U trgovini je krajem listopada bilo 230.108 zaposlenih. Ta djelatnost u kolovozu je prvi puta pretekla prerađivačku industriju i postala djelatnost s najvećim brojem zaposlenih, što se nastavilo i u rujnu i listopadu.

Broj zaposlenih u trgovini na veliko i malo; popravku motornih vozila i motocikala u listopadu je prema mjesecu prije porastao za 0,3 posto, a prema listopadu lani za 0,4 posto.

Prema podacima DZS-a, u listopadu je u Hrvatskoj ukupno bio 1.754. 861 zaposleni, što je za 0,1 posto manje nego krajem rujna ove godine. Na godišnjoj razini broj ukupno zaposlenih je porastao za 0,2 posto.

U pravnim osobama bilo je 1.518.445 zaposlenih, što je za 8.855 osoba ili 0,6 posto više nego mjesec dana prije. U odnosu na listopad lani, broj zaposlenih u pravnim osobama u listopadu 2025. je bio 0,1 posto manji. U razdoblju od siječnja do listopada 2025. u odnosu na isto razdoblje lani, pak, broj zaposlenih u pravnim osobama porastao je za 0,7 posto.

Prema podacima koje DZS preuzima iz evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u obrtu i slobodnim profesijama je krajem listopada bilo 218.445 zaposlenih, što je za 4,5 posto manje nego u rujnu ove godine. Na godišnjoj razini broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama je bio veći, pak, za 2,2 posto.

Broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednika, kojih je krajem listopada bilo 17.971, pao je na mjesečnoj razini za 0,3 posto, dok je godišnjoj veći za jedan posto.

U obrazovanju najveći postotni rast broja zaposlenih 

Detaljnija statistika o broju zaposlenih u pravnim osobama pokazuje da je od 19 područja djelatnosti za koje DZS objavljuje podatke, njih 11 krajem listopada zapošljavalo više radnika nego krajem istog mjeseca lani, a postotno je najveći rast zabilježen u obrazovanju, za 3,1 posto. Obrazovanje je tako krajem listopada brojalo 132.558 zaposlenih. Broj zaposlenih u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi porastao je za tri posto, na 114.690, u rudarstvu i vađenju za 2,8 posto, na 3.832 zaposlenih itd.

S druge strane, pad je zabilježen u osam djelatnosti, a s 4,7 posto prednjači poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo s 25.558 zaposlenih. Slijedi prerađivačka industrija s padom od 3,4 posto, na 227.603 zaposlenih.

Kada je riječ o mjesečnoj razini, to jest o listopadu u odnosu na ovogodišnji rujan, najveći rast broja zaposlenih po DZS-ovoj statistici, registriran je također u obrazovanju, za 4,4 posto. Najveći pad broj zaposlenih je evidentiran u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, za 2,8 posto. U toj djelatnosti na kraju listopada radilo je 113.450 osoba.

Broj nezaposlenih na godišnjoj razini pao za 9,8 posto

Po podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem listopada 2025. u evidenciji Zavoda registrirano je 77.825 nezaposlenih osoba, što je za 3.266 osoba ili 4,4 posto više u odnosu na ovogodišnji rujan.

Na godišnjoj razini broj nezaposlenih je pao za 9,8 posto.

Stopa registrirane nezaposlenosti, koja se izračunava kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu, u listopadu je iznosila 4,2 posto, dok je u rujnu bila 4,1 posto. (Hina) 

Piše: Zorana Krajinović, Client Manager, NielsenIQ

U ovoj se godini ekonomija Adriatic tržišta tabilizirala, inflacija je usporena, a potrošnja stanovništva se povećala. Zanimljivo je da je u drugom kvartalu rast cijena unutar FMCG sektora bio znatno niži u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Posljedično, ovaj trend doveo je do povećanja rasta količina. Prema NIQ Shopper Trends istraživanju, potrošači u Adriatic regiji postaju opušteniji što se očituje u njihovoj spremnosti da plate više za kvalitetu jer je svijest o cijenama znatno pala u odnosu na prethodnu godinu. Nadalje, velik dio kupaca kupuje mimo svojih početnih namjera. Iako se velika većina planira kupovinu namirnica, 6 od 10 na kraju kupi dodatne artikle.

“Unatoč složenom učinku inflacije na potrošače, evidentno je da je inflacijski pritisak značajno usporen, a potrošnja cvjeta. Zemlje Adriatic regije bilježe brže stope rasta količinske potrošnje u usporedbi s istočnom Europom. Možemo očekivati da će se ovaj pozitivan trend nastaviti kako se ekonomski izgledi poboljšavaju, tako i potrošnja potrošača”, otkriva Miroslav Tasić, generalni direktor NIQ-a za Adriatic regiju.

Promocije i dalje imaju presudan utjecaj na ponašanje potrošača i značajno utječu na tržišne trendove u 2024. Na svim Adriatic tržištima važnost promotivnih kupnji porasla je u tekućoj godini u usporedbi s 2023. U Sloveniji su kupnje potaknute promocijom u 2024. činile 27%, u Hrvatskoj 30% dok je u Srbiji promotivni doprinos bio još veći, 38%.

„To, međutim, ne znači da su potrošači manje osjetljivi na cijene – nisu zaboravili pritisak povećanja cijena s kojim su se suočavali u posljednje dvije godine. Potrošači su sada iskusniji, obrazovaniji i naučili su nova ponašanja te usvojili nove marke i stekli nove navike. Potraga za promocijama, sudjelovanje u programima vjernosti, rigorozniji odabir kanala i prihvaćanje privatnih robnih marki trendovi su koji će poduprijeti daljnji rast potrošnje”, najavljuje Tasić.

HRVATSKA

FMCG BILJEŽI RAST VRIJEDNOSTI OD 5,9%

FMCG industrija u Hrvatskoj zabilježila je rast vrijednosti od 5,9% u drugom tromjesečju 2024. u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iako je još uvijek pretežno potaknut povećanjem cijena od 4,7%, dodatno dolazi od rasta količine (1,1%). Stopa rasta Hrvatske je pozitivna, ali niža nego što je bila u posljednja tri kvartala. Sljedeće kategorije prehrane zabilježile su najveću vrijednosnu prodaju: ohlađeno svježe meso, pivo, gotovi mesni proizvodi, sir i sladoled.

Sve ove kategorije bilježe količinski rast u 2024. godini u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, pri čemu jedino gotovi mesni proizvodi bilježe količinski pad, a ujedno je u ovoj kategoriji zabilježen najveći cjenovni rast od 9% u odnosu na prošlu godinu. Unutar neprehrambenih kategorija u drugom tromjesečju vrijednosno su se istaknuli deterdženti za rublje, toaletni papir, dezodoransi, sredstva za čišćenje kućanstva i kuhinjski papirnati ručnici.

Od navedenih kategorija, svaka bilježi pozitivan količinski rast osim kuhinjskih papirnatih ručnika. Najveći rast cijena od 13% zabilježen je u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na drugo tromjesečje prošle kod deterdženata. Svi su kanali doživjeli rast vrijednosti u zadnjih godinu dana zaključno s lipnjem 2024. u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Convenience kanal je zabilježio značajan rast od 27,1% dok su hipermarketi imali najniže stope rasta od 8,8%. Dodatno, male i velike trgovine mješovitom robom i kiosci smanjuju broj prodajnih mjesta za 2% u odnosu na 2023.

PRIVATNE MARKE DRŽE 20% TRŽIŠNOG UDJELA

U zadnjih 12 mjeseci zaključno s lipnjem 2024., prvih 5 proizvođača zabilježilo je sporiju stopu rasta vrijednosti od 7,3% u usporedbi s cjelokupnom FMCG industrijom, koja je porasla za 12,7% tijekom istog razdoblja. Proizvodi privatnih robnih marki slijede sličan trend, sa stopom rasta od 9,7%. Privatne robne marke činile su 20,3% tržišnog udjela u Hrvatskoj u zadnjih 12 mjeseci zaključno s lipnjem 2024.

Nasuprot tome, drugi proizvođači generiraju rast FMCG-a višom stopom rasta od prosjeka industrije. Štoviše, tržište tehnologije i trajnih dobara u Hrvatskoj bilježi rast vrijednosti od 12,3% u zadnjih 12 mjeseci. Najveći rast zabilježen je u sektoru malih kućanskih aparata od 20,6%. Tržište je bilo pod velikim utjecajem sportskih natjecanja u drugom tromjesečju 2024., što je utjecalo na trend rasta prodaje televizora, koji su nadmašili tržišni trend i pridonijeli ukupnom porastu tržišta T&D za 12,5% u prošlom tromjesečju.

Top 5 brendova, koji predstavljaju 63% tržišta, bilježe slabiji rast od prosjeka tržišta dok iznadprosječni rast tržišta bilježe top 10-15 brendova koji dosežu 9% vrijednosnog tržišnog udjela. Rast cijena je usporen u 2024. Kanal maloprodaje raste u zadnjih 12 mjeseci dok je zbog visokog doprinosa rasta vrijednosti prodaje televizora najveći rast u drugom tromjesečju 2024. zabilježio kanal koji se bavi prodajom isključivo elektronskih uređaja.

SRBIJA

DISKONTERI IMAJU NAJVEĆI RAST VRIJEDNOSNE PRODAJE

U Srbiji je u drugom tromjesečju 2024. u odnosu na drugo tromjesečje 2023. ukupna prodaja robe široke potrošnje porasla za 9% u vrijednosti zahvaljujući povećanju volumena (6,1%) i jedinične vrijednosti (2,9%), pokazujući nastavak i pozitivan trend povećane potrošnje. U skladu s usporavanjem inflacije početkom godine, došlo je do zamjetne promjene u kupovnom ponašanju potrošača, pri čemu su kategorije koje nisu neophodne bilježile najveći rast u FMCG sektoru. Glavne kategorije koje su imale najveći rast količine u FMCG-u uključuju neesencijalne kategorije kao što su maramice za hvatanje boja rublja, vlažni toaletni papir, rum, energetska pića i tonici za lice/astringenti.

Najbolje rangirane kategorije prehrane prema njihovoj prodajnoj vrijednosti su alkoholno pivo, bezalkoholna pića, sladoled, ohlađeni mesni proizvodi spremni za konzumaciju i mljevena kava (ne instant). Sladoled je najviše porastao, 32% vrijednosno, potaknut isključivo količinskim rastom od 32%. Najveći rast cijena od navedenih kategorija zabilježen je kod bezalkoholnih pića od 9%. Unutar neprehrambenih kategorija kao vrijednosno najprodavaniji izdvajaju se deterdženti za pranje rublja, toaletni papir, omekšivači rublja, jednokratne dječje pelene i dezodoransi u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. Dezodoransi su zabilježili najveći količinski rast od 11%. Najveći rast cijena u drugom tromjesečju 2024. u odnosu na drugo tromjesečje 2023. zabilježen je kod deterdženata – 9%.

Svi tipovi kanala bilježe rast vrijednosti u Srbiji u zadnjih 12 mjeseci zaključno s lipnjem 2024. Najveći rast vrijednosne prodaje zabilježio je kanal diskontera, 13,3%. FMCG industrija prolazi kroz značajan rast vrijednosti od 9% u drugom tromjesečju 2024. u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Top 5 proizvođača bilježi brži tempo rasta od 17,6%, što potiče rast FMCG industrije, s obzirom na to da su drugi proizvođači zabilježili nižu stopu rasta od cijele FMCG industrije. Privatne robne marke (PL) pokazuju sporiju stopu rasta u prvim kvartalima 2024. nego u 2023., s 8,1%. U Srbiji privatne robne marke drže tržišni udio od 13,5%.

SLOVENIJA

NAJVEĆI UDIO PRIVATNIH MARKI U ADRIATIC REGIJI – 36,2%

Slovenija ima manji nominalni rast FMCG industrije od ostalih navedenih zemalja Adriatic regije. Nominalni rast u drugom tromjesečju 2024. u odnosu na isto razdoblje prošle godine iznosio je 0,7%. Pozitivan količinski rast u drugom tromjesečju 2024. (1,1 %) nastavak je trenda količinskog oporavka Adriatic tržišta.

Stopa količinskog rasta Slovenije je pozitivna, ali niža nego u posljednja tri kvartala. U usporedbi sa Srbijom i Hrvatskom, gdje cijene još uvijek rastu, Slovenija bilježi drugačiji trend s padom cijena (-0,4%) u drugom tromjesečju 2024. u odnosu na drugo tromjesečje 2023. Sljedeće prehrambene kategorije zabilježile su najveću vrijednosnu prodaju u Sloveniji u drugom tromjesečju 2024.: pivo, ohlađeni mesni proizvodi, rashlađeno pakirano svježe meso, sirevi i čokoladni proizvodi. Od svih navedenih kategorija količinski pad bilježe rashlađeni mesni proizvodi (-4,0%) i čokoladni proizvodi (-14,4%).

Najveći rast cijena zabilježili su čokoladni proizvodi (6,6%) dok su sirevi zabilježili pad cijena (-3,9%). Unutar neprehrambenih kategorija, papirnata konfekcija, deterdženti za rublje, proizvodi za pranje posuđa, dezodoransi i proizvodi za njegu lica su najbolje rangirane kategorije po prodajnoj vrijednosti. Među njima dezodoransi bilježe najveći količinski rast od 8%, a slijede ih ostale navedene kategorije dok jedino deterdženti imaju količinski pad od -1%.

Istovremeno, najveći rast cijena među ovim kategorijama zabilježili su proizvodi za njegu lica (4%) dok su pad cijena zabilježili proizvodi papirnate konfekcije (-7,7%) i proizvodi za pranje posuđa (-1,7%). Svi kanali bilježe rast vrijednosti.

Najviše se ističu drogerije sa stopom rasta vrijednosti od 6,2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine dok su istovremeno manji formati (trgovine mješovitom robom i kiosci) zabilježili pad. Udio privatnih robnih marki u Sloveniji iznosi 36,2%, što je najviše među Adriatic tržištima te je u stalnom porastu sa stopom rasta od 5,1%.

Prvih 5 proizvođača pokazalo je nižu stopu rasta vrijednosti (5,1%) u usporedbi s cjelokupnom FMCG industrijom (6,5%) tijekom zadnjih 12 mjeseci zaključno s lipnjem 2024. Iako je trend vrijednosti za online prodaju u tom razdoblju negativan, ovaj trend se preokreće jer bilježimo povratak skromnog rasta ovog kanala u drugom tromjesečju 2024.

Analiza godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika pokazala je da u posljednjih dvadeset i više godina, prema broju, dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine, što iz Fine potkrepljuju podacima i za prošlu godinu. Tako je od 156.145 poduzetnika u 2023. godini, njih 28.297 ili njih 18,1 posto poslovalo u djelatnosti trgovine.

Prema brojnosti, slijede poduzetnici u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima – 24.798, što je udio od 15,9 posto, građevinarstvu – 21.940 i udio od 14,1 posto, te prerađivačkoj industriji – 16.369 s udjelom od 10,5 posto u ukupnom broju poduzetnika.

Po prihodima i dobiti prednjače trgovina i prerađivačka industrija

Iz Fine ističu kako su najveće prihode i rashode lani ostvarili poduzetnici u području trgovine – 51,6 milijardi eura prihoda i 49 milijardi eura rashoda, potom u prerađivačkoj industriji – 35,7 milijardi eura prihoda i 33,4 milijarde eura rashoda, te poduzetnici u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije – 15,4 milijarde eura prihoda i 15 milijardi eura rashoda.

Podaci iz Finine tablice pokazuju da po visini prihoda slijede poduzetnici iz djelatnosti građevinarstva s 13,5 milijardi eura te iz djelatnosti prijevoza i skladištenja s prihodima u iznosu 7,7 milijardi eura. 

Prema neto dobiti u 2023. godini, najbolji su poduzetnici u trgovini s 2,1 milijardom eura (povećanje od 18,7 posto u odnosu na 2022. godinu), drugi su poduzetnici prerađivačke industrije s 1,9 milijardi eura, a treći poduzetnici u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti s 914,6 milijuna eura neto dobiti, navodi se u analizi.

I na razini ostalih područja djelatnosti ostvaren je pozitivan konsolidiranih financijski rezultat, ističu iz Fine, uz napomenu kako su konsolidirani gubitak iskazali poduzetnici iz dvije djelatnosti – financijskih i djelatnosti osiguranja (bez banaka, osiguravajućih društava i ostalih financijskih institucija koje godišnje financijske izvještaji sastavljaju na posebnim obrascima) te djelatnosti kućanstava kao poslodavca. 

Najviše zaposlenih u prerađivačkoj industriji i trgovini

Prema podacima Fine, kod 156.145 poduzetnika u 2023. godini bilo je 1.029.659 zaposlenih na temelju sati rada, što je u odnosu na godinu prije povećanje za 47.309 ili 4,8 posto. Najveći broj zaposlenih bio je, kao i ranijih godina, u prerađivačkoj industriji – 238.616 zaposlenih (23,2 posto) i trgovini – 197.801 (19,2 posto).

Nominalno, broj radnika najviše je porastao u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (za 8.510), građevinarstvu (za 8.319) i trgovini (za 7.929). Najveći nominalni pad broja zaposlenih bio je kod poduzetnika u području djelatnosti financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (413), navodi se u analizi Fine. (Hina) 

“Sektor za trgovinu HGK poziva na prestanak neutemeljenog prozivanja cijelog trgovačkog sektora jer su trgovci konverziju u euro s početkom nove godine proveli u skladu sa Zakonom o uvođenju eura i Smjernicama za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom te se drže se propisanih odredbi i preporuka vezanih uz konverziju cijena”, navodi se u priopćenju HGK.

Istaknuli su i kako je umjesto prozivanja čitavog sektora “važno utvrditi eventualne nepravilnosti na tržištu te ukazati i sukladno propisima sankcionirati, one kod kojih su utvrđeni prekršaji”.

Iz HGK napominju i kako su u domaćem i europskom gospodarstvu od početka rata u Ukrajini prisutni snažni inflatorni pritisci na koje trgovci kao krajnji posrednici u dobavnom lancu mogu najmanje utjecati.

Sektor za trgovinu HGK poziva na transparentan dijalog temeljen na činjenicama i argumentiranu raspravu, uz uvažavanje svih dionika, kako iz fokusa ne bi izgubili sve prednosti koje hrvatskom gospodarstvu i potrošačima donosi ulazak u eurozonu i Schengen, navodi se u priopćenju.

Dan ranije su i iz HUP Udruge trgovine poručili kako su neugodno iznenađeni prijetnjama ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića, koji je cijelu trgovinu proglasio nepoštenom te smatraju da umjesto stigmatizacije cijelog sektora treba imenovati stvarne krivce koji manipuliraju cijenama.

“Neugodno smo iznenađeni prijetnjama ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića koji je cijelu trgovinu, granu gospodarstava koja zapošljava gotovo 200.000 radnika, na današnjem sastanku proglasio nepoštenom”, istaknuli su iz Udruge.

Filipović je u utorak nakon sastanka s predstavnicima trgovačkih lanaca i udruženja izjavio kako dizanje cijena zbog prelaska na euro neće proći i da će Vlada učiniti sve da zaštiti standard hrvatskih građana.

“Ono što sam poručio trgovačkim lancima danas, a to poručujem svima onima koji će ovu situaciju prelaska na euro pokušati iskoristiti da zarade na teret naših građana, je da im to neće proći i da će Vlada učiniti sve da zaštiti standard hrvatskih građana”, rekao je Filipović, poručujući kako su na stolu sve mjere, od crnih listi do zamrzavanja cijena široke liste proizvoda. (Hina) 

Prema njezinim riječima, pred trgovcima i logističarima naporan je proces uvođenja eura, što uz ostalo podrazumijeva educiranje zaposlenika, prilagodbu informacijskih i drugih sustava te komunikaciju s kupcima, potrošačima. Upozorava da će se sve to događati u vremenima visoke inflacije.

Podsjetila je da trgovci od 5. rujna ove godine imaju obvezu dvojnog iskazivanja cijena, u kunama i eurima. 

Trgovci su, prema njezinim riječima, do sada dobro surađivali s državnim institucijama, koje su prihvatile većinu njihovih sugestija vezanih uvođenje eura. Rekla je i da su trgovci “itekako svjesni niske kupovne moći prosječnog hrvatskog građanina”, te kako i to utječe na formiranje cijena. 

“Implementacija eura je veliki izazov i trošak, ali trgovci su uvijek bili predvodnici u svemu”, istaknula je Babić, dodavši da su prepreke na koje trgovci sada nailaze negativna percepcija krajnjeg potrošača prema njima, negativna percepcija medija, ali i to što potrošač očekuje neopravdano dizanje cijena.

Savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić istaknuo je da depoziti u eurima u Hrvatskoj čine 76,2 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama. Naglasio je kako će ulazak u europodručje dići hrvatski kreditni rejting.

Viceguverner Hrvatske narodne banke Michael Faulend smatra kako uvođenjem eura naša država dobiva “iznimno kvalitetan proizvod”. “Europodručje je među ključnim svjetskim gospodarstvima, drugo najbogatije gospodarstvo i najveći izvoznik”, kazao je Faulend, dodavši i kako je euro druga najvažnija valuta u globalnim pričuvama te u međunarodnim transakcijama financiranja.

Uvođenjem eura kao službene valute, kazao je, imat ćemo vrlo povoljne uvjete zaduživanja na međunarodnim tržištima kapitala, nisku ranjivost na tečajna kretanja, te visoku otpornost na financijske poremećaje.

Predsjednik Udruge trgovine i logistike Denis Čupić naglasio je kako je trgovina naučena na kontinuirane promjene i izazove, ali i da se trgovci znaju s njima nositi. “Uvođenje eura samo je jedan od izazova s kojim se borimo”, rekao je, dodavši međutim da će predstojeća politika iskazivanja cijena dovesti do toga da će trgovci polako smanjiti razinu sniženja jer će im to biti operativno prekomplicirano. (Hina) 

Analiza godišnjih financijskih izvještaja, koji su sastavljeni i obrađeni prema pretežitoj djelatnosti, pokazala je da u posljednjih 20 i više godina prema broju dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine, ističu iz Financijske agencije (Fina).

Tako je od 144.259 poduzetnika u 2021. godini, njih 28.507 ili 19,8 posto poslovalo u djelatnosti trgovine, pokazuju podaci Fine. 

Slijede poduzetnici u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (22.717), što je dio od 15,7 posto, građevinarstvu (18.820) s udjelom od 13 posto i prerađivačkoj industriji (15.634), s udjelom od 10,8 posto u ukupnom broju poduzetnika, obveznika poreza na dobit (bez financijskih institucija). 

Kod 144.259 poduzetnika u prošloj su godini bila 964.742 zaposlena na temelju sati rada, što je u odnosu na 2020. godinu porast za 32.167 ili 3,4 posto.

Najviše zaposlenih u prerađivačkoj industriji

Najveći broj zaposlenih bio je, kao i ranijih godina, u prerađivačkoj industriji i trgovini. Prerađivačka industrija je tako zapošljavala 236.151 radnika (24,5 posto), a trgovina 190.955 (19,8 posto), navode iz Fine.

“Nominalno, broj radnika najviše je porastao u građevinarstvu (7.242), području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (6.351), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (3.808) i trgovini (3.610)”, ističu iz Fine.

Po podacima iz analize, poduzetnici u građevinarstvu lani su imali 107.879 zaposlenih na temelju sati rada, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilo je zaposleno 71.175 radnika, a u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima su bila 65.272 zaposlena. 

Iz Fine navode i kako je najveći nominalni pad broja zaposlenih zabilježen kod poduzetnika u djelatnosti umjetnost, zabava i rekreacija (147), a ti su poduzetnici lani imali 11.476 zaposlenih na temelju sati rada. 

Najveći prihodi i rashodi imali su poduzetnici u trgovini

Najveće prihode i rashode u prošloj su godini ostvarili poduzetnici u trgovini – prihode od 296,1 milijardu kuna te rashode u iznosu od 282,1 milijardu kuna. 

Slijede poduzetnici u prerađivačkoj industriji s ukupnim prihodima od 207,5 milijardi kuna i rashodima od 194,9 milijardi kuna, a potom poduzetnici u građevinarstvu – 70,7 milijardi kuna prihoda i 66,9 milijardi kuna rashoda.

Prema podacima Fine, najveći rast ukupnih prihoda u prošloj su godini u odnosu na 2020. godinu zabilježili poduzetnici u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (65,8 posto) te u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije (55,1 posto). 

Poduzetnici u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane lani su ostvarili ukupne prihode u iznosu 28,8 milijardi kuna, dok su poduzetnici u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije imali prihode od 65,1 milijardu kuna. 

Iz Fine ističu i kako su jedino poduzetnici u djelatnosti javne uprave i obrane; obvezno socijalno osiguranje zabilježili pad ukupnih prihoda (9,9 posto). Ukupni su prihodi tih poduzetnika lani iznosili nešto manje od 180 milijuna kuna. 

Po neto dobiti najbolji poduzetnici u trgovini, potom prerađivačkoj industriji

Prema neto dobiti u 2021. godini najbolji su poduzetnici u trgovini s 11,5 milijardi kuna, što je povećanje od 49,8 posto u odnosu na 2020. godinu, navode iz Fine. Slijede poduzetnici prerađivačke industrije s 10,6 milijardi kuna konsolidirane neto dobiti, a treći su poduzetnici u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, s 4,5 milijardi kuna neto dobiti. 

Više od četiri milijarde kuna konsolidirane neto dobiti (4,1 milijardu kuna) u prošloj su godini imali i poduzetnici u djelatnosti informacije i komunikacije, pokazuju analiza Fine na temelju podataka iz registra godišnjih financijskih izvještaja (bez banaka, osiguravajućih društava i ostalih financijskih institucija koje godišnje financijske izvještaji sastavljaju na posebnim obrascima, različitim od obrazaca na kojima ih sastavljaju poduzetnici iz realnog sektora). (Hina)

Prema podacima Fine, u 2020. je u djelatnosti trgovine na veliko i malo poslovalo 28.615 poduzetnika. Usporedbe radi, u 2004. ih je bilo 27.044, u 2009. godini 27.262, a u spomenutom razdoblju najmanje ih je bilo 2014. godine, 26.260.

Usporedba broja zaposlenih kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na veliko i na malo pokazala je da je u odnosu na 2004., broj zaposlenih u 2020. bio veći za 9.540 ili 5,2 posto i iznosio je 192.367 radnika. Najveći broj zaposlenih kod poduzetnika u trgovini bio je 2009. godine,  njih198.988, a najmanji 2014. godine, njih 178.645.

Najveći ukupni prihodi u trgovini na veliko i malo ostvareni su 2020., u iznosu od 260,2 milijarde kuna, što je 82,6 milijardi kuna više u odnosu na 2004. godinu.

Najveće ukupne prihode u 2020. ostvario je Konzum plus, u iznosu od 10 milijardi kuna. Slijedi Lidl Hrvatska sa 6,1 milijarda kuna, Spar Hrvatska s pet milijardi kuna i Plodine sa 4,5 milijardi kuna ukupnih prihoda.

Najveća dobit razdoblja, kako navode iz Fine, također je ostvarena u 2020., u iznosu od 10,2 milijarde kuna, što je 2,5 puta više u odnosu na 2004. godinu. Najveći dobitaš lani je bio Lidl Hrvatska, s ostvarenom dobiti od 274,8 milijuna kuna.

Gubitak razdoblja bio je najveći 2009. godine i iznosio je 4,3 milijarde kuna, što je 60,9 posto više u odnosu na 2020. kada je iznosio 2,6 milijardi kuna.

Tako je konsolidirani neto rezultat trgovine lani iznosio 7,5 milijardi kuna dobiti, znatno više nego proteklih godina. Naime, u 2004. trgovina je poslovala s konsolidiranom dobiti od 1,86 milijardi kuna, u 2009. od 1,44 milijarde, a u 2014. od 2,3 milijarde kuna dobiti.

Najveće investicije u novu dugotrajnu imovinu ostvarene su 2004., u iznosu od 8,9 milijardi kuna, dok su u 2020. iznosile 2,4 milijarde kuna, što je za 72,9 posto manje nego 2004. godine.

Odnos izvoza i uvoza u djelatnosti trgovine na veliko i na malo pokazuje negativne rezultate, odnosno veći uvoz kroz promatrani presjek razdoblja, pokazuju podaci Fine. Tako su poduzetnici u trgovini na veliko i na malo najveći trgovinski deficit iskazali 2020., u iznosu od 37,4 milijarde kuna. To je znatno više nego u 2014., kada je saldo bio negativan 25,6 milijardi kuna, a veći je bio i u odnosu na 2009., kada je iznosio 36,7 milijardi kuna i u odnosu na 2004. godinu, kada je bio negativan 36,3 milijarde kuna.

Najveći uvoznik u prošloj je godini bio Lidl Hrvatska, s ostvarenim uvozom od 2,3 milijarde kuna, a slijedi Medika sa 2,1 milijardom kuna.

Prosječna mjesečna neto obračunana plaća zaposlenih kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na veliko i na malo u 2020. je iznosila 5.816 kuna i bila je za 2.660 kuna ili 84,3 posto veća u odnosu na plaću u 2004. godini, kada je iznosila 3.157 kuna. Plaća u trgovini bila je i za 2,6 posto manja u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću poduzetnika Hrvatske, koja je lani iznosila 5.971 kunu. (Hina) 

Razgovarala: Marija Sedlar

Prije točno 30 godina osnovana je tvrtka Studenac – kako su izgledali počeci poslovanja? Kako se Studenac mijenjao i rastao tijekom godina?

Studenac kao kompanija posluje od 1991. godine, a tijekom 90-ih proširio je poslovanje otvaranjem veleprodajnog skladišta u Dućama i nekoliko maloprodajnih trgovina u Omišu. Rast tvrtke se nastavio i s vremenom doveo do maloprodajnog lanca. Ipak, u kontekstu slike koju predstavlja današnji Studenac, suvremene trgovine malog formata, ali velikih mogućnosti, ključna je bila 2018. godina, kada lanac mijenja svoj strateški smjer. Od tada Studenac intenzivno obogaćuje svoju ponudu praćenjem i implementiranjem svjetskih FMCG trendova. Te 2018. započelo je unapređenje i značajna transformacija cjelovitog poslovanja Studenca.

Ove ste godine preuzeli biogradske Bure Trgovine – što to predstavlja za Studenac? Koliko danas prodajnih objekata i zaposlenika brojite diljem Hrvatske?

Akvizicija lanca Bure Trgovina d.o.o. nastavak je naše poslovne strategije rasta i razvoja mreže Studenac trgovina. Tim preuzimanjem povećali smo lanac za 29 novih prodavaonica i za više od stotinu djelatnika te dodatno ojačali svoj položaj u Zadarskoj županiji. Studenac danas zapošljava više od 3500 ljudi i posjeduje više od 660 prodavaonica. Naš je plan nastaviti zacrtanom putanjom ekspanzije, a ususret dolascima na nova geografska područja planiramo i dalje osluškivati te se maksimalno prilagođavati potrebama kupaca uvodeći nove usluge i pogodnosti.

Važan je iskorak i otvaranje poslovnica u Zagrebu. Što je format proximity trgovina i što novo stanovnici glavnoga grada mogu pronaći u Studenac trgovinama?

Poslovna strategija Studenca usmjerena je, između ostalog, na širenje izvan Jadrana, tako da je dolazak u Zagreb bio naš logičan iskorak. Prije dolaska, dulje smo vrijeme promatrali zagrebačko tržište i proveli temeljite analize, a zatim smo u Zagrebu predstavili jedinstveni novi format proximity prodavaonice. Takav format posve je usmjeren na potrebe urbane sredine. Drugim riječima, nadohvat smo ruke našim kupcima, bilo da je riječ o lokacijama naših prodavaonica, praktičnom konceptu njihova dizajna za brzu kupovinu ili samoj ponudi.

Zagrebačke trgovine Studenca donose obogaćeni asortiman TO GO, sa širokim izborom gotovih i polugotovih jela te pekarskih proizvoda, a moguća je i dostava namirnica u suradnji s popularnim platformama za dostavu. Kao i u svim našim marketima, odnedavno su i Zagrepčanima dostupni jedinstveni proizvodi naših privatnih robnih marki koji donose kvalitetu uz atraktivne cijene te im redovito nude uštede.

Kako ste zadovoljni s tri prva mjeseca poslovanja u Zagrebu? Jesu li vas kupci prepoznali kao „kvartovski dućan“?

Zadovoljni smo poslovanjem zagrebačkih prodavaonica Studenca te smo svjesni da smo novi brend u hrvatskoj središnjici i da je potrebno određeno vrijeme da nas novi kupci upoznaju i otkriju sve što im naš poseban format pruža. Upravo s ciljem upoznavanja i približavanja novim kupcima, pojačano ulažemo i u aktivnosti namijenjene upravo njima. U tom smislu nastojimo im se približiti raznim zabavnim aktivacijama poput kola sreće te nagrađivanjem za kupnje. Tu su i degustacije proizvoda privatnih robnih marki Studenca i distribucija letaka o novitetima. Trenutačno je u užem i širem središtu Zagreba ukupno pet trgovina Studenca, a do kraja godine planiramo nova otvorenja i dostizanje barem deset naših marketa.

Kako na poslovanje Studenca utječe pandemija? Jeste li i koliko morali promijeniti planove, organizaciju poslovanja, komunikaciju prema potrošačima?

Pandemija koronavirusa znatno je utjecala na gospodarstvo i trendove te cjelokupnu zajednicu. Ipak, u kontekstu Studenca okolnosti su utvrdile vrlo važnu ulogu lokalnih trgovina manjih formata poput naših, posebice zbog lokacijske blizine, uštede vremena, obogaćene ponude i sigurnosti poznatog okruženja.

Možemo reći kako smo se u proteklom razdoblju svi imali priliku uvjeriti u važnost poslovne fleksibilnosti i prilagođavanja vanjskim čimbenicima, a ključ je svakako kontinuirano osluškivanje potreba naših kupaca i zaposlenika te uspješno odgovaranje na njih, što će i dalje biti sastavni dio naše poslovne strategije. U tom smislu, situaciji smo se prilagodili osluškujući potrebe kupaca. Kako bismo doprinijeli zaštiti njihova zdravlja, uveli smo uslugu ‘Kupi i pokupi’, omogućili online dostavu te slanje i primanje paketa i obogatili koncept TO GO.

Kakav je današnji potrošač?

Primjećujemo da se struktura prodaje u posljednje vrijeme mijenjala. Kupci su postali naklonjeni ponudi TO GO, toplim napicima i svježim pecivima te u prodavaonicama intenzivnije koriste naše usluge plaćanja režija i slanja paketa. Upravo te usluge i obogaćena ponuda privukli su sve dobne skupine kupaca. Također, današnji su kupci pojačano usmjereni na domaće proizvode, svježe voće i povrće kao i asortiman naše privatne robne marke, koja donosi kvalitetne proizvode po atraktivnim cijenama, a time i uštede.

Iako sezona još nije završila, kako ocjenjujete dosadašnje rezultate? Jesu li iznad očekivanja?

Uzevši u obzir širi gospodarski kontekst, iznimno smo zadovoljni rezultatima ovogodišnje turističke sezone, za koju je rijetko tko sa sigurnošću mogao pretpostaviti da će biti tako uspješna. Naime, sezonalnost našeg poslovanja uvjetovana je dinamikom turističke sezone na Jadranu i sektor maloprodaje pod pritiskom je turističke sezone, kao i mnoge druge djelatnosti, primjerice ugostiteljstvo, turistički djelatnici i sl. Dodatno, sektor maloprodaje pod intenzivnim je opterećenjem nedostatka raspoložive radne snage na Jadranu. No, rado ponavljam, unatoč svim izazovima, možemo biti zadovoljni dosadašnjim rezultatima.

Priprema se novi zakon prema kojem bi trgovcima bilo dopušteno raditi 16 nedjelja u godini – koliko su radne nedjelje važne trgovcima (posebice na Jadranu)? Kako bi neradna nedjelja utjecala na vaše poslovanje?

Smatram da ova tema zaslužuje široku, uključivu i argumentiranu raspravu svih dionika, kako bi se izbjegli negativni učinci za hrvatsko gospodarstvo. Zbog okolnosti u kojima se nalazimo, smatram da nam svima, uz očuvanje zdravlja, zajednički prioritet treba biti što brži gospodarski oporavak. S obzirom na obećavajuće pokazatelje u drugom kvartalu, odnosno rast BDP-a od 16,1%, nisam siguran da je pravo vrijeme za uvođenje ograničenja koje bi moglo ugroziti potencijal dodatnog rasta.

U tom je pogledu turizam iznimno važan, osobito ako cijelu Hrvatsku promatramo kao turističku destinaciju. Stav je turističke struke da se sezona treba dodatno produljiti, stoga nisam uvjeren da je 16 radnih nedjelja dovoljno da se zadovolje potrošačke potrebe turista i očuva razina zadovoljstva destinacijom. Naravno, ostaje neupitno da svi radnici zaslužuju dostatan tjedni odmor i vrijeme sa svojom obitelji, ali i adekvatnu naknadu za one koji rade nedjeljom. Kada se gospodarstvo u potpunosti stabilizira, vjerujem da se uz kvalitetan dijalog može pronaći rješenje na zadovoljstvo svih uključenih strana.

Od Jadrana ste krenuli prema kontinentu – kakva je vaša suradnja s dobavljačima, dajete li prednost lokalnim proizvođačima?

Kontinuirano surađujemo s kvalitetnim lokalnim proizvođačima, a osjeti se i izražena potreba kupaca za domaćim proizvodima. U Studencu poseban naglasak stavljamo upravo na suradnju s lokalnim proizvođačima, s kojom nastavljamo i dolaskom na kontinentalni dio, a u ponudi imamo čak 75% artikala domaće proizvodnje u svježim kategorijama kao što su meso, mlijeko, voće i povrće. Jedan je od primjera suradnje s domaćim proizvođačima je snažna međusobna potpora Studenca i vodećih istarskih proizvođača prehrambenih proizvoda, koja je doprinijela poboljšanju naših prodajnih rezultata u istarskoj regiji. Dodatno o važnosti domaće ponude govori i to što nam je u lipnju i kolovozu naglasak na voću i povrću te izvrsnoj suradnji s odabranim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Online prisutnost postala je neizostavan dio poslovanja. Koliko ste aktivni na društvenim mrežama i koliko su one bitne za brendiranje proizvoda? Planirate li online prodaju?

Društvene mreže poput Facebooka, Instagrama i LinkedIna važan su dio poslovanja Studenca te se neprekidno koristimo njihovim prednostima kako bismo ostvarili što bolju komunikaciju s našim kupcima, ali i drugim dionicima. Naših pratitelja svakim je danom sve više, a upravo interaktivnost mreža pomaže da učinkovito odgovaramo na upite, primimo komentare i ostvarimo dvosmjernu komunikaciju. Našu ponudu i novitete prepoznali su i istaknuti domaći influenceri, koji su svojom kreativnošću upotpunili komunikaciju i doprinijeli prepoznatljivosti Studenca. Što se online prodaje tiče, iako ne djelujemo izravno, usko i uspješno surađujemo s platformama za dostavu namirnica kao što je WOLT, a nastavljamo dalje razvijati suradnje koje će našim kupcima olakšati svakodnevicu.

S kojim ste ciljem pokrenuli program ‘Korak bliže prirodi’ i zašto je on važan?

U Studencu smo prepoznali potrebu pojačanog društveno odgovornog poslovanja i krenuli u ostvarenje našeg projekta ‘Korak bliže prirodi’. Kao što je poznato, naše prodavaonice nalaze se diljem jadranske obale, a prisutni smo i na nekima od najudaljenijih otoka, stoga ne čudi što smo se povezali upravo s morem i priobaljem. To nam je svakako dalo autentičnost u samom pristupu i odabiru segmenta društveno odgovornog poslovanja. U sklopu projekta, sa svojim zaposlenicima pridonosimo očuvanju okoliša organiziranim akcijama čišćenja mora i priobalja.

U rujnu ćemo održati i našu treću akciju čišćenja mora i priobalja, a dosadašnji je rezultat više od 70 kubika uklonjenog otpada te se veselimo povećanju te brojke. Također, dolaskom u Zagreb i na kontinent plan nam je proširivati i sam projekt. Nadalje, razvijamo i novi društveno odgovorni segment pod nazivom ‘Korak bliže zajednici’, čije je pokretanje planirano u listopadu, a cilj mu je podrška udrugama i organizacijama koje su usmjerene održivom razvoju. I njime ćemo, bez dvojbe, nastaviti biti korak bliže zajednici i prava trgovina – susjed!

Barometar globalne robne trgovine porastao je na 110,4 boda, najvišu razinu otkada je WTO u srpnju 2016. godine počeo objavljivati izvješća. Rast odražava snažan rast razmjene, ali i duboki šok koji je u prošloj godini izazvala pandemija koronavirusa, ističe WTO.

Sve sastavnice barometra bile su iznad trenda, a najsnažnije su porasli indeksi kontejnerskog i zračnog prijevoza tereta i trgovine sirovinama.

Porastao je i indeks trgovine automobilskim proizvodima, unatoč smanjenoj proizvodnji i prodaji u pojedinim zemljama zbog nestašice poluvodiča, koja se očitovala i u blagom padu trgovine elektroničkim komponentama. Pad indeksa novih izvoznih narudžbi signalizira pak da će tempo oporavka vjerojatno usporiti, upozoravaju iz WTO-a.

Obujam globalne robne razmjene poskočio je u prvom tromjesečju 5,7 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, najsnažnije u nešto više od devet godina, a vrijednost barometra signalizira da će rast u drugom tromjesečju biti još snažniji, ističe WTO. Od sredine godine tempo oporavka trebao bi usporiti, preciziraju, upozorivši i da bi razmjenu mogli ograničiti poremećaji u lancima nabave, poput nestašice poluvodiča.

Dodaju i da je vrijednost najnovijeg barometra u skladu s procjenom iz ožujka da bi svjetska robna trgovina ove godine trebala porasti osam posto, nakon 5,3-postotnog pada u 2020. (Hina/Reuters)

Studenac, glavni maloprodajni lanac na Jadranu, sklopio je ugovor o kupoprodaji 100 posto udjela u društvu Bure Trgovina d.o.o., biogradskom trgovačkom lancu koji posluje u 29 maloprodajnih objekata na području Zadarske županije te zapošljava 120 zaposlenika.

Nastavak je to kontinuiranog rasta i unapređenja poslovanja koji Studenac ostvaruje posljednjih godina, a time i jačanja svoje liderske pozicije na Jadranu, ali i pozicije jednog od vodećih maloprodajnih lanaca u državi. Potvrdilo je to i nedavno otvorenje prvog Studenac marketa u Zagrebu, uz najavu otvorenja sljedećih prodavaonica do kraja godine.

„U razdoblju pandemije, koje se odrazilo na cjelokupno tržište, izrazito mi je zadovoljstvo što Studenac, unatoč izazovima s kojima smo svi suočeni, ostvaruje svoje poslovne ciljeve i nastavlja širiti i razvijati svoje poslovanje. Pridruživanjem trgovačkog lanca Bure Trgovina d.o.o. mreži Studenca, kao i u našim prethodnim akvizicijama, cilj nam je sačuvati vrijednost koju ta kompanija predstavlja za svoje kupce, ali i unijeti posebne pogodnosti koje svojim kupcima donosi Studenac te postepeno obogaćivati cjelokupnu ponudu“,  izjavio je Michal Senczuk, predsjednik Uprave Studenca.

Istodobno, naglašava Senczuk, žele novim, kao i postojećim zaposlenicima, pružiti priliku za učenje i poslovni razvoj utemeljen na sinergiji i zajedničkom radu. Kompanijske vrijednosti Studenca, temelj su rasta Studenca, i postupno će se ugrađivati i u proširenu mrežu prodavaonica.

U razdoblju koje slijedi, bit će izvršena integracija preuzetih prodavaonica koja podrazumijeva njihovo preuređenje, obogaćenje asortimana i uvođenje mnogobrojnih drugih pogodnosti za kupce.

„Bure Trgovina d.o.o. je na području Zadarske županije prepoznatljiv trgovački lanac koji je svojom kvalitetom, dostupnošću, profesionalnošću i asortimanom prepoznat od strane lokalnih i turističkih potrošača, a vjerujem kako će nova poslovna sinergija i budućnost sa Studencem donijeti unaprjeđenje cjelokupnog poslovanja na zadovoljstvo svih kupaca, ali i zaposlenika“, izjavio je Darko Eškinja, direktor društva Bure Trgovina d.o.o.

Upravo zahvaljujući  predanosti i kvaliteti u odnosima s kupcima, bogatom asortimanu i ponudi usluga, Studenac je i dobitnik dvaju međunarodnih priznanja – zlatne medalje „Customer’s Friend“ i certifikata „Posvećeni izvrsnosti“, a cilj je kompanije na istim temeljima nastaviti svoj daljnji poslovni rast.