“Robna razmjena između Hrvatske i SAD-a je niska te direktni učinci neće biti toliko snažni. Hrvatska poduzeća koja direktno izvoze u SAD, poput tvornice oružja ili farmaceutske industrije, nedvojbeno će doživjeti pad potražnje iz SAD-a, ali će te manjkove moći nadoknaditi na tržištima EU-a”, rekao je Novotny za Hinu.

Najveći šok, kako je rekao, mogu doživjeti hrvatska poduzeća koja su uključena u nabavne lance njemačke autoindustrije, koja će u kratkom roku doživjeti najveći pad potražnje.

Eventualni odgovor EU-a u obliku uvođenja posebnih poreza na digitalne usluge će povećati cijene tih usluga i imati određene negativne učinke na konkurentnost, primjerice hrvatskog turizma, kazao je Novotny, napominjući kako na domaćem turističkom tržištu dominira američka digitalna turistička agencija, koja bi mogla zbog uvođenja posebnih poreza povećati cijene svojih usluga.

“Uvjeren sam, međutim, da je EU sposoban amortizirati te šokove u srednjem roku i na taj način zapravo stvarno odgovoriti na ishitreno povećavanje carinskih barijera vlade SAD-a. Europska industrija je nadmoćnija i inovativnija od američke industrije, prehrambena industrija proizvodi naprednije i kvalitetnije proizvode, industrija luksuznih proizvoda je nadmoćnija. Preostaje pitanje ponude digitalnih usluga koju EU mora u budućnosti razvijati i na taj način smanjiti dominaciju američke digitalne industrije”, istaknuo je Novotny.

Eropsko unutrašnje tržište dovoljno je veliko i unutrašnja potražnja dovoljno snažna da će se manjkovi u trgovini s SAD-om amortizirati na europskom tržištu i tržištima trećih zemalja s kojima će EU zasigurno nastojati povećati trgovinsku razmjenu, smatra analitičar.

Uvođenje carina neće vratiti proizvodnju na američko tržište

Novotny smatra da američko uvođenje carina neće ostvariti političke ciljeve koje je najavio američki predsjednik Donald Trump, odnosno neće vratiti proizvodnju na američko tlo.

“Jednostavno nije moguće očekivati da će američki radnici, koji su izgubili brojna radna mjesta u SAD-u zbog izmiještanja proizvodnje u zemlje s nižim plaćama, mogli ponovo dobiti visoke plaće za jednostavne manualne poslove koji ne zahtijevaju visoka znanja i posebne vještine. Upravo su to očekivanja radničke klase SAD-a koja je glasala za Trumpa”, kazao je.

Drugi vrlo važan motiv uvođenja carina, kako je naveo, je stanje u javnim financijama SAD-a. Manjak proračuna savezne države se povećava iz godine u godinu. Javni dug je u 2024. dosegnuo razinu od 124 posto nominalnog BDP-a, dakle značajno više od prosjeka javnog duga u EU-u.

Trumpova o snižavanju poreza na dohodak i na korporativne dobit dodatno će produbiti manjkove državnog proračuna, kazao je. 

Napominje i kako će, iako ima pripremljene protumjere koje se kreću od carina do uvođenja poreza na digitalne usluge, EU vrlo vjerojatno odgovoriti suzdržano s očekivanjem da će se ipak postići nekakav kompromisni dogovor s novom američkom administracijom.

U kratkom roku će se, kazao je Novoty, nedvojbeno smanjiti potražnja za nekim proizvodima koje SAD uvozi iz Europe, ali ne svima.

Naime, Europa izvozi u SAD proizvode visoke dodane vrijednosti, automobile, farmaceutske pripravke, skupu hranu i pića te luksuzne modne proizvode. Europski potrošači, međutim, ne prihvaćaju američke skupe automobile i hranu koja ne odgovara navikama potrošnje suvremenih europskih potrošača.

Politička izvorišta ovog trgovinskog sukoba između SAD i EU ne mogu se otkloniti u kratkom roku i to će imati određene negativne posljedice na europsku industriju, smatra Novotny. (Hina)