 tona hrane.

“Ovakve inicijative dobre su za čitav naš planet, za države, kompanije i konzumente, sve u svemu zajednički su interes svih nas i s takvom im pažnjom treba i pristupati”, rekla je Burazer.

Jedan od potpisnika sporazuma je i tvrtka Nestle iz koje su naglasili da je sporazum prilika da dijeljenjem znanja i prilagođavanjem izazovima lokalnog tržišta kompanija dodatno doprinese stvaranju održive budućnosti na lokalnoj razini. (Hina) 

Otpad od hrane nastaje iz različitih razloga kroz cijeli lanac opskrbe hranom, od primarne proizvodnje, prerade i proizvodnje, distribucije, skladištenja i prodaje, ugostiteljskih objekata i institucionalnih kuhinja do kućanstava. S ciljem podizanja svijesti vezano uz problem prekomjernog bacanja hrane i promicanja odgovornosti svih dionika lanca opskrbe hranom potrebno je provesti niz aktivnosti u svrhu promjene navika i ponašanja ljudi prilikom rukovanja hranom. Poticanje smanjenja nastajanja otpada od hrane jedna je od mjera Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. – 2022. (Narodne novine, br. 61/19), koji predstavlja doprinos cilju 12.3 održivog razvoja Ujedinjenih naroda, tj. postizanju smanjenja globalnog otpada od hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini za 50% i smanjenju gubitaka hrane u proizvodnim i opskrbnim lancima do 2030. godine.  

„Prema hijerarhiji gospodarenja otpadom od hrane, prednost se daje upravo sprječavanju nastajanja otpada od hrane, a to znači učinkovitu proizvodnju, preradu, skladištenje, prodaju i ostalu distribuciju hrane uz minimalno stvaranje viškova. S obzirom na specifičnosti te različite razloge gubitaka hrane i nastajanja otpada od hrane, svaka faza od proizvodnje, prerade, distribucije do konzumacije hrane zahtijeva različite pristupe u prepoznavanju uzroka i načina rješavanja problema prekomjernog bacanja hrane. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede započelo s izradom sektorskih vodiča u kojima se naglasak stavlja na preduvjete i dobre prakse kojima se može spriječiti nepotrebno bacanje hrane po pojedinim fazama u lancu opskrbe hranom. Budimo informirani, odgovorni i solidarni – hrana nije otpad“, naglašava ministrica poljoprivrede Marija Vučković.  

Vodič za smanjenje otpada od hrane u trgovinama odnosi se na maloprodajni sektor i pomoći će trgovcima i ostalima uključenima u distribuciju i maloprodaju u razumijevanju razloga nastanka otpada od hrane u trgovinama te ponuditi rješenja za unaprjeđenje poslovanja i smanjenje količine otpada od hrane, što će smanjiti troškove i pozitivno utjecati na okoliš. 

Vodič za smanjenje otpada od hrane u ugostiteljstvu i institucionalnim kuhinjama namijenjen je restoranima, hotelima, kantinama u ugostiteljskom sektoru te institucionalnim kuhinjama u objektima javne prehrane (u bolnicama, školama, vrtićima, fakultetima i dr.) koji također pripremaju i poslužuju hranu.  

Namjera je da sektorski vodiči postignu svoj cilj i omoguće tvrtkama i pojedincima stvarno mijenjanje stavova u rukovanju hranom, a osim spomenuta dva vodiča u pripremi su sektorski vodiči za smanjenje otpada namijenjeni pojedinačno sektorima primarne proizvodnje te prerade i proizvodnje hrane, čija se objava planira do kraja ove godine.