Vrijednost razmjene porast će u ovoj godini za bilijun dolara, što predstavlja povećanje za 3,3 posto, pokazale su ažurirane procjene Konferencije UN-a za trgovinu u razvoj (UNCTAD). Motor rasta bit će trgovina uslugama čija će vrijednost ove godine porasti za 500 milijardi dolara odnosno za sedam posto. Trgovina robom porast će oko dva posto i zadržat će se ispod razine iz 2022. godini kada je dosegnula najveću vrijednost otkada UNCTAD prati podatke.

Ovogodišnji rezultati odražavaju otpornost trgovine, ali iduća godina obavijena je neizvjesnošću, upozoravaju u UNCTAD-u.

“Izglede za trgovinu u 2025. zamagljuju moguće promjene u američkoj politici, uključujući šire carine koje bi mogle poremetiti globalne lance stvaranja vrijednosti i utjecati na ključne trgovinske partnere”, tumače. Zemlje bi na takve američke poteze mogle uzvratiti istom mjerom, uz mogući efekt valova, što bi utjecalo na kompanije i gospodarstva u čitavim nabavnim lancima. ‘Sama prijetnja carinama stvara nepredvidivost, slabi trgovinu, ulaganja i gospodarski rast’, upozorio je UNCTAD.

Najviše su promjenama u američkoj trgovinskoj politici i višim carinskim barijerama vjerojatno izložene zemlje s velikim trgovinskim suficitom u razmjeni sa SAD-om. Prema podacima o robnoj trgovini u 2023., skupina obuhvaća Kinu s viškom od 280 milijardi dolara, Indiju sa 45 milijardi dolara viška, EU koji je bilježio višak od 205 milijardi dolara i Vijetnam s plusom od 105 milijardi dolara, prema UNCTAD-u.

Mogući rizici prijete i drugim zemljama s viškom u razmjeni sa SAD-om, uključujući Kanadu i Japan gdje je iznosio po 70 milijardi dolara, te Meksiko s plusom od 150 milijardi dolara i Južnu Koreju gdje je iznosio 50 milijardi dolara), iako bi carine trebale biti niže, uz sklopljene trgovinske sporazume.

Neizvjesnost u globalnoj trgovini stvara i kretanje tečaja dolara i promjene u makroekonomskoj politici, napominju u UNCTAD-u. (Hina) 

Obujam svjetske razmjene trebao bi zahvaljujući slabljenju inflatornih pritisaka porasti za 2,6 posto, izračunao je WTO, nakon 1,2-postotnog pada u 2023. godini.

Nova prognoza za 2024. niža je za 0,7 postotnih bodova no što je WTO bio očekivao krajem prošle godine, uz naglašene rizike koji bi mogli rezultirati i padom razmjene za 1,6 posto. U 2025. rast bi trebao ubrzati na 3,3 posto, pokazuju nove prognoze.

Od osnivanja sredinom devedesetih globalna trgovina smanjila se do prošle godine samo 2020., zbog pandemije covida, i 2009., zbog globalne financijske krize. U 2020. pala je za pet posto, a u 2009. više od 12 posto. U 2023. uvozna potražnja bila je iznimno slaba u Europi, gdje je utjecaj poskupljenja energije i inflacije bio najintenzivniji, napominje WTO u najnovijem izvješću.

Kriza u Crvenom moru kroz koje prolazi 12 posto globalne trgovine omela je tranzit brodova, ali ga nije zaustavila, uz tek umjeren rast vozarina, primjećuje organizacija. Situaciju treba pomno pratiti, ali rizik od skoka cijena nafte zbog eskalacije bliskoistočne krize vjerojatno je veća prijetnja za trgovinu od poremećaja u Sueskom kanalu, rekao je glavni ekonomist WTO-a Ralph Ossa. Promjena cijena energije trenutno će utjecati na globalnu trgovinu, dodao je dužnosnik WTO-a. 

Zaoštravanje krize na Bliskom istoku, geopolitičke napetosti i pojačani protekcionizam prijete i fragmentacijom globalne trgovine, upozoravaju u WTO-u. Postoje dokazi da je fragmentacija već počela, ali ne i deglobalizacija, budući da se trgovina i dalje raste, iako slabije nego devedesetih, naglasio je Ossa.

Prije godinu dana WTO je procijenio da bi podjela svijeta na geopolitičke blokove mogla smanjiti svjetski BDP za pet posto. (Hina)

WTO procjenjuje da je svjetska trgovina u 2022. porasla više od tri posto, dodajući da će konačni rezultati biti objavljeni u travnju.

“Globalna trgovina dobro se održala u uvjetima rata u Ukrajini”, izjavio je glavni ekonomist WTO-a Ralph Ossa. Strahovalo se da će ruska invazija na Ukrajinu dovesti do dramatičnog pada razmjene. Cijene robe na koju je rat utjecao porasle su blaže no što se očekivalo, za 17 posto, a najviše je poskupio kukuruz, za 24,2 posto, objavio je WTO.

Ukrajinski izvoz ometala je ruska invazija, a ruski izvoz sankcije, pa su ekonomisti prognozirali da bi cijene u siromašnijim zemljama mogle porasti i do 85 posto.

Zemlje su pronašle druge izvore nabave proizvoda koje su prethodno uvozile iz Rusije ili Ukrajine, poput pšenice, kukuruza, proizvoda od suncokreta, gnojiva, nafte i plina i paladija, priopćio je WTO.

Primjer je Etiopija, koja je svojedobno 45 posto pšenice nabavljala u Rusiji i Ukrajini, a u promijenjenim je okolnostima povećala uvoz pšenice iz SAD-a i dodala na popis dobavljača Argentinu, rekao je Ossa.

Činjenica da se najgori mogući scenariji, usporavanje rasta trgovine na samo 0,5 posto, nije obistinio ne proizlazi iz netočnih ekonomskih prognoza, naglašava WTO.

Vlade su se ponašale drugačije nego tijekom globalne financijske krize, prije nešto više od 15 godina, kada su podigle trgovinske barijere, dodaju. Mnoge su ovaj puta puno lakše no što se očekivalo našle nove dobavljače ili zamjenske proizvode, priopćio je WTO.

“Otpornost će se u konačnici najbolje poduprijeti poticanjem dubljih međunarodnih tržišta, s više dobavljača, utemeljenih na otvorenim i predvidivim trgovinskim propisima”, naglasio je dužnosnik WTO-a.

Vrijednost ukrajinskog izvoza smanjila se za 30 posto, dok je vrijednost ruskog izvoza porasla za 15,6 posto, uglavnom zbog rasta cijena goriva, žitarica i gnojiva. Obujam ruskog izvoza blago se pak smanjio, procjenjuje WTO, uz preusmjeravanje tokova robe u Kinu i Indiju.

Sankcije su dovele do pada trgovine određenim proizvodima, posebice industrijskom robom, vozilima, farmaceutskim proizvodima i dijelovima zrakoplova, primijetila je Svjetska trgovinska organizacija. (Hina/dpa)

Globalnu razmjenu koče i kontinuirani problemi u nabavnim lancima koje je izazvala pandemija covida 19.

Poremećaji će podići cijene hrane, upozorila je čelnica WTO-a u razgovoru za BBC, izrazivši bojazan da je “na pomolu kriza u opskrbi hranom”, objasnivši da Rusija i Ukrajina čine samo oko 2,5 posto globalnog izvoza, ali su “jako, jako važne u određenim sektorima”.

„Na prvom je mjestu, naravno, zabrinutost za ljude u Ukrajini koji su raseljeni i nemaju dovoljno hrane”, napomenula je Okonjo-Iweala.

Siromašni na udaru

Prognozirala je i teške posljedice u globalnom gospodarstvu i dodala da će nestašica i “ograničenja u opskrbi hranom” posebno teško pogoditi siromašnije zemlje.

Udruge prehrambene industrije upozorile su pak da se EU suočava s nestašicom suncokretovog ulja. Ukrajina čini gotovo polovinu globalnog izvoza, a Ukrajina gotovo 30 posto, prema S&P Globalu, ali izvoz otežavaju zatvorene luke u Ukrajini. „Uistinu me brine moguća glad, posebno u siromašnim zemljama” u kojima je opskrba hranom ionako oskudna, upozorila je šefica WTO-a.

Koristeći Afriku kao primjer, bivša nigerijska ministrica financija rekla je da 35 od 55 afričkih zemalja uvozi pšenicu i druge žitarice iz Rusije i Ukrajine, a 22 uvoze gnojivo. “Istraživanje koje trenutno provodi Afrička razvojna banka pokazuje da cijene u mnogim zemljama već sada rastu po stopama od 20 do 50 posto”, rekla je čelnica WTO-a.

Prijetnja inflacije

Bojazni da će rat u Ukrajini i sankcije Rusiji izazvati poremećaje u opskrbi podigli su i cijene drugih sirovina. Rusija proizvodi brojne ključne sirovine, uz udio od 40 posto u globalnoj proizvodnji paladija, nužnog za proizvodnju automobila.

I prije rata u Ukrajini, pandemija je poremetila odnos ponude i potražnje u mnogim sektorima, što je potaknulo rast cijena, a Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da će jačanje inflacije u ovoj godini zakočiti rast svjetskog gospodarstva.

“Mislim da će se ti inflatorni pritisci nastaviti i u kratkoročnoj i srednjoročnoj perspektivi”, rekla je Okonjo-Iweala. (Hina)

Robna razmjena trebala bi ove godine porasti 8,0 posto, nakon 5,3-postotnog pada u 2020., procjenjuje WTO. U listopadu je organizacija prognozirala da će razmjena u 2021. godini porasti 7,2 posto, nakon 9,2-postotnog pada u 2020. Za 2022. predviđaju 4,0-postotni rast razmjene, pokazuje danas objavljeno izvješće.

Glavni pokretač potražnje za robom u ovoj godini bit će Sjeverna Amerika, uz procijenjeni rast uvoza u ovoj godini od 11,4 posto zahvaljujući velikim fiskalnim injekcijama rasta koje bi preko trgovine trebale potaknuti rast aktivnosti i u drugim gospodarstvima. Slijede Europa i Južna Amerika s procijenjenim rastom uvoza u ovoj godini za oko osam posto, procjenjuje WTO.

Uvoznu potražnju najvećim će dijelom podmirivati Azija, uz procijenjenu stopu rasta izvoza u ovoj godini od 8,4 posto. Gotovo istu stopu rsta izvoza WTO predviđa i Europi, dok bi isporuke iz Sjeverne Amerike trebale porasti 7,7 posto.

U kratkoročnoj perspektivi pretežu rizici koji bi mogli omesti rast razmjene, a uključuju nedovoljnu proizvodnju i distribuciju cjepiva i pojavu novih sojeva covida 19, otpornih na cjepiva. Ubrzana proizvodnja i distribucija cjepiva omogućila bi vladama da u kraćem roku ublaže mjera zatvaranja, što bi moglo povećati stopu rasta trgovine za 2,5 postotnih bodova i povratak na pretpandemijski trend u četvrtom ovogodišnjem tromjesečju. Takav rasplet povećao bi stopu rasta globalnog BDP-a za jedan postotni bod, ističu u WTO-u. 

U nepovoljnom scenariju proizvodnja cjepiva kaskala bi za potražnjom i pojavili bi se novi sojevi virusa, otporni na cjepiva, što bi smanjilo stopu rasta trgovine za skoro dva postotna boda, a stopu rasta svjetskog gospodarstva za jedan postotni bod, upozoravaju. Cjepiva su svijetu dala šansu da zaustavi bolest i pokrene gospodarstvo, naglasila je u srijedu na konferenciji za novinare glavna direktorica WTO-a Ngozi Okonjo-Iweala.

“Ta bi prilika mogla biti propuštena ako veliki broj zemalja i ljudi ne bude imao jednak pristup cjepivima”, upozorila je čelnica WTO-a, koja se sredinom travnja namjerava sa čelnicima proizvođača cjepiva i građanskim udrugama razgovarati o mogućnostima povećanja proizvodnje.

Početkom ožujka bogate članice WTO-a, uključujući SAD, Europsku uniju i Švicarsku, ponovo su blokirale zahtjev Indije i Južnoafričke Republike da se suspendiraju patenti na cjepiva protiv covida 19 kako bi se omogućila masovna proizvodnja i opskrba siromašnih zemalja.

Zapadne države tvrde da je zaštita prava intelektualnog vlasništva potaknula istraživanja i inovacije i da suspenzija tih prava ne bi rezultirala znatno boljom opskrbom cjepivima. Zagovornici suspenzije patenata podsjećaju pak da su istraživanja dobrim dijelom financirali građani preko obilne državne potpore proizvođačima. (Hina/Reuters)