Piše: Irena Starman Frančić, Senior Project Manager, Hendal

Građani percipiraju utjecaj pandemije COVID-19 podjednako negativno kao i u srpnju i to za sve životne aspekte. Predviđanje utjecaja epidemije na budućnost građana u sljedećih godinu dana donosi informacije o predviđanju negativnog utjecaja, i to na financijsku situaciju (70% naspram 71% u srpnju), osobni život (58% naspram 60% u srpnju) i zaposlenje (49% naspram 51% u srpnju).

I dalje se predviđaju lošiji aspekti života u Hrvatskoj, nego u razdoblju prije epidemije. Ponovo se najviše ističu porast javnog duga (91%), pad gospodarstva općenito (91%), posljedice za turizam (89%), pad zaposlenosti (91%) te visine plaća (78%). Građani i dalje predviđaju loš utjecaj pandemije za slobodu kretanja (82%), zdravstvo (75%) i za društveni život (77%).

STRAH OD ŠKOLE I VRTIĆA

Kada je u pitanju odlazak djece u školu i vrtić, istraživanje agencije Hendal pokazuje da građani imaju slabo povjerenje u uspješnu organizaciju ove školske/vrtićke godine, a roditelji su najviše zabrinuti oko zaraze djeteta i organizacije brige oko djeteta u slučaju da se i sami zaraze. Ipak, 76% građana smatra kako bi se svi učenici trebali vratiti u škole dok isključivi odlazak u škole zastupa 44% građana, a 45% preferira kombinaciju klasične i online nastave. Svega trećina građana smatra kako će školska/vrtićka godina biti uspješno organizirana, a predstojeća organizacija života stavlja pred roditelje nove brige.

Najkorištenije digitalne usluge su online kupnja te e- ili m-bankarstvo. Najveći su porast korištenja za vrijeme epidemije i lockdowna ostvarile aplikacije za sastanke te za digitalno učenje, ali i aplikacije za naručivanje hrane, općenita kupnja putem interneta te ostvarivanje medicinskih usluga, tj. kontaktiranje liječnika putem e-maila.

DIGITALNE USLUGE U KORONI

Najveći benefit od epidemije koronavirusa i lockdowna bilježe aplikacije za digitalne sastanke, koje 74% korisnika koristi više nego prije ili ih je tek počelo koristiti za vrijeme epidemije, te aplikacije za digitalno učenje (77% korisnika ih koristi više ili ih je tek počelo koristiti u vrijeme epidemije).

Naručivanje hrane putem aplikacija te medicinske usluge također više od polovice korisnika koristi više nego prije ili tek za vrijeme epidemije te općenita kupnja putem interneta za koju 42% korisnika navodi da koristi više nego prije ili je počela koristiti za vrijeme epidemije. Za sve navedene digitalne usluge korisnici navode da će ih nastaviti koristiti i ubuduće.

Zadovoljstvo radom Vlade i mjerodavnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa najniže je od početka istraživanja agencije Hendal u ožujku (prosječna ocjena pala je sa 4 na 3), ali njihov rad se smatra pozitivnijim od rada institucija Europske unije u cjelini. U lipnju je prosječno zadovoljstvo dosadašnjim radom Vlade, ministra zdravstva i javnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa najniže u odnosu na sva dosadašnja istraživanja: 3,15 naspram 3,63 u svibnju (te 3,75 u travnju i 4,02 u ožujku).

Zanimljivo je da se rad naših mjerodavnih smatra višim u odnosu na rad institucija Europske unije (2,77), a i rad institucija EU-a ocijenjen je lošijim u odnosu na svibanj. Također, općenito se većom ocjenjuje pomoć Europske unije u suzbijanju epidemije u Hrvatskoj (2,76) nego pomoć u sanaciji štete od potresa (2,60). Rezultati iz svibnja pokazuju kako je podjednak broj građana bio lani na odmoru u Hrvatskoj i planirao ovogodišnji odmor u Hrvatskoj.

Prema tom rezultatu, građani nisu planirali smanjivati odlazak na odmor unutar Hrvatske. Međutim, u lipnju se pokazalo kako građani razmišljaju o smanjivanju putovanja: manji udio građana planira za godišnji putovati unutar Hrvatske (60%) nego što su išli prethodne godine (65%), a razlika je još veća u planiranim godišnjim odmorima van Hrvatske u ovoj (8%) u odnosu na prošlu turističku sezonu (20%).

Nevolja oslabljuje Hrvatsku te EU, ali ne djeluje posebno na nas osobno. Građani smatraju da će nakon ove krize Hrvatska (74% naspram 66% u svibnju) i Europska unija (56% naspram 52% u svibnju) izaći slabije nego ranije. Građani pokazuju veći pesimizam u odnosu na svibanj. Na osobnoj razini, građani procjenjuju da ova kriza neće posebno utjecati na njih osobno.

Peto istraživanje agencije Hendal o stavovima i ponašanju građana u vremenu epidemije koronavirusa provedeno je na nacionalno reprezentativnom uzorku od 500 građana Hrvatske sredinom lipnja 2020.