Konferenciju su zajednički organizirali Infobip, SLO CRO Gospodarska komora i Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu, uz partnere A1 Hrvatska, Croatia osiguranje, Bosqar Invest, GEN-i, CROAI i Kompetenčni center za umetno inteligenco Slovenije. Događaj je okupio stotinu sudionika menadžera, predstavnika startupova i javnih institucija s ciljem razmjene iskustava, dobrih praksi i konkretnih rješenja za implementaciju umjetne inteligencije u poslovne procese.

Na konferenciji je istaknuto kako je umjetna inteligencija postala jedan od ključnih čimbenika konkurentnosti poduzeća, pri čemu se fokus sve više pomiče s potencijala na konkretnu primjenu, rezultate i izazove implementacije. Kao nastavak prethodnih izdanja, događanje je obuhvatilo teme transformacije organizacija, poslovnih koristi te regulatornih i pravnih okvira, uz poseban naglasak na razloge zbog kojih neki od AI projekata ne dosegnu fazu produkcije.

Konferenciju su otvorili predsjednik SLO CRO Gospodarske komore dr. sc. Saša Muminović i veleposlanik Republike Slovenije u Hrvatskoj Gašper Dovžan, koji su pritom naglasili važnost daljnjeg jačanja slovensko-hrvatske gospodarske suradnje i zajedničkog razvoja u području umjetne inteligencije.

„Umjetna inteligencija se danas probija prema vrhu kada se govori o konkurentskoj prednosti. Na određenim područjima poduzećima omogućuje postizanje eksponencijalne učinkovitosti. Međutim, iako se razvoj usmjerava naprednom UI i autonomnim sustavima, ključno pri uvođenju ostaje ne zanemarivanje ljudske dimenzije, jer uspješnost ovisi o sustavnom prilagođavanju radnih procesa, edukaciji radnika i uspostavljanju etičkih okvira. Ključno je također razumijevanje ograničenja primjene UI, jer niti ona nije nepogrešiva i idealna“, izjavio je dr. sc Saša Muminović, predsjednik SLO CRO Gospodarske komore.

U uvodnim izlaganjima Petar Dučić iz Infobipa govorio je o transformaciji organizacija uz pomoć umjetne inteligencije i smjerovima njezina budućeg razvoja, dok je Marko Štefančič iz Kompetenčnog centra za umetno inteligenco Slovenije predstavio pregled konkretne primjene UI rješenja u slovenskim poduzećima. Marijana Šarolić Robić, pravnica i potpredsjednica CRO Startup udruge, otvorila je pitanje UI regulative i izazova usklađivanja poslovanja s novim pravilima te posjetiteljima ukratko predstavila „abecedu“ usklađivanja zakonodavstva i poslovanja.

„Agentic AI predstavlja sljedeću fazu razvoja umjetne inteligencije. Više ne govorimo samo o alatima koji odgovaraju na upite, već o sustavima koji mogu samostalno planirati, donositi odluke i izvršavati zadatke unutar zadanih poslovnih procesa. Takva tehnologija otvara potpuno nove mogućnosti za automatizaciju i povećanje učinkovitosti kompanija, a Hrvatska ima kvalitetan IT sektor, stručnjake i kompanije koje mogu aktivno sudjelovati u tom razvoju“, izjavio je Petar Dučić iz Infobipa.

„Prema istraživanju Kompetenčnega centra za umjetnu inteligenciju Slovenije, čak 65,1 % organizacija koristi umjetnu inteligenciju barem na razini pilot-projekata, no većina kompanija još uvijek nema sustavno upravljanje AI rješenjima niti mjeri njihove stvarne učinke. Više od polovice organizacija i dalje koristi umjetnu inteligenciju ad-hoc, bez formalnog upravljanja, dok većina učinke primjene ne prati sustavno“, izjavio je Marko Štefančič, direktor Kompetencijskog centra za UI Ljubljana.

Na poslovnom panelu „UI u praksi: gdje poduzeća stvaraju vrijednost, a gdje ne“ Dejan Turk iz A1 Hrvatska, Hana Agić iz Croatia osiguranja (LAQO) i David Vidmar iz tvrtke Gen-i raspravljali su o tome gdje umjetna inteligencija donosi stvarnu poslovnu vrijednost, a gdje njezina primjena ne ispunjava očekivanja, razmjenjujući iskustva iz sektora telekomunikacija, osiguranja i investicija. Sudionici panela zaključili su kako ključna vrijednost umjetne inteligencije leži u značajnoj optimizaciji operativnih procesa i ubrzanju rutinskih zadataka. To kompanijama omogućuje veću internu efikasnost i oslobađanje ljudskih potencijala za kreativnije i složenije izazove, a nužna je i prilagodba organizacijske kulture kroz change management.

1 od 5

Tehnološki panel pod nazivom „Implementacija UI: zašto neki projekti ne dolaze do produkcije?“ bio je usmjeren na razloge zbog kojih AI projekti često ne prelaze iz pilot-faze u produkciju. Svoja iskustva podijelili su Valentina Zadrija iz CRO AI (Code Club), Grega Jerkič iz In516ht, Mitja Trampuž iz Creaplus te Petar Dučić iz Infobipa. Zaključak panela bio je da uspješna tranzicija AI projekata u produkciju ovisi o kvaliteti i strukturiranosti podataka te snažnoj podršci uprave, ali i o nužnom povezivanju gospodarstvenika, istraživača i inženjerskih timova kako bi se premostio jaz između ideje i tržišno primjenjivog rješenja.

Valentina Zadrija iz CRO AI je nakon konferencije istaknula kako je umjetna inteligencija danas jedna od najvažnijih tema u poslovnom svijetu, ali i područje oko kojeg postoji velika razina hypea i nerealnih očekivanja. „Često možemo čuti poruke poput: ‘Ako ne koristite AI, već zaostajete’ ili ‘propast ćete bez AI-a’. Pod pritiskom takvog narativa, mnoge tvrtke kreću u implementaciju AI tehnologija očekujući da će same po sebi riješiti sve poslovne izazove, bez prethodne strateške analize procesa i stvarnih potreba. Međutim, AI djeluje kao pojačalo unapređuje ono što je dobro postavljeno, ali jednako tako može dodatno naglasiti postojeće slabosti i neučinkovitosti“, rekla je Zadrija.

Zaključak konferencije bio je jasan: uspjeh u eri umjetne inteligencije neće ovisiti samo o tehnološkoj razvijenosti, već i o sposobnosti suradnje, kontinuiranog učenja i zajedničkog djelovanja.

Konferencija je bila posvećena digitalnoj transformaciji hrvatskog gospodarstva i korištenju umjetne inteligencije, a kako je kazao guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, AI otvara puno mogućnosti za povećanje produktivnosti, međutim nosi i neke izazove, između ostalog i po tržište rada.

Poručio je da je prije svega potrebna sposobnost da se umjetnu inteligenciju koristi. “Možete imati umjetnu inteligenciju, ali ako nemate ideju što od nje možete dobiti i kako iz nje ‘izvući’ povećanje produktivnosti, ona vam neće puno pomoći. Međutim ako imate tu ideju, a prvenstveno vještine i sposobnosti radnika koji je mogu koristiti, onda ćete iz nje moći ‘izvući’ puno više”, rekao je Vujčić.

Istaknuo je da je ovo peta zajednička konferencija HNB-a i EIB-a, a da Hrvatska sada “stoji puno bolje” nego 2014. kada je održana prva. Tako, u međuvremenu je ušla u eurozonu i Schengen, a zadnjih pet godina je i među najbrže rastućim ekonomijama EU-a.

“Međutim, pred nama su izazovi daljnjeg rasta, a jedan od izvora budućeg rasta svakako može biti umjetna inteligencija i njena primjena”, kazao je Vujčić, još aktualni guverner HNB-a, koji je nedavno imenovan za potpredsjednika Europske središnje banke (ESB). 

Hrvatske tvrtke ispodprosječne po ulaganjima u nove proizvode i usluge

Donedavni, pak, hrvatski ministar financija a sada potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB), Marko Primorac, kao pozitivan je izdvojio podatak da hrvatske tvrtke investiraju i nešto više od europskog prosjeka, pri čemu u planiranju tih investicija imaju “pozitivan ali i racionalan optimizam”. 

Međutim, upozorio je, treba unaprijediti ulaganja u digitalizaciju, a posebno u umjetnu inteligenciju jer hrvatske tvrtke u tom kontekstu “malo zaostaju”. One i koje ulažu u taj segment, napomenuo je, uglavnom su fokusirane na unaprjeđenje internih procesa, a ne kako bi AI koristile u smislu “iskustva za korisnike ili poboljšanja usluga koje nude”.

Naime, kako je pokazalo EIB-ovo istraživanje o ulaganjima za 2025. godinu, udio hrvatskih tvrtki koje ulažu doseže 89 posto i neznatno je viši od prosjeka EU-a od 86 posto. Između ostalog, relativno je visok i udio hrvatskih tvrtki, 39 posto nasuprot 26 posto u Uniji, kojima su za slijedeće tri godine prioritet ulaganja u širenje proizvodnih kapaciteta. 

No s druge strane, hrvatske tvrtke u prosjeku manje od europskih ulažu u razvoj novih proizvoda, usluga ili proizvodnih procesa, a tek ih petina ili 22 posto koristi AI, dok je na razini Unije taj prosjek 37 posto. Također, hrvatske tvrtke su ispodprosječne i po korištenju više naprednih digitalnih tehnologija u svom poslovanju – to ih čini 29 posto, dok je europski prosjek 51 posto.

Primorac je rekao da je EIB, kao institucija koja podržava ulaganja i u digitalizaciju i digitalnu infrastrukturu, spremna kroz različite instrumente podržati i hrvatska mala i srednja poduzeća. “Vjerujemo da s instrumentima koje možemo pružiti, ne samo kroz EIB, nego i našu grupu, koju čini i Europski investicijski fond, možemo značajno poduprijeti i privatni sektor u Hrvatskoj”, poručio je.

“Potrebna ulaganja u energetsku, digitalnu i prometnu infrastrukturu”

Također, s obzirom na složenu geopolitičku i geoekonomsku situaciju, naveo je Primorac, EIB je usmjeren i na jačanje energetske infrastrukture i sigurnosti, kako bi se ojačao strateški suverenitet Unije, kao i diversificirali energetski dobavni pravci.

Izjavio je da sve što je Hrvatska ostvarila u proteklom razdoblju, u smislu jačanja financijskog kredibiliteta i kapaciteta te pozicioniranja u “uži” dio EU-a, pridonijelo jačanju njena gospodarstva, a da slijedeći iskorak treba biti jačanje produktivnosti. Tako, kako bi došlo do rasta gospodarstva na temelju veće produktivnosti, istaknuo je, potrebna su već spomenuta ulaganja u energetsku i digitalnu kao i prometnu infrastrukturu. “To je ono što ćemo nastojati zagovarati i truditi se da i na taj način pomognemo Hrvatskoj”, rekao je Primorac.

Inače, EIB je, kao financijska institucija u izravnom vlasništvu zemalja članica EU-a, samo lani diljem Unije osigurala financiranje u iznosu od sto milijardi eura, od čega se na Hrvatsku odnosilo 536 milijuna eura.

Apostrofiravši strategiju Unije za štednju i ulaganja, Primorac je naglasio i potrebu “mobiliziranja štednje i svih sredstava koja stoje neiskorištena”. Poručio je da kapital treba “transformirati” i “produktivno uložiti” u mlade i inovativne tvrtke, kako one u potrazi za kapitalom ne bi odlazile u “druge države, posebno prekooceanske”. “Zadržavajući te tvrtke u EU, posebno Hrvatskoj, trebamo nastojati jačati našu konkurentnost”, istaknuo je Primorac.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić je izjavio da je upotreba umjetne inteligencije u svijetu u “sve većem zamahu”, a potrebna je i hrvatskoj ekonomiji, prije svega s ciljem promjene njezine strukture i poticanja upravo onih sektora koji mogu za nju generirati novu dodanu vrijednost. (Hina)

Brzina inovacija danas je veća nego ikada, a ulaganja na tržištu dosežu iznimne razine. Prema istraživanju Deloittea provedenog tijekom 2025., više od 70% ulaganja u digitalne transformacije danas je usmjereno na umjetnu inteligenciju i automatizaciju, a više od četvrtine (26%) globalnih kompanija već aktivno razvija ili istražuje autonomne AI agente koji preuzimaju ponavljajuće zadatke i rade 24/7, oslobađajući zaposlenike za strateške i kreativne poslove. Istraživanje također pokazuje da gotovo 75% potrošača preferira brendove koji nude personalizirano iskustvo – upravo ono što omogućuju AI agenti.

„U posljednje dvije godine udvostručen je porast zrelosti organizacija i njihovu stvarnu spremnost na inoviranje. Tvrtke su danas spremne poduzimati konkretne korake, a ne samo promatrati“, istaknuo je Milan Listeš, generalni direktor BE-terne Hrvatska na nedavno održanoj 14. godišnjoj konferenciji ove tvrtke koja okuplja vodeće ICT stručnjake.

Istraživanje konzultantske kuće Deloitte pokazuje da prosječna organizacija danas usmjerava oko 14% svojih ukupnih prihoda u digitalne inicijative, što je gotovo dvostruko više nego godinu ranije.

„Digitalna rješenja, poput online check-ina, moramo pratiti u stvarnom vremenu, promatrati kako izgleda put korisnika, razumjeti gdje zastanu, što ne koriste i zašto ponekad odustanu“, izjavio je Roberto Gobo, direktor digitalizacije iz Valamar Riviere te nastavio: „Danas imamo više od 400.000 gostiju koji koriste online check-in što pokazuje da kada stavimo korisnika u središte i kontinuirano učimo iz njegovog iskustva, digitalna rješenja postaju stvarna vrijednost, a ne samo tehnologija.“

Svoja iskustva podijelio je i Dalibor Kovačević, izvršni direktor za informacijske tehnologije, Raiffeisenbank Hrvatska. „Kada smo lansirali novo internetsko bankarstvo za poslovne korisnike, usvajanje je u početku bilo nešto niže od očekivanog iako smo vjerovali u kvalitetu rješenja. Ubrzo smo shvatili da je rješenje bilo oblikovano iz naše perspektive te da proces nije bio dovoljno odgovarao njihovim navikama. Prilagodili smo ga i dodatno educirali korisnike, čime smo značajno poboljšali njihovo iskustvo i povećali korištenje platforme.“

Svoja su iskustva podijelili i domaći brendovi. „Digitalna rješenja imaju smisla onda kada omogućuju da radimo pametnije, a ne samo više“, istaknula je Kristina Volf, kretivna direktorica Brigade. Da tehnologija sama po sebi nije dovoljna, poručio je Tomislav Andolac, suosnivač Old Pilot’sa: „Možemo kupiti najskuplji softver na tržištu, ali ako nemamo motiviranu osobu koja će ga pokrenuti i koristiti – to je promašena investicija.“

Iako su pristupi i izazovi tvrtki bili različiti, poruka je bila zajednička: organizacije koje aktivno razvijaju digitalne kompetencije, prate stvarno korisničko iskustvo i kontinuirano inoviraju već danas ostvaruju vidljive prednosti i ostaju konkurentne na sve zahtjevnijem tržištu.

Razgovarala: Marija Sedlar

Na koji način Marker prati i implementira AI tehnologije u suradnji s klijentima iz maloprodajnog i FMCG sektora?

U Markeru umjetnu inteligenciju promatramo kao snažan alat za postizanje efikasnosti, ali i kao područje koje zahtijeva pažljivo i odgovorno uvođenje. Naš pristup temelji se na razumijevanju konkretnih poslovnih potreba klijenata te pronalasku načina kako AI može pružiti mjerljivu vrijednost – bez nepotrebne kompleksnosti. AI rješenja uvodimo postupno, najčešće kroz projekte personalizacije, optimizacije pretrage, automatiziranog marketinga i analitike korisničkog ponašanja. U suradnji s trgovcima, osobito u FMCG i retail segmentu, integriramo podatke iz webshopova, CRM-a, loyalty programa i fizičkih trgovina kako bismo stvorili temelje za primjenu AI tehnologije. Time pomažemo u podizanju korisničkog iskustva i operativne učinkovitosti, uz realnu procjenu organizacijske spremnosti svakog pojedinog klijenta.

Koje alate i rješenja smatrate najkorisnijima za unapređenje korisničkog iskustva u maloprodaji?

AI u maloprodaji ima veliki potencijal, ali u našem kontekstu njegova implementacija mora biti pažljivo usklađena s tehnološkom zrelošću i poslovnim ciljevima tvrtki. Mnoge tvrtke u regiji još uvijek su u fazi izgradnje osnovne podatkovne infrastrukture. No upravo zato preporučujemo da se AI primjenjuje kroz konkretne i usko definirane funkcionalnosti koje donose jasan rezultat – poput personaliziranih preporuka, pametne pretrage ili automatiziranih kampanja. U fizičkim trgovinama, korisna su rješenja koja prate ponašanje kupaca, omogućuju bolju organizaciju prostora i optimizaciju zaliha, ali njihova vrijednost dolazi do izražaja tek kada su integrirana u širi kontekst poslovanja.

Gdje vidite najveći potencijal primjene AI-ja u FMCG segmentu? Kako će u narednim godinama teći razvoj maloprodaje pod utjecajem umjetne inteligencije?

FMCG sektor ima velike mogućnosti primjene AI-ja, posebno zbog količine transakcija i dostupnosti podataka. Međutim, i tu je važno realno sagledati koliko su ti podaci kvalitetni i spremni za analizu. Najveći potencijal vidimo u prediktivnoj analitici – za planiranje potražnje, upravljanje zalihama i dinamičko određivanje cijena.

Također, AI može pomoći u mikrosegmentaciji kupaca i kreiranju učinkovitijih kampanja. U fizičkim trgovinama, upotreba AI-ja za optimizaciju rasporeda proizvoda, planiranje osoblja ili dinamičko označavanje cijena može značajno unaprijediti svakodnevne operacije, ali pod uvjetom da postoji kontinuitet u upravljanju tim procesima.

Maloprodaja će se sve više razvijati u smjeru integriranih iskustava – granica između online i offline svijeta postupno nestaje. No važno je napomenuti da digitalna transformacija ne ide jednakim tempom za sve trgovce. Vidimo da će neki brže uvesti omnichannel pristup i AI te postići prednosti u personalizaciji i operativnoj efikasnosti dok će drugi i dalje raditi na temeljnim digitalnim kompetencijama.

Offline trgovine imat će sve više digitalnih elemenata – poput pametnih polica, digitalnih ekrana, prediktivne analitike za zalihe i osoblje – ali njihova učinkovitost ovisit će o stupnju integracije s drugim sustavima. Online kanali će jačati, ali offline iskustvo ostat će ključno, posebno u kategorijama gdje kupci žele osobni kontakt. Jedno bez drugoga teško može dugoročno opstati.

Može li manji trgovac bez snažnih resursa pratiti velike lance koji već ulažu u napredne AI sustave?

Uvođenje naprednih tehnologija mijenja dinamiku tržišta, ali to ne znači da su manji trgovci isključeni iz igre. Upravo suprotno – uz pažljiv odabir alata i partnera, manji trgovci mogu vrlo ciljano primjenjivati AI rješenja koja im donose prednost. No važno je napomenuti da digitalna transformacija zahtijeva određenu spremnost organizacije – ne samo tehničku, već i stratešku i kadrovsku. Ne preporučujemo brzoplete implementacije samo zato što su druge tvrtke krenule. Ključ je u tome da se dobro razumije gdje AI može pomoći, a gdje još treba raditi na osnovama poput strukture podataka, procesa i kompetencija.

Pomažete li klijentima pri edukaciji zaposlenika u procesu uvođenja umjetne inteligencije?

Edukacija zaposlenika je iznimno važna jer o njihovom razumijevanju i prihvaćanju AI rješenja ovisi uspjeh cijelog procesa. Bez osnovne razine znanja i svijesti o prednostima i ograničenjima AI-ja, tehnologija može ostati neiskorištena ili se koristiti pogrešno. U Markeru uz svaku implementaciju nudimo i edukativne aktivnosti – kroz radionice i savjetovanje. Ne smatramo edukaciju dodatkom, već integralnim dijelom svakog projekta. U fizičkim trgovinama to znači da osoblje zna tumačiti podatke koje AI generira i koristiti ih za poboljšanje korisničkog iskustva.

Koja su (nova) očekivanja kupaca u digitalnom dobu?

Kupci danas očekuju više nego ikad – žele brzinu, točnost i iskustvo prilagođeno njihovim potrebama. Međutim, važno je razumjeti da nisu svi kupci isti, i da digitalna očekivanja ovise o navikama, dobi i vrsti proizvoda. Općenito, raste očekivanje da informacije budu dostupne odmah, da su ponude relevantne i da nema razlike između online i fizičkog iskustva. AI može pomoći u zadovoljavanju tih očekivanja, ali samo ako je podržan jasnim podacima i stabilnim poslovnim procesima. Uvođenje AI funkcionalnosti bez šire pripreme može izazvati više štete nego koristi.

Kako se trgovci mogu prilagoditi činjenici da napredak tehnologije i nova digitalna rješenja mijenjaju način na koji potrošači donose odluke o kupnji?

Potrošačke navike se već mijenjaju, a napredak tehnologije dodatno će ih ubrzati. Ipak, promjene neće biti jednolike. Određene skupine kupaca brzo prihvaćaju nove alate i modele odlučivanja dok druge i dalje traže klasično iskustvo. Trgovci se trebaju pripremiti na raznolike potrebe i postupno uvoditi rješenja koja odgovaraju njihovoj bazi kupaca. AI može značajno pomoći u personalizaciji komunikacije, ponude i korisničkog puta – ali trgovci trebaju znati koje podatke imaju, kako ih koristiti i kada je pravo vrijeme za promjene. Pretjerano agresivna primjena tehnologije bez uzimanja u obzir konteksta kupaca može imati suprotan efekt.

Mogu li hrvatske tvrtke ostati konkurentne u digitalnom dobu na globalnom tržištu?

Hrvatske tvrtke imaju priliku biti konkurentne kroz specijalizaciju, brzu prilagodbu i pametnu upotrebu dostupnih tehnologija. No realno je priznati da mnoge još rade na postavljanju osnovnih digitalnih temelja. Ključ uspjeha nije u slijepom praćenju globalnih trendova, nego u pažljivoj selekciji onoga što donosi vrijednost za konkretnog korisnika. Korištenje podataka za donošenje odluka, testiranje novih tehnologija u manjim koracima i rad na razvoju digitalnih kompetencija unutar timova su najvažniji elementi za dugoročnu konkurentnost. Partnerstva s tehnološkim stručnjacima koji razumiju i lokalni i globalni kontekst također su važan faktor uspjeha.

S obzirom na dugogodišnje iskustvo u izradi web shopova, o čemu treba voditi računa tijekom tog procesa?

Izrada webshopa danas nije izolirani projekt, to je ključna točka unutar šire omnichannel strategije. Web trgovina mora biti povezana s fizičkim prodajnim mjestima, korisničkom podrškom, loyalty programom, ERP-om i svim ostalim sustavima koji čine suvremeno maloprodajno iskustvo. Marker svakom projektu pristupa individualno. Prilagođavamo se specifičnostima brenda, vrsti proizvoda i strukturi kupaca. Ne slijedimo slijepo želje klijenata, nego ih savjetujemo i vodimo kroz proces, balansirajući između onoga što klijent želi, onoga što tržište očekuje i onoga što je tehnički i poslovno održivo. U idealnom scenariju, to postaje partnerstvo u kojem zajedno donosimo odluke koje su korisne za poslovanje na duge staze. Dobar webshop je onaj koji nije samo lijep, već koji radi posao – konvertira, educira, zadržava korisnike i omogućuje učinkovito upravljanje procesima.

Koje su najčešće pogreške pri izradi weba i kako ih izbjeći?

Mnoge tvrtke kreću u projekt webshopa bez jasne ideje što žele postići, kako će mjeriti uspjeh i koje KPI-jeve žele pratiti. Webshop se često promatra kao zaseban kanal, umjesto kao dio šire prodajne i komunikacijske strategije. Prije početka izrade potrebno je definirati poslovne ciljeve (npr. povećanje konverzije, razvoj novih tržišta, digitalizacija korisničkog iskustva), razumjeti kupovne navike ciljane publike i odrediti ključne funkcionalnosti koje tome doprinose.

Dizajn i sadržaj webshopa često se temelje na osobnim preferencijama naručitelja, a ne na analizi ponašanja stvarnih korisnika. To dovodi do rješenja koja su možda estetski dojmljiva, ali nefunkcionalna ili učinkovita. Korisničko iskustvo treba temeljiti na analizi korisničkih potreba, UX testiranju i podacima o stvarnom korištenju postojećih kanala. Uključite krajnje korisnike već u fazi planiranja kroz istraživanja, ankete ili testne verzije. Webshop se također često razvija izolirano, bez dublje integracije s fizičkom trgovinom, CRM-om, loyalty programom, call centrom i ostalim touchpointima. Rezultat je nepovezano korisničko iskustvo koje frustrira kupce.

Izradu web trgovine treba planirati kao ključnu točku u omnichannel ekosustavu. Kupac očekuje da ga trgovac prepoznaje bez obzira kupuje li online, telefonski ili u fizičkoj trgovini što zahtijeva povezane sustave i podatke. Mnoge tvrtke ulažu puno energije u izradu webshopa, ali ne planiraju njegov daljnji razvoj, održavanje i optimizaciju. Web trgovina često se doživljava kao ‘projekt’ s krajem, umjesto kao živi sustav koji se razvija kroz vrijeme.

Već pri inicijalnom planiranju treba uključiti budžet i resurse za redovitu analitiku, testiranje, SEO optimizaciju, nadogradnje funkcionalnosti i sadržajni razvoj. Webshop je kanal koji treba kontinuirano pratiti i poboljšavati. Loši opisi proizvoda, nestrukturirane kategorije, niska kvaliteta fotografija i nejasni filteri znatno otežavaju kupovinu i sljedeći su razlog zašto mnoge web trgovine ne uspiju pronaći put do kupaca.

Još jedan važan aspekt su zaposlenici koji upravljaju webshopom, a često nemaju dovoljno znanja o svim mogućnostima platforme ili nemaju jasne procese kako koristiti podatke, upravljati sadržajem i analizirati uspješnost. U plan izrade webshopa uključiti treninge, onboarding i edukaciju timova. Osigurajte interne procedure, dokumentaciju i stalnu podršku te ponavljajte to prilikom svake promjene zaposlenika u vašoj organizaciji.

Uz Marker, na čelu ste i tvrtke Presido – kojim se važnim temama ona bavi?

Presido je vodeća konzultantska tvrtka specijalizirana za zaštitu osobnih podataka, privatnost, AI tehnologije i IT pravo. Sa sjedištem u Hrvatskoj, Presido pruža vrhunska pravna i regulatorna rješenja klijentima iz više od 25 zemalja. Tim stručnjaka kombinira pravno, tehnološko i sigurnosno znanje kako bi organizacijama pomogao u usklađivanju s GDPR-om i drugim propisima, pretvarajući usklađenost u konkurentsku prednost.

Među klijentima su HNB, Hanfa, RTL, Nova TV, King ICT, Fortenova, Podravka, Plodine, Styria, Real grupa, Friedhelm Loh grupa, Arsano Medical Group i mnogi drugi. Zahvaljujući povjerenju takvih partnera, Presido se pozicionirao kao regionalni lider u području zaštite podataka, privatnosti i digitalne regulative.

Plan Markera za nadolazeće godine?

Naš strateški fokus u narednim godinama usmjeren je na daljnji razvoj naprednih rješenja koja povezuju sve dodirne točke između kupca i trgovca – online, offline, mobilno i fizičko. Vjerujemo da budućnost maloprodaje leži u istinskom omnichannel pristupu, a umjetna inteligencija je alat koji može povezati sve te slojeve u jedno konzistentno i personalizirano korisničko iskustvo.

Naš cilj je omogućiti trgovcima alate koji im pomažu da bolje razumiju svoje kupce, predviđaju njihova ponašanja i odgovore na njihove potrebe – bez obzira gdje i kako kupuju. To uključuje rješenja za personalizaciju ponude, optimizaciju operacija, upravljanje lojalnošću te sinkronizaciju komunikacije između webshopa, fizičkih trgovina, CRM-a i korisničke podrške.

Istovremeno, nastavljamo ulagati u edukaciju i savjetodavne usluge jer znamo da tehnologija sama po sebi nije dovoljna – ključna je spremnost ljudi, procesa i organizacijske kulture. Marker ostaje partner koji klijentima ne nudi samo alate, nego i znanje, iskustvo i dugoročnu podršku u tranziciji prema maloprodaji budućnosti.

E-commerce je u posljednjem desetljeću doživio snažnu ekspanziju, a novi val transformacije donosi – umjetna inteligencija (AI). Dok su ranije inovacije bile vezane uz logistiku, plaćanja i digitalni marketing, danas je sve jasnije da će upravo AI postati ključni motor budućeg razvoja online trgovine. AI ne samo da automatizira procese, već unosi inteligenciju u svaku fazu korisničkog putovanja: od pretrage proizvoda do postprodajne podrške. Evo na koje načine umjetna inteligencija već poboljšava i oblikuje e-commerce.

1. Personalizacija ponude i preporuka

Jedan od najuočljivijih utjecaja AI-ja u e-commerceu je dinamička personalizacija. Algoritmi analiziraju povijest kupovine, pretraga i interakcija korisnika te u realnom vremenu predlažu proizvode i usluge. Time se povećava prosječna vrijednost košarice i stopa konverzije dok kupci dobivaju dojam da je ponuda skrojena baš za njih.

2. Pametno upravljanje cijenama

AI omogućuje dinamičko određivanje cijena ovisno o potražnji, zalihama, sezonalnosti i ponašanju konkurencije. Umjesto statičnih cjenika, trgovci mogu nuditi fleksibilne cijene koje maksimiziraju profitabilnost, ali i ostaju konkurentne na tržištu.

3. Optimizacija zaliha i logistike

Pametni algoritmi mogu precizno predviđati potražnju i optimizirati upravljanje zalihama. To znači manje viškova, manje rasprodaja u zadnji čas i bolje planiranje dostavnih kapaciteta. AI može upravljati i rutama dostave kako bi se smanjili troškovi goriva i vrijeme isporuke.

4. Virtualni asistenti i chatbotovi

AI chatbotovi donose 24/7 korisničku podršku. Oni odgovaraju na jednostavna pitanja, pomažu u procesu kupovine i rješavaju osnovne probleme kupaca, čime se smanjuje potreba za velikim timovima u call centrima i povećava zadovoljstvo kupaca.

5. Prepoznavanje slika i vizualna pretraga

Sve više trgovaca uvodi mogućnost pretrage putem slike: kupac fotografira predmet, a AI ga identificira i pronalazi slične proizvode u katalogu. To otvara vrata potpuno novom načinu pretraživanja i kupovine, posebno u modnom i lifestyle segmentu.

6. Prediktivna analitika i marketing

AI može analizirati ogromne količine podataka i predvidjeti ponašanje kupaca: tko će vjerojatno napustiti košaricu, tko će uskoro ponoviti kupovinu ili koji kupci reagiraju na određene kanale komunikacije. To trgovcima omogućuje precizno targetiranje kampanja i optimizaciju marketinških ulaganja.

7. Sigurnost i prevencija prijevara

S obzirom na rast e-commercea, raste i broj online prijevara. AI sustavi u realnom vremenu prate transakcije, otkrivaju sumnjive obrasce i smanjuju rizik od gubitaka, čuvajući i trgovce i potrošače.

Umjetna inteligencija više nije daleka budućnost – ona je već danas integralni dio e-commerce poslovanja. Trgovci koji je uspješno implementiraju mogu očekivati veću profitabilnost, efikasnije poslovanje i lojalnije kupce.

Istraživanje na uzorku od 659 poduzeća proveli su HUP-ICT Udruga i HUP-Koordinacija za umjetnu inteligenciju u suradnji s agencijom Prizma CPI. Riječ je o prvom istraživanju takve vrste u Hrvatskoj, koje po prvi put daje konkretne odgovore kako hrvatsko gospodarstvo vidi i koristi umjetnu inteligenciju.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber, istaknula je kako je potrebno maksimalno ozbiljno prionuti temi umjetne inteligencije kako bi usred revolucionarnog tehnološkog napretka u Hrvatskoj osigurali porast zapošljavanja i stvaranje nove vrijednosti. „Umjetnu inteligenciju moramo gledati kao pokretača inovacije, razvoja i alata koji će nam pomoći da stvorimo konkurentno i tehnološki napredno gospodarstvo.  HUP će kroz rad AI koordinacije osigurati kontinuiran rad i suradnju industrije, javnog sektora i akademske zajednice jer je upravo ta suradnja temelj da maksimalno iskoristimo mogućnosti koje nam tehnološki napredak donosi“, kazala je Weber.

Na predstavljanju rezultata i dinamičnoj panel raspravi sudjelovali su Nikola Modrušan iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ratko Mutavdžić, voditelj HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju, Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT Udruge, Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP-ICT Udruge, Ervin Jagatić, direktor za proizvode umjetne inteligencije u Infobipu, Tomislav Glavaš, član Uprave Bosqara te Roberto Gobo, direktor za digitalnu strategiju i tehnologiju u Valamaru.

“Prvo nacionalno istraživanje daje konkretan uvid u stvarno stanje primjene AI tehnologija u hrvatskom gospodarstvu. Ovi rezultati potvrđuju da hrvatske tvrtke prepoznaju umjetnu inteligenciju kao ključnu polugu konkurentnosti, no istovremeno ukazuju na potrebu za jačanjem strateškog pristupa i ulaganja u znanje. Vjerujem da će ovo istraživanje biti temelj za konkretne politike, zajedničke inicijative i investicije koje će omogućiti održiv i inkluzivan razvoj AI ekosustava u Hrvatskoj“, poručio je Ratko Mutavdžić, voditelj HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju

Rezultati istraživanja ukazali su na pozitivan smjer – 80% poduzeća je upoznato s umjetnom inteligencijom, a njih 45% imaju pozitivan stav prema njoj. AI se najčešće primjenjuje u područjima marketinga, prodaje i automatizacije sadržaja, a najrašireniji alat je ChatGPT, koji redovito koristi trećina tvrtki. Većina tvrtki, njih 70% smatra da AI ne može zamijeniti radna mjesta u njihovom poduzeću.

„HUP AI B2B 2025. istraživanje predstavlja inicijalno snimanje stanja u sklopu plana provođenja godišnjeg transverzalnog istraživanja. S obzirom na niz aktivnosti u sklopu izrade Nacionalnog plana i Akcijskog plana za razvoj umjetne inteligencije u RH, istraživanje je više nego pravovremeno te će svakako biti podrška i podloga poduzetim kao i planiranim aktivnostima. Ujedno će omogućiti savladavanje uočenih izazova, iznalaženje trendova (mikro i makro), dubinske uvide (segmentacija, korelacije, i dr.) te postavljanje svojevrsnog benchmarka. Nadamo se da će rezultati koristiti poslovnoj zajednici, državnom i javnom sektoru te akademskoj zajednici“, rekao je izv.prof.dr.sc Robert Kopal, član HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju i istraživač i znanstvenik koji je analizirao rezultate istraživanja.

Tvrtke koje već koriste umjetnu inteligenciju ističu jasne prednosti, a četvrtina navodi uštedu veću od jednog sata dnevno po zaposleniku. Ulaganja u AI bilježe pozitivan trend: gotovo 90% poduzeća planira zadržati ili povećati svoja ulaganja u ovu tehnologiju u nadolazećim godinama.

Unatoč velikom potencijalu, formalizirani strateški pristup još je u početnoj fazi, samo 3% poduzeća ima definiranu AI strategiju i tek mali broj sustavno ulaže u edukaciju zaposlenika. Ipak, prepoznaje se važnost razvoja analitičkih, kreativnih i kritičkih vještina za uspješnu integraciju umjetne inteligencije u poslovne procese.

1 od 3

„S obzirom na tijek izrade Nacionalnog i Akcijskog plana razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj, ovo je idealna prilika za definiranje ciljeva koji će omogućiti ne samo povećanje produktivnosti, već i razvoj inovacijskog kapaciteta hrvatskih poduzeća. Za rast eko sustava i zadržavanje znanja i ljudi u Hrvatskoj neophodno je iskoristiti sljedeće EU financijsko razdoblje“, istaknuo je Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT Udruge.

Ovo istraživanje dalo je temelje za bolje razumijevanje prilika i izazova koje AI donosi, zaključeno je na predstavljanju. HUP-ICT Udruga i HUP-Koordinacija za umjetnu inteligenciju pozvali su na suradnju između poslovnog sektora, države i akademske zajednice s ciljem još bolje integracije umjetne inteligencije u poslovne procese.

Osnivanje Koordinacije za umjetnu inteligenciju strateški je iskorak HUP-a s ciljem poticanja inovacija i ubrzanja korištenja AI tehnologija te ukupne digitalne transformacije u Hrvatskoj, kao ključnih odrednica konkurentnosti i uspješnosti našeg gospodarstva i društva u narednom razdoblju.

Europska komisija nedavno je predstavila “Kompas konkurentnosti”, kojem je cilj olakšati i ubrzati poslovanje te osigurati blagostanje Europe. Primjena i razvoj umjetne inteligencije stavljeni su visoko na listu prioriteta kako bi Europa održala korak s drugim velikim gospodarstvima u sve složenijem i konkurentnijem svijetu. U skladu s time, HUP Koordinacija za umjetnu inteligenciju omogućit će sustavan i organiziran pristup primjeni umjetne inteligencije u različitim sektorima i pri tome stvarati dugoročnu vrijednost za društvo i gospodarstvo.

„Svjetski ekonomski forum je u aktualnom izvješću o budućnosti radnih mjesta predvidio da će se zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, do 2030. globalno stvoriti 11 milijuna novih radnih mjesta, ali da će ih istovremeno i 9 milijuna nestati. Kao poslodavci i društveno odgovorni pojedinci moramo maksimalno ozbiljno prionuti izradi smjernica kako bismo se pobrinuli da se u Hrvatskoj dogodi porast zapošljavanja uslijed tehnološkog napretka i iznadprosječni rast novostvorene vrijednosti. Zadatak ove koordinacije je vrlo ozbiljan i ne treba bježati od činjenice da, ukoliko poslodavci, sindikati i Vlada ne budu spremni na brze promjene, možemo lako postati društvo u kojem će se značajno smanjivati prilike za ambiciozne mlade ljude i početi dominirati poslovi s malom ili nepostojećom dodanom vrijednosti.“, rekao je Hrvoje Josip Balen, predsjednik izvršnog odbora HUP–ICT.

Koordinacija za umjetnu inteligenciju organizirana je kroz tri specijalizirane radne grupe, pri čemu je svaka usmjerena na specifična područja razvoja AI tehnologije i prateće regulative:

• Radna skupina za promicanje razumijevanja i primjenu AI-a u gospodarstvu: Ova radna grupa fokusirana je na podizanje svijesti o mogućnostima korištenja umjetne inteligencije unutar kompanija. Kroz edukacijske programe, radionice i suradnju s ključnim dionicima, cilj je osnažiti inovacije i poboljšati konkurentnost hrvatskog gospodarstva na globalnoj razini.
• Radna skupina za suradnju s javnom upravom, akademskom zajednicom i privatnim sektorom: Središnji zadatak ove grupe je povezivanje ključnih sektora kako bi se stvorila sinergija u razvoju AI rješenja. Inicijative uključuju zajedničke projekte, istraživanja te unapređenje obrazovnih programa, što će doprinijeti stvaranju inovativnih tehnologija prilagođenih potrebama tržišta.
• Radna skupina za odgovornu i etičku uporabu umjetne inteligencije: Kako bi se osigurala transparentnost i sigurnost primjene AI tehnologija, ova radna grupa razvija smjernice i regulative. Poseban naglasak stavljen je na zaštitu privatnosti, etičko poslovanje te usklađivanje primjene umjetne inteligencije s etičkim načelima, štiteći privatnost i prava svih građana.

“U današnjem svijetu umjetna inteligencija je ključni pokretač inovacija i razvoja ne samo poslovnog sektora nego i društva u cjelini. Osnivanje međusektorske Koordinacije za umjetnu inteligenciju predstavlja iskorak prema izgradnji konkurentnog i tehnološki naprednog gospodarstva koje želimo za Hrvatsku. Ova inicijativa služi kao most između raznih čimbenika društvenog razvoja te će djelovati kao katalizator za razvoj inovativnih ideja, poslovnih modela i implementaciju najboljih praksi, potičući pritom suradnju svih sektora.

Uz angažman stručnjaka iz različitih područja, kroz ciljane programe osigurat ćemo kontinuirani razvoj kompetencija, obrazovanje i prekvalifikaciju radne snage u skladu s najnovijim dostignućima u području umjetne inteligencije. Time stvaramo čvrste temelje za održivi gospodarski rast, modernizaciju industrije te povećanje učinkovitosti javnih usluga. Ključ uspjeha leži u suradnji  industrije, javnog sektora i akademske zajednice – razvoj na temeljima umjetne inteligencije je već bitna nacionalna odrednica u mnogim zemljama i Hrvatska se mora pridružiti tim inicijativama.”, izjavio je Ratko Mutavdžić,voditelj HUP Koordinacije za umjetnu inteligenciju.

U 2025. godini očekuje se da će agenti koje pokreće umjetna inteligencija značajno unaprijediti industrije, radna mjesta i svakodnevni život. Uz povećanje produktivnosti, ovi agenti će i samostalno izvršavati zadatke, optimizirati tijek rada i omogućiti ljudima da se usredotoče na značajnije aktivnosti.

Na temelju postignuća iz 2024., u kojoj su alati poput Microsoft Copilota postali neizostavan dio svakodnevnih zadataka, umjetna inteligencija je spremna za sljedeći veliki iskorak. Korištenje generativne AI naraslo je s 55% u 2023. na 75% u 2024. godini, pri čemu su organizacije ostvarivale povrat od 3,70 USD na svaki uloženi dolar.

Kako se usvajanje umjetne inteligencije ubrzava, a poslovni sustavi ostvaruju vrijednost već unutar 13 mjeseci, procjenjuje se da će umjetna inteligencija pridonijeti europskom BDP-u s 2,7 bilijuna USD do 2030.

GODINA REVOLUCIONARNIH TRANSFORMACIJA

Zamah AI transformacije nastavit će rasti kako organizacije prihvaćaju umjetnu inteligenciju za redefiniranje svojih operacija i postizanje veće vrijednosti. Personalizirani Copiloti pomažu korisnicima da se lakše nose s velikim količinama informacija na radnome mjestu, a brz tempo Microsoftovih inovacija odražava tu evoluciju – samo u 2024. predstavljeno je više od 700 ažuriranja i novih značajki za Copilot.

„Umjetna inteligencija nastavlja evoluirati, a 2025. godina bit će godina revolucionarnih transformacija“, izjavio je Kalin Dimtchev, direktor regije Adriatic u Microsoftu te dodao: „Agenti koje pokreće umjetna inteligencija, s poboljšanom memorijom, mogućnošću zaključivanja i multimodalnim značajkama, revolucionizirat će procese u različitim industrijama te omogućiti ljudima da komuniciraju s tehnologijom na pametnije i učinkovitije načine. Ključna tema bit će postavljanje granica autonomije agenata i održavanje ljudskog nadzora, kako bi se osiguralo da ta unaprijeđenja budu utjecajna, odgovorna i inkluzivna.”

ŠEST KLJUČNIH AI TRENDOVA ZA 2025.

1. AI modeli postat će sposobniji i korisniji
AI modeli bit će brži, učinkovitiji i prilagođeni specifičnim potrebama. Ti napredni modeli rješavat će složene probleme u znanosti, pravu i zdravstvu, nudeći alate za usporedbu ugovora, generiranje koda i izvršavanje radnog tijeka. Microsoftov fokus na sintetičke i visokokvalitetne podatke omogućit će ovakve performanse.

2. AI agenti će redefinirati posao
AI agenti transformirat će radna mjesta samostalno upravljajući ponavljajućim i složenim zadacima, od rješavanja IT problema do optimizacije radnog tijeka. Alati kao što je Copilot Studio omogućit će i programerima i korisnicima bez tehničkog znanja da naprave agente, poboljšavajući suradnju i učinkovitost na radnom mjestu.

3. AI pratioci u svakodnevnom životu
AI alati kao što je Microsoft Copilot učinit će svakodnevni život učinkovitijim – pomoći će odrediti prioritetne zadatke, sumirati novosti i ponuditi vizualnu pomoć. Značajke poput Copilot Visiona razumjet će i analizirati sadržaj koji korisnici pregledavaju online, povećavajući produktivnost i angažman korisnika.

4. Održivi razvoj umjetne inteligencije
Microsoft napreduje na području ‘zelene’ umjetne inteligencije, gradeći podatkovne centre koji ne koriste vodu za hlađenje i rade koristeći obnovljive i energetski čiste izvore poput vjetra, geotermalne, nuklearne i solarne energije. Cilj je da do 2030. Microsoft postane ugljično negativna, vodeno pozitivna i tvrtka bez otpada.

5. Prilagodljiva i odgovorna umjetna inteligencija
Organizacije će imati veću kontrolu nad primjenama umjetne inteligencije, uz alate za prilagodbu filtera, upravljanje sadržajem i postavljanje sigurnosnih granica. Microsoft napreduje u testiranju kako bi smanjio rizike poput netočnosti umjetne inteligencije, dok istovremeno omogućuje tvrtkama da koriste umjetnu inteligenciju na odgovoran način.

6. Umjetna inteligencija pokreće znanstvena otkrića
Umjetna inteligencija pokreće transformativni napredak u znanosti, održivosti i zdravstvu. Od prognoziranja vremena do otkrivanja lijekova, AI alati ubrzavaju istraživanja i inovacije. U 2025. godini očekuje se da će umjetna inteligencija značajno poboljšati produktivnost u rješavanju izazova poput klimatskih promjena i javnog zdravlja.

NOVA ERA SINERGIJE

U 2025. sinergija između između načina treniranja AI modela i načina na koji osposobljavaju inteligentne agente postajat će sve veća. Pojedinci i organizacije moći će odabrati ili razviti AI modele prilagođene njihovim specifičnim potrebama, što će stvoriti veće mogućnosti za inovacije i utjecaj na poslovanje.

Direktor BE-terne Krešimir Mlinarić naglasio je potencijal umjetne inteligencije da transformira sve aspekte poslovanja. „Dok Tesla i kineski proizvođači poput Geelya i BYD-a ostvaruju dvoznamenkaste stope rasta, tradicionalni automobilski divovi poput Mercedesa, Volkswagena i BMW-a u izgubili su do 50% svoje tržišne vrijednosti u šest mjeseci. To nije posljedica manjka kapitala, već manjka inovacija i brzine prilagodbe trendovima i novim tehnologijama. Tvrtke koje ne ulažu u AI i tehnološke inovacije riskiraju pad konkurentnosti, dok su oni koji su već krenuli na taj put zabilježili značajno povećanje učinkovitosti, smanjenje troškova i brži razvoj novih proizvoda.“

Pri tome je važno razumjeti da AI nije jedan gotovi proizvod kojeg možete preuzeti, već novi način na koji pristupamo rješavanju poslovnih izazova. Takva promjena podrazumijeva cjelokupnu transformaciju kulture poslovanja, a uvođenje alata koji će zaista donijeti promjenu zahtjeva vrijeme i strateško promišljanje te je takve procese nužno početi provoditi odmah, kako ne bi izgubili korak s konkurencijom, pojasnio je Krešimir Mlinarić.

Da je ulaganje u umjetnu inteligenciju svojevrsna utrka s vremenom govori i činjenica da generativne AI tehnologije prodiru u svakodnevni rad sve brže i to ne uvijek na velika vrata. Prema podacima iz 2024, zaposlenici koji koriste AI u prosjeku štede 2.5 sata dnevno, 28 % menadžera optimizira troškove zahvaljujući AI-ju, dok se čak 56 % implementacija AI-a odnosi na poboljšanje odnosa s kupcima. Recentno istraživanje IBM-a pokazuje da 40 % tvrtki već koristi AI u svom poslovanju, ali i da to čini čak 75 % zaposlenika. Takvi podaci ukazuju da se prihvaćanje ovih tehnologija odvija usporedno, u operativnom radu zaposlenika kao i u strateškom odlučivanju vodstva. U tim se situacijama može stvoriti jaz u kojem zaposlenici već koriste alate koje menadžment kompanija nije odobrio, a sama kompanija ne može mjeriti benefite tehnologija koje nisu formalno uvedene u njene procese.

Na to se nadovezuje i istraživanje konzultantske kuće Ernst & Young, koje je predstavio Erik Slooten, partner u EY-u i voditelj projekta AI Confidence. „Umjetna inteligencija ključni je pokretač pozitivnog tržišnog performansa, a najveće tehnološke kompanije sve više ulažu u AI tehnologiju, zbog čega bilježe bolje rezultate na tržištu. Kada govorimo o ulaganju u umjetnu inteligenciju, važno je razumjeti da je AI cijeli ekosustav koji je potrebno integrirati u sve aspekte organizacije, ne samo u pojedine dijelove. Pri tome se najbolji rezultati postižu kada su ulaganja diverzificirana na razne alate i primjene, kada kompanije ulažu u AI projekte s jasnim povratom investicije te kada kompanije koriste odgovorne AI alate. Organizacije koje ne prihvate umjetnu inteligenciju riskiraju stagnaciju, operativnu neefikasnost i gubitak tržišne pozicije, uz potencijalni gubitak inovacijskih kapaciteta i talenata,“ rekao je Erik Slooten.

Stručnjaci naglašavaju da je u cijelom procesu ključno napraviti prvi korak, neovisno o vrsti poslovanja i veličini poduzeća. Proces transformacije započinje edukacijom o novim tehnologijama, kako bi se podigao nivo znanja unutar organizacije, zatim uz pomoć partnera ili savjetnika kompanije mogu prepoznati prilike koje će implementacija donijeti, ali i izazove koje može riješiti. Posljednji korak uključuje korištenje i eksperimentiranje s AI alatima u poslovanju, jer je rizik od ne korištenja ove tehnologije premašuje rizike njene uporabe. Tek nakon tako provedene implementacije kompanije će imati priliku iskoristiti potencijalno beskonačne benefite koje nudi AI tehnologija.

Među stručnjacima u području umjetne inteligencije sve je važnija tema odgovornog korištenja tehnologija umjetne inteligencije, što uključuje sprječavanje pristranosti u modelima, osiguravanje transparentnosti odluka AI sustava, zaštitu podataka, te usklađenost s regulativama. Na tu je temu svoje mišljenje dao i Anil Seth, profesor kognitivne i računalne neuroznanosti sa Sveučilišta u Sussexu, koji je na ovu temu objavio više od 200 znanstvenih radova, a slovi i kao jedan od najcitiranijih znanstvenika na svijetu.

„Kroz interakciju s generativnim jezičnim modelima dobivamo iluziju razgovara s drugom osobom, pridajemo im ljudske osobine koje nemaju. Razlog tomu je što generativni modeli dobro koriste jezik, no donošenje odluka kod ljudi temelji se na svjesnim i podsvjesnim procesima u našem umu. U tom kontekstu AI može biti partner u donošenju odluka, ali ne smije zamijeniti čovjeka. Kako bi se garantirali pozitivni ishodi ove tehnologije moguće je graditi AI sustave koji se temelje na određenim, unaprijed definiranim pravilima i etičkim vrijednostima. AI je prva tehnologija u ljudskoj povijesti koja može donositi odluke, no kako bi izbjegli rizike povezane s ovom tehnologijom nužno je zadržati čovjeka u središtu procesa donošenja odluka,“ izjavio je Anil Seth u obraćanju polaznicima konferencije.

Niz je stručnjaka pred okupljene iznio uvide i zaključke povezane s novim tehnološkim valom, no svima je zajednički bio zaključak da je korporativno ulaganje u umjetnu inteligenciju manje je rizično od izostanka ulaganja, odnosno da tržišni trendovi već pokazuju da kompanije koje se ne prilagođavaju tehnološkim inovacijama bilježe rekordne gubitke, dok oni koji predvode tehnološki razvoj bilježe rekordne dobitke.

Gotovo 50 posto kompanija iz područja uslužnih djelatnosti još uvijek je na početku procesa usvajanja umjetne inteligencije, iako su svi složni da je AI glavni pokretač digitalne transformacije, kako u internim operacijama, tako i u interakciji s korisnicima. Jedan je to od zaključaka istraživanja konzultantske kuće Horváth, u kojem je sudjelovalo više od 770 menadžera iz kompanija koje posluju u 29 država, uključujući Hrvatsku.

Istraživanje je obuhvatilo kompanije koje se bave proizvodnjom te one iz područja uslužnih djelatnosti. Spomenuta je studija pokazala da menadžeri upravo digitalnu transformaciju prepoznaju ključnom za osiguranje srednjoročnog i dugoročnog rasta kompanija. Istraživanje je pokazalo da kompanije koje se bave proizvodnjom povećavaju svoju radnu snagu i otvaraju radna mjesta u svim zemljama u kojima posluju, osim u Njemačkoj.

Glavni rast događa se u Sjevernoj Americi, Aziji i istočnoj Europi. Kompanije pogone za razvoj proizvoda sve više sele na tržišta u razvoju, a ključni čimbenici koji utječu na ovaj trend su primarno povoljniji uvjeti poslovanja na takvim područjima i optimizacija ukupnih troškova. Također, ispitanici se slažu da na aktualnu poslovnu situaciju značajno utječu rastuće cijene sirovina i poremećaji u opskrbnom lancu te kompanije nastavljaju ulagati u jačanje otpornosti svog poslovanja u svim regijama u kojima posluju.

“U svijetu koji se brzo mijenja, tvrtke moraju pronaći optimalna rješenja kako bi osigurale otpornost i prilagodljivost promjenama. Uspješne transformacije kompanija zahtijevaju redefinirane modele upravljanja, nove oblike suradnje središnjice i regionalnih organizacija te nove vještine, što se ne odnosi samo na zaposlenike, već i na top menadžment. Istraživanje je potvrdilo i da u skladu s digitalnom transformacijom, ulaganje u kibernetičku sigurnost ostaje vodeća tema kompanija”, istaknula je Maria Boldor iz konzultantske kuće Horváth.

U svim industrijama su usredotočenost na kupca, razumijevanje specifičnih potreba kupaca i operativna izvrsnost istaknuti kao ključna prednost u poslovanju i postizanju rasta.