U djelatnosti trgovine na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima u 2023. godini poslovalo je 8.930 poduzetnika koji su imali 102.064 zaposlena, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 3.596 ili 3,7 posto.

Ti su poduzetnici ostvarili 18,6 milijardi eura ukupnih prihoda, 17,8 milijardi eura ukupnih rashoda, dobit razdoblja od 764,1 milijun eura, gubitak razdoblja od 81,7 milijuna eura te su iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 682,3 milijuna eura, u odnosu na 505,2 milijuna eura neto dobiti u 2022. godini.

Ukupni su prihodi povećani za 15,6 posto, ukupnih rashodi za 15 posto, dobit razdoblja za 27,4 posto, dok je gubitak razdoblja smanjen za 13,4 posto. Od ukupnog broja poduzetnika u trgovini na malo, njih 6.216 ili 69,6 posto poslovalo je s dobiti, dok je 2.714 poduzetnika ili 30,4 posto iskazalo gubitak razdoblja.

Bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu u 2023. su porasle za 18,3 posto, u odnosu na prethodnu 2022. i iznosile su 362,1 milijun eura. Uvoz je povećan za 4,2 posto, na 2,96 milijardi eura, a izvoz za 18,5 posto, na 275,4 milijuna eura, s tim da je trgovinski deficit iznosio 2,7 milijardi eura. 

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u odjeljku djelatnosti trgovine na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima u 2023. iznosila je 941 euro, što je za 11,9 posto više u odnosu na prethodnu godinu te za 8,5 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura). 

Konzum plus s najvišim prihodima

Prema podacima Fine, u djelatnosti trgovine na malo najveće ukupne prihode u 2023. godini od 1,9 milijardi eura ostvario je Konzum plus. Slijedi Lidl Hrvatska s 1,2 milijarde eura te Spar Hrvatska s 988 milijuna eura. Najveću dobit razdoblja u 2023. godini, u iznosu od 56,6 milijuna eura, ostvario je Lidl Hrvatska. (Hina) 

U djelatnosti trgovine na malo u 2021. je poslovalo 9.077 poduzetnika koji su imali 100.775 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 1.625 ili 1,6 posto, navodi se.

Ti su poduzetnici ostvarili 114,3 milijarde kuna ukupnih prihoda, što je rast od 15,5 posto, a ukupni su im rashodi povećani za 13,9 posto, na 109,8 milijardi kuna. Dobit razdoblja je iznosila 4,6 milijardi kuna, i porasla je 48,5 posto, dok je gubitak razdoblja od 868,2 milijuna kuna smanjen za 15,5 posto. 

Tako je konsolidirani financijski rezultat poduzetnika u trgovini na malo neto dobit od 3,7 milijardi kuna, u odnosu na dvije milijarde kuna neto dobiti u 2020. godini.

Od ukupnog broja poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo, njih 5.870 ili 64,7 posto poslovalo je s dobiti, dok je 3.207 poduzetnika ili 35,3 posto iskazalo gubitak razdoblja.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u odjeljku djelatnosti trgovine na malo, iznosila je 5.703 kune, što je za 6,9 posto više u odnosu na prethodnu godinu te za 10,2 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (6.350 kuna).

Prema podacima Fine, u djelatnosti trgovine na malo najveće ukupne prihode u 2021. ostvario je Konzum plus, u iznosu od 10,7 milijardi kuna. Slijedi Lidl Hrvatska s 6,6 milijardi kuna i Crodux derivati dva s 6,3 milijardi kuna. Najveću dobit razdoblja u 2021. godini ostvario je Lidl Hrvatska, u iznosu od 380,3 milijuna kuna. (Hina) 

Ipak treba napomenuti da je vidljiv i rast nezavisan od baznoga efekta što pokazuju realni sezonski i kalendarski prilagođeni indeksi godišnjim rastom u prva četiri mjeseca ove godine od 4,2% u odnosu na isto razdoblje predpandemijske 2019. godine. Isto potvrđuje i vrijednost fiskaliziranih računa u trgovini na malo koja je u prva četiri mjeseca bila viša (za 8,3%) nego u istom razdoblju 2019. godine.

Najsnažniji bazni efekt prisutan je upravo u travnju, za kojega su podaci objavljeni danas, budući da je prošlogodišnji travanj bio jedini cijeli mjesec u kojemu su na snazi bile najrigoroznije restrikcije povezane uz epidemiju (ograničavanje kretanja, potpuna zabrana rada pojedinim djelatnostima) što je rezultiralo padom prometa u trgovini na malo za rekordnih 25,5% na godišnjoj, odnosno za 20% na mjesečnoj razini.

U odnosu na tako sniženu razinu, u ovogodišnjem je travnju ostvaren snažan godišnji rast koji je iznosio 34,4% (prema kalendarski prilagođenim indeksima) odnosno 36% (prema izvornim indeksima). Pritom je porastao promet kod svih trgovačkih struka (osim internetske prodaje), ali s najvećim rastom (oporavkom) kod trgovačkih struka koje su bile najviše pogođene prošle godine.

Radi se o rastu prometa u trgovinama koje prodaju neprehrambenu robu. Primjerice, prodaja tekstila, obuće i odjeće (koji je bio veći 5,2 puta), motornih vozila (103%), audio i video opreme, željezne robe, električnih aparata za kućanstvo (88,2%) ili računalne opreme (67,6%).

Oporavak trgovine na malo prisutan je i na području cijele EU s vrlo sličnim trendovima među članicama. U ožujku (posljednji objavljeni podatak) godišnji je rast iznosio visokih 11,6%, što je ujedno bio prvi godišnji rast u ovoj godini. Izrazita dinamika ovoga rasta je, kao i u Hrvatskoj, bila pod snažnim utjecajem baznog efekta odnosno izraženoga pada u ožujku prošle godine.

Najveća dinamika rasta je ostvarena, kao i kod Hrvatske, kod trgovina s neprehrambenim proizvodima te u segmentu internetske prodaje. Sve su članice osim Portugala, Mađarske i Malte ostvarile godišnji rast, a dinamika rasta u Hrvatskoj bila je jedanaesta najviša (+3,0%). Kada gledamo kretanja u cijelome prvome kvartalu, rast trgovine na malo u Hrvatskoj bio je četvrti najviši među članicama te je iznosio 5,6%.

Dinamika kretanja u trgovini na malo u sljedećim mjesecima ovisi najviše o stupnju normalizacije turističke sezone, što pak ovisi o epidemiološkim uvjetima u Hrvatskoj, ali i u emitivnim tržištima za Hrvatsku, kao i odnosu pojedinog emitivnog tržišta prema putovanjima u Hrvatsku.

Podaci pokazuju da se broj poduzetnika relativno povećavao iz godine u godinu (osim 2017. kada je evidentiran jedan poduzetnik manje nego 2016.). Tako je broj poduzetnika u trgovini na malo od 2015. do 2019. povećan za 10,7 posto – sa 8.349 na njih 9.245.

Ukupan broj zaposlenih u promatranom razdoblju porastao je za 12.180 zaposlenih ili za 13,4 posto (sa 91.027 zaposlenih u 2015. na 103.207 zaposlenih u 2019.).

U razdoblju od 2015. do 2019. ukupni prihodi poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo povećani su za 18,4 posto – sa 87,2 milijarde kuna u 2015. na 103,2 milijarde kuna u 2019. godini.

Najveće ukupne prihode u 2019. u djelatnosti trgovine na malo ostvario je Konzum plus, u iznosu od 7,7 milijardi kuna. Slijedi Lidl Hrvatska s 5,9 milijardi kuna ukupnih prihoda te Crodux derivati dva s 5,7 milijardi kuna. Najveću dobit u 2019. godini ostvario je Lidl Hrvatska u iznosu od 345,9 milijuna kuna

Ukupni su rashodi rasli za 17,2 posto (sa 85,6 milijardi kuna, na 100,4 milijarde kuna), dok je neto dobit povećana za 77,5 posto – sa 1,2 milijarde kuna u 2015. na 2,1 milijardu kuna u 2019. godini.

Najveća dobit razdoblja, kako navode iz Fine, ostvarena je 2019. godine (3,6 milijardi kuna), a gubitak razdoblja bio je najmanji u 2016. godini (981 milijun kuna). Poduzetnici u trgovini na malo, njih 9.245, u 2019. su zapošljavali 103.207 radnika, što je za 2,6 posto više u odnosu na prethodnu, 2018.godinu. 

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u djelatnosti trgovine na malo u 2019. je iznosila 5.035 kuna, što je za 17,4 posto više u odnosu na 2015. godinu, ali i za 13,4 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske u 2019. godini (5.815 kuna), pokazala je analiza Fine.

Najveće ukupne prihode u 2019. u djelatnosti trgovine na malo ostvario je Konzum plus, u iznosu od 7,7 milijardi kuna. Slijedi Lidl Hrvatska s 5,9 milijardi kuna ukupnih prihoda te Crodux derivati dva s 5,7 milijardi kuna. Najveću dobit u 2019. godini ostvario je Lidl Hrvatska u iznosu od 345,9 milijuna kuna. (Hina)

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u veljači realno porasla za 4,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na veljaču 2020. ojačala za 3,8 posto.

To je prvi rast potrošnje nakon što je pod utjecajem koronakrize padala 11 mjeseci zaredom na godišnjoj razini.

U veljači je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 0,2 posto, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) pao za 0,3 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci DZS-a.

„U veljači je na godišnjoj razini najsnažniji rast zabilježen u kategoriji trgovina na malo internetom ili poštom, po stopi od 22 posto. S druge strane, najsnažniji godišnji pad zabilježen je kod kategorije motorna vozila, dijelovi i pribor za motorna vozila, motocikli i dijelovi, po stopi od 13,1 posto”, navode analitičari Riffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Nastavak oporavka maloprodaje očekuju i u idućim mjesecima. „Navedena očekivanja uključuju poboljšanje epidemiološke slike, nastavak ‘blagih’ restriktivnih mjera, kao i ubrzavanje dinamike cijepljenja. Kretanja u maloprodaji bit će posebno osjetljiva u drugom tromjesečju jer upravo tada započinje uobičajena ovisnost o turizmu”, ističu analitičari RBA, koji u ovoj godini očekuju rast maloprodaje za 4,5 posto. (Hina)