Podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima u djelatnosti trgovine na malo (izuzev trgovine motornim vozilima i motociklima) potvrđuju nastavak rasta potrošnje u razdoblju od početka godine do 22. ožujka. U tom je razdoblju zabilježen rast broja računa od 2,31 posto, kao i porast njihovog ukupnog iznosa od 6,40 posto.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u siječnju 2026., u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, kalendarski prilagođeni promet trgovine na malo realno je porastao za 3 posto. Time se nastavlja rast realnog prometa u trgovini na malo, koji na godišnjoj razini traje već 34 mjeseca zaredom.

Prošle godine u razdoblju od četiri uskrsna tjedna izdano je 119,5 milijuna računa te je ostvaren promet u iznosu od 2,07 milijardi eura. Na određene oscilacije može utjecati i kalendarsko pozicioniranje Uskrsa, budući da je riječ o pomičnom blagdanu, zbog čega je za realniju sliku potrebno razmatrati dulje vremensko razdoblje.

Uz pretpostavku nastavka postojećeg trenda, procjenjuje se da će se ove godine u četiri tjedna uoči Uskrsa potrošiti više od 2.26 milijardi eura, odnosno oko 9 posto više nego prošle godine.

Uskrsni tjedan tradicionalno donosi vrhunac potrošnje, osobito u tri dana uoči Uskrsa, na Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu. U trgovini na malo najviši iznos fiskaliziranih računa očekuje se u petak, kada se kupuje većina svježih namirnica. Primjerice, na Veliki petak 2025. u trgovini na malo fiskalizirano je 110,67 milijuna eura.

Dok je početkom godine međunarodno okružje bilo relativno stabilno, eskalacija sukoba na Bliskom istoku u ožujku naglo je pogoršala gospodarske uvjete i povećala neizvjesnost. Sukob je narušio opskrbu energentima i doveo do snažnog rasta cijena, a taj se učinak može preliti na cjelokupni opskrbni lanac.

“Unatoč visokoj razinu neizvjesnosti i izazovnom okruženju uvjetovanom geopolitičkom nestabilnošću te posljedično višim cijenama energenata i gnojiva, kao i rastom troškova proizvodnje, od početka godine promet u maloprodaji, i prema broju i prema iznosu fiskaliziranih računa bilježi pozitivan trend. Ti pokazatelji upućuju na to da bismo u nadolazećim uskrsnim blagdanima, uz pretpostavku da se poremećaji na tržištu zadrže na što nižim razinama, mogli zabilježiti veću razinu potrošnje nego prošle godine. Istodobno, važno je da potrošači biraju domaće proizvode kad god je to moguće, jer time izravno podupiru domaću proizvodnju, gospodarstvo i očuvanje radnih mjesta”, komentira Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

Što se tiče cijena namirnica koje se u većoj mjeri troše tijekom uskrsnih blagdana, unatoč usporavanju inflacije prehrambenih proizvoda, koja je u veljači iznosila 2,6 posto, cijene pojedinih proizvoda i dalje pokazuju trend rasta. Prema podacima za veljaču, najveći porast zabilježen je kod jaja (10 posto), svježe ribe (7 posto) te svježe janjetine (7,2 posto), kao i junetine i teletine (20 posto). Kod namirnica za pripremu kolača maslac bilježi pad cijene već 11 mjeseci zaredom, cijena brašna je stabilna, dok cijena čokolade i dalje raste.

Predstojećih blagdana, kada smo u prilici, birajmo kvalitetne domaće proizvode označene znakovima Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, koji jamče izvrsnost i podrijetlo. Takvim odabirom ne samo da podržavamo domaću proizvodnju, već i doprinosimo jačanju konkurentnosti nacionalnog gospodarstva, što gotovo 30 godina promiče kampanja Hrvatske gospodarske komore Kupujmo hrvatsko.

Najveća potrošnja ostvaruje se u tjednu uoči Božića. Tako je prošle godine dan najjače potrošnje bio 23. prosinca,  kada je fiskalizirano više od 5,8 milijuna računa ukupnog iznosa 136 milijuna eura. Ove godine, 23. prosinca, fiskalizirano je više od 6,1 milijuna (6.106.350) računa ukupnog iznosa preko 140 milijuna eura (140.776.276).

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, rast realnog prometa od trgovine na malo traje već 31 mjesec zaredom na godišnjoj razini. U prvih deset mjeseci ove godine promet od trgovine na malo realno je porastao za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Pozitivan trend nastavljen je i u prosincu. Od početka mjeseca do 23. prosinca zabilježen je rast broja računa i iznosa računa, a ostvaren je promet u iznosu od 2.021.687.733 milijardi eura. Uz pretpostavku nastavka trenda, očekuje se da će prosinačka potrošnja u maloprodaji doseći 2,5 milijarde eura.

Kupovina se sve više seli na internet. U posljednja tri mjeseca na specijaliziranim internetskim stranicama kupovalo je 75 posto hrvatska građana, što je 4 posto više u odnosu na prošlu godinu, pokazuje istraživanje HGK. U navedenom razdoblju, kupac je prosječno kupovao na 2,25 internetskih stranica. Najaktivnija skupina online kupaca su mladi u dobi od 16 do 29 godina, među kojim je u zadnja tri mjeseca njih čak  94 poso posto kupovalo u web trgovinama, što je 5 % više u odnosu na prethodnu godinu. Žene pritom češće od muškaraca kupuju na internetu, 79 posto  u odnosu na muškarce 72 posto, a u usporedbi s 2024. broj žena koje kupuju na internetu porastao je za 7 posto.

“Kada god smo u mogućnosti, i ovih blagdana Kupujmo hrvatsko. Birajmo kvalitetne domaće proizvode označene znakovima prepoznatljivosti Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, koji potvrđuju izvrsnost i podrijetlo. Odabirom kvalitetnih domaćih namirnica, osiguravamo si svježe i kvalitetne namirnice na stolu, podržavamo prakse kratkih lanaca nabave, čuvamo radna mjesta i jačamo konkurentnost nacionalnog gospodarstva”, kaže Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK, istaknuvši pritom i važnost pomnog planiranja kupovine kako bi se bacanje hrane svelo na minimum.

Kraj prosinca donosi i početak zimskog sezonskog sniženja, koje započinje 27. prosinca. Sukladno Pravilniku o uvjetima i  načinu provođenja sezonskih sniženja,  trgovci su obavezni jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti najnižu cijenu primjenjivanu u razdoblju od 30 dana prije početka sniženja, kao i sniženu cijenu proizvoda.

Sezonska sniženja odvijaju se dva puta godišnje – zimsko i ljetno (od 1. srpnja). Prema važećim pravilima, sezonsko sniženje može trajati najdulje 60 dana, što potrošačima pruža priliku za povoljniju kupnju, a trgovcima za optimizaciju zaliha, uz nužnu transparentnost i poštivanje zakonskih propisa.

Iznosi sniženja najčešće se povećavaju protekom vremena od početka sniženja. U  tom slučaju kada se cijena postupno i bez prekida smanjuje u okviru istog sezonskog sniženja, trgovac je dužan istaknuti najnižu cijenu koju je primjenjivao tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja sezonskog sniženja, kao i novu sniženu cijenu.

Na sniženjima, kako sezonskim tako i prigodnim,  često se kupuje impulzivno . To potvrđuje 49,2 posto ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju HG o navikama kupnje, pri čemu žene impulzivno kupuju češće (28,8%) nego muškarci (20,4%).

Stabilna potrošnja i u 2026. godini

S obzirom na očekivani nastavak pozitivnih makroekonomskih kretanja u Hrvatskoj tijekom 2026. godine, HNB-ove projekcije predviđaju rast realnog BDP-a od 2,8 posto, očekuje se i nastavak razdoblja stabilne potrošnje. Domaća potražnja trebala bi i dalje biti glavni generator rasta, uz očekivano usporavanje inflacije na godišnjoj razini od 3,1 posto..

Na hrvatskom tržištu trgovine, koje je jedno od najkonkurentnijih, u sljedećoj godini očekuje se ulazak novog trgovaca iz non-food segmenta, kao i povratak na tržište jednog drogerijsko/parfumerijskog trgovca.

Piše: Maurizio Bogović, Client Executive, NielsenIQ

U dinamičnom okruženju maloprodaje, gdje se potrošačke navike brzo mijenjaju pod utjecajem ekonomskih i društvenih faktora, analiza tržišnih trendova postaje ključna za razumijevanje ponašanja kupaca i prilagodbu poslovnih strategija.

Najnoviji podaci NielsenIQ-a za Hrvatsku iz 2025. godine otkrivaju nekoliko ključnih smjerova razvoja maloprodajnog sektora, s posebnim naglaskom na promjene u prodajnim kanalima i sve veću važnost privatnih robnih marki (PL – private label). Makroekonomski pokazatelji ukazuju na stabilizaciju inflacije, rast BDP-a te smanjenje nezaposlenosti, što se odražava i na sektor robe široke potrošnje (FMCG).

Iako je rast cijena usporen, percepcija potrošača o rastu cijena hrane ostaje visoka – čak 95% Hrvata smatra da su cijene hrane u porastu. Kao odgovor, 74% potrošača okreće se jeftinijim alternativama, što uključuje češće kupovine u diskontima, korištenje programa lojalnosti, kupovinu proizvoda na akciji te prelazak na privatne robne marke.

U kontekstu prodajnih kanala, supermarketi i dalje dominiraju u posjećenosti i učestalosti kupovine, dok tradicionalne trgovine i tržnice bilježe pad. Kanal velikih supermarketa i diskontera te kanal benzinskih postaja bilježe rast udjela u vrijednosti prodaje, dok hipermarketi i male trgovine bilježe pad.

PREGLED PRIVATNIH ROBNIH MARKI

Privatne robne marke doživljavaju snažan uzlet. Njihov udio u ukupnoj vrijednosti FMCG tržišta u Hrvatskoj dosegao je 21%, uz godišnji rast od 7,1%, što je iznad europskog i globalnog prosjeka. Potrošači sve više prepoznaju vrijednost za novac koju nude PL proizvodi – 69% Europljana smatra ih isplativima, a 68% ih vidi kao dobru alternativu brendiranim proizvodima.

U Hrvatskoj, čak 86% potrošača vjeruje da su PL proizvodi jednako dobri kao i brendirani, a 82% ih kupuje zbog povoljnije cijene. Tek 8% hrvatskih potrošača tvrdi da ne kupuje privatne marke, iako podaci pokazuju da ih gotovo svi zapravo kupuju – često nesvjesno.

Glavni razlozi za odbijanje PL proizvoda uključuju nepovjerenje u podrijetlo proizvoda, sumnju u kvalitetu i ograničen izbor. Ipak, percepcija kvalitete se poboljšava, a potrošači sve češće kupuju PL proizvode u kategorijama poput mliječnih proizvoda, tjestenine, smrznute hrane i sredstava za čišćenje.

RAVNOPRAVAN IGRAČ NA TRŽIŠTU

Usporedba performansi PL i brendiranih proizvoda pokazuje da privatne marke bilježe stabilan rast vrijednosti i volumena prodaje, osobito u kategorijama s disperziranim tržišnim udjelima. U tim kategorijama postoji prostor za rast i za PL i za brendove, što otvara mogućnosti za koegzistenciju i sinergiju. Postoje izazovi s obje strane.

Brendovi se suočavaju s gubitkom lojalnosti i prostora na policama dok PL proizvodi moraju nadvladati duboko ukorijenjenu emocionalnu povezanost potrošača s poznatim brendovima. Ključ uspjeha leži u razumijevanju potrošačkih potreba, kontinuiranom razvoju asortimana i pametnom pozicioniranju.

Zaključno, hrvatsko maloprodajno tržište ulazi u novu fazu u kojoj privatne robne marke više nisu samo jeftinija alternativa, već ravnopravan igrač u borbi za potrošača. Uspjeh će pripasti onima koji prepoznaju snagu podataka, razumiju promjene u ponašanju kupaca i znaju kako iskoristiti sinergiju između brendova i privatnih marki.

Pripremila: Dora Bedeković, Client Executive, NielsenIQ

Industrija robe široke potrošnje u Istočnoj Europi tijekom 12 mjeseci (MAT rujan 2023.) zabilježila je dvoznamenkasti vrijednosni rast, prestižući Zapadnu Europu. Ovaj porast pokreću povećanja cijena širom istočnoeuropskih zemalja dok istovremeno količinska prodaja pokazuje negativne stope rasta. Međutim, u Adriatic regiji količinska potrošnja je prilično stabilna te značajno viša u odnosu na ostatak istočne Europe gdje je uglavnom negativna.

Gospodarska situacija obilježena je visokim stopama inflacije koje usporavaju u trećem kvartalu 2023., ali i dalje predstavljaju značajan izazov za potrošače i kompanije. Prema posljednjem NIQ-ovom izvještaju Adriatic State of Nations, potrošači nastavljaju s trendom povećane potrošnje privatnih robnih marki (PL) te pojačanom kupnjom putem diskontnih kanala, pokušavajući dodatno prilagoditi svoje potrošačke navike.

Slovenija trenutno ima najviši vrijednosni udio privatnih brendova (36,6%) u FMCG sektoru, gledano na razini MAT-a zaključno s rujnom 2023. U istom razdoblju u Hrvatskoj, udio privatnih robnih marki iznosi 20,5%, s blagim padom vrijednosnog udjela u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, u Srbiji privatne robne marke prikazuju veću stopu rasta u usporedbi s brendiranim proizvodima, s tržišnim udjelom od 13,2%.

Promocije nastavljaju biti jedan od ključnih faktora prilikom odabira brendova. Vjernost trgovinama pada jer kupci lako mijenjaju trgovine aktivno tražeći promocije. U Sloveniji, kupnja potaknuta promocijama čini 29%, u Hrvatskoj 28% dok u Srbiji udio promo prodaje iznosi 36%. Kupovne strategije potrošača se nastavljaju mjenjati kako su dugotrajni inflatorni pritisci značajno utjecali na planiranje troškova, čineći potrošače opreznijim zbog budućih nesigurnosti.

Prema NIQ-ovom Mid-Year Global Outlook izvještaju, većina potrošača poduzima različite mjere kako bi uštedjeli na svojim mjesečnim kućnim budžetima. “Svi govore o cijeni, čak i potrošači potvrđuju da su primarno zainteresirani za čimbenike poput cijene, popusta i ponuda… Kako rasprave unutar industrije i dalje traju, uspješna strategija rasta za mnoge podrazumijeva pružanje dodatne vrijednosti potrošačima putem premium pozicioniranja”, ističe Miroslav Tasić, direktor za Adriatic regiju u NIQ-u.

HRVATSKA

FMCG industrija u Hrvatskoj zabilježila je rast vrijednosti od 17,4% u trećem kvartalu 2023. u odnosu na isti period prošle godine. Hrvatsko tržište i dalje pokazuje rast vrijednosne prodaje veći od prosjeka istočne Europe, što uglavnom dolazi od povećanja cijena (13,7% u trećem kvartalu) koje rastu više nego u Istočnoj Europi, ali dodatno od rasta količinske prodaje (3,7%). Od trećeg kvartala 2022. količine u Hrvatskoj su +/- 1,0%, ali tijekom trećeg kvartala 2023. godine, zabilježen je snažan oporavak u volumenu prodaje, uglavnom potaknut čimbenicima povezanim s turizmom.

Najvišu vrijednosnu prodaju za vrijeme trećeg kvartala 2023. godine prikazuju sljedeće prehrambene kategorije: pivo, svježe meso u rashladnom dijelu, gotovi mesni proizvodi, mineralna voda i sir. Sve ove kategorije zabilježile su rast količinske prodaje u trećem kvartalu u usporedbi sa istim kvartalom prethodne godine, pri čemu su jedino gotovi mesni proizvodi imali pad količinske prodaje. Najveće povećanje cijena među navedenim kategorijama zabilježilo je pivo sa 18,5%.

Promatrajući neprehrambene kategorije u trećem kvartalu 2023, deterdženti za rublje, toaletni papir, dezodoransi, gelovi za tuširanje i kuhinjski ubrusi ističu se po najvišoj vrijednosnoj prodaji. Količinska prodaja dezodoransa porasla je za 13,4% u odnosu na treći kvartal 2022, praćen gelovima za tuširanje i toaletnim papirom, dok su se prodane količine drugih vodećih kategorija smanjile. U istom razdoblju, deterdženti za rublje zabilježili su najveće povećanje cijene među vodećim neprehrambenim kategorijama, sa 17,7%.

Svi prodajni kanali u Hrvatskoj imali su rast vrijednosne prodaje na MAT razini (ruj 2023), premašujući 10%, uspoređujući sa istim periodom prethodne godine. Najznačajniji rast zabilježio je kanal drogerija, od 22,9%, dok su kiosci i diskonteri imali najniže stope rasta. Dodatno, male i srednje trgovine mješovitom robom te kiosci, smanjili su broj prodavaonica za 2% u 2023. godini u odnosu na 2022.

Vodećih 5 proizvođača pokazalo je nešto nižu stopu rasta vrijednosne prodaje (14,4%) u usporedbi s cijelokupnom FMCG industrijom (17,4%) tijekom posljednjih 12 mjeseci zaključno s rujnom 2023. Proizvodi privatnih robnih marki prate sličan trend, rastući nešto sporijim tempom od FMCG sektora, sa stopom rasta koja premašuje 16%. Privatne robne marke u Hrvatskoj imaju udio od 20,5% na MAT razini (ruj 2023). Istovremeno, manji proizvođači potiču rast FMCG-a pošto imaju višu stopu rasta od cjelokupne FMCG industrije.

SRBIJA

U Srbiji, u trećem kvartalu 2023. u odnosu na isto razdoblje prije godinu dana, ukupna prodaja robe široke potrošnje (FMCG) porasla je 16,4% u vrijednosti, zbog povećanja količine (3,3%) i jedinične vrijednosti (13,1%). Promatrajući odvojeno kategorije prehrambenih proizvoda i neprehrambenih proizvoda, obje bilježe povećanje vrijednosti prodaje, međutim kategorije prehrambenih proizvoda rastu višom stopom.

Najprodavanije prehrambene kategorije prema vrijednosnoj prodaji u trećem kvartalu 2023. godine bile su pivo, bezalkoholna pića, gotovi mesni proizvodi, sladoled i kava. Od navedenih kategorija, količinska prodaja pive narasla je za više od 12,9% u trećem kvartalu 2023. u usporebi s istim razdobljem 2022. dok je najveći rast cijene zabilježen kod kategorije sladoleda sa 29,5%. Promatrajući neprehrambene kategorije tijekom trećeg kvartala 2023. u usporedbi s istim periodom 2022. godine, najprodavanije kategorije po vrijednosti bile su deterdženti za rublje, toaletni papir, omekšivači tkanina, dezodoransi te dječje pelene.

U tom razdoblju, najveći porast cijene imala je kategorija deterdženti sa 31,2%, a zatim slijede omekšivači sa 20,5%. Svi tipovi prodajnih kanala u Srbiji zabilježili su rast vrijednosne prodaje na MAT razini (ruj 2023). Najveći rast vrijednosti prodaje zabilježen je kod kanala diskontera, koji je porastao za 30,9%. Tijekom 2023. godine broj diskontnih prodavaonica povećao se 12%.

Hipermarketi, čiji se broj trgovina smanjio 2022. godine, te ostao nepromjenjen u 2023. godini, zabilježio je povećanje vrijednosne prodaje u posljednjih 12 mjeseci (MAT ruj 2023). FMCG industrija u Srbiji doživljava značajan rast od 18,7% na MAT razini (ruj 2023), u usporedbi s prethodnom godinom. Naime, privatne robne marke pokazuju još veću stopu rasta od 26,1%, nadmašujući cjelokupni rast FMCG industrije. Međutim, prvih 5 vodećih proizvođača doživljava nešto sporiji tempo rasta. U Srbiji privatne robne marke imaju tržišni udio od 13,2%.

SLOVENIJA

Slovenija ima niži nominalni rast vrijednosti u FMCG industriji u usporedbi s drugim navedenim zemljama u Adriatic regiji. Nominalni rast u trećem kvartalu 2023. u odnosu na isti period 2022. iznosio je 11,3%, a ukupno, na MAT razini (zaključno s rujnom 2023.), iznosi 13,5%. Pozitivan rast količinske prodaje od (1,5%) u trećem kvartalu 2023. predstavlja nastavak trenda oporavka volumena prodaje na Adriatic tržištu.

Najvišu vrijednosnu prodaju u trećem kvartalu 2023. zabilježile su sljedeće prehrambene kategorije: pivo, mesni proizvodi u rashladnom dijelu, svježe meso u rashladnom dijelu, sir i čokoladni proizvodi. Sve kategorije su zabilježile rast količinske prodaje u trećem kvartalu 2023. u usporebi s istim kvartalom prethodne godine, osim čokoladnih proizvoda koji pokazuju pad u prodanoj količini. Istovremeno, čokoladni proizvodi (sa 14,1%) imali su najveće povećanje cijena.

Među neprehrambenim kategorijama u trećem kvartalu 2023, proizvodi od papira, deterdženti za rublje, sredstva za pranje posuđa, dezodoransi te pasta za zube bile su najprodavanije kategorije prema vrijednosti prodaje. Među njima, dezodoransi su zabilježili najveći porast količinske prodaje od 6,7% u trećem kvartalu 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, dok proizvodi od papira i pasta za zube pokazuju pad u količini u istom periodu.

Svi kanali su zabilježili rast vrijednosne prodaje u Sloveniji na MAT razini (zaključno sa rujnom 2023). Najviše se ističe kanal Drogerija sa stopom rasta vrijednosti od 16,5% u odnosu na isti period prethodne godine, dok male prodavaonice bilježe najnižu stopu rasta. Udio privatnih robnih marki u Sloveniji iznosi 36,6%, što je najviši udio među zemljama u Adriaticu i na razini Istočne Europi te nastavlja stabilno rasti sa stopom rasta od 17,4%.

ZAKLJUČAK

“Rastući dojam visoke kvalitete privatnih robnih marki, proširenje i rast diskontnih kanala te sve veći značaj promo kupovina, trendovi su koji se očekuju da će se nastaviti, posebno tijekom dugotrajnih inflacijskih pritisaka, čak i uz očekivano usporavanje razine inflacije u našoj regiji,” zaključuje Miroslav Tasić. Potrošači nastavljaju prilagođavati svoje kupovne navike tijekom dugotrajne inflacije te strategije potrošnje prilikom blagdanske kupovine. Maloprodajni lanci i kompanije moraju ostati agilni, prilagoditi se promjenama potrošačkih preferencija te se strateški pozicionirati kako bi iskoristili ovo dinamično okruženje.

Piše: Jasmin Vakufac, Client Executive, NielsenIQ

Svjedoci smo raznih događaja posljednjih godina na globalnoj razini, poput pojave epidemije koronavirusa, rata u Ukrajini i inflacije, koji imaju svoj utjecaj na FMCG industriju. Naravno, prethodna rečenica nije ništa novo, ali ćemo u nastavku analizirati kako je maloprodaja reagirala i kako je potrošač prilagodio svoje navike kao reakciju na već spomenute događaje.

Promatrajući dinamiku kretanja FMCG- a u Hrvatskoj, vidljiv je značajni vrijednosni rast od drugog kvartala 2022. nadalje, a koji je rezultat rasta cijena, i to po dvocifrenoj osnovi koja dostiže razinu i do 18%. Količinska prodaja je uglavnom na stabilnoj razini u posljednjim kvartalima, a isto tako je i na godišnjoj razini, čime tržište Hrvatske bilježi bolji rezultat od većine drugih europskih zemalja čija količinska prodaja je u padu. (Slika 1.)

Vidljivi rast cijena u maloprodajnoj košarici prati i potrošačeva percepcija cijena prema istraživanju potrošačkih navika Shopper Trends, gdje skoro svi ispitanici (njih 99%) smatra da cijene rastu, a s druge strane njih skoro 70% tvrdi da zna sve ili većinu cijena proizvoda koju najčešće kupuju.

Promatrajući prema kategorijama, oko 30% ispitanika se izjašnjava da zna sve cijene mliječnih proizvoda, kruha i svježe pečenih proizvoda te osnovnih namirnica. Osim poznavanja cijena, s druge strane potrošač prilikom odabira mjesta kupovine zahtijeva efikasnost trgovine, odnosno sve što mu treba da kupi u jednoj trgovini i da je to mjesto gdje brzo i lako pronađe što mu treba. Isto tako mu je važna šira ponuda proizvoda trgovca, visoka kvaliteta svježe hrane i dobra vrijednost za novac.

Uz aktualne ekonomske trendove, neizbježna je reakcija potrošača i njegove prilagodbe događajima po pitanju potrošnje. Stoga određene strategije uštede dobivaju na važnosti kod potrošača na razini Europe, poput kupovine bilo koje marke koja je na promociji, češća kupovina kod diskontera, praćenje potrošnje na cjelokupnu košaricu dobara, odluka o kupovini privatne marke te odabir najjeftinijeg proizvoda iz preferiranog repertoara. (Slika 2).

Kupovina bilo koje marke na promociji, za što se izjasnilo 37% ispitanika, je rezultat rasta cijena FMCG košarice kroz 2022. godinu. Dok je rast cijena FMCG košarice bio niži od službene inflacije Eurozona, u prvoj polovici 2022. godine je postotak prodaje ostvaren kroz promocije bio u padu. Do trenutka kada je već navedeni rast cijena prestigao inflaciju u drugoj polovici godine, prodaja kroz promotivne aktivnosti su opet dobile na važnosti.

Sukladno tome je i hrvatski potrošač oprezniji pri odabiru trgovine upravo zbog promotivnih akcija gdje se 36% ispitanika izjasnilo da mijenja trgovine ovisno o tome koja po njegovom mišljenju ima najbolju promotivnu akciju, dok se njih 30% izjasnilo u 2021. godini. Isto tako, potrošači ne traže promociju u svakoj kategoriji jednako, ali njih 30% i više je navelo da uvijek traži promocije u papirnoj konfekciji, svježem voću i povrću, osnovnim namirnicima, deterdžentima i sredstvima za čišćenje te mliječnim proizvodima.

Kako potrošač postaje aktivniji po pitanju traženja najbolje promocije, aktivan je i u potrazi informacija kroz različite oblike izvora, bar kada se uspoređuje sa 2020. godinom. Pri vrhu nema promjene jer i dalje dominiraju papirni letci sa 74% ispitanika, dok online izvori informacija pokazuju porast ispitanika gdje se skoro polovica izjasnila da koristi mobilnu aplikaciju trgovine, 43% je navelo da koristi letke na stranicama trgovaca i 34% koristi letke poslani putem emaila. Zamislite, navedene izvore informacija je uglavnom navelo manje od 10% ispitanika u 2020. godini.

Češća kupovina kod diskontera je navelo 35% ispitanika, a u mnogim zemljama Europe vidljiv je rast njihove vrijednosne važnosti u Velikoj Britaniji, Italiji, Portugalu, značajnije u Poljskoj i Rumunjskoj te u određenoj mjeri i u Hrvatskoj. Zanimljiv podatak kod potrošača u Hrvatskoj je da 34% ispitanika navelo da najviše novca troše u diskonterima, dok u 2020. godini njih 14% se tako izjasnilo.

Odluka o kupovini privatne marke (30% ispitanika) je također jedna od strategija uštede potrošača i da dobivaju sve više na važnosti, pokazuje veći vrijednosni i količinski rast privatne marke u odnosu na proizvođačke marke u posljednjih 12 mjeseci zaključno sa ožujkom 2023. Globalni prosjek vrijednosnog udjela privatne marke je 21% i upravo se Hrvatska nalazi na razini prosjeka, dok su naši susjedi u Sloveniji na razini od 33%, a u Srbiji 13%. Isto tako, potrošač primjećuje promjene cijena, tvrdi da zna sve ili većinu cijena proizvoda koje kupuje, a tome se pridružuje i podatak da 57% kupaca uspoređuje cijene privatnih marki s vodećim markama.

ONLINE NASTAVLJA S RASTOM

U vrijeme karantene zbog Covida, online kupovina je postajala sve popularnija, a u određenim trenucima možda i jedina opcija za kupovinu. Međutim, i u vremenu nakon karantene mnoge su zemlje i dalje bilježile rast vrijednosne prodaje FMCG-a kroz online kanal, poput Belgije, Srbije, Italije, Njemačke i Španjolske. U Hrvatskoj se također primjećuje veća prihvaćenost online kanala prilikom kupovine hrane i namirnica gdje se 19% ispitanika izjasnilo da je kupilo hranu i namirnice online.

Radi usporedbe, u 2020. godini samo 1% njih se izjasnilo o kupovini online. Napredak je vidljiv i u namjeri kupovine online u idućih šest mjeseci gdje je 28% ispitanika spremno kupiti namirnice online, dok je za isti podatak njih 4% dalo navedeni odgovor u 2020. Kao razloge izostanka kupovine online, ispitanici koji nemaju namjeru kupovati online navode da više uživaju u kupovini u trgovini, pregledavanju proizvoda i njihove kvalitete.